U jeku pojačanih društvenih tenzija i zabrinutosti zbog nedavnih incidenata koji su izazvali burne reakcije u javnosti, ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka u izjavi za Portal ETV je poručio da nedavna dešavanja ne predstavljaju stvarni duh Crne Gore i njenog društva, te apelovao na smirivanje tenzija i poštovanje temeljnih vrijednosti multikulturalizma i zajedništva.
&nbsp;- Posljednja dešavanja u Crnoj Gori jesu zaista slike koje ne predstavljaju suštinski karakter Crne Gore i njenog društva. Ne služi nam na čast iskazano ponašanje, izlivi mržnje i nasilja pojedinih činilaca našeg društva - rekao je Đeka.
Ministar je istakao da Crna Gora treba da ostane vjerna svojim osnovnim principima tolerancije i suživota.
- Crna Gora se ponosi svojim multinacionalnim, multikulturalnim i multikonfesionalnim karakterom i vjerujem da će se nastala situacija smiriti i riješiti na najbolji način u skladu sa zajedničkim vrijednostima koje baštinimo - naglasio je on.
Đeka je podsjetio da su brojni akteri iz društvenog i političkog života već poslali poruke mira i uzdržanosti.
- Vidjeli ste da su sa mnogih adresa poslate poruke za smirivanje tenzija, pozivano je na međusobno poštovanje i suživot - rekao je ministar, dodajući da je „apelovano na nadležne institucije da se počinioci identifikuju i procesuiraju u skladu sa zakonom - poruĉuje ministar.&nbsp;
On je naglasio da pojedinačni incidenti ne smiju biti povod za širenje mržnje prema bilo kojoj zajednici.
- Nijedan pojedinačni incident ne smije biti povod za kolektivno etiketiranje, stigmatizaciju ili širenje otvorene mržnje prema jednoj zajednici - upozorio je Đeka.
Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, prema njegovim riječima, ostaje duboko zabrinuto zbog nastavka negativnih pojava u društvu.
- Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava je izrazilo duboku zabrinutost i najoštrije osudilo nastavak negativnih obrazaca ponašanja kojima smo svjedočili prethodnih dana - kazao je on.
Govoreći o odnosima Crne Gore i Republike Turske, Đeka je podsjetio na tradicionalno dobre veze između dvije države.
- Turska i Crna Gora povezane su dugim istorijskim, tradicionalnim i kulturnim vezama. Istinsko prijateljstvo traje među ljudima koje ne može pokvariti niti ozbiljnije ugroziti pojedinac ili incident - poručio je ministar.
Na kraju, Đeka je još jednom uputio apel svim građanima i društvenim akterima da doprinesu miru i međusobnom poštovanju.
- Apelujem još jednom na sve činioce našeg društva, zarad opšteg mira i zaštite ljudskih prava svih u Crnoj Gori, da se suzdrže od bilo kakve retorike koja podstiče dalje tenzije i polarizaciju - zaključio je Fatmir Đeka u izjavi za Portal ETV.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ministar Đeka za Portal ETV: Mržnja i nasilje nijesu lice Crne Gore

Iako su iz Nove srpske demokratije i Pokreta Evropa sad bili glasni u prozivkama predsjednika Jakova Milatovića zbog zakašnjele reakcije na skandiaranje grupe navijača na utakmici Hrvatska – Crna Gora, „Ubij Srbina“, iako se sve dešavalo u drugoj državi, izostanak osude govora mržnje na podgoričkim ulicama od premijera Milojka Spajića nije imao isti tretman.
Spajić je čak juče, tokom premijerskog sata, umjesto osude poziva na linč i govora mržnje, iako ih je nazvao samoubistvom, cijelu priču sveo na ekonomsku kategoriju.
- Suludo je slati poruke bilo kome, bilo kom stranom državljaninu, da nije dobrodošao u našu zemlju. To je samoubistvo. Ekonomsko samoubistvo – poručio je juče Spajić u parlamentu odgovarajući na poslanička pitanja.
Poslanik Nove srpske demokratije, koja je bila glasna u osudi Milatovića, Jovan Jole Vučurović za Antenu M kaže da premijeru Spajiću očigledno bolje „leže“ ekonomske teme, ali mu je i poručio da se mora početi baviti identitetskim pitanjima.
- Gospodin Spajić inače uvijek govori o ekonomskim temama, taj teren mu izgleda više leži, ali mislim da bi morao u narednom periodu da malo izučava istoriju Crne Gore i da se malo bavi i identitetskim pitanjima. Ne sad u nekoj formi da se pretjeruje u tome, ali prosto da upozna na koji način funkcioniše Crna Gora. Na taj način će imati bolje odnose i sa Turskom i sa Srbijom i sa Bosnom i Hercegovinom i sa svim državama sa kojima zaista imamo, i treba da imamo, dobro odnose – kazao je Vučurović.
Na opasku novinara da li to znači da bi, kako sam kaže, trebao da počne da se bavi i ovim „seoskim temama“, Vučurović je kazao da su identitetska pitanja veoma važna.
- Kaže se da nas guše, ali ono što nismo riješili gušće nas do kraja – kazao je on
Vučurović je podsjetio da je on u jednoj televizijskoj emisiji osudio, kako kaže, neprimjerene uzvike koji su se čuli i skandiranje.
- Mogu sada, i u ovom trenutku, da osudim svako skandiranje, ubij Srbina, ubij Turčina, ubij Crnogorca, jer to onda nije Crna Gora. Onda se mi nalazimo u nekom potpunom Matriksu, u nekom paralelnom univerzumu gdje vlada mržnja, a to apsolutno nije politika NSD-a - kazao je Vučurović.
Šef poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad, Vasilije Čarapić, međutim, nije bio zadovoljan pitanjem, a optužio je i medije za cenzuru njegove partije.
- Mislim da je vaše pitanje potpuno neadekvatno iz razloga što je naš stav u svim tim situacijama bio identičan. Bilo da se radi o podizanju tenzija, bilo kada je riječ o osuđivanju napada na bilo koju grupu. Ono što je razlika je to što se medijsko izvještavanje o našim stavovima promijenilo. Dakle, mi smo cenzurisani u pojedinih medijima kada je u pitanju iznošenje stavova koji su građanskog karaktera, stavova koji brane koncept građanske države.
Tako da nijeste mogli da čujete ni naš stav o Tužilaštvu, ni naše stavove o posljednjoj situaciji sa družavljanjima Turske. Nijeste mogli da čujete naše stavove ni oko drugih nekih situacija gdje smatramo da su građanska prava ugrožena. Razlika je u medijskom izvještavanju, a ne u našem stavu. I to je moj odgovor – kazao je Čarapić.
Na opasku da crnogorska javnost ipak nije juče čula premijera Spajica da je direktno osudio govor mržnje na Podgoričkim ulicama, Čarapić je kazao da je premijer juče dao „jedan jasan stav prema svemu tome“.
- Rekao je da je bezbjednost građana Crne Gore na prvom mjestu. Istovremeno, pozvao je na smirivanje tenzija i kazao da nam ne služi na čast da bilo koga prozivamo, ili generalizujemo bilo koju grupu zbog djela koje čine izgradnici iz neke grupacije. Dakle, gospodin Spajic je bio kristalno jasan. Ne znam što se više može tražiti od njega u toj situacij – kazao je on.
Čarapić je dodao da neko, medijskim izvještavanjem, pokušava da PES-u ne dozvoli da iznosi svoje, kako je naveo, građanske stavove, odnosno da želi da u medijima uvijek ima glasove onih koji imaju, kako kaže, „najpogrešnije stavove“.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Dvostruki aršini NSD-a i PES-a: Sporno kad Milatović ne osuđuje, ali ne i kad izostane Spajićeva reakcija

