Falsifikovanje istorijskih podataka o Crnoj Gori na Vikipediji, prema tvrdnjama stručnjaka, rezultat je dugogodišnjeg djelovanja srpskih bezbjednosnih struktura. Dok organizovani timovi u Srbiji intenzivno oblikuju sadržaje, Crna Gora, kako se navodi, još nije prepoznala ozbiljnost problema i ne uspijeva da odgovori istom mjerom.
<h2>DRŽAVNI PROJEKAT BIA-e</h2>
Ako biste na Vikipediji na srpskom jeziku potražili podatke o tome koje je nacionalnosti bio Njegoš, kojoj je dinastiji pripadao rod Vojislavljevića ili kada je nastala Duklja, dobili biste odgovore da je Njegoš bio srpski vladar i pjesnik, da su Vojislavljevići srpska dinastija, a Duklja srpska srednjovjekovna država. Prema tvrdnjama koje je nedavno na Cetinjskom forumu iznio predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori, Momčilo Radulović, takvi sadržaji rezultat su dugogodišnjeg djelovanja bezbjednosnih struktura Srbije. 
- To je zapravo jedinica BIA-e, ali ne zove se tako, nego recimo Centar za nešto. Ali, u svakom slučaju, to je vrlo organizovana i profesionalna jedinica, Vi protiv toga ne možete da se borite osim Vaše profesionalne jedinice koju ste organizovali. Jer oni to rade 8, 10 sati dnevno, 70 - 80 ljudi - kazao je Radulović.
Grupa građana sa Cetinja pokušala je da ispravi, kako tvrde, falsifikovane podatke, ali bezuspješno.
- U početku je uspijevala. Nakon desetak dana to se vraćalo na staro. Pa je ona ponovo ispravljala, ta grupa, pa se nakon 5,6 dana vraćalo. Pa je ponovo ispravljala, pa se vraćalo sjutradan. Dok, na kraju, otvorena Vikipedija više nije bila moguća za ispravku. Što se tiče podataka vezanik za crnogorsku, odnosno pseudo srpsku istoriju - kazala je spisateljica Ivana Đukić.
<h2>POTREBAN OZBILJAN DRŽAVNI TIM</h2>
Da je neophodno formirati ozbiljan državni tim koji bi se sistematski bavio kreiranjem sadržaja na crnogorskom jeziku i kontrolom izmjena postojećih činjenica, smatra i Slobodan Jovanović, glavni administrator probne faze crnogorske Vikipedije. Ovaj projekat, koji je u test fazu ušao prije skoro deceniju, nikada nije dobio potrebnu institucionalnu podršku, pa samim tim danas praktično i ne funkcioniše.
- Ja se plašim da teško može doći do rješenja. Ako nijesmo mogli sa Vladom koja je navodno bila procrnogorska, teško da ćemo moći sa postojećim strukturama vlasti da dobijemo podršku za Vikipediju. Jer tu treba znate jedna dobra ekipa, jer Vi kada administrirate, a ja sam bio glavni administrator te test Vikipedije, moj zamjenik je bio Aleksandar Radoman. Vi možete da isključite na pet do sedam dana ili na mjesec dana nekoga ko vam kontaminira Vikipediju. Za to je potrebna ozbiljna ekipa, recimo ajtijevaca, jer nije lako primijetiti da Vam neko mijenja sadržaj na Vikipediji - rekao je Jovanović za TV E.
Jovanović je, kako kaže, pokušavao da obezbijedi podršku za crnogorsku Vikipediju i preko Ambasade Crne Gore u Njujorku. Dobio je obećanja da će se raditi na razvoju domaće verzije sa provjerenim činjenicama, ali je sve, tvrdi, ostalo samo na papiru.
- Za razliku od nas, opet ponavljam, druge zemlje, i Hrvatska i Srbija i BiH su to shvatili kao ozbiljnu stvar i formirali ekipe koje su bile plaćene od strane države. Imali su podršku, recimo, to znam, u Srbiji od svih fakulteta. Znači svi fakulteti su davali doprinos da ta Vikipedija bude što obuhvatnija, tako da, srpska Vikipedija, ja mislim da se bliži cifri od 200 hiljada jedinica, tako da je ona, što se tiče Vikipedija u regionu, dominantna - zaključio je Jovanović.
Test verzija Vikipedije na crnogorskom jeziku postavljena je 2017. godine. I dalje se, prema zvaničnim podacima, vodi kao projekat u okviru Vikipedija inkubatora i ima nešto više od dvije hiljade članaka, što je i dalje nedovoljno da dobije status zvanične Vikipedije na crnogorskom jeziku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Falsifikovanje crnogorske istorije pod okriljem srpskih bezbjednosnih struktura

