Predstava „M kao Morinj“ otvara prostor za hrabro i odgovorno suočavanje crnogorskog društva sa zločinom u logoru Morinj, spajajući umjetnost, dokumentaciju i psihološki rad kako bi podstakla razumijevanje, empatiju i iscjeljenje, kao i spriječila ponavljanje sličnih događaja.
To je saopšteno na pres konferenciji povodom premijere predstave koja će biti izvedena 6. decembra u 20 sati, na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, a koja se realizuje u sklopu projekta „Suočavanje s prošlošću kroz umjetnost, edukaciju i društvenu diskusiju“, koji sprovode nevladine organizacije (NVO) Juventas i Atak.
Programski direktor NVO Juventas, Jovan Bojović, rekao je da projekat, kako mu i naziv nagovještava, ima za cilj da kroz više segmenata ukaže na važnost suočavanja sa prošlošću i potrebu za pomirenjem u Crnoj Gori.
- Kroz umjetnički segment realizujemo predstavu „M kao Morin“, koja na nesvakidašnji način spaja umjetnički izraz sa onim što smo kao tim prikupili tokom pripreme, istorijskim činjenicama, svjedočenjima pojedinaca koji su dali svoj doprinos, kao i studijama i analizama svih dostupnih informacija. Sve to, naravno, upotpunjeno je ključnim elementom, umjetničkim pristupom koji sve ove sadržaje objedinjavan u jedinstvenu cjelinu - kazao je Bojović.
Bojović je iskazao zahvalnost Crnogorskom narodnom pozorištu koje je kao nacionalni teatar prepoznalo značaj ovoga projekta i u kojem će se realizovati premijera 6.decembra sa početkom u 20h, kao i CZK „Vojislav Bulatović Strunjo“ u Bijelom Polju, gdje je igranje predstave zakazano za 16. decembar. Istakao je značaj podrške koju je pružio KIC Budo Tomović u kojem je naš tim realizovao pripremu predstave.
&nbsp;- Očekivali smo da će centri za kulturu iz Boke prepoznati značaj ove teme i podržati premijerno ili drugo izvođenje predstave. Međutim, bilo zbog popunjenosti repertoara ili nedostatka hrabrosti da se javno otvori ova tema, ta podrška je izostala. Neka o tome sudi javnost - zaključio je Bojović.
Dramaturškinja i predstavnica ATAK-a Dragana Tripković smatra da na predstavu neće doći oni koji su odgovorni za zločine u Morinju.
- Oni koji su pozvani da odgovore — izostaće. Neće nas kritikovati oni iz pozorišta, kritika će doći doći sa drugih adresa, iz onih krugova koji se i dalje plaše istine. Kritika i cenzura dolaze od onih koji u sebi nose težinu nedovršenih odgovora I krivice. A naše je — umjetnički, moralno, ljudski — da kažemo ono što jeste, bez manevrisanja i bez straha - istakla je Tripković.
Kazala je da su od februara ove godine počeli intenzivno istraživanje: dokumentacija, sudski spisi, literatura, razgovori sa aktivistima, istoričarima, svjedocima i onima koji su lično pogođeni onim što se u Morinju dogodilo.
- Iz tog složenog, potresnog materijala izdvojila se građa predstave: koncept kao osnova dokumentarističkog pozorišnog jezika koji je osmislio reditelj; moja dramska poema kao način da se istina izgovori umjetnički, pozorišno i bez patetike; i konstelacije kao psihološki alat za direktno suočavanje s onim što se godinama izbjegavalo - pojasnila je Tripković.
Ukazala je i da je Crnogorsko narodno pozorište prepoznalo motive, širinu i neophodnost ove teme i otvorilo vrata kao institucionalni partner.
- Time je jedna državna kulturna institucija pokazala spremnost da se uključi u procese suočavanja sa prošlošću — ne deklarativno, nego djelom. Taj gest je omogućio da naša predstava dobije svoj puni scenski okvir, nakon štro su nas odbili u Kotoru I Tivtu,ali i da CNP potvrdi ulogu ozbiljnog i hrabrog aktera u kulturnom životu Crne Gore - navela je Tripković.
Reditelj Filip Grinvald smatra da pozorište po svojoj prirodi voli da se bavi užasom i da na njega odgovara igrom.
- Međutim, ovdje mi se učinilo da taj užas prevazilazi uobičajene okvire pozorišta. Dragana i ja smo danima razgovarali o tome kako da mu odgovorimo. Smatrali smo da linearna, realistička dramska forma nije dovoljna, posebno zato što su, o čemu će kasnije biti više riječi, i počinitelji i egzekutori, i žrtve i nalogodavci, komšije, majke, svi oni koji su u toj priči učestvovali ili bili zahvaćeni, i dalje među nama. To je i dalje otvorena priča kojoj se ne nazire kraj. Veliko je pitanje kako joj pozorište uopšte može odgovoriti - naveo je Grinvald.
Kazao je da je proces bio neizmjerno bolan, navodeći da vjeruje da će u svom ishodištu biti oslobađajući i iscjeljujući.
- To nam je i bila namjera - dodao je Grinvald.
Glumica Jelena Nenezić kazala je da je proces rada na predstavi bio težak i ljekovit.