Izvještaj Evropske komisije o zemljama kandidatkinjama za proces proširenja, kako je najavljeno, biće predstavljen u utorak, 4. novembra, kada se očekuje da će kolegijum EK usvojiti paket proširenja.
Neke od preliminarnih ocjena iz nacrta izvještaja o Crnoj Gori, pojavile su se juče u medijima.
Profesorica na Ekonomskom fakultetu i nekadašnja ministarka evropskih integracija Gordana Đurović za Antenu M kaže da uvijek postoji neka prethodna informacija, koju, kako naglašava, moramo komentarisati sa rezervom.
- Ovo je već dvadeset treći izvještaj od kako je 2002. sve krenulo. Svakako da se vrlo pažljivo čita, poruke se tumače na različite načine, ali ova geopolitička slika daje nam sad neku prednost da se nadamo nekoj integracionoj dinamici u narednom periodu. Naravno, istovremeno i brinemo, zato što se stvari u oblasti reformi ne odvijaju baš onako kako smo očekivali- ukazuje sagovornica Antene M.
To, kako ističe, ne treba da nam kaže samo Evropska komisija, već u mnogim oblastima vidimo to i sami.
- Kako ove nezvanične izjave dolaze, svakako da je lijepo čuti da je ovo komisija koja obećava da će dati doprinos proširenju, poslije one druge Barosove komisije iz 2010. kada je u njihovom mandatu pristupila Hrvatska. Ovaj put se opet daju naznake da do kraja njihovog mandata je moguće da se proširenje opet desi, i to u našoj regiji, što je, svakako obećavajuće- podvlači Đurović.
Sagovornica Antene M, osvrnula se na podatak da je evidentirano usporavanje u dva ključna poglavlja 23 i 24.
- Što se tiče ključne ocjene za oblasti vladavine prava, svakako da nije dobro čuti da je napredak ocijenjen sa manjom ocjenom od prošlogodišnje četvorke, što znači da ono što piše u izvještajima o radu tužilaštva, sudstva i otvorenim pitanjima ostaje za ozbiljnu zabrinutost kolegama u Briselu. A to smo malo preciznije mogli da vidimo i u ovom mehanizmu izvještaja o vladavini prava, koji sada četiri zemlje regije koje pregovaraju imaju kao da su države članice- ukazuje Đurović.
Nekadašnja ministarka napominje i da je krajem juna u pomenutom izvještaju posebno istaknuto šta bi u oblasti vladavine prava trebalo dodatno da unaprijedimo.
- Recimo posebno za pravosuđe, punom sprovođenju strategije, izboru sudija i tužilaca i naravno, podršci infrastrukturi, tehnologiji, ali i samim ljudskim resursima u radu pravosuđa i smanjenju zaostanaka u postojećim predmetima- ističe Đurović.
Ukazuje i da su se u oblasti borbe protiv korupcije očekivali bolji rezultati.
- To se odnosi i na oblast transparentnosti usvajanja propisa i inkluzivne zakonodavne procese. A i kada govorimo o samim medijima i medijskim regulativama i slobodama, koji su dio poglavlja 10 koje smo zatvorili, ali su i u poglavlju 23- pojašnjava sagovornica Antene M.
Đurović apostrofira da je na vrhu agende imenovanje članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
- Svakako, pravila transparentnosti u vlasništvu medija. Ona su poboljšana, ali još uvijek samo u odnosu na pružaoce medijskih usluga. Transparentnost javnog finansiranja za medije takođe, pravni okvir o pristupu informacijama. Pohvaljeni smo da negdje efikasnije institucionalno i policijski odgovaramo na nove slučajeve nasilja nad novinarima, ali svakako to je oblast koja je pod posebnom pažnjom. Tako da ta izvjesna poboljšanja ipak ne daju dovoljno uvjerenja da je sloboda izražavanja, sloboda medija i medijski pluralizam aktivna politika u Crnoj Gori- izričita je Đurović.
Upitana očekuje li da će, s obzirom na poruke ambasadora EU u Crnoj Gori Johana Satlera i predsjednice Evropske komisije Ursule Fon der Lajen, kontinuirane prakse koje se odnose na targetiranje kritički orijentisanih medija, ipak biti konstatovane kao neka vrsta upozorenja za vlast u finalnom dokumentu, sagovornica Antene M odgovorila je potvrdno.
- Očekujem da će svakako zbog važnosti takve teme, u okviru analize medijskih sloboda i medijskog pluralizma, zaštite novinara i transparentnosti njihovog rada, svakako biti notirane, i to kritički, u izvještaju koji slijedi- poručuje Đurović.
Analizirajući ostale segmente izvještaja, nekadašnja ministarka ističe da smo dobili nekoliko četvorki.
- Kako kažu, to je sigurno dobro. Neke su tu u najavi da će ta poglavlja biti zatvorena, ali još uvijek nekako svi očekujemo da se ta dinamika sada sa decembarskom međuvladinom konferencijom, u narednom periodu pretvori u makar kvartalne međuvladine konferencije,. Što znači da bi sljedeće godine trebalo da imamo vrlo dinamične i vrlo produktivne bar četiri međuvladine konferencije, da bi imali razumno očekivanje da će se sve što je pripremljeno za zatvaranje zaista i zatvoriti- naglašava Đurović.
Podsjeća da je u pitanju veliki kontingent od 26 poglavlja, dok je od 33 za sada zatvoreno svega sedam, te, kako navodi, imamo još dosta posla.
- Za kraj godine najavljeno je zatvaranje nekih pet poglavlja. Ova uslovna ocjena da smo recimo dobri u poglavlju 31 se nastavlja iz prošle godine, ali znamo da je tu bilateral sa republikom Hrvatskom, tako da ta ocjena četiri ne završava privremeno zatvaranje toga poglavlja, već konsolidacija i unaprjeđenje odnosa i postepeno rješavanje otvorenih pitanja u bilateralnim odnosima sa Hrvatskom- podvlači sagovornica Antene M.
Nekadašnja ministarka navodi i da je dosta oblasti koje su notirane.
- Biće ponovo nekih akcionih planova, biće prozivanja ko je za šta više zadužen i nije završio svoj dio posla, ali u svakom slučaju ima mjesta gdje je Crna Gora i pohvaljena – pristupanje SEPA i uopšte tog sektora finansijskih usluga, borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma i u nekim naravno ekonomskim oblastima. Vidjećemo kada to bude konačno. To je još uvijek živi dokument i do zadnjeg dana može tu još nešto da se, da kažem promijeni i valorizuje do utorka kada se pripremi za usvajanje. Tako da je u svakom slučaju to važno pažljivo pročitati i iz toga ćemo u stvari vidjeti kakva nas integraciona 2026. godina očekuje- zaključuje Đurović.