Povodom objava na društvenim mrežama koje izražavaju zabrinutost u vezi sa prikupljanjem podataka o članovima domaćinstava, posebno djece, saopšteno je iz Monstata da Uprava za statistiku, u saradnji sa UNICEF-om, trenutno sprovodi šesto po redu Istraživanje višestrukih pokazatelja stanja djece i žena u Crnoj Gori (MICS – Multiple Indicator Cluster Survey).
Poručeno je da MICS predstavlja međunarodno priznatu i uporedivu metodologiju za prikupljanje podataka o položaju djece, žena i porodica u Crnoj Gori, uključujući posebno istraživanje nad romskom populacijom.
Prema navodima Monstata, trenutno je u toku pripremna faza istraživanja, koja obuhvata prikupljanje osnovnih podataka o broju djece u domaćinstvima i njihovom uzrastu. Saopšteno je da se ova faza sprovodi isključivo u statističke svrhe, u skladu sa najvišim standardima zaštite podataka, te da nijedan podatak o djetetu ili bilo kojem članu domaćinstva ne smije biti iznijet u javnost od strane anketara ili stručnjaka uključenih u istraživanje.
Navodi se da će sva domaćinstva identifikovana u pripremnoj fazi biti anketirana u glavnoj fazi istraživanja, koja počinje 20. oktobra 2025. godine.
Poručeno je da je učešće u istraživanju dobrovoljno, te da svi anketari prolaze stručnu obuku u oblasti međunarodnih standarda zaštite i sigurnosti djece. Oni su dužni da poštuju volju građana i da pokažu ovlašćenje Uprave za statistiku uz ličnu kartu.
Monstat navodi ključne informacije o MICS istraživanju:
Globalno priznata metodologija
Navodi se da je MICS istraživanje razvijeno od strane UNICEF-a i sprovodi se u više od 100 zemalja, a u Crnoj Gori od 1997. godine. Istraživanje omogućava pouzdano i međunarodno uporedivo mjerenje uslova života djece i porodica, uz stroge etičke standarde zaštite povjerljivosti i dobrovoljnosti učešća. Prethodno istraživanje sprovedeno je 2018. godine.
Podaci za razvoj javnih politika
Poručeno je da rezultati istraživanja služe za planiranje i unapređenje politika i programa u oblastima zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite i prava djece i žena, s ciljem poboljšanja kvaliteta života svih građana.
Sigurnost i povjerljivost podataka
Svi prikupljeni podaci, kako je saopšteno, koriste se isključivo u statističke svrhe, te da je privatnost građana apsolutno zaštićena zakonima Crne Gore i međunarodnim standardima.
Navodi se da Uprava za statistiku i UNICEF pozivaju građane da svojim učešćem doprinesu kreiranju pouzdanih podataka, koji predstavljaju osnovu za informisano i odgovorno donošenje odluka na nacionalnom nivou.
Za dodatne informacije, građani se mogu obratiti Upravi za statistiku putem mejla contact@monstat.org i mediji@monstat.org ili na telefon 020 230-811.