- To ćemo znati tek kada sve podijelimo sa publikom i čujemo njihova iskustva. Težak je bio jer smo se suočavali sa traumom koja se prelama kroz čitave generacije. Ljekovit možda zato što nas je podsjetio da se istina ne može graditi bez empatije, razboritosti i međusobnog povjerenja - rekla je Nenezić
Govoreći o predstavi, istakla je da ona istražuje složenu dinamiku odnosa počinitelja, žrtava i svjedoka — ne da bi presuđivala, već da bi pokazala koliko su te uloge promjenjive, međusobno uslovljene i duboko ljudske.
- Ponekad se granica među njima zamagljuje, a ponekad bolno jasno ukazuje na ćutanje koje traje godinama. Naš cilj nije da ponudimo jednostavan odgovor, nego da otvorimo prostor da se o tim ulogama konačno progovori - pojasnila je Nenezić.
Dodala je da predstava ne traži od publike da se svrstava, niti da prihvati unaprijed ponuđeno tumačenje.
- Svako ko tokom gledanja osjeti da se nešto lično odnosi na njega, to čini isključivo na sopstvenu odgovornost. Nadam se da će publika osjetiti tu složenost ne kao teret, već kao priliku za razumijevanje - zaključila je Nenezić.
Glumica Jelena V. Đukić kazala je da sve što poznajemo u životu, i dobro i loše, nekada bilo samo ideja, samo misao, kao da neke misli mogu biti opasne već i u toj početnoj formi.
- Pročitaću jednu od misli koje me, zapravo, najviše plaše. Šta je držalo u stezi krvoločne zvijeri koje se nazivaju ljudima? Taj strah danas dijelim sa vama. A na kraju, dijelim i vjeru da je ovo ipak samo misao koja nije opasna i da se neće pretočiti u ideju - navela je Đukić.
Glumica Azra Mehonjić smatra da se svjetlija budućnost može graditi samo kroz zajedničko suočavanje sa prošlošću, navodeći da pojedinačne države nemaju održiv put ako su dio šire strukture eksploatacije.
- Moramo shvatiti da smo kolonijalizovani, da smo jedna od mnogih država globalnog juga čiji se resursi i ljudi eksploatišu, i da je logor bio dio tog sistema - navela je Mehonjić.
Ukazala je da se neke stvari osjećaju na nesvjesnom nivou.
- Ne treba da osuđujemo iz pozicije sigurnosti i da mislimo kako bismo mi postupili drugačije. Treba da razmišljamo o tome da i danas, pred nasiljem koje nam je pred očima, često ne reagujemo. Ono je uvijek tu, čak i kad se čini dalekim, godinama ili kilometrima - rekla je Mehonjić.
Tijana Vuković, koja je u predstavi bila zadužena za sistemske konstelacije kazala je da je ta metoda najdjelotvorniji pristup za rad sa kolektivnom i transgeneracijskom traumom.
Vuković je objasnila da je u ovaj rad ušla iz svog naučnog interesovanja za raspad bivše Jugoslavije, tražeći terapijske metode koje bi mogle pomoći u obradi kolektivnih tema.
- Dugo se bavim time kako se institucije kulture odnose prema tim traumama i da li umjetnost može biti prostor u kojem terapijske metode dobijaju svoje mjesto. Mnogo se o tome govori, ali je vrlo malo projekata koji to zaista realizuju. Zato smatram da je ovo nešto jedinstveno - navela je Vuković.
Naglasila je da se rad na predstavi ne zasniva samo na faktografiji i svjedočanstvima, pojašnjavajući da se ovdje radi o dubljim procesima.
- Svako od nas nosi ove teme u svojim porodičnim i političkim sistemima. Ne možemo ni zamisliti šta se sve može pokrenuti u pojedincu dok radi s ovakvim sadržajem, pogotovo kada to treba sažeti u sat ili dva scenskog vremena - rekla je Vuković.
Producent Edin Jašarović naglasio je da u društvu postoji diferencijacija koja se prepoznaje na političkom nivou, ali da predstava ne postavlja dihotomiju umjetnost naspram politike, niti ulazi u označavanje progonjenog i progonitelja.
- Ova predstava je priča o umjetnosti i moralu. O tome kako se zločin sprovodi, ko ga omogućava i kakav je to sistem koji bi ga, bez ikakvog problema, mogao ponovo omogućiti - pojasnio je Jašarović.
Smatra da, u odsustvu bilo kakve javne politike u ovoj oblasti, postoji opasnost da se društvo „ponovo i bez većeg otpora“ nađe u sličnim obrascima.
Predstava se realizuje u sklopu projekta „Suočavanje s prošlošću kroz umjetnost, edukaciju i društveni dijalog“, koji sprovode Juventas i Atak. Projekat se realizuje uz podršku regionalne inicijative „Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, koju finansira Evropska unija a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj predstave isključiva je odgovornost realizatora i ne odražava nužno stavove finansijera.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Predstava „M kao Morinj“ otvara prostor za hrabro i odgovorno suočavanje crnogorskog društva sa zločinom u logoru Morinj

