Protiv pljevaljske firme „Dokument“ i tamošnje izvršne direktorice M.D. (52) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje na zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, falsifikovanje isprave, navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja i prevare. Ona je, navodno, uvozila kola sa lažnim ispravama i za to izbjegla plaćanje poreza u vrijednosti od 56.000 eura.
- Sumnja se da je M.D. pomenuta krivična djela počinila na način što je tokom 2020. i 2021. godine, u svojstvu odgovornog lica u pravnom licu, sačinila neistinite isprave - jedinstvene carinske deklaracije za uvoz 24 vozila, time izbjegavajući obavezu plaćanja PDV-a i carine u ukupnom iznosu od 56.485 eura, a zatim pomenute isprave upotrijebila kao validne, podnoseći ih uz zahtjev za registraciju vozila područnoj jedinici za upravne unutrašnje poslove Ministarstva unutrašnjih poslova - saopšteno je iz policije.
Kažu da je izvršenim provjeravama u Upravi carina – CI Pljevlja, utvrđeno da navedene carinske deklaracije nijesu registrovane, a da se na 10 carinskih deklaracija nalazi pečat službenika Uprave carina, koji je penzionisan 2003. godine.
- Sumnja se i da je M.D. u toku decembra 2020. godine, sačinila neistinitu carinsku deklaraciju za uvoz vozila Audi Q7, izbjegavajući plaćanje PDV-a i carine, podnoseći je kao validnu ispravu uz zahtjev za registraciju vozila područnoj jedinici za upravne unutrašnje poslove Ministarstva unutrašnjih poslova. Izvršenom provjerom kod Uprave carina - CI Pljevlja, utvrđeno je da pod navedenim brojem carinske deklaracije nije registrovan uvoz navedenog vozila, već uvoz djelova za drugo pravno lice - istakli su u policiji.
M.D. je, kako se sumnja, u toku 2020. i 2021. godine lažnim prikazivanjem činjenica, dovela u zabludu dvojicu vlasnika vozila, na način što je sa istim dogovorila ocarinjenje vozila i navela ih da joj predaju novac za to.
- Te je nakon toga sačinila neistinite carinske deklaracije na uvoznike (vlasnike) vozila, izbjegavajući obavezu plaćanja PDV-a i carine. Izvršenim provjerama kod Uprave carina – CI Pljevlja, utvrđeno je da pod navedenim brojevima isprava nije registrovan uvoz vozila, već uvoz ulja i brašna za druga pravna lica, dok je grafološkim vještačenjem utvrđeno da se otisak pečata carinskog službenika ne podudara sa dostavljenim otiskom, odnosno da se na carinskoj deklaraciji nalazi otisak pečata carinskog službenika koji je penzionisan 2003. godine - naveli su u policiji.
Protiv M.D. i pravnog lica D.o.o. „Dokument“ su krivične prijave nadležnom državnom tužilaštvu, prethodno podnijeli i službenici Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje, zbog sumnje da su na isti način tokom 2021. i 2022. godine stekli protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 15.624,36 eura.
- Ukupna protivpravna imovinska korist koju je M.D. stekla izvršenjem krivičnih djela u periodu od 2020. do 2022. godine iznosi 72.109,36 eura - dodali su u policiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Direktorica pljevaljske firme osumnjičena da je uvozila kola lažnim ispravama, izbjegla plaćanje 56.000 eura poreza

Brazil bi mogao da oporezuje američke tehnološke platforme, ako predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp ratifikuje carine na uvoz čelika i aluminijuma, piše Folha de S.Paulo.
Trampova mjera mogla bi direktno da utiče na Brazil koji je 48 odsto svog ukupnog izvoza, što je ekvivalentno 5,7 milijardi američkih dolara tokom prošle godine, usmjerio na američko tržište, prenosi B92.
Prema izvještaju, Vlada brazilskog predsjednika Luiz Inasio Lula da Silva nastoji da izbjegne otvoreni trgovinski sukob, ali priznaje potrebu za odgovorom.
Predloženi digitalni porez ciljao bi platforme kao što su Amazon, Gugl i Spotifaj.
Izvor je naglasio da se o toj mjeri raspravlja u okviru Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
Porez bi navodno zaštitio brazilske industrijske sektore od povećanja troškova i ima podršku velikih predstavnika industrije.

