U većini evropskih zemalja univerzitetska diploma znači manju šansu za nezaposlenost, ali Turska je izuzetak, pokazuju podaci koje je analizirao Euronews Business.
Da li vas diploma zaista štiti od nezaposlenosti u Evropi, odgovor je potvrdan jer podaci pokazuju da u svim članicama EU diplomci imaju nižu stopu nezaposlenosti od onih koji nemaju fakultet.
Ipak, ovo ne važi za cijelu Evropu, jer je Turska jedina zemlja gde je situacija drugačija.
Prema Eurostatu, u Turskoj univerzitetski obrazovani ljudi češće ostaju bez posla nego ostali.
I razlika u nezaposlenosti, i odnos diplomaca u odnosu na ukupnu populaciju, znatno se razlikuju od zemlje do zemlje.
Tokom 2024. nezaposlenost u Evropi se kretala od samo 2,6 odsto u Češkoj do 11,4 odsto u Španiji za građane uzrasta od 15 do 74 godine.
Prosječna stopa nezaposlenosti u EU iznosi 5,9 odsto.
Pored Španije, najvišu nezaposlenost imaju i Grčka, Turska, Srbija, Finska i Švedska - sve iznad osam odsto. 
S druge strane, zemlje poput Češke, Poljske, Malte, Njemačke, Islanda, Holandije i Slovenije imaju nezaposlenost ispod četiri odsto.
<h2>Nezaposlenost među diplomcima</h2>
Među visokoobrazovanima, najniža nezaposlenost u 2024. bila je u Češkoj i Poljskoj (1,4 odsto), dok je Turska prednjačila sa čak 9,2 odsto.
Prosječna nezaposlenost među diplomcima u EU je 3,8 odsto.
Odmah iza Turske po nezaposlenosti diplomaca su Grčka (7,3 odsto), Španija (6,9 odsto), Srbija (6,5 odsto) i Francuska (5 odsto).
Stoga, Turska je jedina zemlja gdje diploma povećava šansu za nezaposlenost. Iz OECD-a poručuju da je ovakva situacija uistinu neuobičajena. Najveći jaz bilježi Španija gdje je gotovo duplo manja nezaposlenost među diplomcima u odnosu na ukupnu populaciju.
Turska je jedina sa negativnim odnosom - 0,96, dok u EU prosječno diplomci imaju 55 odsto manju vjerovatnoću da budu nezaposleni.
Najveća razlika između diplomaca i opšte populacije u pogledu nezaposlenosti primijećena je u Rumuniji, Slovačkoj, Bugarskoj i Mađarskoj.
<h2>Bum univerziteta u Turskoj</h2>
Tokom posljednjih 20 godina, Turska je jedina zemlja u kojoj su diplomci čak 12 puta bili nezaposleniji od opšte populacije.
U EU se jaz između diplomaca i ostalih smanjuje, što znači da visoko obrazovanje polako gubi prednost.
Turska je rekorder po broju studenata u odnosu na broj stanovnika - čak 95 na 1.000 ljudi.
Broj javnih univerziteta u Turskoj više se nego udvostručio sa 53 u 2003. na 129 u 2018. godini. Danas, Turska ima ukupno 204 univerziteta (129 državnih i 75 privatnih).
OECD upozorava da broj visokoobrazovanih raste brže nego što tržište rada može da prati, pa ekspanzija obrazovanja ugrožava kvalitet studija i smanjuje vrijednost diplome na tržištu rada.
Stoga, OECD savjetuje da Turska mora da stavi akcenat na kvalitet studija i njihovu primjenu u praksi, prenosi Euronews.
Zabrinjavajuće je i to što je Turska među zemljama sa najmanje diplomaca iz STEM oblasti, odnosno iz oblasti nauke, tehnologije, inženjerstva i matematike.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Jedina evropska zemlja gdje diploma fakulteta smanjuje šanse za posao

Univerzitet Crne Gore i kompanija One potpisali su danas u Rektoratu memorandum o saradnji u okviru inicijative „Stipendije najboljima, posao kod najboljih“. Memorandum su svečano potpisali rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, i izvršni direktor kompanije One Crna Gora, Branko Mitrović.
Cilj ovog memoranduma, kako je saopšteno sa Univerziteta Crne Gore, je pružanje podrške najuspješnijim studentima kroz stipendije, stručnu praksu i mogućnost zapošljavanja.
- Ova saradnja predstavlja važan korak ka unapređenju obrazovnog i profesionalnog razvoja mladih talenata, omogućavajući im da tokom studija dobiju finansijsku podršku i steknu praktična iskustva u kompaniji koja se bavi telekomunikacijama - poručili su oni.&nbsp;

1250x600

UCG i One potpisali memorandum o saradnji u okviru inicijative - Stipendije najboljima, posao kod najboljih