Đurović: Nije dobro nazadovanje na polju vladavine prava, izvjesna poboljšanja ne uvjeravaju da su medijske slobode i pluralizam aktivna politika u Crnoj Gori

Izuzetno smo zadovoljni što je proces dobijanja građevinske dozvole završen i što je zvanično izdata, saopštila je za „Dan“ Deniz Albajrak, predstavnica Kuzu grupe, turske firme zadužene za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Glavnom gradu i Vodovodu građevinsku dozvolu za gradnju kolektora prije dva dana izdalo je Ministarstvo prostornog planiranja, a u narednim danima očekuje se da investitor prijavi gradnju kako bi se počelo sa radovima.
– Kao izvođač, već smo završili naše unutrašnje pripreme. Sljedeće nedjelje imaćemo nekoliko sastanaka sa naručiocem i inženjerom kako bismo finalizovali preostale procedure za fazu izgradnje. Nakon toga, počećemo pripremne radove što je prije moguće – saopštila je Albajrak.
Albajrak je navela da predstavnici izvođača već duže vrijeme borave u Podgorici jer su, kako je navela, čekali građevinsku dozvolu.
Nakon što je stigla građevinska dozvola sledeći korak je da investitori - Glavni grad i Vodovod prijave gradnju. Zakon o izgradnji objekata predviđa da je investitor dužan da građevinskom inspektoru prijavi početak građenja objekta najkasnije sedam dana prije početka građenja. Uz prijavu građenja, kako je propisao zakon, investitor dostavlja ugovor o angažovanju izvođača radova i ugovor o angažovanju stručnog nadzora, dokaz o osiguranju od profesionalne odgovornosti izvođača radova i stručnog nadzora. Nakon što investitor preda prijavu za gradnju, dužan je da na gradilištu postavi tablu sa inforacijama o projektu.
Novo postrojenje za 220.000 stanovnika
Ugovor o gradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda potpisan je 10. juna 2022. godine. Rok završetka gradnje kolektora, koji je planiran za 220.000 stanovnika, je 36 mjeseci. Projekat „Sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda" sastoji se od osam komponenti - mehaničko- biološkog postrojenja, postrojenja za tretiranje kanalizacionog mulja, postrojenja za spaljivanje ostatka kanalizacionog mulja, glavnih kolektora, pješačkog cjevovodnog mosta preko rijeke Morače, proširenja sekundarne mreže, poboljšanje upravljanja otpadnim vodama u vinariji „13.jul Plantaže" i proširenja kanalizacione mreže.
Izgradnji kolektora protive se Opština Zeta i stanovnici Botuna. Nakon što je ministarstvo izdalo građevinsku dozvolu Mihailo Asanović, predsjednik Opštine Zeta, je najavio da će se žaliti Upravnom sudu.
– Iskoristićemo sve mehanizme koje možemo, nećemo odustati, ali na kraju ostaje nam mehanizam da fizički branimo da se gradi kolektor na toj teritoriji – saopštio je Asanović.
Da će fizički spriječiti gradnju kolektora poručili su i stanovnici Botuna. Za njih je, kako su naveli, odluka Ministarstva prostornog planiranja neobavezujuća jer čekaju rezultat referenduma na kojem će se izjasniti o gradnji postrojenja, a koji je zakazan za 14. decembar.