1250x600

1084x550

Brazil bi mogao oporezovati američke tehnološke platforme

Duboko žalim zbog odluke Sjedinjenih Američkih Država da uvede tarife na izvoz evropskog čelika i aluminijuma. Tarife su porezi – loše za biznis, još gore za potrošače - rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Ona je navela da neopravdane tarife na EU neće proći bez odgovora, već će „izazvati čvrste i proporcionalne protivmjere“.
- EU će djelovati kako bi zaštitila svoje ekonomske interese. Štitićemo naše radnike, preduzeća i potrošače - istakla je Fon der Lajen.
Sjedinjene Američke Države najavile su uvođenje nove carine od 25 odsto na sav uvoz čelika i aluminijuma, što će uticati na sve trgovinske partnere, uključujući Kanadu i Meksiko, najavio je predsjednik Donald Tramp.

Fon der Lajen o američkim tarifama na izvoz čelika i aluminijuma: Loše za biznis, još gore za potrošače

Američki predsjednik Donald Tramp odlučio je u ponedjeljak da značajno podigne carine na uvoz čelika i aluminijuma, ukidajući izuzeća i bescarinske kvote za glavne dobavljače - Kanadu, Meksiko, Brazil i druge zemlje.
Taj njegov potez bi mogao povećati rizik od trgovinskog rata.
Tramp je potpisao odluke kojima je podigao carinsku stopu na uvoz aluminijuma na 25 odsto s pređašnjih deset odsto koje je uveo 2018. godine, kako bi pomogao sektoru koji je upao u teškoće, prensosi SEEbiz.
Time se ponovno uvode carine od 25 odsto na milione tona čelika i aluminijuma koji su se u Sjedinjene Američke Države (SAD) uvozili bez carine prema sporazumima o kvotama, izuzećima i isključivanju hiljade proizvoda.
Tramp će takođe nametnuti novi sjevernoamerički standard, koji zahtijeva da se uvezeni čelik i aluminijum “tope i spijau” u regiji, kako bi se ograničio uvoz minimalno obrađenog kineskog čelika u SAD.
Trampov savjetnik za trgovinu Piter Navaro rekao je da će mjere pomoći američkim proizvođačima čelika i aluminijuma, te ojačati američku ekonomsku i nacionalnu sigurnost.

Tramp uveo carine na čelik i aluminijum

Američke kompanije koje nastavljaju poslovanje u Rusiji uplatile su više od milijardu američkih dolara poreza Moskvi u 2023. godini, prema podacima Instituta Kijevske škole ekonomije (KSE) i organizacije B4Ukraine.
Američke firme uplatile su 2023. godine Rusiji 1,2 milijarde američkih dolara na ime poreza na dobit, čime su Sjedinjene Američke Države (SAD) postale najveći strani poreski obveznik u Rusiji, što je bivši visoki američki diplomata Majkl Mekfol nazvao "sramotnim", navodi američki nedjeljnik Njuzvik.
Nakon napada Rusije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, mnoge zapadne kompanije širom svijeta napustile su Rusiju kako bi izrazile moralno protivljenje ratu i izvršile ekonomski pritisak na Moskvu, prenosi B92.
Međutim, mnoge su ostale. Istraživanje Yale School of Management procjenjuje da 123 velike američke kompanije i dalje posluju u Rusiji, dok KSE, koji uključuje i manje firme, procjenjuje da ih je ukupno oko 328.
Među kompanijama koje su najviše uplatile poreza Rusiji 2023. nalaze se: Philip Morris International sa 220 miliona USD, PepsiCo sa 135 miliona, Mars 99 miliona, Procter &amp; Gamble 67 miliona, Mondelez 62 miliona, Citigroup 53 miliona, Cargill 50 miliona, Johnson &amp; Johnson 42 miliona, Coca-Cola Hellenic 34 miliona i Weatherford 32 miliona.
Philip Morris International saopštio je da je obustavio planirane investicije i smanjio proizvodnju u Rusiji kada je izbio rat. Ipak, u februaru 2023. godine, izvršni direktor te kompanije, Jacek Olzak, izjavio je da ne želi da proda poslovanje pod uslovima koje diktira Kremlj, zbog finansijskog gubitka koji bi to izazvalo.
Mondelez je ostao u Rusiji, tvrdeći da investitorima „moralno nije bitno“ da li kompanije tamo posluju. Coca-Cola je prestala da prodaje svoja pića u Rusiji, ali regionalni punilac Coca-Cola Hellenic prodaje proizvod pod nazivom Dobry Cola.
PepsiCo, Mars, Procter &amp; Gamble, Cargill i Weatherford smanjili su poslovne aktivnosti, ali nastavili proizvodnju osnovnih proizvoda. U septembru prošle godine, Citigroup je objavio da zatvara poslovanje u Rusiji.