Nekadašnji ministar poljoprivrede Milutin Simović kazao je danas u podgoričkom Višem sudu, svjedočeći na suđenju svom prethodniku Petru Ivanoviću, da je u prvim mjesecima mandata imao pozitivno mišljenje o realizaciji kredita iz Abu Dabi fonda kroz ADMAS projekat.
O tome je, kako je naveo, 1. marta 2017. godine zvanično obavijestio i predstavnike Abu Dabi fonda.
Prema njegovim riječima, nezadovoljstvo fonda iz Ujedinjenih Arapskih Emirata pojavilo se tek nakon što je projekat ADMAS izmješten iz Ministarstva poljoprivrede i prešao u nadležnost Investiciono-razvojnog fonda (IRF).
Na optuženičkoj klupi zbog navodnog omogućavanja nenamjenskog trošenja 23 miliona eura kredita iz Abu Dabi fonda nalaze se nekadašnji ministri poljoprivrede Petar Ivanović i Budimir Mugoša, bivši direktori Direktorata za plaćanja Blagota Radulović i Zoran Vukčević, te procjenitelj Milan Adžić.
Simović je pojasnio da je na osnovu preporuka Svjetske banke tražio da se ADMAS izmjesti u IRF jer je Direktorat za plaćanja, ključan za realizaciju MIDAS i IPARD programa, bio preopterećen, dok projektna struktura formirana po pravilima Evropske komisije i Svjetske banke, prema njegovom utisku, nije obuhvatala ADMAS projekat.
Kazao je i da je krajem 2016. godine zatražio informacije o projektu ADMAS, uključujući operativni priručnik, ali dokument tada nije dobio.
Tek u februaru 2017. dostavljen mu je, kako je rekao, „obiman dokument na engleskom jeziku“ koji je detaljno propisivao sve procedure, od apliciranja za kredit, preko odobravanja i plaćanja, do finansijskog upravljanja, monitoringa, nabavki i kontrole rizika.
Prema njegovim riječima, upravo zbog razlika u strukturi i činjenice da je ADMAS zahtijevao kreditni odbor, tražio je da se projekat prebaci u IRF.
Ivanović je to prokomentarisao riječima da su se „odeljenja racionalno koristila za više projekata“.
Simović je naglasio da tokom njegovog mandata organizaciona struktura Direktorata za plaćanja nije mijenjana, a da su izmjene operativnog priručnika ADMAS-a urađene tek kada je IRF u junu 2017. godine preuzeo projekat.
Na pitanje o pismu poslatom Abu Dabi fondu u martu 2017, potvrdio je da je tada dao pozitivnu ocjenu dotadašnje realizacije.
Ponovio je da ništa nije mijenjao u priručniku dok je projekat bio u nadležnosti Ministarstva, već da su izmjene uslijedile nakon formalnog preuzimanja od strane IRF-a.
Kazao je da je Vlada 15. juna 2017. donijela odluku o izmještanju projekta u IRF, nakon čega je započeo tranzicioni proces kroz više faza.
Predstavnici Crne Gore su od Abu Dabi fonda tražili smanjenje limita po kreditu sa milion na 200 hiljada eura i prilagođavanje priručnika procedurama IRF-a. Uspostavljen je i novi kreditni bord od pet članova: dva iz Abu Dabi fonda i po jedan iz Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva finansija i IRF-a.
Do izrade novog priručnika krediti nijesu odobravani.
Simović je kazao da je u aprilu 2017. godine zatražio izvještaj Direktorata za plaćanja o realizaciji projekta radi izvršenja nadzora.
Interesovala ga je pravna pozicija korisnika kredita, ispunjavanje obaveza, stanje kolaterala i realizacija biznis planova.
– Izvještaj je pokazao nepravilnosti kod kredita za „Bijelašicu Radu“ i „CG Power“, koje je potpisao Ivanović, pa su uklonjeni iz programa. Mislim da je to bila mudra odluka – rekao je Simović, ali nije potvrdio Ivanovićevu tezu da to znači da je Direktorat dobro radio svoj posao.
Na pitanja o eventualnim nepravilnostima, istakao je da nije vidio punu dokumentaciju, niti ugovore, već samo tipske obrasce, jer je čuvanje dokumentacije bilo isključivo u nadležnosti Direktorata i njegovog direktora Blagote Radulovića.
Simović je saopštio i da se ne sjeća da je Vlada analizirala zapisnik o primopredaji projekta, niti da se taj dokument razmatrao na sjednici Vlade.
Navodi da je iz dopisa Abu Dabi fonda znao da su bili nezadovoljni implementacijom ADMAS-a zbog niskog nivoa komunikacije, nedostavljanja izvještaja, neobavezujućeg operativnog priručnika i ignorisanja njihovih zahtjeva u postupku revizije.
Branilac Petra Ivanovića, advokatica Neda Ivović, prigovorila je Simovićevom iskazu, navodeći da on „nije konzistentan stanju u spisima predmeta“ i da ne odgovara činjenicama iznijetim tokom postupka.
SDT tereti Ivanovića, Mugošu i Radulovića za produženo krivično djelo zloupotrebe službenog položaja u vezi sa dodjelom sredstava iz kredita Abu Dabi fonda u periodu 2015–2017. godine. Zorana Vukčevića terete za nesavjestan rad u službi, a procjenitelja Milana Adžića za zloupotrebu procjene.
Kako je ranije saopšteno iz SDT-a, postoji osnovana sumnja da su optuženi pribavili korist kompaniji „IM Gradina“ iz Rožaja, a nanijeli štetu Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja tokom namirenja potraživanja iz kreditnog kolaterala.
Sporazum o dugoročnom kreditiranju crnogorske poljoprivrede u UAE sa Abu Dabi fondom potpisali su tadašnji ministar Petar Ivanović i predsjednik Odbora direktora IRF-a Zoran Vukčević.

