Građani od danas mogu Upravi lokalnih javnih prihoda Opštine Herceg Novi podnijeti zahtjev za otpis kamate na dospjele poreske obaveze, u skladu sa odlukom te lokalne samouprave.
- Odlukom, koja je danas stupila na snagu, uređen je otpis obračunate, a neplaćene kamate na poreske obaveze koje su dospjele za plaćanje do 31. decembra - navodi se u saopštenju.
Pravo na otpis kamate na poreske obaveze, odnosno lokalne poreze, takse i naknade, može da ostvari svako preduzeće, dio preduzeća, preduzetnik i pojedinac koji najkasnije do 16. juna uplati kompletne poreske obaveze i podnese zahtjev za otpis kamate.
- Zahtjev za otpis kamate na dospjele poreske obaveze se podnosi na obrascu koji se može preuzeti na pisarnici Uprave lokalnih javnih prihoda Opštine Herceg Novi ili na sajtu Opštine Herceg Novi <a href="https://www.hercegnovi.me/sr/">www.hercegnovi.me</a> - navodi se u saopštenju.
Obrazac je potrebno popuniti i podnijeti Upravi lokalnih javnih prihoda Opštine Herceg Novi, u roku od 60 dana od stupanja na snagu odluke, odnosno do 16. juna.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Podnošenje zahtjeva za otpis kamate na dospjele poreske obaveze u Herceg Novom od danas

Protiv pljevaljske firme „Dokument“ i tamošnje izvršne direktorice M.D. (52) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje na zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, falsifikovanje isprave, navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja i prevare. Ona je, navodno, uvozila kola sa lažnim ispravama i za to izbjegla plaćanje poreza u vrijednosti od 56.000 eura.
- Sumnja se da je M.D. pomenuta krivična djela počinila na način što je tokom 2020. i 2021. godine, u svojstvu odgovornog lica u pravnom licu, sačinila neistinite isprave - jedinstvene carinske deklaracije za uvoz 24 vozila, time izbjegavajući obavezu plaćanja PDV-a i carine u ukupnom iznosu od 56.485 eura, a zatim pomenute isprave upotrijebila kao validne, podnoseći ih uz zahtjev za registraciju vozila područnoj jedinici za upravne unutrašnje poslove Ministarstva unutrašnjih poslova - saopšteno je iz policije.
Kažu da je izvršenim provjeravama u Upravi carina – CI Pljevlja, utvrđeno da navedene carinske deklaracije nijesu registrovane, a da se na 10 carinskih deklaracija nalazi pečat službenika Uprave carina, koji je penzionisan 2003. godine.
- Sumnja se i da je M.D. u toku decembra 2020. godine, sačinila neistinitu carinsku deklaraciju za uvoz vozila Audi Q7, izbjegavajući plaćanje PDV-a i carine, podnoseći je kao validnu ispravu uz zahtjev za registraciju vozila područnoj jedinici za upravne unutrašnje poslove Ministarstva unutrašnjih poslova. Izvršenom provjerom kod Uprave carina - CI Pljevlja, utvrđeno je da pod navedenim brojem carinske deklaracije nije registrovan uvoz navedenog vozila, već uvoz djelova za drugo pravno lice - istakli su u policiji.
M.D. je, kako se sumnja, u toku 2020. i 2021. godine lažnim prikazivanjem činjenica, dovela u zabludu dvojicu vlasnika vozila, na način što je sa istim dogovorila ocarinjenje vozila i navela ih da joj predaju novac za to.
- Te je nakon toga sačinila neistinite carinske deklaracije na uvoznike (vlasnike) vozila, izbjegavajući obavezu plaćanja PDV-a i carine. Izvršenim provjerama kod Uprave carina – CI Pljevlja, utvrđeno je da pod navedenim brojevima isprava nije registrovan uvoz vozila, već uvoz ulja i brašna za druga pravna lica, dok je grafološkim vještačenjem utvrđeno da se otisak pečata carinskog službenika ne podudara sa dostavljenim otiskom, odnosno da se na carinskoj deklaraciji nalazi otisak pečata carinskog službenika koji je penzionisan 2003. godine - naveli su u policiji.
Protiv M.D. i pravnog lica D.o.o. „Dokument“ su krivične prijave nadležnom državnom tužilaštvu, prethodno podnijeli i službenici Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje, zbog sumnje da su na isti način tokom 2021. i 2022. godine stekli protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 15.624,36 eura.
- Ukupna protivpravna imovinska korist koju je M.D. stekla izvršenjem krivičnih djela u periodu od 2020. do 2022. godine iznosi 72.109,36 eura - dodali su u policiji.