Uplatili više od milijardu američih dolara poreza Moskvi

Ontario, najnaseljenija provincija Kanade, mogla bi da zabrani alkohol proizveden u SAD i da ograniči izvoz struje i kritičnih sirovina za električne baterije u američke savezne države Mičigen, Njujork i Minesota, ako novoizabrani predsjednik te zemlje Donald Tramp stvarno uvede carine na sve kanadske proizvode, rekao je večeras jedan visoki zvaničnik Ontarija.
Taj zvaničnik, koji radi u vladi ontarijskog premijera Daga Forda, rekao je da se razmatra uvođenje zabrane ontarijskom odboru za kontrolu prometa žestokih pića da uvozi američki alkohol.
Ontario razmatra i ograničenja izvoza kritičnih minerala koji su neophodni da se proizvode baterije za električna vozila, kao i da se kompanije iz SAD sprečavaju da učestvuju u javnim nabavkama u toj kanadskoj provinciji, rekao je zvaničnik u Fordovoj vladi koji je tražio anonimnost jer nema ovlašćenje da govori javno o potencijalnim mjerama.
Ford je potvrdio sinoć da Ontario razmatra ograničenja izvoza struje u susedne američke države Mičigen, Njujork i Minesota, a danas je ponovio da bi ta mera dovela dotle da je Amerikanci više ne mogu sebi priuštiti.
- To je posljednja mjera. Ne mislim da novoizabrani predsjednik Tramp želi da se to desi. Šaljemo poruku Sjedinjenim Državama. Ako dođete i napadnete Ontario, vi napadate prihode ljudi u Ontariju kao i Kanađana, pa ćemo iskoristiti svako oruđe koje nam je na raspolaganju da branimo Ontarijce i Kanađane. Hajde da se nadamo da do toga neće doći - rekao je Ford.
Tramp prijeti da će uvesti carine od 25 odsto na sve proizvode koji se uvoze iz Kanade i Meksika, ako te dvije zemlje ne zaustave priliv migranata i narkotika u SAD.
Ontario omogućava elektrosnabdijevanje za 1,5 miliona domaćinstava u SAD i glavni je izvoznik struje u Mičigen, Minesotu i Njujork.
- To je okej ako on to bude uradio. To je baš fino - rekao je Tramp američkoj TV mreži Es-En-Bi-Si (CNBC) kada je, prilikom posjete njujorškoj berzi na Vol Stritu pitan za reakciju na Fordovu izjavu
Prema njegovim riječima, SAD subvencionišu Kanadu, a ne bi trebalo to da rade.
- Imamo mi snažne odnose. Tolike prijatelje imam u Kanadi, ali ne treba da dajemo podsticaje jednoj zemlji. Dajemo subvencije u iznosu od više od 100 milijardi dolara godišnje. Ne bi trebalo to da radimo - kazao je Tramp.
Novinar Es-En-Bi-Sija rekao je da mu je Tramp iza kamere rekao da se (ljudi iz njegove buduće administracije) nadaju da će nešto moći da dogovore sa Kanadom.
Danijela Smit, premijerka naftom bogate kanadske provincije Alberta, odbacila je svaku mogućnost da probleme zbog Trampovih prijetnji rješava prekidom izvoza nafte u SAD i ukazala da će pribjeći „diplomatskom pristupu“ i da su u toku sastanci „sa našim saveznicima u SAD“ i da im se stavlja do znanja da nafta i gas iz Alberte treba da budu „dio rješenja za energetsku dostupnost i bezbjednost“.
Kanada izvozi u SAD više nafte no ijedna druga zemlja na svijetu. Na Kanadu otpada 60 odsto uvoza sirove nafte u SAD, kao i 85 odsto uvoza struje.
Kanada je takođe u posjedu 34 kritična minerala i metala za kojima Pentagon žudi.