Albajrak najavljuje brze radove na postrojenju u Botunu: Sa pripremnim radovima počinjemo što prije

U Crnoj Gori danas će biti sunčano ili pretežno sunčano, sa najvišom temperaturom do 25 stepeni.&nbsp;
Na sjeveru je ujutru po kotlinama moguća kratkotrajno magla.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljiv.&nbsp;
Jutarnja temperatura od dva do 14, a najviša dnevna od 17 do 25 stepeni.

Danas sunčano, do 25 stepeni

Uoči komemorativnog skupa koji će sjutra biti održan u Novom Sadu, povodom godišnjice tragedije na željezničkoj stanici u kojoj je poginulo 16 osoba, a jedna teško povrijeđena, studenti iz različitih krajeva Srbije pješače ka tom gradu, odajući počast nastradalima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031231040_ad827b836e762a18565a3689435bbd62d30d7ee66084f827325faf4adbb770b5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031231040_ad827b836e762a18565a3689435bbd62d30d7ee66084f827325faf4adbb770b5" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="studenti"> </figure>  Prema informacijama koje su učesnici marša dostavili Portalu ETV, dio studenata će prenoćiti u studentskim domovima i na fakultetima, gdje su im kolege mjesecima pripremale smještaj. - Na fakultetima su im spremili dušeke, posteljinu, papuče – sve. Već mjesec dana Zborovi organizuju doniranje, pranje i peglanje posteljine za kampus... Mame su, naravno, oprale i opeglale tonu - navode studenti. Oni dodaju da će ostali učesnici – studenti i građani – biti smješteni po domaćinstvima u Novom Sadu i okolini, te da je podrška lokalnog stanovništva ogromna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031231040_0f930e9498e6392d3075a916332c636e63bd9cd07c0d4817ae97d7dae3af5f61.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031231040_0f930e9498e6392d3075a916332c636e63bd9cd07c0d4817ae97d7dae3af5f61" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="studenti"> </figure>  - Nećete vjerovati, ponuda smještaja je veća od potražnje. Zabranjena je svaka zloupotreba – niko ne smije da naplati. Ljudi otvaraju vrata svojih domova i srca - ističu učesnici. Opisali su i emotivnu atmosferu koja prati ovaj jedinstveni poduhvat solidarnosti: - Ova djeca su čudo. Svi šetaju, smiju se i plaču u isto vrijeme. A u gradu – milion ljudi, pun Bulevar. Komemorativni skup biće održan na godišnjicu nesreće u kojoj se 1. novembra prošle godine urušila nadstrešnica rekonstruisane željezničke stanice, što je označilo jednu od najvećih tragedija u novijoj istoriji Novog Sada. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FmrTvc0aT4sM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Učesnici protesta iz Srbije za Portal ETV: Ovo je čudo, ima milion ljudi - svi šetaju, smiju se i plaču u isto vrijeme