Popularna izreka kaže da čovjek ne bi trebalo da živi da bi radio, već da radi da bi živio. Osim što je za većinu ljudi u moderno vrijeme egzistencijalna, mnogi psiholozi smatraju da je potreba za radom svojstvena ljudskoj prirodi, piše Euronews, a prenosi RTCG.
Društvo počiva na radu jer je to temelj za ostvarivanje materijalnog napretka i rasta kvaliteta života. Najbogatije države su one koje su oplemenile ljudski rad ili, ekonomskim rečnikom, povećale kvalitet ljudskog kapitala, što im često omogućuje da i bez obilja prirodnih sirovina na svojoj teritoriji stvaraju i održavaju najbogatije ekonomije na svijetu.
Međutim, ljudi zahtjevaju i aktivnosti koje ne podrazumijevaju rad. To ne znači da ništa osim rada nije produktivno ili ekonomski i društveno korisno. Upravo suprotno – briga za djecu, volontiranje, potrošnja te održavanje društvenih i porodičnih odnosa neke su od aktivnosti koje stvaraju veliku dodatnu vrijednost u društvu, a da nisu rad. Iz toga proizlazi da manje vremena utrošenog na rad ostavlja više vremena za slobodne, ali društveno i individualno jako vrijedne aktivnosti.
Rad je ipak nužnost koja se ne može ignorisati. Zadovoljavanje primarnih ljudskih potreba, poput hrane, kuće, odjeće i obuće uveliko zavisi od materijalnih mogućnosti koje proizilaze iz rada.
Bitan je balans između rada i slobodnog vremena, a idealno maksimizovanje vrijednosti rada da bi se minimizovala potreba za potrošenim vremenom na njega. U suštini se postavlja pitanje kako raditi što manje, a imati što više koristi od rada. Glavni je način za to na većem nivou da se država sve više ekonomski razvije. Jednostavno rečeno, stanovnici bogatijih država rade manje nego stanovnici siromašnih država. Kako to?
Najmanje sati nedjeljno odrade stanovnici Holandije
Ne mora da se posmatra globalna slika da bi se došlo do zaključka da je ekonomski razvoj najbolji put za ostvarivanje manje potrebe za radom. To se vidi već na nivou Evrope. Na zapadu Evrope se samo u jednoj državi radi više od 37 sati nedjeljno, Portugalu (37,5 sati). Najmanje sati nedjeljno odrade stanovnici Holandije, tek 32,1 sat. Manje od 34 sata nedjeljno radi se još u Njemačkoj (33,9 sati), Austriji (33,9 sati), Danskoj (33,9 sati) i Norveškoj (33,7 sati).
Na istoku Evrope radi se između 37 i 43,1 sat nedjeljno, s izuzetkom Estonije (36,5 sati). Najdužu satnicu u nedjelji odrade stanovnici Turske (43,1 sata), Srbije (41,3 sata) i Grčke (39,8 sati). U Sloveniji se nedjeljno radi 38 sati, a u Hrvatskoj 37,8 sati. Već je na prvi pogled vidljivo kako postoji negativna korelacija između visine BDP-a po stanovniku i prosječnog broja radnih sati nedjeljno. Okvirno, što je država više razvijena, to njeni građani nedjeljno rade manji broj sati.
U Adria regionu radi se sve manje
Ne radi se samo o zakonitosti koja postoji kada se države upoređuju međusobno nego i za svaku državu pojedinačno važi da što se više ekonomski razvija, to njeno stanovništvo manje radi. Prošle godine su zaposleni između 20 i 64 godine u Hrvatskoj radili 0,5 sati nedeljno manje nego 2015. To je još uvijek iznad prosjeka EU, u kojem je prosječni broj nedjeljnih radnih sati pao sa 36,9 2015. na 36 2024.
Još veći pad u tom razdoblju zabilježile su Slovenija i Srbija, sa 39 na 38, odnosno s 42,3 sata na 41,3 sata. Iako su podaci nepotpuni, BiH, Sjeverna Makedonija i Crna Gora bilježe sličan trend. Ekonomski rast dovodi do smanjenja broja nedjeljnih stvarnih radnih sati.
Siromašni moraju da rade mnogo više od bogatih
Podaci OECD-a dokazuju pravilo da siromašniji više rade od bogatih, na globalnom nivou. Od država za koje organizacija prikuplja podatke, najviše stvarnih radnih sati odrade zaposleni u Peruu, Meksiku i Kostariki, njih više od dvije hiljade.
S duge strane, u bogatim državama Evrope, poput Njemačke, Danske, Holandije, Norveške, Švedske, Francuske itd. radi se manje od 1,6 hiljada sati godišnje. Ipak, ne zavisi sve isključivo od visine standarda. Postoje države koje delimično iskaču, tj. rade neobično mnogo s obzirom na nivo ekonomskog razvoja, poput SAD sa 1.799 radnih sati godišnje i Južne Koreje sa 1.872 radna sata godišnje.
Međutim, okvirno pravilo da što je država razvijenija i bogatija, to stanovništvo radi manji broj radnih sati godišnje jako je čvrsto. Primjera radi, iako zaposleni u SAD rade neobično dugo za nivo dostignutog standarda, to je ipak 453 sata manje nego radnici Perua i 498 sati manje od radnika u Kolumbiji.
U cijeloj evidenciji OECD-a postoji samo jedna država u kojoj se 2023. radilo više radnih sati godišnje nego 2010. godine, Velika Britanija. U svim ostalim državama radilo se manje, te je prosječno na nivou cijelog OECD-a broj godišnjih radnih sati pao sa 1.797 2010. na 1.742 2023.
U Hrvatskoj je 2010. prosječni godišnji broj stvarnih radnih sati iznosio 1.942, a 2023. 1.837 sata, a u Sloveniji je prosječni radnik između 20 i 64 godine radio 1.680 stvarnih radnih sati, što je smanjeno na 1.616 sati do 2023.
Raditi kvalitetno, a ne dugo.
Bogatije države mogu da priušte da im stanovništvo radi manje sati i bez obzira na to zadrže visoki standard zato što su im radnici produktivniji nego u siromašnim državama. To je djelimično rezultat “kvalitetnije” radne snage, koja je obrazovanija, kvalifikovanija, zdravija i upotrebljava bolje poslovne procese.
Drugi uzrok je razlika u tipu industrija koje postoje u određenoj državi. Bogatije države imaju kompleksnije industrije koje ostvaruju veću dodatu vrijednost po radniku, kapitalno su intenzivnije (siromašne države oslanjaju se na radno intenzivnu industriju) i generalno su profitabilnije.
Radi se o međuzavisnosti. Industrije visoke dodatne vrijednosti zahtijevaju visokokvalifikovanu radnu snagu, visoka kapitalna opremljenost omogućuje radu veću produktivnost, a sam kapital zahtijeva obrazovanu radnu snagu da bi se mogao efikasno upotrebljavati. Na primjer, mašina koja se koristi u proizvodnji robe visoke dodate vrijednosti ne može biti korišćena ako nema kvalifikovane radne snage u državi.
Zbog toga u državama poput Irske, Norveške, Danske, Belgije i Švajcarske mogu nedjeljno i godišnje raditi manji broj sati, a svejedno da stvore daleko veću vrijednost od radnika u manje razvijenim državama koji vremenski rade mnogo više.
Važne su i institucije, formalne i neformalne. Bogate države imaju zajedničke karakteristike kao što su visoko ulaganje u istraživanje i razvoj, uspješne obrazovne institucije, efikasan pravosudni aparat, niske stope kriminala i korupcije te efikasno zdravstvo. Postoji i snažna pozitivna korelacija između ekonomskih sloboda tog nivoa ekonomskog prosperiteta u državama u smjeru da u bogatijim državama postoje veće ekonomske slobode.
Produktivnost po satu rada u Bugarskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Poljskoj, Mađarskoj, Letoniji, Portugalu i Rumuniji se 2023. kretala između 40 i 60 dolara po satu rada, dok je u SAD, Danskoj, Švajcarskoj, Belgiji, Luksemburgu, Norveškoj i Irskoj bila između 90 i 150 dolara.
‘Nova Evropa’ sustiže ‘Staru Evropu’
U cijeloj EU produktivnost raste jako sporo posljednjih godina, prije svega zbog sporog rasta produktivnosti u velikim bogatim državama poput Njemačke, Italije i Francuske. Razvijene države svijeta se već decenijama muče s problemom sporog rasta produktivnosti, uprkos digitalizaciji, automatizaciji, robotizaciji i sličnim procesima koji su revolucionirali modernu ekonomiju. No države tzv. “Nove Evrope”, među kojima je i Hrvatska, ostvaruju bolji rast produktivnosti.
Prošle godine je produktivnost po satu rada u Hrvatskoj bila 16,85 odsto veća nego 2020. godini, u Srbiji 18,26 odsto veća, Bugarskoj 12,57 odsto veća, a Poljskoj 11,93 odsto veća. Na nivou cijelog EU je u posmatranom periodu praktički bila nepromenjena.
Oni koji žele da rade manje prvo moraju postati bogatiji
Kako bi se moglo manje raditi, treba se prvo ekonomski razviti i obogatiti. Koristi od ekonomskog napretka dvostruke su: povećavaju se realne plate i raste standard građana, a istovremeno se može raditi sve manje, što ostavlja više vremena za druge aktivnosti, kao što su volontiranje, briga o djeci, druženje, dodatno obrazovanje i sl.
Odrediti cilj lako je, sve države žele ekonomski napredak. Kako stići do tog cilja na najefikasniji mogući način teško je pitanje. Povećavanjem produktivnosti rada, svakako, ali koje politike i alate koristiti kako bi se to ostvarilo? Kvalitet odgovora na to pitanje stvara razlike u ekonomskim sudbinama država.