Ako Tramp uvede carine Kanadi, Ontario razmatra sankcije na uvoz alkohola iz SAD i izvoz struje

Vlasnici nekretnina u Baru koji imaju prebivalište u ovom gradu plaćaju niži porez na nepokretnost u odnosu na nerezidente. Shodno Odluci o porezu na nepokretnosti utvrđeno je da poreska stopa za rezidente u Baru iznosi 0,26, dok je za nerezidente 0,60 odsto.
Poreski obveznici koji imaju prebivalište, ili stalni boravak u Baru, mogu ostvariti olakšice na porez na nepokretnosti, odnosno umanjenje poreza i do 50 odsto. To je za Primorski portal potvrdila sekretarka Sekretarijata za finansije Opštine Bar Ivana Backović.
Backović je pojasnila uslove i procedure za ostvarivanje olakšica koji su u skladu sa Zakonom o porezu na nepokretnosti.
- Građani koji imaju prebivalište, ili stalni boravak na teritoriji opštine Bar, ostvaruju olakšice po osnovu stalnog stanovanja poreskog obveznika, u iznosu od 20 odsto, ukoliko predmetna nepokretnost predstavlja glavno mjesto prebivališta, ili stalnog boravka poreskog obveznika. Takođe, umanjenje se ostvaruje i po osnovu člana njegovog domaćinstva, po 10 odsto za svakog, s tim da je maksimalan broj članova po kojima se ostvaruje umanjenje 3 člana. Na ovaj način poreski obveznik može ostvariti umanjenje najviše do 50 odsto poreske obaveze - naveli su iz Sekretarijata za finansije Opštine Bar.
Poreski obveznici koji ispunjavaju gore navedene uslove, ovo pravo mogu ostvariti podnošenjem zahtjeva Sekretarijatu za finansije, uz koji je potrebno priložiti kopiju lične karte, ili uvjerenje MUP-a i izjavu o kućnoj zajednici.
- Takođe, propisano je da su vlasnici nepokretnosti dužni da u roku od 30 dana od dana sticanja nepokretnosti, podnesu poresku prijavu nadležnom poreskom organu jedinice lokalne uprave, kao i da su poreski obveznici, koji vode poslovne knjige, dužni da, nadležnom poreskom organu jedinice lokalne uprave, podnesu poresku prijavu do 31. marta godine za koju se porez utvrđuje.Shodno zakonu poreski obveznik je dužan da u poresku prijavu unese tačne i potpune podatke za utvrđivanje poreza na nepokretnosti - istakli su iz Sekretarijata za finansije Opštine Bar.
Na pitanje Primorskog portala, koliko u bazi ima stanova i privatnih kuća koji su u vlasništvu građana sa prebivalištem u Baru, iz Opštine Bar su precizirali: “U momentu utvrđivanja poreske obaveze za 2024. godinu izdato je 25.181 rješenje za porez na nepokretnosti za rezidntna lica“.
Evidentno je da se poslednjih godina intenzivno gradi u Baru, mnogo je stanova i privatnih kuća čiji su vlasnici državljani Crne Gore koji imaju prebivalište u nekom drugom gradu, a i strani državljani. Prema podacima Opštine Bar koji su dostavljeni Primorskom portalu, od 30.207 utvrđenih poreskih rješenja za nerezidente u momentu razreza za 2024. godinu, 3.246 rješenja je upućeno u gradove van Bara, 8.028 rješenja je poslato u zemlje iz regiona, 124 rješenja je upućeno u druge zemlje dok su ostala rješenja dostavljana na adresama nepokretnosti na teritoriji opštine Bar.