Mašina političkog vetinga u policiji je – zaribala. Brojna saopštenja ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, kao i politički ostrašćeni nastupi Borisa Bogdanovića, šefa poslaničkog kluba Demokrata, smišljeni su kao pokušaj da se političkom bukom sakrije istina - projekat progona neistomišljenika u policiji ne ide dinamikom koja je planirana.&nbsp; U tom cilju je bila i akcija Specijalnog državnog tužilaštva kojom je, između ostalog, targetiran, pa na kraju i uhapšen Milovan Pavićević, bivši, nagrađivani, policijski oficir... Prema informacijama Televizije E, od kraja septembra i tokom oktobra održano je više ročišta u sklopu disciplinskih postupaka protiv bivših policijskih rukovodilaca: Predraga Kukalja, Danka Gogića, Raduna Stojanovića, Radovana Tončića… &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1" data-rendition-name="original" width="1095" height="716" loading="lazy" alt="KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova "> <figcaption>KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI VOĐENJA DISCIPLINSKIH POSTUPAKA Upravo su se u tim slučajevima vidjele sve proceduralne manjkavosti i razotkrile namjere vrha policije da se obračuna sa politički nepodobnim. Zloupotreba insttucionalne moći razotkrila se kroz ogrješenja o zakonom propisane procedure. &nbsp; - U najvećem broju pokrenutih disciplinskih postupaka, Agencija za nacionalnu bezbjednost ili nije Upravi policije dostavila svoje mišljenje u zakonom propisanom roku od 90 dana ili je dostavljeno mišljenje da ne postoje bezbjednosne smetnje. Istovremeno, pokazalo se i da Komisija MUP-a za bezbjednosne provjere nije dostavila potrebne dokaze niti je disciplisnka tužiteljka Milena Pajović uopšte ponudila dokaze iako je ovlašćena da vodi postupke- objašnjava za Televiziju E i Portal ETV izvor iz vrha Ministaarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, disciplinski postupak se vodi i protiv Marjana Račića, policijskog funkcionera iz Bijelog Polja. Račić je svojevremeno, kao komandant policijskog odreda na terenu u Beranama, u doba litija krajem januara 2020. godine, postao šire popularan. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  RAČIĆEV POTEZ I ,,AVGUSTOVSKA ODMAZDA” Bilo je to vrijeme velikih tenzija, a bila je i uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći. Litijaši su tražili da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. &nbsp; Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt... Policijski oficir Račić je tada pokazao i dokazao da nijesu tačne optužbe da vlast šalje maskirane izgrednike koji se presvlače u policijske uniforme. &nbsp; &nbsp;No, taj hrabar potez nijesu cijenili u novom, postavgustovskom vrhu Uprave policije: Račić je kasnije suspendovan a danas je na meti vetinga koji su osmislili i sprovode ministar Šaranović i čelnik Uprave policie Šćepanović. &nbsp; Nije Račićev slučaj izuzetak. I u disciplinskim postupcima protiv drugih policajaca sa sjevera - Gogića, Kukalja, Tončića i Stojanovića - konstatovano je kršenje više &nbsp;procedura koje regulišu pokretanje i vođenje disciplinskog postupka protiv policijskih službenika. &nbsp; ĆUTANJE TUŽITELJKE PAJOVIĆ &nbsp; Dok disciplinska tužiteljka Milena Pajović, kao i Disciplinska komisija ćute, ne iznose dokaze i ne postavljaju pitanja, optuženi policajci se ne brane, već su pokrenuli proceduru prikupljanja dokaza i u svoje ime i u ime disciplinske tuziteljke i u ime komisije koja je radila provjere – kaže izvor naše medijske kuće iz MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović "> <figcaption>KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Napominje da su na tim ročištima su policijski službenici dostavljali konkretne dokaze, koji u potpunosti opovrgavaju tvrdnje u operativnim izvještajima Komisije za bezbjednosne provjere MUP-a. . &nbsp; Sve te informacije potvrđuju teze targetiranih policijskih službenika da se protiv njih vodi politički motivisana hajka i da se u namjeri čišćenja politički nepodobnih u policiji ne poštuju ni procedure ni Zakon o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Da li zbog unaprijed pripremljene osude ili iz nekog drugog razloga, na ročištima tužitelji nijesu ponudili dokaze koji bi trebalo da potvrde negativan izvještaj Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; I ne samo to: u procesima protiv pet policijskih službenika, disciplinska tužiteljka Milena Pajović, predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, ali i svih pet članova disciplinske komisije - nijesu imali pitanja za policijske službenike?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a"> <figcaption>MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  AKCIJA ,,ZNAČKA” BEZ REZULTATA Godinu od pokrenutih disciplinskih postupaka, uz konstantno odgađanje ročišta i odsustva prikazivanja dokaza, jedina radnja koju sada disciplinska tužiteljka Pajovoć preduzima jeste - zapisničko konstatovanje na ročištu da je neophodno da komisija za bezbjednosne provjere dostavi objašnjenje kako su obavljane provjere, gdje su dokazi koji potvrđuju takve provjere... Zbog ovako loše vođenih akcija targetiranja policijskih službenika bez dokaza, što se najbolje uočava tokom sprovođenja akcije ,,Značka”, iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova naređeno je da se ne pokreću novi disciplinski postupci. Naloženo je i da se, kada mogu, disciplinski tužioci izuzimaju iz predmeta kako bi se slučajevi pasivizirali. &nbsp; Istovremeno, kao u doba staljiističkih čistki, naređeno je svim starješinama i operativnim radnicima u policijskom sistemu da nikako ne komuniciraju sa targetiranim kolegama kako bi na taj način spriječili odliv informacija koje ukazuju na veće &nbsp;anomalije, odnosno politički motivisani progon nepodobnih za rad u policiji. &nbsp;&nbsp; A u slučaju i da dođe do kontakta i komunikacije sa targetiranim kolegama, policijski službenici su dužni da o tome informišu svoje šefove. &nbsp; Sve su to signali da ekipa Demokrata, koja je zadužena za bezbjednosni sektor, ne namjerava da zastane sa akcijom obračuna sa politički nepodobnima u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Muke Šaranovića i Šćepanovića: Kad ,,zakoči” politički veting!

