Prije par dana održana je sjednica skupštinskog odbora na kojoj se raspravljalo o naumu Ministarstva pomorstva da - paradoksalno - ugasi pomorski saobraćaj. Ministar Filip Radulović, čovjek koji je u Crnoj Gori vidio savršen poligon za eksperimentisanje svojim „vizionarskim“ poslovnim idejama, ponovo je zasijao: ovog puta briljantnom zamisli da država spasi pomorstvo tako što će prodati jedina dva broda koja još uvijek plutaju. Jer, zašto bi Crna Gora imala flotu, makar simboličnu, kad može imati - ništa?
U zemlji u kojoj se godinama govori o razvoju luka, jačanju pomorskih kompanija i afirmaciji pomoraca, ministar je odlučio da napravi strateški rez u vidu samoodrživog potonuća.
Ako je cilj da Crnogorska plovidba konačno pređe u kategoriju „pomorsko preduzeće bez pomorstva“, onda je ovo zaista istorijski potez. Naravno, sve je upakovano u priču o „održivosti“ i „zakonskim ograničenjima“, jer ništa ne zvuči bolje od birokratske verzije rečenice: „Nemamo pojma šta ćemo, pa ćemo prodati sve“.
Dok struka diže glas, ministar stoji čvrsto, ubijeđen da je najbolje rješenje upravo ono koje najviše liči na gašenje svijetla u sobi i pravljenje da problema nema. Na kraju, jedino što još ostaje da se proda jeste ideja da je ovo uopšte bila ozbiljna pomorska politika — ali bojim se da ni za nju neće biti kupaca.
No, ministar kaže da ne osjeća ni mrvicu odgovornosti za situaciju u kojoj se našla državna kompanija, što je pomalo čudno ako znamo da se ne radi o kadru Demokrata, već o kadroviku PES-a. Šalim se, naravno — kao da tu uopšte postoji razlika. Dakle, Radulović je „ubijeđen“ da je kompanija neodrživa.
Ali nemoj, narode crnogorski, da budeš tužan zbog ovoga jer nije sve tako crno kako izgleda. Jedina dva broda koja ima Crnogorska plovidba ćemo prodati, ali ćemo zato od tih para ipak nešto uraditi. Citiram ministra: „Meni je žao što se ovo desilo… Ali uradićemo nešto za Boku: u budžet Crne Gore ulazi kredit za kupovinu remorkera.” Dakle, za dva prekookeanska broda kupujemo jedan remorker, barku, čun... Kakva trgovina, kukala nam majka. Svaka čast, ministre, na ovoj poslovnoj viziji i doprinosu koji si donio ovoj državi!
Da li će sada premijer ugasiti ovo ministarstvo? Realno, potrebe za njim više nema. Nema brodova – nema ni pomorskog saobraćaja. Ili, da se možda samo uradi rekonstrukcija ministarstva, otpuste svi zaposleni osim ministra Radulovića, a njemu kupi jedna kapetanska kapica i imenuje za: Kapetana od belu lađu (remorker).
A nije nas ministar baš ni razmazio uspjesima. Sjetimo se da je, po dolasku iz Amerike, najavljen kao vanserijski ekspert za ekonomiju, biznis i finansije — i kako su u nevjerici ostale američke kompanije „Tesla“, „Google“ i ostale, kojima je, navodno, neizrecivo nedostajao. Imali smo ludu sreću da im ga „ugrabimo”.&nbsp;
Mladi je ekspert, u saradnji sa svojim mentorom Milojkom Spajićem, ubrzo formirao čuvenu državnu kompaniju Montenegro Works.
Montenegro Works je bio zamišljen kao servis-mehanizam za „domaćinsko upravljanje“ državnim preduzećima — sa ciljem veće efikasnosti, transparentnosti i održivosti. Ali, osim što su Filip i par drugara tu mjesecima primali ogromne novčane naknade i beneficije, kompanija nije radila — ama baš ništa. Toliko veliko ništa da je Vlada odlučila da je ugasi zbog neodrživosti. Zamislite apsurda: kompanija koja se zvala „works“ — nije radila ništa.
Prije ove epizode, koja je propala prije nego li je i počela da radi, a nakon koje smo njenog „vizionara“ nagradili ministarskom funkcijom, Filip Radulović je bio u Odboru direktora Air Montenegra. Ako ste zaboravili - a ne bi bilo čudo zbog količine svakojakič čuda koja su se desila posljednjih godina - Air Montenegro, odnosno ToMontenegro, formiran je jer su naši „oslobodioci“ procijenili da je tadašnji Montenegro Airlines - neodrživ.
Pričali su kako je stara kompanija rupa bez dna i kako će oni to riješiti tako što će je ugasiti, stotine ljudi ostaviti bez posla i formirati novu za euro. Naravno da ništa od toga nije bilo ni približno istini. Za otvaranje nove kompanije potrošeno je više desetina miliona eura, stari dugovi nisu nestali, pa su i oni morali biti plaćeni. Sve u svemu - savršen primjer kako od nečega što je loše radilo (works) napraviti nešto što ne radi ništa, samo sada duplo ništa.
A sve je trebalo da nam bude jasno još onog dana kada je finansijski ekspert Radulović, upitan da detaljno objasni kako će funkcionisati program Evropa sad 2, uspio da izgovori samo rečenicu o minimalnoj plati i penziji. Detaljno - da detaljnije ne može. Kada je to postalo viralna sramota u regionu, njegove partijske kolege su „skočile” da ga brane time da „još nije dobro naučio svoj jezik“.
Sve je to i tada izgledalo veoma neodrživo - važno je da je sve u skladu sa Paf-Paf strategijom. A Crna Gora neka tone, poput Crnogorske plovidbe, koga briga.
Istina je jednostavna i neprijatna: Filip Radulović nije izuzetak nego pravilo. On je samo najvidljiviji simptom jedne šire, hronično neodržive vlasti koja se već godinama ponaša kao improvizovani tim amatera uvjerenih da je država laboratorija u kojoj se može eksperimentisati bez posljedica. Vlada koja sve probleme rješava gašenjem - kompanija, institucija, pravila, pa i logike - prirodno proizvodi ministre koji autentično vjeruju da se budućnost gradi prodajom jedina dva broda koje zemlja ima.
U takvom okruženju Radulović ne odskače mnogo: on je samo perfektniji oblik političke nekompetencije koja diše kroz svaki resor. Ako se ovakva vlast naziva „održivom“, onda smo mi kao društvo odavno pristali da živimo u državi koja tone planski, uredno i sistematski. Na kraju, najveći problem Crne Gore nije to što ima ministra koji sve proglašava neodrživim - već to što ima Vladu koja uporno dokazuje da je on, nažalost, potpuno u pravu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Neodrživi ministar