Direktorica pljevaljske firme osumnjičena da je uvozila kola lažnim ispravama, izbjegla plaćanje 56.000 eura poreza

Brazil bi mogao da oporezuje američke tehnološke platforme, ako predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp ratifikuje carine na uvoz čelika i aluminijuma, piše Folha de S.Paulo.
Trampova mjera mogla bi direktno da utiče na Brazil koji je 48 odsto svog ukupnog izvoza, što je ekvivalentno 5,7 milijardi američkih dolara tokom prošle godine, usmjerio na američko tržište, prenosi B92.
Prema izvještaju, Vlada brazilskog predsjednika Luiz Inasio Lula da Silva nastoji da izbjegne otvoreni trgovinski sukob, ali priznaje potrebu za odgovorom.
Predloženi digitalni porez ciljao bi platforme kao što su Amazon, Gugl i Spotifaj.
Izvor je naglasio da se o toj mjeri raspravlja u okviru Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
Porez bi navodno zaštitio brazilske industrijske sektore od povećanja troškova i ima podršku velikih predstavnika industrije.

1250x600

1084x550

Brazil bi mogao oporezovati američke tehnološke platforme

Duboko žalim zbog odluke Sjedinjenih Američkih Država da uvede tarife na izvoz evropskog čelika i aluminijuma. Tarife su porezi – loše za biznis, još gore za potrošače - rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Ona je navela da neopravdane tarife na EU neće proći bez odgovora, već će „izazvati čvrste i proporcionalne protivmjere“.
- EU će djelovati kako bi zaštitila svoje ekonomske interese. Štitićemo naše radnike, preduzeća i potrošače - istakla je Fon der Lajen.
Sjedinjene Američke Države najavile su uvođenje nove carine od 25 odsto na sav uvoz čelika i aluminijuma, što će uticati na sve trgovinske partnere, uključujući Kanadu i Meksiko, najavio je predsjednik Donald Tramp.

Fon der Lajen o američkim tarifama na izvoz čelika i aluminijuma: Loše za biznis, još gore za potrošače

Američki predsjednik Donald Tramp odlučio je u ponedjeljak da značajno podigne carine na uvoz čelika i aluminijuma, ukidajući izuzeća i bescarinske kvote za glavne dobavljače - Kanadu, Meksiko, Brazil i druge zemlje.
Taj njegov potez bi mogao povećati rizik od trgovinskog rata.
Tramp je potpisao odluke kojima je podigao carinsku stopu na uvoz aluminijuma na 25 odsto s pređašnjih deset odsto koje je uveo 2018. godine, kako bi pomogao sektoru koji je upao u teškoće, prensosi SEEbiz.
Time se ponovno uvode carine od 25 odsto na milione tona čelika i aluminijuma koji su se u Sjedinjene Američke Države (SAD) uvozili bez carine prema sporazumima o kvotama, izuzećima i isključivanju hiljade proizvoda.
Tramp će takođe nametnuti novi sjevernoamerički standard, koji zahtijeva da se uvezeni čelik i aluminijum “tope i spijau” u regiji, kako bi se ograničio uvoz minimalno obrađenog kineskog čelika u SAD.
Trampov savjetnik za trgovinu Piter Navaro rekao je da će mjere pomoći američkim proizvođačima čelika i aluminijuma, te ojačati američku ekonomsku i nacionalnu sigurnost.

Tramp uveo carine na čelik i aluminijum

Američke kompanije koje nastavljaju poslovanje u Rusiji uplatile su više od milijardu američkih dolara poreza Moskvi u 2023. godini, prema podacima Instituta Kijevske škole ekonomije (KSE) i organizacije B4Ukraine.
Američke firme uplatile su 2023. godine Rusiji 1,2 milijarde američkih dolara na ime poreza na dobit, čime su Sjedinjene Američke Države (SAD) postale najveći strani poreski obveznik u Rusiji, što je bivši visoki američki diplomata Majkl Mekfol nazvao "sramotnim", navodi američki nedjeljnik Njuzvik.
Nakon napada Rusije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, mnoge zapadne kompanije širom svijeta napustile su Rusiju kako bi izrazile moralno protivljenje ratu i izvršile ekonomski pritisak na Moskvu, prenosi B92.
Međutim, mnoge su ostale. Istraživanje Yale School of Management procjenjuje da 123 velike američke kompanije i dalje posluju u Rusiji, dok KSE, koji uključuje i manje firme, procjenjuje da ih je ukupno oko 328.
Među kompanijama koje su najviše uplatile poreza Rusiji 2023. nalaze se: Philip Morris International sa 220 miliona USD, PepsiCo sa 135 miliona, Mars 99 miliona, Procter &amp; Gamble 67 miliona, Mondelez 62 miliona, Citigroup 53 miliona, Cargill 50 miliona, Johnson &amp; Johnson 42 miliona, Coca-Cola Hellenic 34 miliona i Weatherford 32 miliona.
Philip Morris International saopštio je da je obustavio planirane investicije i smanjio proizvodnju u Rusiji kada je izbio rat. Ipak, u februaru 2023. godine, izvršni direktor te kompanije, Jacek Olzak, izjavio je da ne želi da proda poslovanje pod uslovima koje diktira Kremlj, zbog finansijskog gubitka koji bi to izazvalo.
Mondelez je ostao u Rusiji, tvrdeći da investitorima „moralno nije bitno“ da li kompanije tamo posluju. Coca-Cola je prestala da prodaje svoja pića u Rusiji, ali regionalni punilac Coca-Cola Hellenic prodaje proizvod pod nazivom Dobry Cola.
PepsiCo, Mars, Procter &amp; Gamble, Cargill i Weatherford smanjili su poslovne aktivnosti, ali nastavili proizvodnju osnovnih proizvoda. U septembru prošle godine, Citigroup je objavio da zatvara poslovanje u Rusiji.