Petorica javnosti poznatih aktivista i političara učestvovali su na antimigrantskom skupu ispred Vlade Crne Gore, u centru Podgorice, 28. oktobra. "Turci napolje", "Ko ne skače taj je Turčin", "Nećemo migrante", "Turčin gradom neće hodati", neke su od poruka skandiranih na skupu. Učesnici su bili uglavnom u tamnoj odjeći, sa maskama, neki sa fantomkama i kapuljačama. Radio Slobodna Evropa (RSE) je na snimcima identifikovao Gorana Milića i Zorana Ušćumlića funkcionere Nove srpske demokratije, partije koju vodi predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Mandićeva partija se do ovog trenutka nije ogradila ili oglasila o učešću svojih članova na spornom skupu. Na protestu je bio i Milivoje Brdža Brković iz Ujedinjene Crne Gore konzervativne partije koja se zalaže za srpsko-crnogorski unionizam. Od aktivista RSE je identifikovala i Predraga Lazarevića jednog od osnivača nevladine organizacije "Srpska kraljevska vojska u otadžbini", i kandidata za poslanika na izborima 2023, na listi Narodnog pokreta "Pravda za sve", advokata Miomira Joksimovića. Identifikovani su analizom snimaka RSE sa lica mjesta, snimcima u drugim medijima i na društvenim mrežama. Protest je okupio i pripadnike navijačke grupe "Varvari" koji se povezuje sa sportskim klubom Budućnost iz Podgorice. <h2>Kako se stiglo dovde?</h2> Okidač za proteste je bila tuča u kojoj su 25-ogodišnjem Podgoričaninu, prema navodima tužilaštva, nanijete lakše povrede od strane državljana Turske i Azerbejdžana, koji su uhapšeni. Uslijedili su protesti, tokom kojih su tri noći zaredom grupe mladića pozivale na linč i proterivanje državljana Turske. Prve noći su protesti održani u kvartu gdje se dogodila tuča, druge u kvartovima u kojima žive turski državljani, a treće ispred zgrade Vlade Crne Gore. Protest uz baklje, pirotehniku i zapaljive poruke nastavak je niza incidenata, prema turskim državljanima - od demoliranja lokala u više crnogorskih gradova, paljenja automobila do fizičkih napada. Na slikama koje su pripadnici navijačke grupe Varvari podijelili na društvenoj mreži Fejsbuk vide se grupe mladića pod kapuljačama i maskama sa zamagljenim licima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151056_a90eb24cef0b60466ea80a7b0b986b2c844414b0565cf61332f047cba9abbe5f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031151056_a90eb24cef0b60466ea80a7b0b986b2c844414b0565cf61332f047cba9abbe5f" data-rendition-name="original" width="601" height="897" loading="lazy" alt="objava"> <figcaption>Funkcioneri Nove srpske demokratije Zoran Ušćumlić i Goran Milić na protestu u Podgorici, 28. oktobra 2025.(Photo: RSE)</figcaption> </figure>  <h2>Koju poruku šalju političari?</h2> Na snicima smo identifikovali dvojicu funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije (NSD) - Gorana Milića i Zorana Ušćumlića. Lider partije je Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, koji se zalaže za ukidanje sankcija Rusiji, ne priznaje nezavisnost Kosova, protiv je NATO-a. Na otvorenom profilu na društvenoj mreži Fejsbuk Zoran Ušćumlić često dijeli fotografije sa stranačkih skupova. Objavljivao je slike Mandićem i poslanicom NSD u državnom parlamentu Jelenom Božović. Podijelio je i fotografije sa Vladislavom Dajkovićem, predsjednikom proruske stranke "Slobodna" koji je, kao dio vladajuće većine u opštini Podgorici, rukovodilac Službe za građane. Dajković je 4. aprila 2019. prisustvovao paljenju NATO zastave na centralnom podgoričkom trgu. Zoran Ušćumlić u razgovoru za RSE kaže da su se na protestu pojavili kao "prijatelji, komšije, drugovi". Na pitanje kakav je stav vladajuće Nove srpske partije prema njegovom prisustvu na protestima kaže da partija sa tim nema veze. - Ovo nije ništa politički, ništa stranka, ništa predsjednik (Andrija Mandić). Izašli smo kao građani, patriote; ne damo našu djecu, naše žene, ne damo da Crnu Goru preplave imigranti, ni Turci, ni drugi - kaže Ušćmulić za RSE. Na pitanje da li svjestan da je širenje nacionalne vjerske i rasne mržnje krivično djelo, Ušćumlić kaže: "Ja ne znam; to se ne odnosi na nas. Mi nikoga nismo vrijeđali". Na njegovom profilu mogu se vidjeti podijeljene poruke predsjednika Rusije Vladimira Putina, ministra inostranih poslova Sergeja Lavrova, objave ruske vojske, kao i izjave predstavnika Srpske pravoslavne crkve. Ušćumlić je dijelio i snimke provladinih protesta u Srbiji koje posljednjih mjeseci organizuje vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) i nastupe predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na stranačkim SNS skupovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_727a65563a13266e89b9e4029740e85452fcf1f2b1d24cc3ab5792d370b05c6c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031151052_727a65563a13266e89b9e4029740e85452fcf1f2b1d24cc3ab5792d370b05c6c" data-rendition-name="original" width="818" height="676" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Fejsbuk objava Zorana Ušćumlića iz februara 2024.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Odbornika lokalnog podgoričkog parlamenta iz Nove srpske demokratije Gorana Milića, RSE nije uspeo da kontaktira. <h2>Srpsko-crnogorski unionizam na protestu</h2> Milivoje Brdža Brković "navijačkim povicima", naziva antimigrantsko skandiranje na protestu kome je prisustvovao. Odbornik je Ujedinjene Crne Gore konzervativne političke partije koja se zalaže za srpsko-crnogorski unionizam u Skupštini Podgorice. - Navijačkim grupama u Crnoj Gori ne treba previše da se bavimo, to je jedan drugačiji kodeks, mislim da nije zlonameran, da je to zapravo strast. Isto tako mislim da i naše institucije treba mnogo bolje da se pozabave imigracionom politikom u Crnoj Gori - kaže Brković za RSE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_c327e26f963057110f59e4940fb256e09eda86bea208196b01c079cef55f6498.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031151052_c327e26f963057110f59e4940fb256e09eda86bea208196b01c079cef55f6498" data-rendition-name="original" width="801" height="716" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Fejsbuk objava Milivoja Brkovića od 27. oktobra 2025.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Brković se na skupu u Podgorici pojavio u dukserici sa znakom nevladine organizacije "Srpska nit" čiji je osnivač. - "Srpska nit" nastaje iz potrebe očuvanja i promovisanja srpskog nacionalnog, duhovnog i kulturnog identiteta - navodi se na sajtu organizacije. Njihovi članovi na zvaničnim objavama nose oznake "1389", godine Kosovskog boja, koje se između ostalog povezuju sa ekstremnim desničarskim organizacijama u Srbiji. <h2>Udruženje pozdravljaju poruku "Turci napolje"</h2> U izjavi za RSE, učesnik protesta Predrag Lazarević i jedan od osnivača nevladine organizacije "Srpska kraljevska vojska u otadžbini", kaže da nije tačno da se ovakvim skupovima širi mržnja. Navodi da je protiv ulaska stranih državljana bez kontrole. Koristi glagol "uvoz" u kontekstu migranata koji dolaze u Crnu Goru. - Znači to se traži. I da se oni koji su kriminogene prošlosti, provjeravaju na granicama. I da se takvima zabrani ulazak - kaže Lazarević. Lazarević je sa protesta 28. oktobra delio snimke kako grupa ljudi oko njega pozdravlja navijače Varvara. I povike "Turci napolje".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_0f9b110e72025a555cfdcbffa27c6e417a8c4dc8328dd0f555c7741db33331a4.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031151052_0f9b110e72025a555cfdcbffa27c6e417a8c4dc8328dd0f555c7741db33331a4" data-rendition-name="original" width="811" height="452" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Predrag Lazarević na protestu u Podgorici, 27. oktobra 2025.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Udruženje "Srpska kraljevska vojska u otadžbini" je registrovana u aprilu ove godine u Budvi. Oktobra prošle godine, pojavili su se pred Cetinjskim manastirom u četničkim uniformama i oznakama. Srpsku kraljevsku vojsku u otadžbini činile su četničke formacije pod vođstvom Draže Mihajlovića, koji je osuđen za ratne zločine po okončanju Drugog svjetskog rata, i ubijen od strane tadašnjih vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_9201d910cd06b269df32a5ed65d84c0859452d56f95f963ea6923710788e9422.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251031151052_9201d910cd06b269df32a5ed65d84c0859452d56f95f963ea6923710788e9422" data-rendition-name="original" width="831" height="762" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Predrag Lazarević u uniformi sa obeležjima "Srpske kraljevske vojske u otadžbini".(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Lazarević na svom Fejsbuk profilu dijeli snimke govora Vladimira Putina, četničke simbole, brojne viralne dezinformacije o ratu na prostorima bivše Jugoslavije. <h2>Gdje je granica nacionalne, rasne, vjerske mržnje i netrpeljivosti</h2> Kandidat za poslanika na izborima u Crnoj Gori 2023. godine na listi Narodnog pokreta "Pravda za sve" i advokat Miomir Joksimović je više puta javno pozivao na proteste, a njegove izjave u vezi sa migrantima postale su viralne na društvenim mrežama. Joksimović je nakon prvih nenajavljenih protesta 26. oktobra u Podgorici, na kojima su se čula skandiranja "Ubij Turčina", nudio besplatnu pravnu pomoć onima koji budu uhapšeni. Dan nakon protesta policija je saopštila da je privela više osoba zbog sumnje da su planirali napad na strane državljane. Upitan kako kao pravnik vidi ksenofobične izjave na skupu, navodi da "Vlada dugo nije htjela da čije umjerene stavove, pa su sada navijači iznijeli ekstremne". - Ono što je evidentno je da je na skupovima došlo i do, da kažemo, ekstremnih izjava koje su tipa "Turci napolju" - kaže Joksimović. Priznaje da je "došlo je do prilično oštrih poruka koje nisu poželjne, nijesu srećne, ali ih je nemoguće kontrolisati (u takvim okolnostima)". - Da li su one dobre – nisu, slažem se i pozivam da se svaki građanski revolt i bunt izražava u okvirima zakona bez ispoljavanja nasilja ili napada i oštećenja tijela i imovine drugih lica - navodi Joksimović. <h2>Šta kaže Zakon o širenju mržnje?</h2> Ustav Crne Gore zabranjuje svako podsticanje mržnje i netrpeljivosti po osnovu nacionalne, rasne, vjerske ili druge lične pripadnosti. Krivični zakonik, član 370, predviđa kazne za javno izazivanje mržnje. Najblaža je novčana kazna ili zakon do dvije godine, a najstroža je 10 godina ako je delo učinjeno nasiljem, prijetnjom, ili ako je izazvalo ozbiljne posljedice po život i zdravlje ljudi ili imovinu.