Bar: Olakšice za umanjenje poreza na nepokretnost i do 50 odsto

Ako je neko htio da napravi loš potez, kad je u pitanju turistička privreda, i uopšte ekonomija Crne Gore, nije mogao izabrati bolji potez kojim će oštetiti ono što su bili planovi i predikcije turističke ekonomije i turističkih radnika za srednjoročni i dugoročni period, kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, dr ekonomskih nauka Jovan Rabrenović.
Prema izvještaju Centralne banke Crne Gore prihodi Crne Gore od turizma u prva tri kvartala iznosili su 1.312 milijardi eura, što je za 49,5 miliona eura manje u odnosu na isti period prošle godine.
Pad prihoda od turizma je prvenstveno zbog manjeg broja turista, kaže Rabrenović, i taj broj je, dodaje on, otprilike pet procenata, i za toliko je i manji broj noćenja.
- Dominantan deficit prihoda je u trećem kvartalu, znači ona tri ključna mjeseca kad je crnogorska ekonomija, posebno crnogorski turizam imao najveće prihode od od turizma, i kad je bilo najviše gostiju, ta tri mjeseca bilježimo oko 40 miliona manji prihod, nego što je to bilo u trećem kvartalu prošle godine. Znači, turistička sezona je podbacila, u odnosu na turističku sezonu prošle godine, a mislim da tu ima uticaja i manji broj gostiju iz zemalja poput Rusije, Ukrajine, ali i zemalja koje su zadnjih godina bili tradicionalno prisutni kod nas - rekao je Rabrenović.
Ako se vize za ruske državljane budu uvele to će uticati na turističku sezonu, mišljenja je Rabrenović, iako bi takav postupak bio opravdan, to je, dodaje on, radikalan metod, koji bi otežao posao, kako kaže, turističkim agencijama koje dovode turiste iz Rusije.
- Postoji opravdana bojazan da uvođenje viza za Ruse, za Turke, kasnije i za još neke građane određenih država, će smanjiti naš turistički prihod, i uopšte prihod koji naša ekonomija ostvaruje. Ja, da budem optimista, smatram da to neće značajnije uticati, i da, pored svega toga, fokus naše politike, posebno kada je u pitanju turizam, ne bi trebalo da bude na tim državama. Naša ciljana tržišta bi trebalo da budu zapadna tržišta, od tržišta zemalja Evropske unije, do Amerike, Japana, Austrije. To su države koje imaju visoko platežne goste i države koje mogu da ponude goste koji će doći u Crnu Goru bez ikakvih ograničenja kad su vize u pitanju - istakao je Rabrenović.
Povećanje PDV-a sa sedam na 15 odsto će definitvo uticati, smatra Rabrenović, jer je to povećanje preko 100 odsto, i to je, kako kaže, ogroman udarac turističkoj privredi.&nbsp;
- Mislim, ako je neko htjeo da napravi neki loš potez, kad je u pitanju turistička privreda, i uopšte ekonomija Crne Gore, nije mogao izabrati bolji potez kojim će bukvalno oštetiti ono što su bili planovi i predikcije turističke ekonomije i turističkih radnika za srednjoročni i dugoročni period. Ovo znači povećanje cijene smještaja, veće troškove hotelskim preduzećima, kad su u pitanju cijene aranžmana. Problem je za sljedeću godinu i to što su u najvećoj mjeri svi turistički aranžmani prodati, po porezu koji je bio 7 procenata, znači cijene aranžmana moraju pretrpjeti korekcije, što je nemoguće uraditi sa ozbiljnim poslenicima u dovođenju turista, jer povećanje od par procenata mora biti najavljeno par godina unaprijed, a ne za preko 100 posto i to će definitivno uticati strašno na crnogorsku ekonomiju, koja je i ovako slabašna, a prije svega će uticati na ozbiljna turistička preduzeća, kakvih u Crnoj Gori nemamo puno, dok na individualne izdavaoce smještaja neće, jer je jedan dobar dio i u sivoj zoni - naglasio je Rabrenović.
Povećanje PDV-a na hotelski smještaj je jednostrana odluka, poručuje Rabrenović, jer nije konstatovana struka iz oblasti na koju se to odnosi, dodaje on, a povećanje nije zanemarljivo, nego, kako kaže, preko 100 posto.
- Jednostrano povećanje poreza, bez konsultacije sa najširom mogućom bazom pravi probleme koje ćemo mi tek da vidimo, već iduće godine. Imaćemo i dodatni problem sa konkurentnošću naše turističke destinacije, koja nije baš najkonkurentnija i zbog povećanja cijena, zbog inflacije koja je prisutna, a tek sada, uz sve ovo što imamo kao negativne efekte loše organizacije turističke ponude, i uopšte, loše pripremljena turistička sezona, koja je prisutna iz godine u godinu, posljedice će biti takve kakve si pretpostavljamo da će biti - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Povećanje poreza preko 100 odsto je ogroman udarac turističkoj privredi

Za osam mjeseci Poreska uprava naplatila je 1,1 milijardu eura bruto prihoda, što je za 190,3 miliona eura ili 21 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine - saopšteno je iz Poreske uprave.&nbsp;
Plan naplate za period od početka januara do kraja avgusta, kako ističu, premašen je za 122,3 miliona eura ili 13 odsto.&nbsp;
- Naplata svih kategorija poreza zabilježila je rast. Po osnovu poreza na dodatu vrijednost naplaćeno je 297,5 miliona, što je više za 54,3 miliona u odnosu na isti period lani &nbsp;i 14 miliona eura iznad plana za ovu godinu. Naplata poreza na dobit pravnih lica iznosila je 201,1 miliona eura i premašila je prošlogodinju za 61,4 miliona eura, rast je ostvaren i u odnosu na plan za 33 odsto. Naplata doprinosa iznosila je 388,8 miliona eura i veća je od naplate za prošlu godinu za 38,9 miliona eura ili 11 odsto, odnosno za 22,7 miliona eura od planirane naplate za ovu godinu - precizirano je u saopštenju.
U avgustu ostvarena bruto naplata prihoda iznosila je, kako dodaju, 143,6 miliona eura što je za 17,7 miliona eura ili 14 odsto više u odnosu na isti period lani, a za 7,8 miliona eura ili pet odsto više u odnosu &nbsp;na plan prihoda za avgust.
- Poreska uprava &nbsp;je tokom ljetnje turističke sezone ostvarila značajne budžetske prihode kroz aktivnosti usmjerene na povećanju stepena dobrovoljnosti u prijavljivanju i plaćanju poreskih obaveza i intenzivirani inspekcijski nadzor - ističu iz Poreske uprave.
&nbsp;