Ekonomska tajna bogatih zemalja: Manje rada, više novca

Predsjednik Opštine Pljevlja dr Dario Vraneš, kako su javili pljevaljski mediji, primio je danas Emira Loja, mladića koji je u četvrtak, 24. oktobra, bez straha za svoj život, na vapaj medicinske sestre – upomoć, utrčao u ordinaciju u Domu zdravlja, gdje je zatekao ljekara u krvi, sa nožem pod grlom i napadač koji je prijetio da će da ga zakolje. Predsjednik Opštine je, kako prenose lokalni mediji, izrazio duboko poštovanje i zahvalnost mladom heroju za njegovu hrabrost i odlučnost. - Ovaj čin je primjer kako pojedinac može da utiče na život drugih. Tvoja hrabrost zaslužuje sve pohvale, i mi smo ponosni što imamo ovakve ljude u našem gradu - rekao je Vraneš. On je, sudeći prema saopštenju sa ovog sastanka, Loju obećao posao. Iako diplomirani ekonomista ovaj maldić, kako smo pisali, od 2019. godine u Pljevljima ne može naći posao i sakupio je desetine odbijenica. Konkuriše i na oglase sa nižim kvalifikacijama, ali uzalud.&nbsp; Vraneš je danas rekao Loju da je sa ministrom zdravlja dr Vojislavom Šimunom razgovarao o mogućnostima rješavanja njegovog zapošljenja. Mladom heroju Vraneš je uručio simboličan poklon, a, kako je saopšteno, razgovaralo se i o mogućim inicijativama za promovisanje sigurnosti na radnom mjestu i podršku zdravstvenim radnicima. - Ovaj događaj podsjeća sve nas na važnost solidarnosti i hrabrosti u teškim trenucima. Opština Pljevlja će nastaviti da radi na unaprjeđenju uslova rada i sigurnosti za sve naše građane, a istinske heroje će uvijek ponosno isticati – zaključio je Vraneš. Portal ETV prvi je medij koji je ispričao priču o heroju iz Pljevalja Emiru Loju, u subotu, 26. oktobra, kada smo istakli upravo sramotnu činjenicu da ga do objavljivanja tog teksta niko od lokalnih i državnih zvaničnika nije pozvao da mu, makar, zahvali na herojskom činu.&nbsp; Do informacije smo došli zahvaljujući Fejsbuk objavi Pljevljaka Pavla Čolovića koji je napisao da je dr Tursumović živ zahvaljujući Loju i apelovao na državne i lokalne vlasti da zaposle ovog mladića. Lojo je tada za Portal ETV ispričao da je u hodniku čekao red da ovjeri ljekarsko uvjerenje koje je trebalo da preda uz ostalu dokumentaciju za oglas za vozača u Domu starih, kada je istrčala medicinska sestra dozivajući upomoć. Bez razmišljanja je utrčao u ambulantu i savladao napadača koji je doktoru držao nož pod grlom. Napisali smo da je rizikovao život, jer dok se rvao sa napadačem u pokušaju da mu otme nož, oštrica je bila tik uz njegov stomak. - To je slika koju nikada neću zaboraviti. Napadač je doktoru držao nož tačno pod grkljanom, a doktor sav u lokve od krvi – ispričao je Lojo za naš portal Na dr Tursumovića, poznatog neuropsihijatra, u ordinaciji je nasrnuo šezdesetpetogodišnji Pljevljak Dušan Vukašinović. Došao je u ambulantu, naoružan nožem, a pošto je ovaj ljekar dan ranije odbio da mu izda ljekarsko uvjerenje za oružni list. - Začuo se krik. Bila je to medicinska sestra koja je radila sa doktorom Tursumovićem... Vikala je: „Upomoć, neka mi neko pomogne! Čovjek je nožem napao doktora Tursumovića!“... Onda je zavikala: „Lojo, molim Vas, pomozite“! I ja sam pojurio. Ušao u prostoriju i imao sam što vidjeti. Bez razmišljanja sam krenuo prema napadaču i uhvatio ga za ruku. Nekako mu oteo nož, savladao ga i bacio na krevet. U to su još dvojica momaka ušla da mi pomognu da ga zadržim. On je samo ponavljao: „Pustite me da ga zakoljem! Pustite me da ga zakoljem!“... Vikao je: „Polomi mi ruku!... Pustite me, pustite me!“... To je trajalo jedno pet-šest minuta, a meni je to bila vječnost. To je scena koja će mi za čitav život ostati. Držali smo ga dok je došla policija. Nož sam spustio na radijator. Sav od krvi – prisjeća se Lojo. On je i dalje u šoku zbog svega što se dogodilo prošle sedmice, a prema informacijama Portala ETV, do danas ga nijesu nazvale kolege dr Tursumovića – direktor Opšter bolnice Pljevlja Saša Grbović i direktorica Doma zdravlja Brankica Stanković. Bolnica i Dom zdravlja su u istoj zgradi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028201024_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241028201024_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Zgrada Opšte bolnice i Doma zdravlja Pljevlja"> <figcaption>Zgrada Opšte bolnice i Doma zdravlja Pljevlja(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U subotu smo objavili i kako je poziv izostao sa adresa predsjednika Opštine Vraneša i ministra zdravlja Šimuna... Nakon našeg tekst, prvo je Šimun, u neđelju, tokom obilaska u bolnici dr Tursumovića, zahvalio Loju na na hraborom činu, a juče ga je ugostio i Vraneš. Loja, u saopštenjima, nijesu pomenuli ni policija ni tužilaštvo, iako bi i on trebalo da se tretira kao, kako oni kažu, oštećeni. Niko nije pomenuo da je život ljekaru spasio čovjek koji se zatekao u hodniku Doma zdravlja i koji je napadača, zajedno sa još dvojicom momaka, kako nam je ispričao, držao dok nije stigla policija – pet-šest minuta kasnije. A policija je saopštila da su uhapsili napadača, ne pominjući da ga je, ugrožavajući sopstveni život, savladao Lojo i da su oni stigli na „gotov posao“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028201024_7b2a25d0d091fa01ec902a0668ead313e5cf0fe703a2099f2418d92610a7ad00.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241028201024_7b2a25d0d091fa01ec902a0668ead313e5cf0fe703a2099f2418d92610a7ad00" data-rendition-name="original" width="750" height="430" loading="lazy" alt="Šimun u neđelju posjetio dr Tursumovića"> <figcaption>Šimun u neđelju posjetio dr Tursumovića(Photo: Ministarstvo zdravlja)</figcaption> </figure>  Dr Tursumović uspješno se oporavlja u pljevaljskoj bolnici. Imao je više ubodnih rana u na leđima, grudnom košu i po rukama. Pokušao je da otme nož napadaču, ali bezuspješno. Da nije bilo Loja i njegovog herojskog čina, dr Tursumović danas, vjerovatno, ne bi bio živ. Vukašinović se tereti za krivična djela - ubistvo u pokušaju u sticaju sa krivičnim djelom nasilničko ponašanje.

Kaćuša Krsmanović

Vraneš i ministar Šimun obećavaju Loju posao

Ukrajina je zahvalna Crnoj Gori na podršci u odbrani slobode, bezbjednosti i mira u Evropi, poručio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
On je to naveo na društvenoj mreži Iks (X), odgovarajući na pismo predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića povodom Dana nezavisnosti Ukrajine.
- Zahvalni smo Crnoj Gori na podršci našem zajedničkom cilju: odbrani slobode, sigurnosti i mira u Evropi - naveo je Zelenski, zahvaljujući Milatoviću.
Zelenski je naveo da se raduje nastavku saradnje i razvijanju prijateljskih veza dvije države.
U pismu Milatovića koje je Zelenski objavio navodi se da Crna Gora, u izazovnim vremenima s kojima se Ukrajina suočava, još jednom izražava punu solidarnost i nepokolebljivu podršku nezavisnosti i suverenitetu Ukrajine.
- Izražavamo duboko poštovanje prema hrabrosti i upornosti ukrajinskog naroda u njihovoj borbi za slobodu, demokratiju, mir i evropske vrijednosti - naveo je Milatović.
Kako je dodao, Crna Gora će se, kroz različite mehanizme, truditi da da značajan doprinos stvaranju uslova za postizanje dugotrajnog, sveobuhvatnog i pravednog mira, kao i uspostavljanju platforme za ekonomski i društveni oporavak i obnovu Ukrajine.
&nbsp;- Vjerujemo u snagu i dostojanstvo Vaše nacije da istraje u odbrani svojih temeljnih vrijednosti, s nadom da će naredni period donijeti mir i napredak svim građanima Ukrajine - kazao je Milatović.

Zelenski: Ukrajina zahvalna Crnoj Gori na podršci

Treći dan zaredom traje blokada željezničkog saobraćaja zbog obustave rada nezadovoljne grupe radnika Željezničke infrastrukture, koji traže bolje uslove. Kako kažu, niko im se iz menadžmenta nije direktno obratio, dobili su samo dopis u kojem ih pozivaju da puste saobraćaj, te onda počnu pregovore. Manjinski akcionari upozoravaju da je blokadom nanesena ogromna šteta privredi i društvu. Od nadležnih traže da sankcionišu sve učesniske obustave, jer rade protivzakonito i ugrožavaju interese kompanije i akcionara. Iz Montekarga poručuju da zbog blokade kasni isporuka robe, te da će doći i do kašnjenja brodova, što će dovesti do milionske štete. Putnici iz međunarodnog voza Beograd - Bar, čiji su automobili danima bili zarobljeni u vagonima na željezničkoj stanici u Podgorici zbog obustave rada, danas su ih najzad preuzeli. Iako menadžment Željezničke infrastrukture nije omogućio saobraćanje voza do Bara, koordinisanim aktivnostima svih službi organizovali su istovar vozila.&nbsp; Putnici su za Televiziju E istakli da su nezadovoljni, jer im je cijela situacija zakomplikovala odmor. <h2>ANKETA</h2> "Htjeli smo ljetovanje na primorju, a dobili smo ljetovanje u Podgorici evo treći dan. Tako da, očekujemo da se ova situacija riješi, da dobijemo naše vozilo, unutra su nam lične stvari. Konfiskovano nam je vozilo, oduzeta imovina, evo treći dan, bez osnovnih ličnih stvari kako bismo mogli da započnemo naše ljetovanje. Godinu čekamo ovaj odmor i evo treći dan smo odmora bez, na golom asfaltu u Podgorici."  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824210832_180eb3a007eeeee9cb36e127fdd774d2ba99e41efa0e6f85928ba28015df3469.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250824210832_180eb3a007eeeee9cb36e127fdd774d2ba99e41efa0e6f85928ba28015df3469" data-rendition-name="original" width="1918" height="1078" loading="lazy" alt="Anketa "> </figure>  "Smijem se od muke. Treći dan sam ovdje, a još nisam pipnuo more. Nikad više na voz neću da stavim auto, anti-reklama totalna. Prvi dan smo sjedeli ovdje do devet uveče u nadi da ćemo dobiti svoj auto, da nam neće biti otuđen."  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824210832_0a114496980faccb4bdb3677b3578eddcbf663a9162bd793c19a0132acdb0517.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250824210832_0a114496980faccb4bdb3677b3578eddcbf663a9162bd793c19a0132acdb0517" data-rendition-name="original" width="1918" height="1077" loading="lazy" alt="Anketa"> </figure>  "Juče sam dolazila u Podgoricu da uzmemo stvari. Juče su nam otvorili za stvari, znači dva dana smo bili bez ičega što se tiče garderobe. Juče sam došla po stvari, vratila se, da bi danas javili da može auto da se preuzme. Bili smo u Šušnju i sad smo došli. Sve ove dane smo išli taksijem, šta ćemo, ne možemo drugačije."  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824210832_7e7cf8820cdb3beb8a6e11698b2c5530248e5a68f0d01ecec79b2628c5d643b8.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250824210832_7e7cf8820cdb3beb8a6e11698b2c5530248e5a68f0d01ecec79b2628c5d643b8" data-rendition-name="original" width="1917" height="1077" loading="lazy" alt="Anketa"> </figure>  "Znamo kako je boriti se protiv korupcije i mi isto kroz to prolazimo, tako da nismo protiv, samo neka „pumpaju“ i neka blokiraju. Ali, stvarno, da nemaju rampu u glavnom gradu, da imaju jednu rampu, Željeznica u cijeloj Crnoj Gori, malo je nevjerovatno. Tako da, da, mi smo tri dana bez stvari, u kolima su nam ostale stvari."  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824210836_3219ebf812b317fbcc68a9d8995d53ebd202b493810e2a6515807f9a7bb619c4.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250824210836_3219ebf812b317fbcc68a9d8995d53ebd202b493810e2a6515807f9a7bb619c4" data-rendition-name="original" width="1918" height="1078" loading="lazy" alt="Anketa"> </figure>  &nbsp;