Ko su bili političari i aktivisti uz maskirane navijače na antiturskom skupu u Podgorici?

Grupa crnogorskih iseljenika koji decenijama žive i rade u Njemačkoj dostavila je Portalu ETV saopštenje u kojem iskazuju duboku zabrinutost zbog, kako su istakli, ozbiljnog urušavanja državnog, društvenog i moralnog tkiva Crne Gore, koje se posljednjih godina sprovodi planski i ciljano.
- U trenutku kada svjedočimo opasnom rastu govora mržnje, nasilja i progona neistomišljenika, te napadima na pripadnike drugih vjera i naroda u Crnoj Gori, crnogorska dijaspora sa svih pet kontinenata odlučno je ustala u odbranu svoje domovine. Nakon inicijative roditelja iz Crne Gore, za održavanje velikog skupa u decembru mjesecu odazvale su se desetine udruženja iz Evrope, Amerike, Australije i Latinske Amerike - potvrđujući time da Crna Gora nije sama i da ima djecu koja je neće napustiti - saopštili su oni.
Poručuju da „ono što gledamo posljednjih godina nije spontani društveni poremećaj, već rezultat dugogodišnjeg sijanja mržnje i ideološkog trovanja društva od strane onih koji Crnu Goru ne podnose ni kao državu, ni kao zajednicu slobodnih i ravnopravnih ljudi“.
- Danas, kada se na ulicama Podgorice napadaju ljudi samo zato što su „drugačiji“, kada se ruši imovina, prijeti i poziva na istrjebljenje „neprijatelja“, svjedočimo sramoti koja ne pripada Crnoj Gori ni njenom narodu. To nijesu djela Crnogoraca. To nijesu djela ljudi koji imaju Hrista u srcu. To su djela onih koji rade protiv Crne Gore - protiv njenog ustavnog poretka, protiv njene multietničke, građanske i slobodarske prirode. Oni koji danas napadaju i šire mržnju žele da posvađaju Crnu Goru sa njenim komšijama, partnerima i prijateljima, žele da je oslabe iznutra, da je podijele i učine ranjivom - poručili su oni.
Kategorični su da „im to neće uspjeti“.
- Naša borba nikada nije bila borba protiv drugih, već za sebe - za čast, slobodu i dostojanstvo Crne Gore. Naša domovina je zajednica svih njenih ljudi, bez obzira na vjeru i porijeklo, i upravo u toj različitosti leži njena snaga - naglasili su u saopštenju.
Ponovili su poziv roditelja crnogorskih iseljenika da, „ma gdje bili, u decembru dođu u domovinu - da zajedno stanemo u odbranu naše države, njenog mira, njenog građanskog bića i njenog imena“.
- Crna Gora je bila i ostaće domovina slobodnih, pravednih i hrabrih ljudi - zaključili su u saopštenju.
Više porodica crnogorskih iseljenika, saopštile su Portalu ETV 25. septembra, da pripremaju skup na koji će pozvati dijasporu, s pozivom da se ujedini i podrži ovaj protest koji organizuju zbog, kako kažu, „staljinističkog djelovanja aktuelne vlasti, koja metodama 'očerupane kokoši' ponižava i građane i samu državu Crnu Goru, kontinuirano i umišljajno, bez srama i obzira“.
- Najnovijim planskim djelovanjem, pojedinci iz vlasti uz podršku i aminovanje određenih manjinskih partija pokušavaju da istrgnu državne temelje Crne Gore, čime se direktno atakuje na njen ustavno-pravni poredak. Ovakvo djelovanje podsjeća na scenarije unuka Ravnogorskog pokreta iz 1941. godine, kao i na aktivnosti ubačenih stranih struktura kojima je cilj destabilizacija države. Svjesni istine da je istorija učiteljica života, civilizovanim putem, uz korišćenje svih zakonom dozvoljenih radnji organizovaćemo se da štitimo prava i interese naše kuće - poručili su oni tada.
Rekli su da će protestni skup koji planiraju da organizuju biti poziv za „sveopšti, veliki savez za odbranu autohtonog građanstva, ali i svih onih koji časno žive u Crnoj Gori“.