Ministar pomorstva Filip Radulović, govorio je na današnjoj konferenciji za medije o brodu Kotor, koji je zarobljen u luci Savana u SAD već dvije nedjelje.
- Brod Kotor je zarobljen u Luci Savana zbog tehničkih nepravilnosti, radi se na otklanjanju neregularnosti - rekao je Radulović danas.
Radulović je dodao da će sjutra biti poznato da li će i kada brod moći da isplovi.
- Podnijete su krivične prijave protiv nepoznatih lica, jer će neko morati da odgovara zbog toga što se javljaju kvarovi na djelovima, iako je država 2022. godine potrošila 1,4 miliona za remont - rekao je ministar pomorstva.&nbsp;

1250x600

Radulović: Neko će morati da odgovara zbog kvarova na brodu Kotor, sjutra ćemo znati kada će moći da isplovi

Ministarstvo pomorstva nastaviće da pruža punu podršku radu Uprave pomorske sigurnosti, sa ciljem da crnogorski akvatorijum ostane bezbjedno i uređeno pomorsko područje i tokom ljetnjih mjeseci kada se očekuje pojačan intenzitet saobraćaja, saopštio je resorni ministar, Filip Radulović.
On je, prilikom posjete Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, kazao da je zadovoljan visokim nivoom profesionalnosti i posvećenosti zaposlenih.
Radulović se sastao sa direktorom Nebojšom Kaljevićem. Tokom posjete, Radulović je obišao Centar sigurnosti plovidbe iz kojeg se 24 sata dnevno prati kompletan pomorski saobraćaj u teritorijalnim vodama Crne Gore.
Tokom sastanka i obilaska operativnih kapaciteta, razgovarano je o stepenu spremnosti Uprave za predstojeću ljetnju sezonu, koja se tradicionalno karakteriše pojačanim intenzitetom pomorskog saobraćaja.
Radulović je istakao važnost efikasne koordinacije i blagovremenog reagovanja svih nadležnih službi u cilju očuvanja sigurnosti na moru, zaštite ljudskih života i morske sredine.
Kaljević je upoznao Radulovića sa ključnim aktivnostima koje su već sprovedene, uključujući tehničku i kadrovsku pripremljenost, kao i unapređenja sistema nadzora i komunikacije sa pomorcima i turistima.

Radulović: Očekujemo pojačan intenzitet pomorskog saobraćaja

Ministar pomorstva Filip Radulović saopštio je da su duž crnogorske obale danas kontrolisana 22 plovila, utvrđeno 13 nepravilnosti, i zbog toga izrečene prekršajne kazne od gotovo tri hiljade eura.
- Današnjom pojačanom kontrolom učesnika u pomorskom saobraćaju šaljemo jasnu poruku o važnosti sigurnosti plovidbe - poručio je on u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Radulović je najavio da će se pojačane kontrole vršiti tokom cijele ljetnje turističke sezone, a sve u cilju sigurnosti na moru.
- Apelujem na sve učesnike u pomorskom saobraćaju da se pridržavaju propisa jer u kontrolama neće biti pošteđenih. U akciji pojačanih kontrola učestvovali su: Inspektori sigurnosti plovidbe, PSC inspektori, UPSUL i Granična policija - naveo je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFilipRadulovic_%2Fstatus%2F1921587712508809297%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1921587712508809297%7Ctwgr%5E7ba1b4b35086ba5711d208b8879fa3a78ded8360%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Radulović: Kontrolisana 22 plovila, izrečene kazne od gotovo tri hiljade eura

Snaženje sektora pomorstva je u fokusu rada Vlade - poručio je ministar pomorstva Filip Radulović u razgovoru sa ambasadorkom SAD Džudi Rajzing Rajnke.
Kako je saopšteno iz ovog resora, ministar Radulović je upoznao ambasadorku SAD sa planovima resora na čijem je čelu.
- Radulović i Rajnke su se saglasili da je nužno raditi na valorizaciji Luke Bar, za šta je potreban i razvoj saobraćajne infrastrukture - ističe se u saopštenju Ministarstva pomorstva.
Sagovornici su, dodaju, takođe razgovarali o modalitetima buduće saradnje kao i interesovanju američkih investitora za razvojne projekte u sektoru pomorstva.
- Tokom razgovora posebno je istaknuta saradnja Crne Gore i SAD-a koja je ocijenjena dobrom uz dalji prostor za dodatno jačanje veza - zaključeno je u saopštenju resora kojim rukovodi Radulović.