Za osam mjeseci Poreska uprava naplatila 1,1 milijardu eura bruto prihoda

Teški razgovori nikada neće postati laki, ali male promjene u pristupu mogu ih učiniti podnošljivijim i efikasnijim, jer svako se bar jednom našao u teškoj situaciji da mora da započne neprijatan razgovor, kažu psiholozi koji savjetuju da je najlakši način da otklonite stres i neprijatnost iz razgovora- da šetate dom razgovarate.
<h2>Hodanje smiruje i olakšava komunikaciju</h2>
Mnogi ljudi rješavaju teške teme tako što sjede jedan preko puta drugog, što može stvoriti dodatnu tenziju. Međutim, bračna i porodična terapeutkinja Sijara Bogdanović tvrdi da je hodanje bolji način za obradu emocija. Kada hodamo, naše oči se prirodno pomjeraju lijevo-desno, što pomaže u smirivanju nervnog sistema i boljem procesuiranju informacija.
Ovaj proces je sličan EMDR terapiji koja se koristi za liječenje traume i stresa.
- Kada hodamo i pričamo, koristimo se i logikom i emocijama, što pomaže u izražavanju osjećanja i donošenju boljih odluka“, objašnjava Bogdanović.
<h2>Manje stresa, više razumijevanja</h2>
Osim što vam pomaže da obradite emocije, hodanje može da smanji osjećaj pritiska tokom razgovora. Psihoterapeutkinja Medlin Felan ističe da je direktni kontakt očima često previše intenzivan, posebno kada razgovor uključuje sukob ili kritiku.
- Kada ste rame uz rame, kontakt očima se dešava povremeno i prirodno, što smanjuje osjećaj napada i olakšava iskrenu komunikaciju- kaže Felan.
Takođe, hodanje omogućava osobi da se fokusira ne samo na razgovor, već i na okolinu, što pomaže u smanjenju stresa.
Istraživanja pokazuju da boravak u prirodi dodatno doprinosi smirenju, a sam čin hodanja sprečava neprijatne tišine, omogućavajući sagovornicima da lakše pronađu prave riječi.
<h2>Šta ako ne možete u šetnju?</h2>
Naravno, nije uvijek moguće ići u šetnju. U tom slučaju stručnjaci preporučuju alternativne načine za teške razgovore. Razgovor u automobilu, na primjer, daje sličan efekat – sagovornici ne moraju da održavaju stalni kontakt očima, a sama okolina nudi privatnost.
Kod kuće, umjesto formalnog razgovora za stolom, pokušajte da razgovarate na kauču u opuštenijoj atmosferi.
Teški razgovori nikada neće postati laki, ali male promjene u pristupu mogu ih učiniti podnošljivijim i efikasnijim.
Sljedeći put kada budete morali da otvorite ozbiljnu temu, razmislite o šetnji – možda ćete se iznenaditi koliko će vam razgovor lakše teći.

Psiholozi savjetuju: Kako razgovarati o teškim temama bez stresa

Služba bezbjednosti Parlamenta Kanade u Otavi proglasila je lokdaun u zgradi na Parlament Hilu. Obavještenje o lokdaunu poslato je u subotu poslijepodne zaposlenicima koji rade na Parlament Hilu.
Rečeno im je da odmah potraže zaklon u najbližoj prostoriji, zatvore i zaključaju sva vrata te da se sakriju.
CBC News kontaktirao je policiju Otave &nbsp;i službu Parlamenta ali nijedna služba nije navela razloge lokdauna.
- Ako nijeste u neposrednoj blizini, držite se podalje do daljnjega. Nemojte prilaziti područjima u lokdaunu- objavila je služba.&nbsp;
Policija Otave je poručila preko društvenih mreža da je u toku policijska akcija na Parlament Hilu i da mole građane da izbjegavaju to područje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FOttawaPolice%2Fstatus%2F1908610149276622875%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1908610149276622875%7Ctwgr%5E4499614ff368cd4717caf9731172ebabe009b10f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Otava: Evakuisan kanadski parlament

Komandant združenih snaga NATO u Evropi američki general Kristofer Kavoli izjavio je danas da KFOR trenutno na Kosovu ima 4.300 vojnika, ali su raspoređene i rezervne jedinice kako bi se izborili sa rastućim tenzijama, piše Indeks onlajn. 
 