Simović: Kreditori Abu Dabi fonda pokazali nezadovoljstvo pošto je projekat izmješten u IRF

Danilo Pajović pobjednik je inkluzivnog stonoteniskog turnira Cetinje open, koji je danas odigran povodom 3. decembra - međunarodnog Dana osoba sa invaliditetom.
Saopšteno je da je cilj turnira, osim takmičarskog i sportskog duha, bilo i promovisanje sporta, zajedništva i socijalizacije kod osoba sa invaliditetom.
Pajović je u finalu bio bolji od Jovana Miloševića.
Pobjedničko postolje komletirao je Vukan Premović, koji je u meču za treće mjesto pobijedio Mitrovića.&nbsp;
Turnir je okupio rekordna 32 takmičara iz stonoteniskih klubova OSI Orlov krš”, Luča i Lovćen, kao i rekreativaca iz Prijestonice.&nbsp;
Proglasila ga je otvorenim Sekretarka za obrazovanje, sport i mlade Prijestonice Dejana Dizdar.
Turnir je uveličao trofejni crnogorski paraolimpijac Filip Radović, osvajač pet evropskih i dvije paraolipijske medalje.&nbsp;
Organizator turnira bio je STK OSI Orlov krš, a organizaciju turnira podržali su Prijestonica Cetinje i Paraolimpijski komitet.&nbsp;