Radulović - Rajnke: Nužno je raditi na valorizaciji Luke Bar

Broj nelegalnih migracija tokom 11 mjeseci minule godine bio je manji za četiri odsto, zahvaljujući aktivnostima Uprave policije i saradnji sa međunarodnim partnerima, saopštio je rukovodilac sektora granične policije Dejan Bojić. Ističe i da je uz podršku Evropske unije u toku izgradnja Savremenog koordinacionog centra elektronskog nadzora na najugroženijim djelovima državne granice, sistema za elektronsku identifikaciju i registraciju, kao i izgradnja logističkih i operativnih baza.
Da li boravak stotinu hiljada stranaca u Crnoj Gori zahtijeva promjenu migracione politike pitanje je koje se u posljednje vrijeme sve češće potencira u javnosti.
Naša država nije privlačna samo bogatim inostranim investitorima, već i običnim ljudima iz slabo razvijenih zemalja.
"Moje ime je Mohamad, došao sam u Albaniju, a nakon nje u Crnu Goru. Imam malu djecu i jako sam siromašan, jako je teško u Pakistanu", kaže Mohamed za Radio Crne Gore. 
Osim iz Pakistana, u posljednje vrijeme u Crnu Goru dolaze i državljani Turske, Rusije i Azerbejdžana.
Zato je započet proces usklađivanja migracione politike prilagođavanjem zakona potrebama tržišta rada.
No, jasno bi trebalo razdvojiti pozitivna migratorna kretanja od nezakonitih migracija za čije spriječavanje Uprava policije preduzima određene mjere. Rukovodilac sektora granične policije Dejan Bojić ukazuje na trend smanjenja u protekloj godini.
"Kada govorimo o nezakonitim migracijama, moram naglasiti da je tokom 11 mjeseci registrovano ukupno 2.874 migranta, što predstavlja smanjenje od 4 odsto. Smatramo da je pored aktivnosti koje preduzima granična policija smanjenju nezakonitih migracija značajno doprinijelo i angažovanje pripadnika Fronteksa u Crnoj Gori", kazao je Bojić za Radio CG.
Uprava policije, ističe Bojić, preduzima mjere i na unapređenju kapaciteta u oblasti granične bezbjednosti kao i upravljanja mješovitim migrantskim tokovima u skladu sa EU standardima.
"Uz podršku Evropske unije, u toku su aktivnosti na izgradnji savremenog koordinacionog centra sektora granične policije, aktivnosti na uspostavljanju elektronskog nadzora na najugroženijim dijelovima državne granice, izgradnje logističkih i operativnih baza kao i uspostavljanje sistema za elektronsku identifikaciju i registraciju migranata koji će biti usklađen sa evropskim Eurodac sistemom", objašnjava Bojić.
Šef misije Međunarodne organizacije za migracije u Crnoj Gori, Vladimir Georgijev, ukazuje na značaj jačanja međuinstitucionalne saradnje.
"Same institucije su veoma dosta jake, spremne su za partnerstvo, sarađuju i sa međunarodnim institucijama i sa međunarodnim organizacijama kao što je naša. Mislim da ako svi radimo zajedno, društvo će da bude još više i bolje i kvalitetnije", ističe Georgijev.
Značajni rezultati postignuti su i zahvaljujući akciji uprave policije pod nazivom Stranac, u okviru koje je za 11 mjeseci realizovano 574 aktivnosti. Zabilježen je povećan broj prekršajnih prijava, naplate novčanih kazni, izdatih rješenja o povratku, kao i protjeranih stranaca, odnosno otkazivanja boravaka.

Smanjen broj nelegalnih migracija

Sjednica Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) biće održana danas. Na sjednici tog ključnog partijskog organa biće razmatrano dalje učešće DNP-a u državnoj i lokalnoj vlasti u Podgorici, nakon intervencije policije u Botunu.
Predsjednik DNP Milan Knežević ranije je saopštio da će podnijeti ostavku na funkciju predsjednika partije, kao i na poslanički mandat, ukoliko Predsjedništvo ne prihvati njegov predlog da DNP napusti Vladu i vlast u Podgorici.
Podsjećamo, u Botunu i Zeti na snazi je dogovor prema kojem je policija deblokirala ulice i prilaze tom naselju, dok su protesti obustavljeni. Za sada nije poznato da li su u toku pregovori, koje je, prema ranijim najavama, predložio Andrija Mandić.
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpredsjednistvo-dnp-a-9-januara-o-izlasku-te-partije-iz-vlasti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