Uplatili više od milijardu američih dolara poreza Moskvi

Ontario, najnaseljenija provincija Kanade, mogla bi da zabrani alkohol proizveden u SAD i da ograniči izvoz struje i kritičnih sirovina za električne baterije u američke savezne države Mičigen, Njujork i Minesota, ako novoizabrani predsjednik te zemlje Donald Tramp stvarno uvede carine na sve kanadske proizvode, rekao je večeras jedan visoki zvaničnik Ontarija.
Taj zvaničnik, koji radi u vladi ontarijskog premijera Daga Forda, rekao je da se razmatra uvođenje zabrane ontarijskom odboru za kontrolu prometa žestokih pića da uvozi američki alkohol.
Ontario razmatra i ograničenja izvoza kritičnih minerala koji su neophodni da se proizvode baterije za električna vozila, kao i da se kompanije iz SAD sprečavaju da učestvuju u javnim nabavkama u toj kanadskoj provinciji, rekao je zvaničnik u Fordovoj vladi koji je tražio anonimnost jer nema ovlašćenje da govori javno o potencijalnim mjerama.
Ford je potvrdio sinoć da Ontario razmatra ograničenja izvoza struje u susedne američke države Mičigen, Njujork i Minesota, a danas je ponovio da bi ta mera dovela dotle da je Amerikanci više ne mogu sebi priuštiti.
- To je posljednja mjera. Ne mislim da novoizabrani predsjednik Tramp želi da se to desi. Šaljemo poruku Sjedinjenim Državama. Ako dođete i napadnete Ontario, vi napadate prihode ljudi u Ontariju kao i Kanađana, pa ćemo iskoristiti svako oruđe koje nam je na raspolaganju da branimo Ontarijce i Kanađane. Hajde da se nadamo da do toga neće doći - rekao je Ford.
Tramp prijeti da će uvesti carine od 25 odsto na sve proizvode koji se uvoze iz Kanade i Meksika, ako te dvije zemlje ne zaustave priliv migranata i narkotika u SAD.
Ontario omogućava elektrosnabdijevanje za 1,5 miliona domaćinstava u SAD i glavni je izvoznik struje u Mičigen, Minesotu i Njujork.
- To je okej ako on to bude uradio. To je baš fino - rekao je Tramp američkoj TV mreži Es-En-Bi-Si (CNBC) kada je, prilikom posjete njujorškoj berzi na Vol Stritu pitan za reakciju na Fordovu izjavu
Prema njegovim riječima, SAD subvencionišu Kanadu, a ne bi trebalo to da rade.
- Imamo mi snažne odnose. Tolike prijatelje imam u Kanadi, ali ne treba da dajemo podsticaje jednoj zemlji. Dajemo subvencije u iznosu od više od 100 milijardi dolara godišnje. Ne bi trebalo to da radimo - kazao je Tramp.
Novinar Es-En-Bi-Sija rekao je da mu je Tramp iza kamere rekao da se (ljudi iz njegove buduće administracije) nadaju da će nešto moći da dogovore sa Kanadom.
Danijela Smit, premijerka naftom bogate kanadske provincije Alberta, odbacila je svaku mogućnost da probleme zbog Trampovih prijetnji rješava prekidom izvoza nafte u SAD i ukazala da će pribjeći „diplomatskom pristupu“ i da su u toku sastanci „sa našim saveznicima u SAD“ i da im se stavlja do znanja da nafta i gas iz Alberte treba da budu „dio rješenja za energetsku dostupnost i bezbjednost“.
Kanada izvozi u SAD više nafte no ijedna druga zemlja na svijetu. Na Kanadu otpada 60 odsto uvoza sirove nafte u SAD, kao i 85 odsto uvoza struje.
Kanada je takođe u posjedu 34 kritična minerala i metala za kojima Pentagon žudi.

Ako Tramp uvede carine Kanadi, Ontario razmatra sankcije na uvoz alkohola iz SAD i izvoz struje