- Kao što znate, KFOR na Kosovu ima 4.300 vojnika, od kojih je manje od 600 američkih. Italijani su preuzeli veliki dio tereta misije. Rasporedili smo i rezervne snage kako bismo se nosili sa rastućim tenzijama, koje su prisutne više od godinu dana- rekao je Kavoli.
On je dodao da se broj stalnih snaga proširuje kako bi se oslobodile rezervne snage i izrazio uvjerenje da će uskoro biti postignut dogovor o tome.
Naveo je da su, pored Italije i Turske, ključne nacije u misiji KFOR Velika Britanija i Mađarska.

NATO general Kavoli: Raspoređene rezervne jedinice KFOR-a na Kosovu zbog rastućih tenzija

Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić saopštiće ime mandatara za novu Vladu sjutra, u 20 časova, saopštila je Služba za saradnju sa medijima predsjednika Republike.
Predsjednik Vučić će se javnosti obratiti povodom izbora mandatara iz Palate Srbija.
- Na osnovu ustavnih ovlašćenja, predsjednik Republike predložiće Narodnoj skupštini kandidata za predsjednika Vlade, pošto je saslušao mišljenja predstavnika izabranih izbornih lista- navodi se u saopštenju.
Premijer Srbije Miloš Vučević podnio je ostavku na tu funkciju još krajem januara, jer je smatrao da je objektivno odgovoran za napad na studente u Novom Sadu.
Skupština Srbije 19. marta konstatovala je ostavku premijera Miloša Vučevića čime je pala aktuelna Vlada Srbije.
Iz Srpske napredne stranke najavili su da imaju dva konkurentna kandidata za mandatara. Za kog od te dvojice su se odlučili saznaće se sjutra . 
Posljednji rok za izbor nove Vlade je 18. april.