DNP danas o izlasku iz državne i podgoričke vlasti

Opravdani razlog zašto se pustinjski pijesak ne može koristiti.
Uprkos ogromnim pustinjskim prostranstvima, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) uvoze velike količine pijeska iz Australije, prvenstveno zato što je pustinjski pijesak fizički nepogodan za građevinarstvo, piše N1 Sarajevo.
Zašto se pustinjski pijesak ne može koristiti?
Oblik: Zrna pustinjskog peska su zaglađena i zaobljena dugotrajnim djelovanjem vjetra tokom milenijuma. Takva zrna, često opisana kao „nalik mermeru“, ne povezuju se efikasno jedno s drugim, što onemogućava izradu betona visoke čvrstoće.
Veličina: Pustinjski pijesak je često previše sitan i ujednačene granulacije, dok je za građevinu potreban grublji pijesak sa uglastim zrncima kako bi se cement pravilno vezao.
Sastav: Veliki dio obalnog pijeska u regionu sadrži povišene količine soli ili kalcijuma, što može dovesti do korozije čelične armature unutar betonskih konstrukcija.
Uloga australijskog pijeska
Građevinski kvalitet: Australija je jedan od vodećih svjetskih izvoznika visokokvalitetnog silicijum-dioksida i građevinskog pijeska.
Ovaj pijesak se uglavnom dobija iz riječnih korita ili obalnih područja gdje erozija vode stvara potrebna oštra i uglata zrna pogodna za izradu izdržljivog betona.
Veliki projekti
UAE: Burdž Kalifa je izgrađena uz korišćenje uvoznog australijskog pijeska jer lokalne zalihe nisu bile dovoljne ili nisu ispunjavale zahtjeve za beton visoke čvrstoće.
Saudijska Arabija: U okviru programa Vizija 2030, megaprojekti poput NEOM-a, Projekta Crvenog mora i Qiddiye značajno su povećali potražnju za uvoznim pijeskom. Tokom 2023. godine Saudijska Arabija je iz Australije uvezla prirodni građevinski pijesak u vrijednosti od približno 140.000 dolara.

Zašto Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati uvoze pijesak - šta je sa pustinjom?