500x500

Monstat: Javnost obaviještena o prikupljanju podataka o članovima domaćinstava i djeci

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prvih pet mjeseci, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 1,9 milijardi eura, što je 4,1 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.&nbsp;
Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 237,1 milion eura, što je 5,8 odsto manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je bio veći 5,7 odsto i iznosio je 1,67 milijardi eura.
- Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 14,2 odsto i manja je u odnosu na isti period prošle godine kada je iznosila 15,9 odsto - navodi se u saopštenju.
U strukturi izvoza, najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva u iznosu od 71,6 miliona eura, koje čine električna energija 61,2 miliona eura i ostalo.
U strukturi uvoza, najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 428,2 miliona eura koje čine drumska vozila 178,4 miliona eura i ostalo.
Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 61,3 miliona eura, Švajcarska 25,6 miliona eura i Bosna i Hercegovina 22,8 miliona eura.
Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 280,9 miliona eura, Kina 212,1 milion eura i Njemačka 171,9 miliona eura.
Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i Evropskom unijom (EU).

Podaci Monstata: Razlika između vrijednosti uvoza i izvoza gotovo milijardu i po eura

Baza Monstata hakovana je sredinom novembra prošle godine, što su jedno vrijeme prikrivali iz te ustanove, ali su istražitelji operativnim saznanjima došli do informacije koja je, izvjesno, čuvana u strogoj tajnosti u nadi da će izgubljene podatke povratiti bez pomoći stručnjaka za borbu protiv sajber kriminala, piše Pobjeda.
Monstatova baza podataka hakovana je prije mjesec i po, a podaci kojima je raspolagala Uprava za statistiku su zaključani i nedostupni do daljnjeg, potvrđeno je Pobjedi iz vrha bezbjednosnog sektora čiji su timovi uključeni u pokušaje vraćanja pristupa.
Kako je saopšteno Pobjedi iz više izvora, baza Monstata hakovana je sredinom novembra prošle godine, što se jedno vrijeme prikrivalo iz te ustanove, ali su istražitelji operativnim saznanjima došli do informacije koja se, izvjesno, čuvala u strogoj tajnosti u nadi da će do izgubljenih podataka uspjeti da dođu bez pomoći stručnjaka za borbu protiv sajber kriminala.
Prema saznanjima Pobjede, istražitelji tvrde da je riječ o klasičnom ransomwaru, aplikaciji ili kodu koji sajber kriminalci koriste da ograniče pristup, izmijene, unište ili ukradu najosetljivije podatke i sisteme.
Obično koristi enkripciju – metodu pretvaranja podataka iz čitljivog formata u potpunu besmislicu pomoću kriptografskog ključa da ograniči pristup. Hakeri u tom slučaju nude ključ za dešifrovanje koji će, u suštini, vratiti podatke u čitljive, ali pod uslovom da vlasnik plati otkupninu.
Navodno, Monstatu su hakeri ponudili da otključaju podatke, ali uz određenu cijenu.
Zvanične potvrde o hakerskom napadu iz Monstata nema.
Iz Monstata se nisu oglašavali ovim povodom, te nije poznato da li su ukradeni podaci sa popisa i da li postoji mogućnost da se oni izmijene i u bazu vrate netačni podaci.
Tokom napada ransomware-a na tehnološku kompaniju Acer, REvil ransomware grupa je zahtijevala 50 miliona dolara u zamjenu za pristup šifrovanim podacima te kompanije. A ta cijena je bila samo cijena otkupnine, koja nije uključivala direktne i indirektne troškove povezane sa suzbijanjem napada i rješavanjem svega što slijedi nakon napada (iznenadni zastoji i prekidi).
Ransomware funkcioniše tako što napadač koristi neku vrstu zlonamjernog softvera za šifrovanje IT sistema i/ili podataka. Oni tada drže osjetljive podatke „zarobljene“ dok vlasnik ne pristane da plati pristup ključu za dešifrovanje.
Pobjedin izvori iz bezbjednosnog sektora je naveo da su hakeri zaključali mejl adrese zaposlenih i statistička istraživanja.
On, ipak, tvrdi da nijesu pogođeni lični podaci građana, niti rezultati popisa.