Treći dan blokade željezničkog prevoza, putnici nezadovoljni jer im je cijela situacija zakomplikovala odmor

Ministarstvo javnih radova raspisalo je javnu nabavku za adaptaciju Doma zdravlja u Kolašinu.
Kako je saopšteno iz Minsitarstva javnih radova, procijenjena vrijednost adaptacije je 260 hiljada eura.
- Ovaj projekat predstavlja značajan korak ka unapređenju primarne zdravstvene zaštite u ovom području - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da Ministarstvo javnih radova i Ministarstvo zdravlja kontinuirano ulažu u razvoj i osavremenjavanje zdravstvene infrastrukture širom Crne Gore.
- Sa ciljem da građanima omogući dostupnu, efikasnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu - navodi se u saopštenju.
Kako se ističe, adaptacija Doma zdravlja u Kolašinu je još jedan dokaz njihove predanosti jačanju zdravstvenog sistema i poboljšanju uslova za sve korisnike usluga.

Za adaptaciju Doma zdravlja u Kolašinu 260 hiljada eura

Nova regionalna romantična komedija „Ljuljaj me nežno“, koja je nastala kroz regionalnu koprodukciju, donosi svježinu na domaću scenu kroz toplu, duhovitu i autentičnu priču o emotivnom sazrijevanju žene, a biće snimljena u Beogradu i Herceg Novom, najavljeno je na konferenciji za medije- &nbsp;
Serija je, kako prenosi PR Centar, predstavljena na konferenciji za medije, u okviru serijskog programa „TV niša“, koji je novina ovogodišnjeg Filmskog festivala Herceg Novi, u okviru koje će publika imati priliku da pogleda epizode iz šest najpopularnijih regionalnih TV serija.
Na pres konferenciji povodom predstavljanja serije „Ljuljaj me nežno“, predstavnik RTCG-a Gojko Berkuljan istakao je da su koprodukcije danas nužnost i ključ za opstanak i razvoj domaće audiovizuelne scene.
- Kada posmatramo matematički i teritorijalno, jasno je da su koprodukcije neminovnost i da se moramo umrežavati, ukoliko želimo da svijet ovih vizuelnih predstavljanja opstane. To je logičan nastavak, jer smo svi svjesni koliko proizvodnja, posebno filmska i serijska, zahtijeva i budžetska i vremenska izdvajanja, kao i velike timove - kazao je Berkuljan.
Podsjetio je da je RTCG u proteklih nekoliko godina učestvovala u više koprodukcija, prije svega kada je riječ o igranim filmovima, ostavljajući, kako je rekao, „jedan lijep trag“.
- Većina projekata u kojima smo učestvovali trenutno je u fazi postprodukcije. Naravno, nismo ostali po strani ni kada je riječ o samostalnoj produkciji, ali smatramo da je intenzivirana saradnja kroz koprodukcije izuzetno dobra i daje odlične rezultate. To je prilika da učestvujemo u vrijednim projektima i da zajedno sa partnerima stvaramo sadržaje koji će opstati i imati značajnu ulogu u kulturnom prostoru - naveo je Berkuljan.
Reditelj Nevio Marasović kazao je da se ovaj projekat tematski i stilski razlikuje od svega što je do sada radio.
- Mislim da je to za mene bilo jedno potpuno novo iskustvo, jer inače radim drugačije projekte, ozbiljnije, sa težim psihološkim profilima likova. A ovdje sam dobio priliku da se okušam u žanru romantične komedije. Nekako sam osjećao da mi to treba i da se time želim baviti - rekao je Marasović.
Prisjećajući kako je nastao projekat, Marasović je kazao da je prije par godina zapisao bilješku u kojoj je naveo „film ili serija, srećna ljubavna priča o srednjovječnoj ženi, romantična komedija uz more“.
- I onda me jednog dana nazvala Tamara i doslovno mi rekla ono što sam ja već bio zapisao. To mi se činilo kao sudbina - kazao je Marasović.
Smatra da u našem regionu gotovo i nema ovakvih priča.
- Ne samo u Srbiji i Crnoj Gori, nego u cijelom regionu. Nemamo takve romantične komedije ispričane na ovaj način. Zato mi je bilo beskrajno zanimljivo i zabavno raditi na ovom projektu. Htio sam napraviti nešto fino, ljubavno, ljudsko. Da se ljudi malo vesele, da se zabave, da se sjete romantike, da malo sanjaju - naveo je Marasović.
Kazao je da je do sad snimio oko 70 scena ove serije, od koji su samo tri scene u kojima su samo muškarci.
- Sve ostalo &nbsp;uključuje žene ili kombinaciju žena i muškaraca. Mislim da je to rijetkost u našem regionu i jako sam ponosan na to - dodao je Marasović.
Rediteljka Sandra Mitrović kazala je da je sa kolegom Neviom prirodno raspodjelila posao, navodeći da je njemu pripao dio koji se snimao u Beogradu, dok je ona zadužena za snimanje u Herceg Novom.
- Mnogo smo razgovarali, gledali razne reference. Zanimljivo je što uvijek imam više različitih reakcija i pristupa kada radim na projektu. Moglo je sve otići u raznim pravcima, ali mislim da smo se dobro složili i da smo se odlično razumjeli oko svega - navela je Mitrović.
Smatra da će pejzaži obogatiti ovu seriju na jedinstven način.
- Mislim da je upravo to ono što će joj dati poseban kvalitet i prodornost - rekla je Mitrović.
Aleksandra Martinović iz Telekoma Srbija kazala je da su kao kompanija mnogo puta rizikovali i u smislu samih produkcija bili spremni da preuzmu odgovornost.
- Ovdje, ipak, ne bih govorila o riziku, već o osvježenju, &nbsp;i to ne samo u pogledu autorske ekipe, koja je veoma kvalitetna, već i kada je riječ o nivou produkcije - rekla je Martinović.
Istakla je da partnerstvo u ovom projektu za tu kompaniju predstavlja mogućnost da podele bogato iskustvo koje imaju u stvaranju serija.
- Takođe nam znači da, kroz zajednički rad, otvorimo prostor za jedan kreativan hub koji će donijeti drugačije i originalne projekte - navela je Martinović.
Osvrćući se na pitanje o broju žena među producentima i autorima, ko-kreatorka serije i glumica Tamara Krcunović kazala je da ne smatra da je problem u tome što se ženama nešto ne dozvoljava, već da se prostor za promjene otvara polako i da ima još vremena da se stvari mijenjaju.
- Umjetnik i treba da bude neko slobodno biće koje može da razumije i muškarca i ženu. Ne bih pravila podjelu po polu, važno je ko je pravi izbor - navela je Krcunović.
Govoreći o samoj seriji, naglasila je da se u njenom središtu nalazi priča o emotivnom sazrijevanju.
- Želimo da ispričamo put jednog kasnog sazrevanja, možda tek u 47. godini. Psiholozi kažu da u stvari cijeli život traje emotivno sazrevanje. Naša junakinja je samohrana majka, bori se sa traumama i izazovima svakodnevice, pokušava da razumije odnose, sve ono što se mijenja danas - rekla je Krcunović.
Glumac Andrija Kuzmanović je rekao da u seriji tumači ulogu koja utjelovljuje stereotipnog tipa sa jahte.
- Jako mi je drago što ću raditi ovaj projekat i što ću biti u Herceg Novom - naveo je Kuzmanović.
Glumica Teodora Dragićević kazala je da joj je do sad naljepše bilo raditi sa Tamarom, koja u seriji glumi njenu majku.
- Moj lik sam po sebi nikada mi nije bio toliko zanimljiv koliko razmjena koja se dogodi na sceni - navela je Dragićević.
Smatra da je svaka scena u seriji toliko istinita i napunjena suštinom, navodeći da se ništa ne preskače i da je svaki detalj bitan.
- Takav pristup reditelja čini čitav projekat živim. Tako smo počeli da radimo i mislim da ćemo tako i nastaviti. To publici daje osjećaj da se veže za likove, da želi da gleda dalje - rekla je Dragićević.
Pokrovitelji 38. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Herceg Novi, a izvršni producent Javna ustanova kulture „Herceg-fest“.