Potpredsjednik Demokratske partije socijalista i poslanik u Skupštini Crne Gore Abaz Dizdarević u razgovoru za Portal ETV govori o evropskim integracijama, identitetskim pitanjima, bezbjednosnoj situaciji, pritiscima na medije i mogućim političkim raspletima uoči ključnih godina za budućnost Crne Gore. Dizdarević upozorava da aktuelna vlast sistemski usporava EU proces, produbljuje društvene podjele i ugrožava stabilnost države.
<h3>Evropske integracije pod aktuelnom vlašću</h3>
Portal ETV: Kao opozicija, kako DPS ocjenjuje tempo i smjer evropskih integracija pod aktuelnom vlašću?
DIZDAREVIĆ: Iz DPS-a konstantno ocjenjujemo da su tempo i smjer evropskih integracija značajno usporeni, u odnosu na širom otvorena vrata i dinamiku koju nameće EU.
Odsustvo političke volje za sprovođenje ključnih reformi, pitanje izbora nosilaca pravosudnih funkcija (Sudski savjet, Tužilački savjet, Ustavni sud) se konstantno prolongira i odluke se ne donose na vrijeme. Izostanak konsenzusa unutar vladajuće većine i potpuno odsustvo komunikacije s opozicijom usporava donošenje odluka. Zatim, konstantno se radi na uvođenju tema koje nijesu na EU agendi, poput revidiranja Zakona o državljanstvu ili pitanja identiteta, koje odvlače pažnju sa EU puta.
Sve su to teme koje ugrožavaju spoljnopolitičke pozicije Crne Gore sa očiglednom namjerom da se naša država zaustavi na putu članstva u EU.
<h3>Ko u vlasti ne želi Crnu Goru u EU</h3>
Portal ETV: Da li smatrate da u aktuelnoj vlasti postoje oni koji će učiniti sve da Crna Gora ne postane članica EU? Ako da, ko su oni?
DIZDAREVIĆ: U Vladi i parlamentarnoj većini postoje političke strukture čiji cilj nije punopravno članstvo Crne Gore u EU, već njeno vezivanje za interese drugih centara moći (Beograd i Moskva).
Ti akteri na nasoj politickon sceni strateški usporavaju reforme i insistiraju na temama koje su u suprotnosti sa sekularnim, građanskim i evroatlantskim vrijednostima.
Da li smatrate da ih je neophodno nabrajati? Cjelokupna javnost u Crnoj Gori se u decenijama iza nas mogla uvjeriti koje strukture su zaustavljale progres u razvoju crnogorskog društva, te ne smatram da je potrebno potcrtavati o kome je riječ.
<h3>Srpski jezik kao službeni – politička agenda koja ugrožava suverenitet</h3>
Portal ETV: Neki politički akteri, konkretno ZBCG i SNP, zagovaraju uvođenje srpskog jezika kao službenog. Šta se krije iza ove inicijative i koja je njena namjera?
DIZDAREVIĆ: Jasno je da je ova inicijativa politički motivisana i da se iza nje krije namjera rušenja crnogorskog građanskog i identitetskog tkiva. U pitanju je pokušaj da se sprovede kulturna i jezička asimilacija sto je samo jedan od koraka ka de-suverenitetu Crne Gore u kojoj će se negirati crnogorski identitet, jezik i kultura.
Znamo da su ovakva pitanja dobro zaštićena Ustavom Crne Gore, ta da se nakon dvotrećinske podrške u Parlamentu mora organizovati referendum na kojem će se tri petine od ukupno upisanih birača izjasniti pozitivno prema ovoj inicijativi, i na taj način verifikovati izmjena Ustava. Kad se sprovede ova procedura, neka bude srećno svim stranama u procesu.