Pajović pobjednik turnira na Cetinju

Premijer Milojko Spajić kazao je da je Uprava za saobraćaj adresa za pitanje zbog čega predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš nije pozvan na otvaranje rekonstruisanog puta Vrulja - Mijakovići.
- Što se tiče protokola i otvaranja dionice puta - Uprava za saobraćaj je prava adresa. Oni su se bavili tim ko treba da bude pozvan, a ko ne treba možete njih da pitate. Bio sam pozvan na taj događaj, ne znam o čemu se radi - kazao je Spajić odgovarajući na pitanja novinara u Vili Gorica, nakon susreta sa premijerom Velikog Vojvodstva Luksemburga Lukom Fridenom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvranes-nepozeljan-za-spajica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prokomentarisao je to što je i to što je Vraneš saopštio da će dva nova mosta na putu Mijakovići – Vrulja nositi nazive kralja Aleksandra Karađorđevića i kralja Petra I Karađorđevića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.0117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvranes-narod-mostove-u-pljevljima-nazvao-kralj-petar-i-i-kralj-aleksandar-karadjordjevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Vlada se bavi pravljenjem puteva, mostova, neki drugi krštavanjem mostova, tako da izgleda smo podijelili uloge - kazao je Spajić.
T.K.

Spajić: Uprava za saobraćaj adresa za pitanje zašto Vraneš nije pozvan na otvaranje puta