"Ljuljaj me nežno" donosi svježinu na domaću scenu kroz toplu, duhovitu i autentičnu priču o emotivnom sazrijevanju žene

Svjestan da njegovo „ministrovanje“ broji potonje dane, odlazeći ministar odbrane Dragan Krapović obrušio se sinoć nesojski na „glasnika“ da će biti smijenjen – Portal i Televiziju E, „prišivajući“ nam razne etikete, od toga da je tekst naručila mafija, Demokratska partija socijalista, „inostrani elementi“... Da bi na kraju uputio direktnu prijetnju - da će njegove Demokrate u procesu „pročišćenja sistema“ doći ne samo do (po) nas, nego i do svih drugih medija koji, kako reče, prenose ovakve spinove.&nbsp; Što je to u radu Televizije E i Portala ETV tako drastično poremetilo duševni mir ministra odbrane, da je zaprijetio – ne samo metaforično – već vrlo direktno? Poremetile su ga informacije objavljene nakon našeg novinarskog istraživanja.&nbsp; <h2>OBJAVE BEZ DEMANTIJA</h2> Tako su Portal ETV i Televizija E objavili 5. avgusta da će premijer Milojko Spajić smijeniti ministra odbrane Krapovića, nakon skandala koji je priredio državi Crnoj Gori izradom znački specijalno za posadu Školskog broda „Jadran“ zbog kojeg se Crna Gora spori sa Hrvatskom koja polaže pravo na njega. Odmah je stigla protestna nota Hrvatske, novo ozbiljno upozorenje našoj zemlji da ova članica Evropske unije ponovo može blokirati zatvaranje Poglavlja 31 – Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika. Kao što su to učinili i prošle godine nakon što je crnogorski parlament usvojio, za Hrvatsku neprihvatljivu Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Prethodno su nepoželjnima u svojoj zemlji proglasili – predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića, poslanika Milana Kneževića i lidera Krapovićeve partije, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića. Postoje ozbiljne indicije da će se ove godine i Krapović pridružiti ovom proruskom i prosrpskom trojcu. Portal ETV i Televizija E objavili su 7. avgusta da premijer Spajić planira da novi ministar odbrane bude Mirsad Nurković, funkcioner Bošnjačke stranke, aktuelni potpredsjednik Skupštine Crne Gore. Portal ETV i Televizija E objavili su 20. avgusta da premijer Spajić priprema plan rekonstrukcije Vlade, a prema završnom dokumentu u koji smo imali uvid, koji je dostavio svojoj partiji Pokretu Evropa sad, primarno bi na udaru bili ministri koje su kandidovale Demokrate.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160848_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9" data-rendition-name="original" width="800" height="783" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>DEMOKRATE SMETNJA EVROPSKOM PUTU CRNE GORE: Šaranović, Bečić i Krapovićetv</figcaption> </figure>  Nijedna od tri informacije koje smo objavili nije demantovana. Ono što je posebno upečatljivo - Demokrate su ćutale čitavih 18 dana.&nbsp; <h2>KAD PARTIJA BIRA ,,MANJE ZLO“</h2> A ćutali su, jer su pokušavali da „saniraju štetu“, kako bi u partiji opravdali Bečićev ostanak u Vladi, bez obzira na najavljenu čistku njihovih funkcionera iz izvršne vlasti, jer u Demokratama već neko vrijeme postoji više frakcija, ali ih fotelje koje su zakučili u Vladi, još drže na okupu.&nbsp; Ipak, nakon brojnih konsultacija u vrhu stranke, svjesni su da za Krapovića više ne može biti mjesta u Vladi koja, navodno, teži evropskom putu Crne Gore, a nakon diplomatskog skandala koji je izazvao. Međutim, u tom slučaju lider Demokrata Aleksa Bečić ulazi u problem: kako da objasni unutar partije da on može ostati na istaknutoj poziciji u Vladi Milojka Spajića, dok će, gotovo svi ostali iz Demokrata biti zamijenjeni?&nbsp; Vjerovatno bijesan da je partija spremna da ga ,,proda“ da bi zadržala poziciju u izvršnoj vlasti, Krapović je sinoć odlučio da „ubije glasnika“, medije koji su objavili informacije. Istinite informacije. Latinska izreka kaže „ne nuntium necare“ – „ne ubij glasnika“. Neka Dragan Krapović istraži zašto.&nbsp; <h2>BUKA I BIJES</h2> Nazvao nas je sinoć „digitalnim pamfletom organizovanog kriminala“ koji, kako je rekao, „finansiraju šverceri akciznih roba, šverceri narkotika, narko klanovi“. - I to želim iz punih usta da kažem – precizirao je Krapović okvir za potencijalnu tužbu gostujući na Televiziji A plus.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802140816_ae9aa8a4b61a5ff02c37ccffa43206433a12ddf099eac6bbf010e13253e4c482.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250802140816_ae9aa8a4b61a5ff02c37ccffa43206433a12ddf099eac6bbf010e13253e4c482" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="vojne značke "> <figcaption>OZBILJNA PROVOKACIJA: Značke za Školski brod „Jadran“(Photo: MO)</figcaption> </figure>  I nije se zaustavljao, pa je rekao i kako ga sve što rade ETV, M portal „upućuje na zaključak da rade i da ih finansira organizovani kriminal u Crnoj Gori, eto tako to otvoreno da vam kažem“. Nemoć proizvodi bijes, a Krapović je očigledno nemoćan da zadrži ministarsku funkciju. Kako su Demokrate prepoznate po opsjednutošću funkcionerskim foteljama sada iz ove partije, prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, mole premijera Spajića, preko posrednika, da mu se da direktorska funkcija u nekom „velikom državnom preduzeću“. Ali, Krapović bi još da „ministruje“ i još se nada, pa je sinoć imao poruku i za premijera, kojem je, između ostalog, poručio da nije on taj koji bira ministre?!&nbsp; - Niko nema mogućnost da odlučuje o ministrima, osim parlamenta Crne Gore – bio je kategoričan, što mu je posljednja šansa da još malo ostane ministar. Ako poslanici ne bi podržali njegovo razrješenje, pala bi Vlada. Takav scenario je, međutim, gotovo nemoguć. Jer, teško je povjerovati da poslanici opozicije ne bi glasali za Krapovićevu smjenu.&nbsp; <h2>MASAKR NA CETINJU I LJETOVANJE U ITALIJI...&nbsp;</h2> I prije godinu i po Demokrate su „krizirale“ u Vladi Milojka Spajića, kada je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović čak i tužio Vladu, a Krapović prijetio Spajiću da „ukoliko bi Demokratska Crna Gora odlučila ... da izađe iz ove Vlade, to bi bio njen kraj“. Za razliku od marta 2024. sinoć je bio manje bučan u odnosu na premijera, ali se zato razgoropadio na naš portal i televiziju. I jasno je otkuda njegov bijes na „glasnika“. Jer, Televizija E i Portal ETV bili su „glasnik“ ili među „glasnicima“ raznih njegovih sumnjivih poslova, imenovanja, razrješenja, razobličavajući ih. Vjerovatno ga je posebno zaboljelo kada smo otkrili da je u danima kada je Crna Gora tugovala zbog masovnog zločina na Cetinju, kada je ubijeno 13 osoba, on sa porodicom otputovao u italijansko mondensko odmaralište. U pratnji četiri vojna policajca u civilu, koristeći dva vozila Ministarstva odbrane - mercedes E klase i tojotu land cruiser – otisnuo se u Alta Badiu u Dolomitima pozirajući pred kamerom mobilnog telefona sa širokim osmijehom na licu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082313084_56b9733e3996986a21457ab95f5210da752b2f4e5a2d8680d4bf77a1e793d138.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025082313084_56b9733e3996986a21457ab95f5210da752b2f4e5a2d8680d4bf77a1e793d138" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Krapović sa prijateljima u mondenskom italijanskom odmaralištu u januaru ove godine"> <figcaption>SKUPI PROVOD DOK JE CRNA GORA TUGOVALA: Krapović sa prijateljima u mondenskom italijanskom odmaralištu u januaru ove godine</figcaption> </figure>  <h2>...POŽARI I MINISTROVO BRČKANJE U MORU&nbsp;</h2> Isto tako, u jeku borbe sa požarima u okolini Podgorici, dok je vatra „gutala“ i kuće, a vatrogasci na izmaku snaga pokušavali da je obuzdaju, u danima tuge zbog smrti pripadnika Vojske Crne Gore koji je poginuo na putu ka Piperima đe se zaputio da pomogne vatrogascima, mještanima i volonterima, ministar odbrane Krapović se, kako su mediji razotkrili, baškario na plaži.&nbsp; I onda on sinoć govori o vrijednostima i kako je misija Demokrata da „Crna Gora ide u Evropsku uniju, ali ne tako što će ići klečeći i saginjući se“, ne „ispunjavajući štrikove“, nego ispunjavajući vrijednosti... A vrijednosti, onako kako ih vide Demokrate, Crna Gora živi već pet godina. I postala je vrijednosno duboko posrnulo društvo. Sve što govore i urade Demokrate isključivo je vezano za njihove partijske i lične interese. Progon neistomišljenika, političke čistke, nepotizam, partijsko zapošljavanje, korupcija, sumnjive diplome, neznanje... Sve to u jednom političkom subjektu – Demokratama.&nbsp; I bestidna beskrupuloznost. Koju je odlazeći ministar odbrane i sinoć demonstrirao. Pred kamerama se pojavio sa značkom na reveru sakoa – onom specijalno rađenom za posadu broda „Jadran“ zbog koje je Crna Gora dobila novu diplomatsku notu od Hrvatske u kojoj je konstatovano da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa, te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje“.&nbsp; Ministar Krapović u jeku pregovora Crne Gore za ubrzano pristupanje Evropskoj uniji stao je – umjesto da bude most - kao opasna prepreka, jer sve ukazuje da će Hrvatska opet blokirati zatvaranje Poglavlja 31.&nbsp; Jedini koji bi ostali bez benefita ulaskom Crne Gore u EU su Rusija i Srbija, koje predano rade na usporavanju našeg evropskog puta preko svojih ovdašnjih političkih partnera predvođenih Crkvom Srbije. Demokrate su, naravno i ministar Dragan Krapović, dokazale da su njihove vjerne sluge.&nbsp; Portal ETV i Televizija E će, bez obzira na prijetnje i pritiske ministarstava sile, ali i svih drugih, nastaviti da budu „glasnici“ vijesti koje upozoravaju na one koji ruše građansku, sekularnu, antifašističku Crnu Goru i njen evropski put. Crna Gora nema i ne smije da ima drugi put.&nbsp; A ministar Dragan Krapović, umjesto da prijeti medijima, valjalo bi da, osim što se trudi da omete crnogorski put ka EU, malo pogleda u papire koje je svojevremeno potpisivao. Ima za to 1.560.000 razloga.&nbsp; Da, Državna revizorska institucija je dala negativno mišljenje jer je utvrdila da je minsitar odbrane Krapović krajem 2023. godine nezakonito isplatio 1.560.000 eura varijabila za 700 vojnika, i sve to – bez uplate poreza i doprinosa.&nbsp; Ko zna, ako sjutra ne bude ministar Specijalno državno tužilaštvo moglo bi da, osim što je formiralo predmet, počne i da preduzima radnje za koje je i osnovano?&nbsp; To može da bude veća opasnost za Dragana Krapovića, nego mediji koji objavljuju istine.&nbsp;