Istovremeno, jasno je da otvaranje vještačkih identitetskih pitanja u momentu kada je ključno fokusirati se na EU integracije služi isključivo opstrukciji našeg puta u EU.
<h3>Kapela na Lovćenu – politička provokacija</h3>
Portal ETV: Ponovo se od strane Andrije Mandića, ZBCG, ali i SPC aktuelizuje priča o izgradnji kapele na Lovćenu. Da li je ovo pitanje koje bi zaista moglo da naruši mir i stabilnost u Crnoj Gori?
DIZDAREVIĆ: Poznat ja nas stav da je to pitanje zatvoreno i da je svako njegovo ponovno otvaranje direktna provokacija i pokušaj rušenja građanskog mira i stabilnosti.
Njegošev mauzolej na Lovćenu se posmatra kao simbol moderne i suverene Crne Gore.
Aktuelizovanje kapele u službi je produbljivanja podjela u crnogorskom društvu i riječ je o političkom alatu kojim se održavaju tenzije.
<h3>Urušavanje crnogorskog identiteta</h3>
Portal ETV: Da li aktuelna vlast sistemski radi na rušenju crnogorskog identiteta?
DIZDAREVIĆ: Da Vlada, kroz svoje kulturne politike, sistematski radi na marginalizovanju crnogorskog istorijskog i kulturnog nasljeđa. Bogata istorija naše zemlje je na udaru falsifikatora činjenica a institucionalna zaštita kulturnog nasljeđa kao da ne postoji.
Od informacija koje se prenose digitalnim platformama kao sto je Wikipedia, osnova su za edukaciju mladih ljudi koji crpe svoje znanje putem interneta. Vec na prvi pogled mozete vidjeti da se falsifikatima najveći dio kulturnog blaga Crne Gore zeli pripisati drugim kulturama.
Na tom važnom medijskom polju, Crna Gora uveliko gubi utakmicu, a institucije države ne rade ništa po pitanju zaštite identiteta. Slično je sa situacijom na polju zaštite kulturno-istorijskih spomenika, pa se stiče utisak da se sistematski prepušta i razgrađuje ono što je najvrjednije u identitetskom smislu.
<h3>Pogoršana bezbjednosna situacija</h3>
Portal ETV: Kako ocjenjujete trenutnu bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori pod aktuelnom vlašću?
DIZDAREVIĆ: Bezbjednosna situacija je značajno &nbsp;pogoršana u posljednjih nekoliko godina. Odliv profesionalaca ili politički motivisana čistka profesionalaca u policiji i Agenciji za nacionalnu bezbijednost dovela nas je u poziciju da su nas naši međunarodni partneri, naročito NATO, počeli posmatrati sa rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija i kompromitovanja službi.
<h3>Selektivna pravda u bezbjednosnom sektoru</h3>
Portal ETV: Da li bezbjednosni sektor kojim rukovode Demokrate sprovodi selektivnu pravdu?
DIZDAREVIĆ: Često ukazujemo da je borba protiv kriminala i korupcije politički motivisana i selektivna. Fokus je na tome da se procesuiraju isključivo raniji funkcioneri, dok se u kontinuitetu toleririšu nezakonite radnje aktuelne vlasti i njihovih koalicionih partnera.
Skloni smo da ukazujemo na egzaktnim primjerima da se pravda koristi kao politički alat za obračun s neistomišljenicima, a ne kao istinska borba protiv svih oblika kriminala. Zbog bezbroj primjera selektivnosti, ne možemo vjerovati u dobre namjere ukupnog sistema bezbijednosti.
<h3>Pritisci na medije i novinare</h3>
Portal ETV: Primjećujete li pritiske i prijetnje, posebno prema novinarima i medijima?