Zahvaljujući unaprijeđenim procesima i većoj transparentnosti, Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava ostvario je tokom proteklog perioda izuzetne rezultate, saopštio je direktor Fonda Dženis Nurković.
Fond je, kako je naveo, postigao značajan napredak u jačanju institucionalne efikasnosti, modernizaciji poslovanja i unapređenju procedura dodjele sredstava namijenjenih projektima manjinskih zajednica, 
- Ovogodišnji proces raspodjele sredstava sproveden je uz jasno definisane kriterijume i visok nivo transparentnosti, što potvrđuje potpunu opredijeljenost Fonda odgovornosti, profesionalizmu i javnoj dostupnosti informacija. Time je omogućena efikasnija administrativna obrada i brža komunikacija sa korisnicima. Odluka o raspodjeli sredstava usvojena je uz puno uvažavanje preporuka Državne revizorske institucije. Fond je dosljedno primijenio mjere koje se odnose na unapređenje finansijskog upravljanja i kontrole, dok su aktivnosti za ispunjavanje preostalih preporuka u toku, čime se dodatno potvrđuje posvećenost najvišim standardima javnog poslovanja - istakao je.
Kako je dodao, tokom ove godine odobren je ukupno 221 projekat iz oblasti kulture, obrazovanja, informisanja i identitetskog razvoja manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica.
- Za raspodjelu sredstava bilo je opredijeljeno1.690.000 eura, što predstavlja snažan finansijski okvir podrške aktivnostima od javnog značaja - rekao je Nurković.
Fond je, kako je istakao, uputio posebnu zahvalnost svim korisnicima sredstava koji svojim radom, projektima i odgovornim pristupom doprinose očuvanju identiteta, kulture i jezika manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica.
- Njihova posvećenost i konstruktivna saradnja važan su podsticaj za dalji rad Fonda. Ostvareni rezultati predstavljaju čvrst temelj za nastavak modernizacije rada. U narednom periodu biće pokrenute dodatne aktivnosti usmjerene ka digitalizaciji procesa, jačanju saradnje sa organizacijama civilnog društva i pružanju još veće podrške očuvanju identiteta, kulture i prava manjinskih zajednica. Pored finansijske podrške projektima, Fond kontinuirano ulaže u sopstvene kapacitete. Raspolaže bibliotekom sa oko2.000 naslova, dok su u toku radovi na uspostavljanju nove biblioteke i specijalizovanog softvera za njeno digitalno vođenje, koji će korisnicima omogućiti jednostavniji pristup publikacijama i informacijama - dodao je Nurković.
Prema njegovim riječima, poseban segment rada Fonda čine edukacije i podrška korisnicima sredstava.
- Kako bi se proces apliciranja pojednostavio, izrađen jeVodič za aplikante, koji detaljno objašnjava postupak konkurisanja, potrebnu dokumentaciju i pravdanje sredstava. Do sada je održanopet edukacija, jednau saradnji sa romskim savjetom u Podgorici, zatim u Ulcinju u saradnji sa albanskim nacionalnim savjetom, u Bijelom Polju je održana jedna za sve zainteresovane aplikante, dok su dvije edukacije održane u saradnji sa Bošnjačkim nacionalnim savjetom, jedna u Plavu za Andrijevicu, Plav i Gusinje i jedna u Rožajama za Petnjicu, Berane i Rožaje - kazao je direktor ovog fonda.
Kako je dodao, u planu je održavanje najmanje još jedne edukacije sa Srpskim nacionalnim savjetom, dok se termini sa ostalim savjetima još definišu. Kroz interaktivne radionice učesnicima su pruženi praktični savjeti i pojašnjenja o pravilima konkursa, kako bi se smanjile uočene greške i obezbijedila pravednija i efikasnija raspodjela sredstava.
- Fond će i ubuduće ostati pouzdan i odgovoran partner zajednicama koje predstavlja, posvećen jačanju međusobnog povjerenja, inkluzije i društvene kohezije - poručio je Nurković.