Ministre, ne ubijajte glasnika

Da, naslov ove kolumne je provokativan. Da, prejudicira da je stanje u Srbiji veoma loše, čak kritično, i da je zemlja takoreći na aparatima, čije je isključivanje sasvim realna i očekivana opcija.
Srbija će - da odmah rešimo zabrinutost onih koji političke i opštedruštvene procese gledaju kroz maksimu "u se, na se i poda se" - opstati kao država. Pitanje iz naslova se, u stvari, više odnosi na pravac kojim će država - po geografskom i političkom položaju "viđena" da bude zamajac i lider Balkana - ići sutra. Odnosno, ne da li će države biti, već kakva će država biti.
I koliko god se taj put ka "sutra" činio maglovit prethodnih godina, pa i prvih meseci velikog narodnog bunta zbog smrtonosne korupcije i neodgovornosti današnjeg režima, čini se da se u poslednje vreme koprena diže i da slika nije baš idealna.
Ako govorimo činjenicama i ako gledamo stvarnost, a zanemarimo izuzetke i lepe želje, Srbija danas je, baš kao i Srbija 1990, okovana mitom, isfantaziranom istorijom, lažno izgrađenim osećajem sopstvenog nužnog hegemonizma i šovinizmom. Ovako pljusnuto direktno u lice čitaoca deluje baš grubo i poražavajuće. Ali, to je zato što istina jeste gruba i poražavajuća, a njeno zanemarivanje, lakiranje, ublažavanje... ni dosad nije donelo ničega dobrog. I nema razloga za očekivanje da će ubuduće biti drugačije.
Prosečan čovek, a takvih je većina svuda, više voli život bez trzavica, zameranja, bolnih tema, makar i u sopstvenom mehuru nerealnosti - nego suočavanje sa istinom koja je najčešće teška za prihvatiti i nimalo povoljna za verovanja i ubeđenja tog prosečnog čoveka. A upravo u tome se čovek razlikuje od životinje, koja bez obzira koliko manji mozak ima, ipak ne uleti dva puta u istu klopku.
Vlažni srpski san o posebnoj vrednosti, istorijskim granicama, izvornoj dominaciji i natprirodnim pravima nije od juče, ali se tačno može odrediti vreme njegovog nastanka. Nastao je sa nastankom srpske države 1878, kao odgovor Petrograda zapadnim silama koje su Rusiji pokvarile planove.&nbsp;
Za one koji su preskakali časove u školi (a uvek se iznova zaprepastimo koliko mnogo takvih ima): ruski plan za jutro posle ratova 1875-1878. bila je Velika Bugarska, znatno uvećana Crna Gora, i Srbijica, tek malo veća od Crne Gore. Da zapadne sile Berlinskim kongresom nisu pokvarile (ruski) Sanstefanski mir, Pirot, Vranje i cela današnja Makedonija bili bi Bugarska.
Uglavnom, Berlinski kongres je umnogome izmenio tu mapu dirljive ruske ljubavi i upravo je Zapad Srbiji podario granice koje su joj posle omogućile osvajanje Kosova i Makedonije, pa sledstveno i stvaranje prve Jugoslavije. Dosledna onome što je istorijski uvek najbolje radila, Rusija se brzo prilagodila, te je njen vojni logor na Balkanu umesto Bugarske postala Srbija. Jeftino. Uz malo dizanja ega, epova o bratstvu, nežnih pravoslavnih tonova i brižljivo plasiranih mitova i izmišljotina.
Da se razumemo, a i da bi se izbegla stigma: nisu Srbija i srpski narod usamljeni u raznim fantazijama i nerealnim viđenjima sebe, svojih kvaliteta, prava i granica. Samo su, za razliku od većine, ostali zakovani u prošlosti i mitovima, umesto da su - što većina jeste uradila - istoriju ostavili za pijana kafanska busanja, a realnost za svakodnevicu i planove kako da sutra bude još bolje. U tome Srbija ima uzor - Rusiju, takođe nerealnu u sagledavanju istorijske pozicije, kvaliteta, svoje moći i prava ruskog naroda.
Istorija kao nauka je neumoljiva. Ona veli da Srbija mnogo duže nije postojala kao država, nego što je postojala. To, naravno, ne sme da bude nikakav argument protiv Srbije, kao što neke druge činjenice ne smeju da čine argumentaciju "za" činjenje nekakve nepravde Srbiji. Ali je zato uvek zgodno podsetiti nacional-šoviniste da su i drugi narodi imali srednjevekovne države i da se neko posebno pravo ne može i ne sme tražiti iz izabrane idealne vremenske pozicije ("sve što smo ikad držali je naše i sve što sad držimo je naše"), jer onda neko drugi može da "podseti" na drugu krajnost (kada recimo države nije ni bilo, pa otud nema ni prava), već je jedina polazna tačka za svako zahtevanje i obavezu sadašnjost i realnost. I tu se stavlja tačka na neka izmaštana istorijska prava i poseban položaj.
Vraćamo se na naslov. Ima li, dakle, Srbiji spasa?&nbsp;
Stanje, rekosmo, danas nije ružičasto. Ne u smislu državnih granica, one će opstati, već moralno, civilizacijski, biološki. Jer danas čak i oni koji se mesecima bore protiv odnarođenog režima ogrezlog u kriminalu i korupciji, zvuče poput ideoloških predaka tog režima, zaslužnih za katastrofalni raspad SFR Jugoslavije.&nbsp;
Duže od sedam meseci od početka masovnih protesta zbog tragedije koju karakterišu obrasci istočnjačkih uzora srpske vlasti - na ulicama je nemoguće videti zastavu EU. Zato se slobodno viju neki "nedavački" barjaci koje je kreirala BIA za potrebe bezbednog nacionalizma u pravcu Kosova, i zastave s ruskim svecem koji je pod "vagnerovcima" postao simbol agresorskog, genocidnog rata protiv suverene Ukrajine.
Dok Evropska unija sve glasnije kritikuje i osuđuje srpski režim, zbog korupcije i sadističkog nasilja prema demonstrantima, Rusija to otvoreno podržava, a njen ambasador u Beogradu čak javno "crta" smernice srpskim vlastima za nasilno suzbijanje protesta. Sinhrono, predstavnici studenata i najvećeg dela opozicije, građanskih i intelektualnih organizacija i kružoka, kao guje otrovnice skaču kada EU ne ispuni neko njihovo, najčešće nerealno očekivanje, "dokazujući" time da "EU nas ne želi". Na rusko gubernadurstvo, međutim, uočljivo niko ne reaguje i teško je reći da je razlog izostanku osuda i distanciranja samo strah od nekog čaja, davljenja u praznom bazenu ili ispadanja kroz prozor.
U tom smislu, Srbija trpi posledice jednoipovekovne otrovanosti, pa ćete tako i od teško prebijenog studenta iz bolesničkog kreveta čuti salve protiv "mrskog Zapada". Iako su ga prebili upravo oni koji, vrlo osnovano se veruje, rade po direktnim direktivama "voljenog Istoka". Najzad, Moskva i Beograd su javno obelodanili zajedničku borbu protiv "obojenih revolucija", a kad govore o studentskom i građanskom protestu u Srbiji, i jedni i drugi ga "krste" kao obojenu revoluciju. Reklo bi se - pametnom dovoljno. U praksi: ili nije dovoljno - ili nema pametnih.
Ovako gledano, mogla bi da se uvede neka psihološka kategorija pod nazivom "srpski apsurd". Srpski apsurd je, recimo, kada onaj koji do puštanja krvi bije studente ima na rukavu sliku istog ruskog sveca, koji je i na zastavama prebijenih studenata. Ili kada za događaje u Srbiji obe strane optužuju Zapad: on je istovremeno kreirao "obojenu revoluciju" i podržava Vučića zbog iskopavanja litijuma. Ako neko primeti da su to pomalo šizofreni stavovi, u redu je. Jesu.
Stiče se utisak da su sadašnjem srpskom režimu odbrojani dani. On jednostavno ide iz greške u grešku, leluja kao bokser u nokdaunu, a pošto sudija ne prekida borbu, jedino je pitanje da li će bokser na nogama ostati još dva-tri meseca ili godinu.&nbsp;
Sada je prava nepoznanica, u stvari, kako će doći do smene režima, a ne kada. I da li će upražnjene fotelje zauzeti trudbenici sa platnog spiska Moskve, koji su sada u ofanzivi, i koji bi bili "ruskiji" od sadašnjih vlastodržaca, ili će šansu dobiti ljudi koji bi Srbiju najzad i nedvosmisleno u spoljnopolitičkom kursu okrenuli Zapadu i njegovim vrednostima, a na domaćem planu - samoj sebi i problemima koji kipe bukvalno iz svake sfere života.
I kada to budemo znali, znaćemo i odgovor na pitanje iz naslova: ima li Srbiji spasa?