Vlasnici nekretnina u Baru koji imaju prebivalište u ovom gradu plaćaju niži porez na nepokretnost u odnosu na nerezidente. Shodno Odluci o porezu na nepokretnosti utvrđeno je da poreska stopa za rezidente u Baru iznosi 0,26, dok je za nerezidente 0,60 odsto.
Poreski obveznici koji imaju prebivalište, ili stalni boravak u Baru, mogu ostvariti olakšice na porez na nepokretnosti, odnosno umanjenje poreza i do 50 odsto. To je za Primorski portal potvrdila sekretarka Sekretarijata za finansije Opštine Bar Ivana Backović.
Backović je pojasnila uslove i procedure za ostvarivanje olakšica koji su u skladu sa Zakonom o porezu na nepokretnosti.
- Građani koji imaju prebivalište, ili stalni boravak na teritoriji opštine Bar, ostvaruju olakšice po osnovu stalnog stanovanja poreskog obveznika, u iznosu od 20 odsto, ukoliko predmetna nepokretnost predstavlja glavno mjesto prebivališta, ili stalnog boravka poreskog obveznika. Takođe, umanjenje se ostvaruje i po osnovu člana njegovog domaćinstva, po 10 odsto za svakog, s tim da je maksimalan broj članova po kojima se ostvaruje umanjenje 3 člana. Na ovaj način poreski obveznik može ostvariti umanjenje najviše do 50 odsto poreske obaveze - naveli su iz Sekretarijata za finansije Opštine Bar.
Poreski obveznici koji ispunjavaju gore navedene uslove, ovo pravo mogu ostvariti podnošenjem zahtjeva Sekretarijatu za finansije, uz koji je potrebno priložiti kopiju lične karte, ili uvjerenje MUP-a i izjavu o kućnoj zajednici.
- Takođe, propisano je da su vlasnici nepokretnosti dužni da u roku od 30 dana od dana sticanja nepokretnosti, podnesu poresku prijavu nadležnom poreskom organu jedinice lokalne uprave, kao i da su poreski obveznici, koji vode poslovne knjige, dužni da, nadležnom poreskom organu jedinice lokalne uprave, podnesu poresku prijavu do 31. marta godine za koju se porez utvrđuje.Shodno zakonu poreski obveznik je dužan da u poresku prijavu unese tačne i potpune podatke za utvrđivanje poreza na nepokretnosti - istakli su iz Sekretarijata za finansije Opštine Bar.
Na pitanje Primorskog portala, koliko u bazi ima stanova i privatnih kuća koji su u vlasništvu građana sa prebivalištem u Baru, iz Opštine Bar su precizirali: “U momentu utvrđivanja poreske obaveze za 2024. godinu izdato je 25.181 rješenje za porez na nepokretnosti za rezidntna lica“.
Evidentno je da se poslednjih godina intenzivno gradi u Baru, mnogo je stanova i privatnih kuća čiji su vlasnici državljani Crne Gore koji imaju prebivalište u nekom drugom gradu, a i strani državljani. Prema podacima Opštine Bar koji su dostavljeni Primorskom portalu, od 30.207 utvrđenih poreskih rješenja za nerezidente u momentu razreza za 2024. godinu, 3.246 rješenja je upućeno u gradove van Bara, 8.028 rješenja je poslato u zemlje iz regiona, 124 rješenja je upućeno u druge zemlje dok su ostala rješenja dostavljana na adresama nepokretnosti na teritoriji opštine Bar.