DIZDAREVIĆ: Iz DPS- često ukazujemo da postoje politički pritisci na medije i novinare, naročito one koji su kritički nastrojeni prema aktuelnoj vlasti.
Ti pritisci se vide kroz političke kampanje blaćenja funkcionera u dijelovima medija bliskim Vladi, i zloupotrebama javnog servisa RTCG za potrebe aktueĺne većine.
To se jasno vidi i kroz zapošljavanje politički podobnih lica u javnom servisu (RTCG), čime se gubi objektivnost i povjerenje u servis svih građana.
<h3>Rekonstrukcija vlasti i uloga DPS-a</h3>
Portal ETV: Smatrate li da će doći do rekonstrukcije vlasti kako bi Crna Gora ubrzala put ka EU? Kakvu ulogu u tom procesu imaju DPS i opozicija?
DIZDAREVIĆ: Smatramo da je rekonstrukcija neodrživa ukoliko se u nju uključuju stranke koje su ideološki protivne EU putu a jasno je da aludiramo na ZBCG koja je u prošlim decenijama sprovodila otvorenu destrukciju po pitanju EU integracija.
Naglašavamo da je jedino održivo rješenje formiranje vlade koja bi vratila Crnu Goru na kolosjek građanske države i pripremila izbore.
Sigurni smo da možemo ponuditi stabilnu, proevropsku alternativu aktuelnoj vlasti koja je opterećena unutrašnjim tenzijama i neslaganjima oko temeljnih vrijednosti. Pitanje je da li postoji razumijevanje za takve ideje, koje su jedini garant uspjeha na krhkom putu evropskih integracija.
<h3>Izazovi koji čekaju Crnu Goru u 2026. godini</h3>
Portal ETV: Koji su najveći izazovi sa kojima će se Crna Gora suočiti tokom 2026. godine?
DIZDAREVIĆ: Najveći izazovi su definitivno ekonomske prirode. Ekonomska kriza koja se osjeća posljedica je povećanja javnog duga, i proizvodi neizvjesnost budžetskog finansiranja, što se jasno čita kroz pad životnog standarda.
Drugo, ulazimo u ozbiljnu fazu političke .. nestabilnosti s pojačanom nestabilnošću aktuelne Vlade, što neminovno vodi našu državu u blokadu ključnih reformi na EU putu.
Kao treće, kako budemo bliže evropskom snu to će recipročno uvećati rast identitetskih podjela a znamo da dalja polarizacija društva zavisi od nametanja vještačkih tema koje takođe mogu biti kamen spoticanja na EU putu.
Nije na odmet spomenuti i bezbjednosni rizik od daljeg kompromitovanja sigurnosnog sektora i ugrožavanje partnerstva sa NATO-om i Zapadom. Sve su to rizici koji će usložnjavati sliku u 2026.godini.
<h3>Suverenistički i proevropski blok pred izbore 2027.</h3>
Portal ETV: Hoće li doći do stvaranja suverenističkog i proevropskog bloka koji će zajednički djelovati u vremenu koje je ključno za pristup EU, a u susret izborima 2027?
DIZDAREVIĆ: Stvaranje širokog suverenističkog, građanskog i proevropskog bloka koji bi donio željeni rezultat na predstojećim izborima može biti jedno od rješenja za suočavanje s nazadnom politikom koja se sprovodi već šest godina. Važno je pronaći siguran model da se ojača opoziciona snaga koja će zaštiti crnogorski identitet i sekularni, antifašistički karakter države.
Zadatak takve strukture je da dodatno ubrza EU put i okonča, urušavanje institucija. Razmotrićemo najbolje opcije i adekvatno se pripremiti za izazove koji slijede u 2027. godini.

Tag: pomorstvo