Ima li Srbiji spasa?

Spomenik zlikovcu Pavlu Đurišiću prenijet je u Đurđeve stupove, objavila je Radio-televizija Srbije u TV magazinu „Oko“, emitovanom u srijedu na programu te televizije. Novinar u reportaži navodi da je „ono što je poznato da neće biti ovih dana vraćen u Zaostro, selo koje je u Crnoj Gori za Đurišića predstavljalo isto što i Ravna Gora za Dragoljuba Mihailovića u Srbiji – komandni štab“. RTS je emitovao i kadrove iz manastira Đurđevi Stupovi u Beranama koji pripada Eparhiji budmiljansko-nikšićkoj kojom komanduje novoproizvedeni mitropolit Crkve Srbije Metodije Ostojić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822100832_7e202620-eba7-4345-9da7-7779ddd01bee.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250822100832_7e202620-eba7-4345-9da7-7779ddd01bee" data-rendition-name="original" width="1270" height="720" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić Đurđevi Stupovi"> <figcaption>Crkva Srbije još jednom pokazala da državne institucije ne kontrolišu djelove teritorije Crne Gore(Photo: RTS/Screenshot)</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822100832_d18c98d2-9383-4da6-ba76-6aeea2f30dd3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250822100832_d18c98d2-9383-4da6-ba76-6aeea2f30dd3" data-rendition-name="original" width="1273" height="720" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić Đurđevi Stupovi"> <figcaption>Crkva Srbije još jednom pokazala da državne institucije ne kontrolišu djelove teritorije Crne Gore(Photo: RTS/Screenshot)</figcaption> </figure>  U reportaži se ne otkriva tačan datum prenošenja spomenika iz crkve Svete Mati Paraskeve u Gornjem Zaostru gdje je Metodije sklonio totem Pavla Đurišića 8. avgusta kada je poručio crnogorskim vlastima „pa neka dođu da ruše crkvu“. - Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede – poručio je Metodije. I, očigledno je bio u pravu.&nbsp; Činjenica da je ovaj transfer dvometarskog bronzanog totema, dug preko sedam kilometara, ponovo prošao ispod radara (ili možda baš nije) crnogorskih državnih institucija, prije svega bezbjednosnog sektora, govori dovoljno sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822100836_2e3c84539f087520212cda41f3538ef6de136f32f87eb9045040a23b0d217589.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250822100836_2e3c84539f087520212cda41f3538ef6de136f32f87eb9045040a23b0d217589" data-rendition-name="original" width="1143" height="742" loading="lazy" alt="Transfer Pavle Đurišić "> <figcaption>Transfer dvometarskog bronzanog totema, dug preko sedam kilometara, prošao ispod radara državnih institucija?</figcaption> </figure>  Crkva Srbije još jednom je pokazala da je jača od države. Dok su se institucije prethodnih dana u javnosti preganjale je li takozvani Temeljni ugovor iznad Zakona o krivičnom postupku, a tužilaštva i policija prebacivali odgovornost jedni na druge zbog čega spomenik zlikovcu i četničkom koljaču Đurišiću nije izuzet kao sredstvo izvršenja krivičnog djela, „institucija“ koja očigledno ima kontrolu nad dijelom teritorije Crne Gore organizovala je njegov transport na „sigurnije“ mjesto. U manastir u kojem stoluje iguman Danilo Romanov koji je prošle godine Berance nazvao „kriminalcima, kockarima i drogašima“, ali i koji se nedvosmileno pozicionirao kao još jedan glasnogovornik četničke ideologije pod plaštom crkvenog autoriteta. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 72.9622%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-instagram-performans-igumana-iz-berana-cetnicka-himna-uz-durdeve-stupove-amfilohija-i-svetog-savu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spomenik zlikovca Đurišića premješten u Đurđeve Stupove