Svjedočimo sramoti koja ne pripada Crnoj Gori ni njenom narodu

Predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković dopunila je krivičnu prijavu protiv predsjednika Skupštine Crne Gore i lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića zbog njegovih javno izrečenih priznanja i političkih postupaka koji, prema njenoj ocjeni, ukazuju na svjesnu namjeru urušavanja ustavnog i pravnog sistema Crne Gore i njenog istorijsko-civilizacijskog identiteta, ali i direktni napad na ustavni poredak, antifašističke vrijednosti, međunarodni ugled Crne Gore i njen evropski put.
Mandić je, kako je ustvrdila Marković, javno priznao da je odlučio da podrži izbor Milorada Markovića za vrhovnog državnog tužioca na osnovu privatnog odnosa sa njegovim ocem, te očekivanja da će on pokrenuti postupak protiv bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. 
Ona je decidna da je Mandić tim priznanjem otvoreno potvrdio političko uslovljavanje i pritisak na pravosuđe, narušavanje nezavisnosti državnog tužilaštva i pokušaj političke instrumentalizacije tužilačke funkcije radi ličnih i partijskih interesa.
Pored toga, ona ukazuje da je Mandić 11. oktobra prisustvovao događaju na Krnovu i položio vijenac pripadnicima četničkih formacija koje su u Drugom svjetskom ratu bile kolaboranti nacističke Njemačke i fašističke Italije. Tom prilikom, ističe Marković, nije bila istaknuta državna zastava Crne Gore, već zastava Republike Srbije, čime je narušen dignitet države i ponižena njena antifašistička tradicija. 
- Prisustvo mitropolita Metodija, koji javno veliča Pavla Đurišića i čuva njegov spomenik u manastiru, potvrđuje da je riječ o organizovanom pokušaju istorijske revizije i nametanja četničke ideologije u Crnoj Gori - naglasila je predsjednica Crnogorskog foruma.
Ona je stava i da je Mandić prekršio Ustav i prilikom dočeka Milorada Dodika pod zastavom entiteta Republike Srpske, bez zastave Bosne i Hercegovine, kao i čestitajući neustavni Dan RS, čime je podržao secesionističke politike i narušio odnose Crne Gore sa Bosnom i Hercegovinom.
- On je takođe u Skupštini pokrenuo inicijativu da Crna Gora donese odluku o genocidu u Jasenovcu, kao političku kontramjeru na odluku o genocidu u Srebrenici. Time je pokušao sprovesti istorijski revizionizam, negirati presude međunarodnih sudova i narušiti međunarodni ugled Crne Gore, što je dovelo i do protestne note Republike Hrvatske - navela je Marković.
Sve je to, podvlači ona, rađeno u skladu sa političkim interesima Aleksandra Vučića i Vladimira Putina, sa ciljem usporavanja evropskog puta Crne Gore i njenog vraćanja pod politički uticaj „srpskog sveta“. 
- Politički saradnik Andrije Mandića, Milan Knežević, iznio je javno netačnu tvrdnju da u Crnoj Gori ima 100 hiljada Turaka, iako ih je oko 12 hiljada, što je imalo za cilj podsticanje neprijateljskog raspoloženja prema jednoj etničkoj grupi. Ta izjava uslijedila je neposredno nakon upozorenja predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana Aleksandru Vučiću, čime je očigledno da Knežević i Mandić djeluju u koordinaciji sa interesima Srbije, želeći destabilizaciju Crne Gore i zaustavljanje njenog članstva u Evropskoj uniji - navela je Marković.
Predsjednica Crnogorskog foruma je decidna da je njihovo djelovanje direktno doprinijelo atmosferi netrpeljivosti i incidentima u Podgorici, pokazujući da ekstremističke i nacionalističke izjave nijesu slučajne, već dio šireg političkog projekta kojim se želi mijenjati crnogorski identitet , poništiti istorijska antifašistička tradicija i podrediti država interesima tuđih centara moći. 
- Zbog svega navedenog, Crnogorski forum je podnio dopunu krivične prijave protiv Andrije Mandića i istovremeno inicirao donošenje Zakona o sprečavanju govora mržnje i politički motivisanog nasilja, kako bi se spriječilo veličanje ratnih zločinaca, negiranje sudski utvrđenih genocida, promocija ekstremizma i istorijskog revizionizma, kao i svaka forma fašističke i totalitarne propagande - zaključila je Marković.

Marković dopunila krivičnu prijavu protiv Mandića zbog pritiska na pravosuđe izborom Markovića, istorijskog revizionizma, narušavanja antifašističkih vrijednosti i međunarodnog ugleda