Bar: Olakšice za umanjenje poreza na nepokretnost i do 50 odsto

Ako je neko htio da napravi loš potez, kad je u pitanju turistička privreda, i uopšte ekonomija Crne Gore, nije mogao izabrati bolji potez kojim će oštetiti ono što su bili planovi i predikcije turističke ekonomije i turističkih radnika za srednjoročni i dugoročni period, kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, dr ekonomskih nauka Jovan Rabrenović.
Prema izvještaju Centralne banke Crne Gore prihodi Crne Gore od turizma u prva tri kvartala iznosili su 1.312 milijardi eura, što je za 49,5 miliona eura manje u odnosu na isti period prošle godine.
Pad prihoda od turizma je prvenstveno zbog manjeg broja turista, kaže Rabrenović, i taj broj je, dodaje on, otprilike pet procenata, i za toliko je i manji broj noćenja.
- Dominantan deficit prihoda je u trećem kvartalu, znači ona tri ključna mjeseca kad je crnogorska ekonomija, posebno crnogorski turizam imao najveće prihode od od turizma, i kad je bilo najviše gostiju, ta tri mjeseca bilježimo oko 40 miliona manji prihod, nego što je to bilo u trećem kvartalu prošle godine. Znači, turistička sezona je podbacila, u odnosu na turističku sezonu prošle godine, a mislim da tu ima uticaja i manji broj gostiju iz zemalja poput Rusije, Ukrajine, ali i zemalja koje su zadnjih godina bili tradicionalno prisutni kod nas - rekao je Rabrenović.
Ako se vize za ruske državljane budu uvele to će uticati na turističku sezonu, mišljenja je Rabrenović, iako bi takav postupak bio opravdan, to je, dodaje on, radikalan metod, koji bi otežao posao, kako kaže, turističkim agencijama koje dovode turiste iz Rusije.
- Postoji opravdana bojazan da uvođenje viza za Ruse, za Turke, kasnije i za još neke građane određenih država, će smanjiti naš turistički prihod, i uopšte prihod koji naša ekonomija ostvaruje. Ja, da budem optimista, smatram da to neće značajnije uticati, i da, pored svega toga, fokus naše politike, posebno kada je u pitanju turizam, ne bi trebalo da bude na tim državama. Naša ciljana tržišta bi trebalo da budu zapadna tržišta, od tržišta zemalja Evropske unije, do Amerike, Japana, Austrije. To su države koje imaju visoko platežne goste i države koje mogu da ponude goste koji će doći u Crnu Goru bez ikakvih ograničenja kad su vize u pitanju - istakao je Rabrenović.
Povećanje PDV-a sa sedam na 15 odsto će definitvo uticati, smatra Rabrenović, jer je to povećanje preko 100 odsto, i to je, kako kaže, ogroman udarac turističkoj privredi.&nbsp;
- Mislim, ako je neko htjeo da napravi neki loš potez, kad je u pitanju turistička privreda, i uopšte ekonomija Crne Gore, nije mogao izabrati bolji potez kojim će bukvalno oštetiti ono što su bili planovi i predikcije turističke ekonomije i turističkih radnika za srednjoročni i dugoročni period. Ovo znači povećanje cijene smještaja, veće troškove hotelskim preduzećima, kad su u pitanju cijene aranžmana. Problem je za sljedeću godinu i to što su u najvećoj mjeri svi turistički aranžmani prodati, po porezu koji je bio 7 procenata, znači cijene aranžmana moraju pretrpjeti korekcije, što je nemoguće uraditi sa ozbiljnim poslenicima u dovođenju turista, jer povećanje od par procenata mora biti najavljeno par godina unaprijed, a ne za preko 100 posto i to će definitivno uticati strašno na crnogorsku ekonomiju, koja je i ovako slabašna, a prije svega će uticati na ozbiljna turistička preduzeća, kakvih u Crnoj Gori nemamo puno, dok na individualne izdavaoce smještaja neće, jer je jedan dobar dio i u sivoj zoni - naglasio je Rabrenović.
Povećanje PDV-a na hotelski smještaj je jednostrana odluka, poručuje Rabrenović, jer nije konstatovana struka iz oblasti na koju se to odnosi, dodaje on, a povećanje nije zanemarljivo, nego, kako kaže, preko 100 posto.
- Jednostrano povećanje poreza, bez konsultacije sa najširom mogućom bazom pravi probleme koje ćemo mi tek da vidimo, već iduće godine. Imaćemo i dodatni problem sa konkurentnošću naše turističke destinacije, koja nije baš najkonkurentnija i zbog povećanja cijena, zbog inflacije koja je prisutna, a tek sada, uz sve ovo što imamo kao negativne efekte loše organizacije turističke ponude, i uopšte, loše pripremljena turistička sezona, koja je prisutna iz godine u godinu, posljedice će biti takve kakve si pretpostavljamo da će biti - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Povećanje poreza preko 100 odsto je ogroman udarac turističkoj privredi

Za osam mjeseci Poreska uprava naplatila je 1,1 milijardu eura bruto prihoda, što je za 190,3 miliona eura ili 21 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine - saopšteno je iz Poreske uprave.&nbsp;
Plan naplate za period od početka januara do kraja avgusta, kako ističu, premašen je za 122,3 miliona eura ili 13 odsto.&nbsp;
- Naplata svih kategorija poreza zabilježila je rast. Po osnovu poreza na dodatu vrijednost naplaćeno je 297,5 miliona, što je više za 54,3 miliona u odnosu na isti period lani &nbsp;i 14 miliona eura iznad plana za ovu godinu. Naplata poreza na dobit pravnih lica iznosila je 201,1 miliona eura i premašila je prošlogodinju za 61,4 miliona eura, rast je ostvaren i u odnosu na plan za 33 odsto. Naplata doprinosa iznosila je 388,8 miliona eura i veća je od naplate za prošlu godinu za 38,9 miliona eura ili 11 odsto, odnosno za 22,7 miliona eura od planirane naplate za ovu godinu - precizirano je u saopštenju.
U avgustu ostvarena bruto naplata prihoda iznosila je, kako dodaju, 143,6 miliona eura što je za 17,7 miliona eura ili 14 odsto više u odnosu na isti period lani, a za 7,8 miliona eura ili pet odsto više u odnosu &nbsp;na plan prihoda za avgust.
- Poreska uprava &nbsp;je tokom ljetnje turističke sezone ostvarila značajne budžetske prihode kroz aktivnosti usmjerene na povećanju stepena dobrovoljnosti u prijavljivanju i plaćanju poreskih obaveza i intenzivirani inspekcijski nadzor - ističu iz Poreske uprave.
&nbsp;