Hakovani podaci Monstata, traže otkup za otključavanje

Uprava za statistiku (Monstat) odgovorila je na zahtjev Crnogorskog helsinškog odbora (CHO) i dostavila podatke iz popisa koji se odnose isključivo na domicilno stanovništvo - u odnosu na etničku, odnosno nacionalnu pripadnosti i jezik kojim govore.
Prema tim podacima, Crnogoraca ima 252207 – tj 44.57 odsto; Srba 187309 – odnosno 33.10 odsto; Bošnjaka 55493 iliti 9.81 odsto; Albanaca 28388 – 5.02 odsto; Muslimana 9705 – 1.72 odsto; Hrvata 4082 – 0.72 odsto; Bosanaca 199 – 0.04 odsto.
Crnogoraca muslimana ima 290 – tj 0.05 odsto; Crnogoraca – Srba 1216 – 0.21 odsto; Egipćana 518 – 0.09 odsto; Goranaca 153 – 0.03 odsto; Jugoslovena 1397 – 0.25 odsto; Mađara 120 – 0.02 odsto; Makedonaca 395 – 0.07 odsto; Muslimana – Crnogoraca 214 – 0.04 odsto; Njemaca 43 – 0.01 odsto; ostalih nacija: 935 – 0.16 odsto.
U podatak „ostalo“ spada 940 ljudi – sa 0.17 procenata, a u „regionalnu pripadnost“ 354 sa 0.06 odsto.
Bokelja ima 628 – 0.11 odsto; Roma 3376 – 0.60 odsto; Rusa 124 – 0.02 odsto, Slovenaca 151 – 0.03 odsto; Srba – Crnogoraca 1618 – 0.29 odsto; Turaka 71 – 0.01 odsto; Ukrajinaca 25 – 0.00 odsto; a 15853 ne želi da se izjasni – odnosno 2.80 procenta je bez odgovora.
Prema podacima koji se odnose na domicilno stanovništvo, crnogorskim jezikom govori 211259 – 37.34 odsto; srpskim 249665 – 44.13 odsto; bosanskim 40583 – 7.17 odsto; albanskim 28605 – 5.06 odsto; ruskim 101 – 0.02 odsto; srpsko-hrvatskim 12014 – 2.12 odsto.
O ovom pitanju na popisu nije željelo da se izjasni 9644 osoba, tj 1.70 odsto.
Romskim govori 2781 – 0.49 odsto; ostalim jezicima 1267 – 0.22 odsto; ukrajinskim 15 – 0.00 odsto; hrvatskim 1580 – 0.28 odsto; bošnjačkim 1841 – 0.33; turskim 18 – 0.00 odsto; crnogorsko-srpsko-bosansko-hrvatskim 1653 – 0.29 odsto; maternjim 1377 – 0.24 odsto; crnogorsko-srpskim 1290 – 0.23 odsto; srpsko-crnogorskim 1121 – 0.20 odsto; makedonskim 182 – 0.03 odsto; engleskim 33 – 0.1 odsto; njemačkim 28 – 0.00 odsto; hrvatsko-srpskim 146 – 0.03 odsto; goranskim 115 – 0.02 odsto; bokeljskim 158 – 0.03 odsto; jugoslovenskim 152 – 0.03 odsto, a ostalim jezicima govori 176 ljudi – 0.03 odsto.

Podaci o domicilnom stanovništvu: Crnogoraca ima 44.57 odsto, Srba 33.10, Bošnjačka 9.81, Albanaca 5.02...

Interaktivna služba u Drezgi ponovo je počela sa radom početkom februara, a trenutno je u proces rada uključeno šestoro djece, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Program se realizuje prema utvrđenom rasporedu, tri puta nedjeljno, po dva sata i 30 minuta.
- Interaktivne službe se organizuju pri predškolskim ustanovama i predstavljaju usluge namjenjene za djecu koja žive u udaljenim seoskim područjima, u kojima ne postoji vaspitno- obazovna ustanova - navodi se u saopštenju.