Vučić sjutra u 20 časova saopštava ime mandatara za novu Vladu

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Bivši pomoćnik direktora policije Milovan Pavićević predao je danas pismene zahtjeve na adrese tri čelnika bezbjednosnog sektora. &nbsp; Kako saznaju Portal ETV i Televizija E, Pavićević se obratio Ivici Janoviću, vršiocu dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, Danilu Šaranoviću, ministru unutrašnjih psolova i Lazaru Šćepanoviću, čelniku Uprave policije. &nbsp; Iskusni policajac traži odgovor – što su nadležne isntitucije preduzele da njemu i porodici zaštite živote. &nbsp; STRAVIČNO OTKRIĆE &nbsp; Pavićević je tek juče – i to iz teksta u dnevnom listu ,,Vijesti” – saznao da su se članovi kavačkog kriminalnog klana iz Bude dogovarali, juna 2020. godine, da na njegovu kuću iz drona bace 10 kilograma eksploziva. Međutim, Pavićević nije bio obaviješten o opasnosti za njega i članove njegove porodice. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404190452_d23a4d929dce171912f42d57c386e7a1a2db92a2650d79646e7d17693871bb3b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404190452_d23a4d929dce171912f42d57c386e7a1a2db92a2650d79646e7d17693871bb3b" data-rendition-name="original" width="7445" height="4403" loading="lazy" alt='OBAVJEŠTENJE NAKON PUNE ČETIRI GODINE: Naslovnica dnevnog lista ,,Vijesti"'> <figcaption>OBAVJEŠTENJE NAKON PUNE ČETIRI GODINE: Naslovnica dnevnog lista ,,Vijesti"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Portala ETV i Televizije E, Pavićević je postavio više pitanja čelnicima MUP-a, ANB-a, Uprave policije, ali i Specijalnog tužilaštva. &nbsp; Prije svega: zašto nije preventivno upoznat od nadležnih iz policije i tužilaštva da su prema njemu i članovima njegove porodice iskazane ozbiljne prijetnje i najavljena njegova likvidacija? Pavićević je takođe pitao da li su nadležne službe izvodile ikakve aktivnosti proaktivne preventivne zaštite njega i njegove porodice. &nbsp; Na kraju, tražio je informaciju da li je o sadržaju prepiske ljudi iz kavačkog klana upoznato Specijalno državno tužilaštvo i je li ta državna institucija bilo što preduzela. &nbsp; Nikola Janjušević, bivši pomoćnik direktora Uprave policije smatra da je nedopustivo da Pavićević nije bio obaviješten o tako zastrašujućoj prijetnji po njegovu i bezbjednost njegove porodice. &nbsp; KAD DRŽAVA NE REAGUJE &nbsp; -To je prosto nevjerovatno. Smatram da je uprava policija trebala da napravi tri aktivnosti. Prvo da obavijesti policijskog starješinu o toj bezbjednosnoj prijetnji. To policija nije uradila. Druga stvar i druga aktivnost koju je trebala da uradi je da napravi bezbednosnu procjenu kako njega tako i njegove porodice jer se u tome pominju njegova djeca što daje posebno složenost ovom predmetu. I treća aktivnost koju je policija treba da uradi to je da obavijesti nadležnog tužioca i ono što smo mogli da vidimo u tekstu je da je policija obavijestila nadležnog tužioca, ali javnost ne zna koje mjere je preduzeo nadležni tužilac-ocjenjuje Nikola Janjušević, bivši pomoćnik direktora Uprave policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404190456_d2e8de94dd7f0bd2a09c439ddcddf893ec4f14f3a983c4493c0fe1a70b25e7e8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250404190456_d2e8de94dd7f0bd2a09c439ddcddf893ec4f14f3a983c4493c0fe1a70b25e7e8" data-rendition-name="original" width="1190" height="1080" loading="lazy" alt="TRI PROPUSTA DRŽAVE: Nikola Janjušević"> <figcaption>TRI PROPUSTA DRŽAVE: Nikola Janjušević(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Stravična prijetnja člana kavačkog klana Vasilija Rafailovića upućena je prije pet godina. Sada se ispostavlja da su svi u vrhu bezbjednosnog sektora imali tu zastrašujuću informaciju. &nbsp; Jedino Milovan Pavićević nije bio upoznat da mu se priprema likvidacija. Još i gore. Umjesto da ga imformišu, ministar Šaranović i čellnik Uprave policije Šaranović targetirali su Pavićevića i pokrenuli disciplisnki postupak. Sve to u sklopu velike akcije ,,Značka”, odstrijela politički nepodobnih policijskih starješina. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404190452_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250404190452_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt='NALOGODAVAC AKCIJE ,,ZNAČKA": Lazar Šćepanović, v.d. direktora Uprave policije '> <figcaption>NALOGODAVAC AKCIJE ,,ZNAČKA": Lazar Šćepanović, v.d. direktora Uprave policije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PAVIĆEVIĆEVI ,,GRIJESI” Što su njegovi grijesi, Pavićević još nije saznao jer u Odluci o pokretanju disciplisnkog postupka – to nije navedeno, iako je zakonska obaveza. &nbsp; -Simptimptomatično je da je policijski starešina disciplinski procesuiran po famoznom članu 162 zakona o unutrašnjim poslovima, na osnovu mišljenja komisije za utvrđivanje bezbednosnih smetnji kao i na bazi mišljenja agencije za nacionalnu bezbjednost, s tim što je to svoje mišljenje agencija stavila pod oznakom tajnosti. Tako da osim ovog policijskog starješine imamo, još njih dvadesetak iz regionalnog centra ,,Sjever” koji su disciplinski procesuirani i neki od njih su suspendovani – zaključuje Janjušević. &nbsp; Disciplinski postupak protiv Milovana Pavićevića, prvobitno planiran za 6. mart, odgođen je za polovinu jula. Sudeći po dosadašnjim postupcima vrha MUP-a i policije, kao i izjavama čelnika Demokrata Alekse Bečića, koji stoje iza akcije odstrijela politički nepodobnih iz policije - nastaviće se progon ljudi. &nbsp; A da li će Milovan Pavićević i njegova porodica moći mirno da spavaju, da se oslobode straha od osvete kriminalnih klanova?&nbsp; To izgleda mnogo ne interesuje aktuelne čelnike u bezbjednosnom sektoru. Niti bilo koga iz parlamentarne većine koja mirno gleda kršenje zakona ali i ljudskih prava. &nbsp; &nbsp;

Tag: porez