Za osam mjeseci Poreska uprava naplatila 1,1 milijardu eura bruto prihoda

U Njemačkoj je prošle godine zatvoreno 196 hiljada firmi, 16 odsto više nego 2023.
- To je najviše od 2011. godine i svjetske finansijske krize - saopštili su iz agencije Creditreform i ekonomskog instituta ZEW.
Predstavnik Creditreforma, Patrik-Ludvig Hanč, kazao je da je broj firmi koje trajno zatvaraju vrata u svim sektorima privrede alarmantan, prenosi B92.
On je dodao da u industriji domaće firme trpe visoke troškove energije u proizvodnji i sve snažniju konkurenciju iz inostranstva.
U sektoru energetski intenzivne proizvodnje, broj propalih firmi je porastao 26 odsto na 1,05 hiljada. Slično je u IT sektoru, razvoju, ekološkoj tehnologiji i dijagnostici.
Sandra Gočalk iz ZEW-a je naglasila da bi ti sektori trebalo da rastu, jer su orijentisani ka budućnosti. Takva preduzeća trpe i žestok deficit kvalifikovane radne snage.
- Zbog nedovoljno radnika, firme ne prihvataju dovoljno narudžbina i postaju ekonomski neodržive - rekla je Gočalk.
Mnogo zatvorenih firmi poslovalo je i u sektorima farmaceutike i hemije. Većinu čine mala preduzeća, ali posljednjih godina učestalo propadaju i veće.
Izveštaj pokazuje da nijesu sve zatvorene firme bankrotirale, nego da vlasnici uoči penzije često ne uspijevaju da pronađu nekoga da preuzme posao.
Gašene su i profitabilne firme, čija je uprava ocijenila da nema dugoročne perspektive.

U Njemačkoj lani zatvoreno 196 hiljada firmi

Mobilna jedinica Uprava policije uhapsila je R. M. iz Mojkovca koji se na auto-putu kretao brzinom od 202 kilometra na sat pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 1,21 promil alkohola u krvi (g/kg) - ističu iz Uprave policije.
Kako dodaju u objavi na mreži Iks (X), on je poslat u zatvor na 15 dana i kažnjen je novčano sa 300 eura.
Pored toga, saobraćajna policija na Žabljaku uhapsila je državljanina Srbije J. M. (36) zato što je upravljao vozilom pod dejstvom opojne droge kokain. 
- Sudija za prekršaje kaznio ga je novčanom kaznom u iznosu od 630 eura - dodaju u objavi na Iksu iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpolicijacg%2Fstatus%2F1925799027771060494%3Fs%3D54&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Hapšenja: Mojkovčanin vozio 202 kilometra na sat pod dejstvom alkohola, državljanin Srbije pod dejstvom kokaina

Polufinalni mečevi završnog turnira Evrolige košarkaša biće odigrani danas u Abu Dabiju.
U polufinalu, sjutra u 17 sati, sastaće se Panatinaikos i Fenerbahče, dok će drugog finalistu odlučiti duel Olimpijakosa i Monaka, zakazan za 20 sati.
Finalni meč na programu je u nedjelju.
Prošle godine pobjednik Evrolige bio je Panatinaikos, koji je u finalnom meču slavio protiv Reala 95:80.