Nurković: Unaprijeđeni procesi i veća transparentnost doprinijeli boljim rezultatima Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je danas da nijedan podatak u taj odsjek nije došao a da se odnosio da bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić eventualno rade za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera. Te informacije nijesu imali ni od Agencije za nacionalnu bezbjednost, niti od partnerskih službi.
Radonjić je to saopštio odgovarajući na pitanje advokata Zorana Piperovića a u postupku koji je SDT pokrenulo protiv Lazovića, Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića optužujući ih da rade za kavačku kriminalnu grupu. Na današnjem ročištu osim Radonjića saslušana su tri svjedoka - policajaci Nikola Janičić i Goran Krstonijević ali i Ivica Ulićević koji je mjesec radio na objektima u Barjamovici.
- Mene je lično iznenadilo kada sam čuo da se Lazoviću i Katniću stavlja na teret da su sarađivali sa Zvicerom. Ponavljam te podatke nijesmo imali ni od jedne službe - decidan je bio Radonjić.
On je na pitanje Katnića kazao &nbsp;da su prema Zviceru i članovima kavačkog klana u "kontinuitetu preduzimane mjere pogotovo nakon saznanja da vođa kavčana prijeti da će ga ubiti".
Na pitanje Čađenovića, svjedok Radonjić je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru stigao nakon što je ranjen u Ukrajini.
- Ja se ne mogu sjetiti da li je tada "pao" skaj - naveo je Radonjić.
Nakon toga Čađenović je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru došao prije nego što je skaj stigao.
Nekadašnji šef Specijalnog policijskog odjeljenja kazao je i da mu je Vladan Lazović saopštio više informacija koje je dobio od, sada suspendovanog policajca Petra Lazovića, a odnosile su se na šverc cigareta.
Te informacije koje su dobili od Petra Lazovića, ispostavile su se tačne i potvrdile su se i njihovim provjerama, mjerama tajnog nadzora... Zapljijenjene su velike količine cigareta.
- Sjećam se da smo Katnić, Čađenović i ja išli u London da primimo nagradu zbog velike zapljene cigareta. Na sastanku gdje smo dobili nagradu bilo je 100 obavještajaca iz Velike Britanije - kazao je Radonjić.
Svjedok Ivica Ulićević ispričao je da je radio manje popravke na Katnićevom imanju - postavljao lajsne, popravljao šamot, stavljao stiropor.
To je, kako je objasnio, bilo u martu 2020. godine i potvrdio Katnićevu konstatciju da su objekti u Barjamovici bili tada izgrađeni.&nbsp;
Ulićević je u ovom postupku svjedok zbog toga što je SDT uporedo sa krivičnim postupkom pokrenulo i finansijsku istragu protiv Katnića.
Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala ispričao je da je sa kolegom Petrom Lazovićem imao profesionalnu komunikaciju kao i sa drugim kolegama.
- Lazović je bio vrijedan i donosio je dosta informacija - kazao je Janičić.
On je objasnio i da su inicirali mjere tajnog nadzora za grupu koja je okupljena bila oko Duška Roganovića, a nakon što su uzeli izjavu u svojstvu građanina od Milana Kankaraša.
Taj prijedlog nije prihvatio sud jer je grupa oko Roganovića već bili na mjerama koje nijesu dale rezultat.
Pred vijećem sudije Veljka Radovanovića saslušan je i policajac Goran Krstonijević o pronalasku pištolja kod Ljuba Milovića. &nbsp;
Ispričao je da su zaustavili BMW kod Delte za čijim upravljača je bio Milović i pronašli su pištolj "valter". Tada im je rekao da je policajac ali kod sebe nije imao službenu legitimaciju.
&nbsp;-Milović se tada pozvao na neke od kolega i bio sam u manjini. Ubrzo je za njega došao Ivan Stamatović i otišli su - ispričao je Krstonijević.
Suđenje se nastavlja 9.decembra kada će Janičić odgovarati na pitanja odbrane i optuženih. Za tada je planirano i saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Tag: predstava-m-kao-morinj

Predstava „M kao Morinj“ otvara prostor za hrabro i odgovorno suočavanje crnogorskog društva sa zločinom u logoru Morinj

Simović: Kreditori Abu Dabi fonda pokazali nezadovoljstvo pošto je projekat izmješten u IRF

Pajović pobjednik turnira na Cetinju

Spajić: Uprava za saobraćaj adresa za pitanje zašto Vraneš nije pozvan na otvaranje puta

Nurković: Unaprijeđeni procesi i veća transparentnost doprinijeli boljim rezultatima Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava

PRATITE TVe UŽIVO