MPNI: Ponovo radi interaktivna služba na Drezgi

Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je izazvao burne reakcije javnosti nakon objave na društvenim mrežama u kojoj najavljuje slanje "velikog bolničkog broda" na Grenland.
Iako je Tramp ovu odluku predstavio kao grandiozan humanitarni potez, činjenice ukazuju na to da je riječ o neviđenom cinizmu, obmanjivanju javnosti i potpunoj neistini.
Sve je počelo nakon što se jedan mornar na američkoj nuklearnoj podmornici, čije je prisustvo u blizini Grenlanda već samo po sebi provokativno s obzirom na geopolitički kontekst, iznenada razbolio. Danske vojne snage, tačnije Zajednička arktička komanda, brzo su reagovale. Uspješno su evakuisale američkog mornara s podmornice, sedam nautičkih milja od glavnog grada Nuuka, i smjestile ga na liječenje u bolnicu na Grenlandu.
Umjesto da, kako bi se i očekivalo, uputi riječi zahvale danskim vlastima za spašavanje američkog vojnika, Tramp je odlučio iskoristiti ovu situaciju za novu provokaciju i omalovažavanje.
Tramp je na društvenim mrežama objavio da sarađuje s guvernerom američke savezne države Luizijana Džefom Lendrijem kako bi poslali pomoć na ovu dansku teritoriju.
- Radeći sa fantastičnim guvernerom Luizijane Džefom Lendrijem poslaćemo veliki bolnički brod na Grenland kako bismo se pobrinuli za mnoge bolesne ljude o kojima se tamo niko ne brine. Brod je na putu -napisao je Tramp neposredno prije večere s republikanskim guvernerima u Bijeloj kući.
Tvrdnja američkog predsjednika da je brod "na putu" i da stiže iz Luizijane je u potpunosti netačna. Američka mornarica raspolaže s ukupno dva bolnička broda, USNS Mercy i USNS Comfort. Niti jedan od njih nije stacioniran u Luizijani, a ono što priču čini još apsurdnijom jeste činjenica da su oba broda trenutno van funkcije.
Prema pisanju specijalizovanih portala, oba broda se nalaze na održavanju u brodogradilištu u Alabami. Samim tim, nikakav "veliki bolnički brod" fizički ne može ploviti prema Grenlandu.
Bijela kuća, kabinet guvernera Lendrija, kao ni nadležna ministarstva nisu odgovarali na upite medija o tome da li su Danska ili Grenland uopšte tražili ovakvu pomoć, na koje bolesne ljude je Tramp mislio, niti kakve veze guverner Luizijane ima s ovim pitanjem.
<h2>Tenzije oko kupovine Grenlanda</h2>
Podsjetimo, Tramp već duže vrijeme otvoreno izražava želju da Sjedinjene Američke Države jednostavno kupe Grenland od Danske, što je izazvalo višemjesečne trzavice unutar NATO saveza.
Da bi demonstrirao suverenitet i jedinstvo sa ovom teritorijom usljed Trampovih pritisaka, danski kralj Frederik je prošle sedmice po drugi put u godini dana posjetio Grenland.
Kritičari i analitičari poput Arnoda Bertranda ovaj Trampov potez ocjenjuju kao vrhunac cinizma. Umjesto da bude zahvalan zemlji koja je domaćin spasilačkoj misiji njegovog vojnika, američki predsjednik je iskoristio priliku da neutemeljeno kritikuje zdravstveni sistem Grenlanda najavljujući fiktivnu pomoć koja ne postoji.

Nevjerovatan cinizam: Umjesto zahvale Danskoj za spašenog mornara, Tramp izmislio slanje "bolničkog broda" na Grenland

Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto objavio je danas da će njegova zemlja blokirati pokušaj Evropske unije (EU) da usvoji 20. paket sankcija protiv Rusije, kao i da će zaustaviti napore za dopremanje dalje pomoći Ukrajini.
- Na sjutrašnjem Savjetu za spoljne poslove, EU ima za cilj da usvoji 20. paket sankcija. Mađarska će ga blokirati. Dok Ukrajina ne nastavi tranzit nafte do Mađarske i Slovačke preko cjevovoda Družba, nećemo dozvoliti da se donose odluke važne za Kijev - napisao je Sijarto u objavi na Iksu (X).
Sijarto je dodao da će Mađarska takođe blokirati veliki zajam EU Ukrajini od 90 milijardi eura, koji bi trebalo da namiri vojne i ekonomske potrebe Kijeva u naredne dvije godine.
Ranije ove nedjelje, Mađarska i Slovačka su objavile da će obustaviti isporuke dizela Ukrajini zbog prekida u isporuci nafte.
Premijer Slovačke Robert Fico rekao je juče da će njegova zemlja prekinuti hitne isporuke električne energije Ukrajini ako se isporuke nafte ne obnove do sjutra.