Abu Dabi domaćin finalnog turnira Evrolige

Nakon godinu i po, otkako je na čelu resora za prosvjetu, nauku i obrazovanje, ministarka Anđela Jakšić-Stojanović i njen tim našli su se pred brojnim izazovima, od kojih su najveći ogroman broj lažnih diploma, zbog čega je ovaj resor podnio desetine krivičnih prijava, talas vršnjačkog nasilja, koji je zahvatio škole, loši uslovi u učionicama, politizacija obrazovnog sistema, te izrada strategije obrazovanja i reforma školstva.
U obrazovanje, vaspitanje i nauku država manje ulaže nego u ostale resore, iako su to, pored zdravstva, ključni stubovi za normalan razvoj društva. Jakšić-Stojanović je rijedak član Vlade koji je dobio ogromnu podršku javnosti nakon slučaja seksualnog uznemiravanja u podgoričkoj gimnaziji, kada nije odstupila od razrješavanja te situacije, iako su koalicioni partneri prijetili da će je smijeniti. Njena odluka da ima konačnu riječ prilikom izbora direktora škola je kritikovana, a ona je pojasnila da se ne radi o političkoj kontroli, već o tome da direktori moraju da ispunjavaju stroge kriterijume, koje će dokazivati kroz niz provjera znanja. Crnogorski obrazovni sistem je urušavan godinama lošim kadriranjem i nebrigom o potrebama učenika i nastavnika, a izazovi rastu sa razvojem savremenih tehnologija sa kojima Crna Gora mora da uspostavi korak, bez obzira na mogućnosti.
Jakšić Stojanović je na pitanje koliko je resor na čijem je čelu podnio krivičnih prijava u okviru borbe protiv lažnih i kupljenih doploma odgovorila - 65.
- Što je mnogo više nego prethodnih godina - ističe ona.
Dodaje da je međuresorska radna grupa koja se bavi problematičnim diplomama u javnom sektoru poslala zahtjev svim ministarstvima i organima lokalne samouprave da pribave i dostave podatke o kvalifikacijama svojih zaposlenih.&nbsp;
- U toku je obrada i analiza prispjelih podataka na osnovu koje će radna grupa pripremiti prijedlog modela provjere inostranih obrazovnih isprava o završenom srednjem i visokom obrazovanju stečenom na privatnim i javnim obrazovnim ustanovama u regionu - ističe Jakšić Stojanović.
S obzirom na to da je veoma teško provjeriti kupljene diplome, te koji su načini da se takvi slučajevi otkriju, kaže da se u MPNI u postupku priznavanja inostrane obrazovne isprave cijeni, između ostalog, status ustanove na kojoj je stečena obrazovna isprava i status nosioca diplome, odnosno vjerodostojnost same obrazovne isprave.
- Ukoliko se u postupku priznavanja utvrdi da je obrazovna isprava stečena na ustanovi visokog obrazovanja koja nije akreditovana od nadležnih institucija u zemlji porijekla, donosi se rješenje o odbijanju zahtjeva za priznavanje. Ukoliko se, pak, u postupku utvrdi da obrazovna isprava nije vjerodostojna, odnosno da nije stečena ili izdata na određenoj ustanovi visokog obrazovanja, u tom slučaju Ministarstvo podnosi krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu zbog sumnje u falsifikovanje isprave - kazala je Jakšić Stojanović.
Za razliku od falsifikovane diplome, „kupljenu“ diplomu nije lako dokazati.&nbsp;
- Međutim, dobrom saradnjom nadležnih organa u zemlji porijekla obrazovne isprave, odnosno saradnjom sa nadležnim ministarstvima obrazovanja, tužilaštvima i policijom koju ostvarujemo putem međunarodne pravne i međunarodne policijske pomoći, vjerujemo da ćemo stati na put ovoj pojavi. Upravo je jedna ovakva međudržavna saradnja sa nadležnim organima Bosne i Hercegovine rezultirala obustavom priznavanja obrazovnih isprava stečenih na šest ustanova visokog obrazovanja u BiH koje su pod istragom nadležnih organa u toj državi - ističe Jakšić Stojanović.
Dodaje da su putem međunarodne pravne pomoći ostvarili dobru saradnju sa Državnom agencijom za istrage i zaštitu BiH, od koje su dobili podatke koje ustanove visokog obrazovanja su obuhvaćene istragom, pa iz tog razloga na navedenim visokoškolskim ustanovama nije moguće provjeriti vjerodostojnosti obrazovnih isprava stečenih na tim ustanovama jer su zbog vođenja postupaka određeni spisi predmeta obuhvaćeni istragom, izuzeti i ustanove ih ne posjeduju.
Precizirala je, govoreći o lažnim diplomama u zdravstvu, da je prekinut postupak priznavanja inostranih obrazovnih isprava za 57 osoba koje su stekle obrazovanje u Srednjoj školi „Tutin“, jer je u ovoj obrazovnoj ustanovi zabranjen rad u Republici Srbiji.
- Ministarstvo prosvjete Republike Srbije je 16. jula 2019. godine toj školi zabranilo rad zbog nezakonitosti, pa iz tog razloga nadležna inspekcija te države nije u mogućnosti da na upit Ministarstva izvrši provjeru vjerodostojnosti obrazovnih isprava stečenih u navedenoj školi, odnosno ne može se utvrditi da li su predmetne diplome stečene na zakonit način. Od dana zabrane rada, Ministarstvo nije priznalo nijednu diplomu izdatu u toj školi - naglasila je Jakšić Stojanović.
Kategorična je da niko ne može raditi u zdravstvenom sistemu Crne Gore ukoliko, pored toga što je diploma iz oblasti medicine priznata kod nas u Ministarstvu, mora biti i izjednačena.
Na pitanje kako je zamislila proces depolitizacije obrazovnog sistema odgovara da smo svjedoci da je obrazovni sistem decenijama unazad trpio političke pritiske i da je bio otvoren za političke manipulacije.