Balon od sapunice, naduvan egom Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića - ali i samovažnošću drugog ešalona Demokrata - pukao je. Tačnije: bocnuo ga je Spajki najavom rekontrukcije Vlade. &nbsp; Najavu da će oba ministra sile, i Danilo Šaranović i Dragan Krapović, biti smijenjena - Demokrate su javno oćutale iako po kuloarima stranke bjesni pravi mali ,,atomski rat“. No, Aleksa i Boris nijesu pogođeni rekonstrukcijom, a u svakom ratu, kao u onom vicu – „mora da strada i neko od naših“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824110856_e242cb747cc46719b54dc9e2a9be36a4f70f9441cb180643d31f44e7bb4f3be3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250824110856_e242cb747cc46719b54dc9e2a9be36a4f70f9441cb180643d31f44e7bb4f3be3" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="DOLAZI VRIJEME PREISPITIVANJA: Šaranović i Bečić"> <figcaption>DOLAZI VRIJEME PREISPITIVANJA: Šaranović i Bečić(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  A za, uskoro ,,stradale“, bivše ministre, posebno Danila Šaranovića, nastupa zanimljiv period. Jer, nasljednik, ma ko to bio, teško da će pristati da se uvalja u blato koje je Danilo napravio od bezbjednosnog sistema. A jedini način je napraviti otklon - svaliti sve na Danila Šaranovića!&nbsp; Možda ga i procesuirati, ko zna; a možda će mu status Vesne Bratić biti nedosanjan san. Zato valja podsjetiti kako su momci sa crvenim kravatama uništili bezbjednosni sistem.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082412080_dd8ee6809d21997e519fc94242ed748b5b0e427bebc9a4b0201684cfaf25174c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025082412080_dd8ee6809d21997e519fc94242ed748b5b0e427bebc9a4b0201684cfaf25174c" data-rendition-name="original" width="951" height="674" loading="lazy" alt="IZMJENE ZAKONA RADI PARTIJSKE KONTROLE: Član 162 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>IZMJENE ZAKONA RADI PARTIJSKE KONTROLE: Član 162 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  IZMJENE ZAKONA, FAMOZNI ČLAN 162 Prvo su bili dio ekipe koja je izglasala izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima 2021, kojima je omogućeno ekspresno penzionisanje velikog broja policajaca, zbog navodnih „bezbjednosnih izazova“.&nbsp; Godinu kasnije, krajem 2022, ponovo je mijenjan Zakon o unutrašnjim poslovima, Demokrate su bile među predlagačima, i tada je starosna granica za penzionisanje spuštena sa 53 na 50 godina, čime je broj policajaca smanjen do granice normalnog funkcionisanja. Pa su - uz pomoć URE čiji je Adžić bio ministar prije Šaranovića - stopirali prijem na posao dvije generacije školovanih policajaca iz danilovgradske akademije. Navodno - zbog bezbjednosnih provjera, iako ih je svaki kandidat, prije upisa morao proći.&nbsp; I time su dodatno devastirali sektor.&nbsp; Onda su opet inicirali izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, septembra 2024, gdje je famoznom članu 162. dodat stav prema kojem, u slučaju pokretanja disciplinskog postupka Uprava policije nije dužna da obrazloži razloge za postupak ili suspenziju. Time je, pored kršenja elementarnih ljudskih i radnih prava osumnjičenom službeniku uskraćeno i pravo žalbe, odbrane i dokazivanja nevinosti. I prekršen Ustav.&nbsp; ,,RETROGRADNI MERKUR“ Prethodilo je tome lupanje o sto Alekse Bečića, na sastanku sa rukovodstvom Uprave policije, mjesec ranije, gdje je diskusiju prekinuo riječima „to je partijski interes i to mora da se sprovede“.&nbsp; Uz zdušnu pomoć ANB-a, pod rukovodstvom Borisa Milića u vidu brojnih naručenih negativnih bezbjednosnih procjena i kolegijalnog tužakanja preko interne aplikacije InfostreamV2 - koja je bila jedan od najvažnijih alata u akciji kodnog imena „Značka“ - krenulo se u lov na iskusne profesionalaca koje je trebalo skloniti iz službe.&nbsp; Više od stotinu pedeset policajaca je disciplinski gonjeno ili suspendovano, među njima najviše vrhunskih profesionalaca, a među prvima bivši nadređeni sadašnjem čelniku Lazaru Šćepanoviću.&nbsp; A onda se u horoskopu Danila Šaranovića ukazao - ,,retrogradni Merkur“, doduše drugog imena.&nbsp; I jeste došlo do promjena, koje se Demokratama nijesu baš dopale: jedan od prvih poteza Ivice Janovića kada je sjeo na mjesto direktora ANB bio je da prekine sa praksom davanja naručenih negativnih provjera. Istovremeno, komisija Vlade Crne Gore za žalbe oborila je desetine i desetine odluka o pokretanju disciplinskih postupaka kao neosnovane.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082412084_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025082412084_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="PRAVLJENJE PARTIJSKE POLICIJE: Bogdanović i Bečić"> <figcaption>PRAVLJENJE PARTIJSKE POLICIJE: Bogdanović i Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ali, Danilo nije hajao, što bi prost narod rekao. Uredno je ispisivao nove i nove disciplinske prijave i suspenzije. A glasnogovornik, siva eminencija, ideolog i autor najglupljih slogana od početka višestranačja – Boris Bogdanović, alijas mali Berija – davao je Šaranoviću, uglavnom zloupotrebljavajući Skupštinu, verbalnu podršku svom partijskom drugu. Zloupotrebljavajući plenum, ali debelo plaćajući internet platforme kako bi tirade bez smisla stigle do javnosti.&nbsp; Javna je tajna da je mali Berija čak u jednom trenutku zabranio direktnu komunikaciju između ministra Unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i VD direktora uprave policije Lazara Šćepanovića, zamislite. Demokratski, nema što. Panika je polako počela da nagriza jednoumlje partije. ZAKON ,,ZA PONIJETI“ Da bi kako-tako svoje djelovanje uveli u zakonski okvir posegli su za očajničkim gestom. Najnoviji prijedlog izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima, koji su ovog ljeta inicirale upravo Demokrate, vjerovali ili ne sadržao je i odredbu da se policajcu za kojeg se utvrdi (a utvrđuju Šćepanović i Šaranović) da je napravio disciplinski prekršaj može trenutno dati otkaz. Naravno podrazumijeva se da o razlozima ne može biti obaviješten.&nbsp; No, reakcija „stranih partnera“ stopirala je prijedlog.&nbsp; Zanimljivo će biti čuti, jednog dana kada Šaranović bude morao da objašnjava svoje postupke, pred nekom sudskom instancom, zašto je kolegijum direktora Uprave policije u takozvanom ,,vd stanju“. I to duže od godine?! POSLUŠNICI I OSTALI... Jer to praktično znači da vrh policije čine ugovorci, sezonci, radnici na određeno, bez mehanizama odgovornosti. Ali pod mehanizmom prinude, odnosno ,,držanja na kratkom lancu“: svakom službeniku policije, plata, posao i egzistencija na kraju, zavisi od volje Danila šaranovića, prciznije - Borisa Bogdanovića i Alekse Bečića. Raditi profesionalno u takvim okolnostima prosto je nemoguće, a biti poslušnik postaje jedino moguće.&nbsp; Posebno ako karijera i nije tako „čista“.&nbsp; A da bi prljavština ostala ispod tepiha, valjalo je – biti poslušan. Pa su se tako na čelnim pozicijama, od odjeljenja bezbjednosti, preko regionalnih policijskih centara i dalje prema vrhu našli ljudi koji su bili - pazite sad - procesuirani za seksulano zlostavljanje, krađu službenog goriva, zloupotrebu službenog položaja krivotvorenjem dokumenata... Nije tu kraj: mnogi su sumnjičeni što su oružje dobijala lica koja nijesu prošla bezbjednsne provjere, bili direktno partijski angažovani, hapšeni u akcijama Specijalnog državnog tužilaštva...&nbsp; I nijesu baš bili ,,na ti“ sa istinom: zvuči nevjerovatno, a opet je istina - od pet kandidata za direktora policije njih četvorica nijesu prošli poligraf?! Ili - stvar za Ginisa – državna sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova koja takođe nema pozitivne bezbjednosne procjene.&nbsp; Sve to Danilo, Aleksa i Boris drže ispod tepiha. Baš kao i istrage o SKY prepiskama u kojima se, vrlo često, pominje pomoć mafijaških klanova Demokratama u izbornim procesima.&nbsp; I, naravno, ovo nije sve. Na primjer, da bi nadomjestili nedostajuću broj policajaca Šaranović je posegao za ugovorima o radu sa osobama bez kvalifikacija, postavljenim na mjesta koja nemaju veze sa službom, da bi im već u prvom produžetku ugovora dodijelio policijske zadatke. Ili bi istim takvim ugovorcima, najčešće očekivanom podmlatku partije, dodjeljivao ovlašćenja za pristup tajnim podacima, naravno bez bezbjednosnih provjera i mehanizma zaštite sistema.&nbsp; Podaci jesu nevjerovatni, ali o svakom detalju su Portal ETV i televizija E izvještavali i izvještavaju mjesecima. Na našim platformama je sve objašnjeno, imenom i prezimenom su navedeni učesnici svih slučajeva. I svi tekstovi i prilozi imenom i prezimenom potpisani.&nbsp; I za nešto manje od osam mjeseci kontinuiranog pisanja o tome - osim prijetnji i uvreda koje su nam u nekoliko navrata uputili i partijski glavešine ali i službenici Uprave policije - nijesmo dobili niti jedan demanti naših navoda. Osim onog, koji su više puta i čelnik partije i ministar policije i drugi javno ponovili kao dokaz da naše pisanje nije tačno – da Boris Bogdanović nema suprugu.&nbsp; Neka to ostane naša najveća greška. I neka Demokrate Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića spreme odgovore za brojna pitanja na koja će morati da podgovaraju. I to vrlo brzo, odmah nakon rekonstrukcije u kojoj će najviše pripadnika Demokrata biti rekonstruisano.&nbsp; Prvo ministar odbrane Dragan Krapović, pa ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. A onda...

Tag: posao