Mađarska najavila da će blokirati usvajanje 20. paketa sankcija EU protiv Rusije

Na svjetskim berzama cijene dionica su ove sedmice porasle nakon vrlo nesigurnog trgovanja, dok ulagači procjenjuju koji će sektori imati koristi, a koji štete od razvoja vještačke inteligencije.
&nbsp;Na Wall Streetu je Dow Jones indeks ojačao 0,25 odsto na 49.625 bodova, dok je S&amp;P 500 porastao 1,1 odsto na 6.909 bodova, a Nasdaq 1,5 odsto na 22.886 bodova, prenosi Hrportfolio.
&nbsp;Na najvećoj svjetskoj berzi cijele sedmice se tjedna trgovalo nesigurno, pa su indeksi jedan dan porasli, a već drugi pali, što je najviše zavisilo od kretanja u tehnološkom sektoru.
&nbsp;Dionice kompanija koje razvijaju vještačku inteligenciju (AI) posljednjih mjeseci znatno osciliraju zbog zasad skromnih dokaza da golema ulaganja u taj razvoj donose prihode i rast profita. Uz to, ulagači se plaše da su cijene tehnoloških dionica previsoke, s obzirom na to da su godinama snažno rasle.
&nbsp;Pod pritiskom su u posljednje vrijeme i akcije niza drugih kompanija, u rasponu od softverskih do logističkih, jer bi razvoj vještačke inteligencije mogao poremetiti njihove poslovne modele i zaoštriti konkurenciju.
&nbsp;- Tržište pokušava da dokuči koji su sektori poslovanja ugroženi vještačkom inteligencijom. Ta tehnologija se razvija brzo, a u ovoj fazi ciklusa ulagači shvataju da neće svi pobijediti i da se neće sva očekivanja ispuniti - rekao je Kit Bjukenen, analitičar u Global Investmentsu.
&nbsp;Dobitke na sedmičnom nivou indeksi su učvrstili tek u petak, kada je američki Vrhovni sud proglasio nezakonitim tzv. recipročne carine koje je prošle godine predsjednik Donald Tramp uveo prema zakonu o nacionalnim vanrednim situacijama.
&nbsp;To znači da se te carine, koje se kreću u rasponu od deset do 50 ofsto, moraju ukinuti.
&nbsp;Međutim, Tramp je odmah u petak potpisao dokumente o uvođenju desetodstotnih carina na uvoz iz svih zemalja, što mu zakoni dopuštaju. Uprkos tome, cijene dionica na Wall Streetu su u petak porasle.
&nbsp;- Ulagači su odahnuli, jer Trumpove nove carine nijesu veće - kazao je Majk Dikson, strateg u Horizon Investmentsu.
Tramp je danas poručio da će nove carine na sav uvoz povećati s deset na 15 odsto i da će uskoro uvesti i dodatne namete. Zbog toga se iduće sedmice može očekivati nesigurno trgovanje na berzama. Tim više, što se procjenjuje da je tužbe protiv Trampovih „recipročnih“ carina podiglo više hiljada kompanija iz svih dijelova svijeta, koje će tražiti povrat plaćenog novca.
&nbsp;Procjenjuje se da je u pitanju više od 175 milijardi USD, koje će SAD-a morati da vrati iz saveznog budžeta.
&nbsp;Na evropskim berzama nastavljen je pozitivni niz, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima većine banaka i kompanija.
&nbsp;Londonski FTSE indeks ojačao je 2,3 odsto na 10.686 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,4 odsto na 25.260 bodova, a pariski CAC 2,45 odsto na 8.515 bodova.
&nbsp;Zahvaljujući tome, STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica dostigao je rekordni nivo od 630 bodova.

Tag: podaci