- Obrazovni sistem je jedan od najvećih sistema u našoj državi. S obzirom na to da obuhvata veliki broj nastavnika, intelektualaca i da je vezan za rad sa djecom, neophodno je u procesu zapošljavanja nastavnika i izboru direktora odabrati najbolje kandidate. U tom smislu, Ministarstvo je iniciralo izmjene i dopune Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju kako bi se kroz potrebne pravilnike mogli definisati jasni kriterijumi za zapošljavanje nastavnika i za izbor direktora. Oni služe isključivo tome da se u procesu selekcije odaberu najbolji kandidati koji posjeduju visok nivo kompetencija potrebnih za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama. Vjerujem da samo na ovakav način, uz jasne procedure i transparentan proces, možemo obezbijediti da obrazovanje bude sistem u kome politika neće igrati nikakvu ulogu - navela je Jakšić Stojanović.
Komentarišući rezultate crnogorskih učenika na eksternim provjerama znanja i PISA testiranjima, koji se često ne poklapaju sa njihovim ocjenama u školi – mnogo su lošiji od onih koje im dodjeljuju nastavnici, kazala je da je jedan od ključnih problema našeg obrazovnog sistema činjenica da naši učenici i studenti stiču nefunkcionalna znanja, odnosno stečena znanja ne umiju primijeniti u realnom životu.&nbsp;
- Zbog toga i ne čude loši rezultati koje naši učenici već godinama unazad ostvaruju na PISA testiranju, koje ima zadatak da procijeni koliko su znanja stečena u školi primjenljiva u stvarnom životu, odnosno što sa onim naučenim u školi možemo da uradimo. Ukoliko se uporedi broj učenika koji ostvaruju izvanredne rezultate na ovom testiranju i broj dobitnika diplome ,,Luča“, uočićemo veliki disbalans. Takođe, sličan problem imamo i kad su u pitanju rezultati na eksternoj maturi koji, takođe, vrlo često nijesu u skladu sa opštim uspjehom ostvarenim na određenom nivou obrazovanja - navela je Jakšić Stojanović.
Sve to govori u prilog tome da postoje određeni problemi kada su u pitanju kriterijumi ocjenjivanja, koji su vrlo često neobjektivni i neujednačeni.
- Svjedoci smo da veoma često svjesni ili nesvjesni pritisak roditelja i učenika ima veliki uticaj na proces ocjenjivanja. Iz tog razloga se rješavanju ovoga problema mora pristupiti sistemski kako bismo unaprijedili proces ocjenjivanja i učinili ga objektivnim, kontinuiranim, sveobuhvatnim itd. Drugim riječima, ocjenjivanje ne treba da bude cilj, već sredstvo koje će nam omogućiti da pratimo napredovanje svakog učenika pojedinačno i damo mu povratne informacije o njegovom napretku, a kako bi ga ovaj proces podstakao i motivisao i bio kako u funkciji razvoja učenika, tako i u funkciji unapređenja kvaliteta obrazovnog procesa - rekla je Jakšić Stojanović.
Najvažnije je na ovom planu promijeniti zakonski okvir kako bi nastavnici bili autonomni kod procjene znanja učenika, ali i dati im dovoljno podrške kroz različite vidove obuka.
Komentarišući temu udžbenika, a u svjetlu reforme obrazovnog sistema, kazala je da je, između ostalog, Strategijom reforme obrazovanja (2025-2035) predviđen i rad na novim udžbenicima.&nbsp;
- Svjesni smo činjenice da su neki udžbenici ,,zreli“ za promjenu, mada su u vremenu kada su napisani, mnogi od njih bili dobra rješenja. Vrijeme koje je proteklo i proces digitalizacije učinili su da je neophodno stvarati nove i funkcionalne udžbenike. U planu je mijenjanje udžbenika za sve razrede osnovne škole, čekaju se novi planovi i programi za osnovna školu na osnovu kojih će se raditi novi udžbenici. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva će okupiti tim stručnjaka koji će raditi na novim udžbenicima - najavila je Jakšić Stojanović.
Potencijala sigurno imamo, o čemu svjedoči i činjenica da su nagradu ,,Belma“ za najkvalitetnija i najkreativnija izdanja evropskih udžbenika dobili naši profesori iz podgoričke gimnazije, što je najbolja potvrda da imamo izuzetne resurse i kadrovske potencijale u koje treba ulagati i koje treba promovisati kao izuzetne primjere koji služe na ponos našem obrazovnom sistemu i Crnoj Gori.&nbsp;
- Posljednja ,,reforma obrazovanja“ bila 2017. godine, ali su se tada nešto krupnije promjene desile samo u sektoru visokog školstva. Što se tiče osnovnog i srednjeg obrazovanja, tadašnji Nacionalni savjet za obrazovanje usvojio je planove i programe sa ishodima učenja - podsjeća Jakšić Stojanović.
Pojava da naši učenici nakon redovne škole odlaze na privatne časove sve je učestalija kod nas.&nbsp;
- Ovo nam govori da u samom sistemu postoje određene slabosti i da sistem treba jačati u smislu da učenici sve svoje obrazovne, razvojne, sportske i druge potrebe zadovolje u školi. Jačanjem sistema potreba za privatnim časovima biće smanjena ili će u potpunosti nestati - smatra Jakšić Stojanović.
Privatni časovi, kako dodaje, predstavljaju oblik obrazovne djelatnosti koji se najčešće realizuje van zakonski propisanih okvira.
- Iako zakon predviđa mogućnost dodatnog angažmana u ovom segmentu, u praksi se uslovi za takav rad često ne poštuju. Ova vrsta nastave najčešće se odvija u privatnim prostorima, bez odgovarajuće registracije i nadzora nad dodatnim radom. MPNI planira da ponudi sistemska rješenja kroz izgradnju novih obrazovnih objekata i rasterećenje postojećih škola. Cilj je povratak dodatne i dopunske nastave u školske klupe, kao i unapređenje kvaliteta obrazovne infrastrukture, nastavnih planova i programa, te udžbenika - ističe Jakšić Stojanović.&nbsp;
Planira se, kako dodaje, i donošenje nacionalnih planova podrške i programa za osnaživanje svih oblika nastave u školama.&nbsp;
- Poseban fokus biće stavljen na kontinuiranu edukaciju nastavnog kadra, naročito u oblastima pedagogije, metodike, digitalnih vještina i stranih jezika - kazala je Jakšić Stojanović.

Jakšić Stojanović: Povratak dopunske nastave će zamijeniti privatne časove

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: porez