Predstava „Predmet Medeja“, nastala u koprodukciji Crnogorskog narodnog pozorišta i Kulturnog centra Bar, biće izvedena večeras u 20 sati u Nikšićkom pozorištu, u okviru takmičarske selekcije 21. Međunarodnog festivala glumca.
Odlukom selektora Miloša Latinovića, u ovogodišnjem takmičarskom programu nalazi se pet predstava. Pored CNP-a, publici su se predstavila i Srpsko narodno pozorište iz Novog Sada, Hrvatsko narodno kazalište iz Varaždina, Narodno pozorište Sarajevo i Scena MESS, kao i Zvezdara teatar iz Beograda.
Festival, koji se održava pod sloganom „Svako je sjena sebe samoga“, počeo je 16. novembra, a završava se sjutra veče dodjelom nagrada i kabareom „Dobra stara vremena“ u čast nagrađenih.
„Predmet Medeja“ donosi savremen, gotovo forenzički pogled na Euripidovu junakinju, otvarajući pitanja krivice, nasilja i granica ćutanja unutar intimnih odnosa i društvenih očekivanja.
Uloge tumače: Nada Vukčević, prvakinja drame CNP-a, Jovan Dabović, Luka Stanković, Ivona Raković i Jelena V. Đukić.
Režiju potpisuje Diego de Brea, koji je zadužen i za idejno rješenje i dizajn svjetla (uz Dejana Kalezića i Sretena Miloševića). Dramaturškinja je Kata Đarmati, kostimografkinja Lina Leković, dok su asistenti Sergej Pavlović i Maša Mirković. Obradu zvuka potpisuje Filip Radević, video i foto materijal Duško Miljanić i Vukša Vujošević, za scenski govor zadužena je Dubravka Drakić, a izvršni producent je Danilo Milatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CNP: „Predmet Medeja“ večeras na Međunarodnom festivalu glumca u Nikšiću

Predstava "Predmet Medeja", u režiji Diega de Bree, nastala u koprodukciji s Kulturnim centrom Bar, biće izvedena u ponedjeljak, 27. oktobra na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta u 19 sati.
Predstava „Predmet Medeja“ donosi savremen, gotovo forenzički pristup Euripidovoj junakinji, propitujući granice krivice, nasilja i ćutanja unutar odnosa intime i društvenih očekivanja.&nbsp;
Osim režije, de Brea potpisuje idejno rješenje predstave i dizajn svijetla (zajedno sa Dejanom Kalezićem i Sretenom Miloševićem), dramaturškinja je Kata Đarmati, kostimografkinja Lina Leković, asistenti za dramaturgiju i kostimografiju su Sergej Pavlović i Maša Mirković. Obrada zvuka povjerena je Filipu Radeviću, a video i foto materijal potpisuju Duško Miljanić i Vukša Vujošević. Dubravka Drakić je zadužena za scenski govor, a izvršni producent predstave je Danilo Milatović.
Uloge tumače: Nada Vukčević, prvakinja drame CNP-a, Jovan Dabović, Luka Stanković, Ivona Raković i Jelena V. Đukić.
Više informacija o aktivnostima nacionalnog teatra u 71. sezoni dostupno je na veb-sajtu <a href="http://www.cnp.me">cnp.me</a>, biletarnici, društvenim mrežama <a href="https://www.facebook.com/cnpozoriste/">Facebook</a> i <a href="https://www.instagram.com/crnogorskonarodnopozoriste/">Instagram</a>, kao i <a href="https://invite.viber.com/?g2=AQAfeNNA4uCCT1J%2FuHJUWFtvRXmDEDrSzRzger6PpDJ8xOB%2B25TDyXmAZeMwndZq">Viber kanalu.</a>

CNP: „Predmet Medeja“ na Velikoj sceni

Predstava „Predmet Medeja“ sinoć je premijerno izvedena na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP), a publika ju je pozdravila višeminutnim stojećim ovacijama. Umjesto klasične tragedije, publika je gledala priču koja se ne boji da preispita granice krivice, nasilja i ćutanja. Režija predstave donosi savremen, gotovo forenzički pristup Euripidovoj junakinji. Glumačka postava pokazala je zavidnu umjetničku snagu, vodeći kroz gustu mrežu konflikta između ličnog bola i kolektivnih očekivanja. Prema riječima reditelja Dijega de Bree, izlazak iz okvira mita bio je put kojim se vodio tokom čitavog procesa rada na predstavi. Kako je naveo, cilj je bio da Medeju približe savremenom čovjeku – „Medeja je među nama“ – kako bi publika mogla da se identifikuje s njom. U tom smislu, bilo je, kako kaže, od ključne važnosti adaptirati tekst i smjestiti ga u savremeni kontekst. - Medeja kao lik je izuzetno slojevita i uzbudljiva, jer kroz predstavu preigra sve ženske arhetipove. Ta igra nosi snažnu dozu autoironije i to je čini još snažnijom. Kroz sat i četrdeset minuta na sceni prođe se kroz sedam godina pakla u jednom odnosu. Upravo u tom raskolu između intime i kolektiva, između unutrašnjeg vriska i spoljašnje ćutnje, rađa se Medeja koju danas svi možemo prepoznati - kazao je De Brea. Rad na liku Medeje za glumicu Nadu Vukčević, prvakinju drame CNP-a, predstavljao je veliki izazov. Kako je kazala, sam proces rada bio je specifičan, jer je reditelj svaku scenu gradio na drugačiji način, koristeći raznovrsne pristupe i izražajna sredstva. Upravo zbog toga, kako ističe, bilo je neophodno pronaći unutrašnju poveznicu – „kopču“ – koja će sve te fragmente spojiti u koherentnu i emocionalno zaokruženu cjelinu.&nbsp; - Ovu ulogu mogu da svrstam među najzahtjevnije, upravo zbog sve te izdaje kroz koju Medeja prolazi. Ipak, meni je ovo na neki način i najslađa uloga do sada – možda zvuči čudno, jer je toliko složena i mračna – ali je igram s velikim elanom - kazala je Vukčević. Za mladog glumca Luku Stankovića ova uloga predstavlja važnu prekretnicu u karijeri. Kako je istakao, poziv da učestvuje u predstavi ga je zatekao, ali se, kako kaže, na kraju sve posložilo baš kako treba. - Uz Dijega sam došao do zaključka da iz ljudi često izađe mnogo prljavštine kada su slabi. Jasno mi je da će se kod dijela publike, dok nas bude gledala, možda aktivirati neki mehanizam odbrane. Ipak, volio bih da publika dođe bez maski i predrasuda – otvorena da čuje i vidi ono što ova predstava ima da joj ponudi - rekao je Stanković. Vrijednost ovog komada, kako ističe glumica Jelena V. Đukić, ogleda se u prikazu opsesivne ljubavi – one koja od čovjeka može načiniti i žrtvu i dželata. - Nije riječ samo o tome da svi mi, na ovaj ili onaj način, zbog partnera zanemarimo sebe – da zaboravimo ko smo, šta smo, šta osjećamo. Na kraju, upravo tim zapostavljanjem nesvjesno uništavamo i sebe i drugu osobu. To je bila i polazna tačka u radu na ovoj predstavi. Vjerujem da predstava i govori o tome – o gubitku identiteta, o ljubavi koja se pretvori u svoju suprotnost i o trenutku kada ostaje samo osjećaj poništenja - kazala je Đukić. Glumac Jovan Dabović istakao je da se, nakon dugog i zahtjevnog procesa rada, premijera s nestrpljenjem iščekivala, a da su ovacije publike tokom premijerne noći bile snažna potvrda da je trud imao smisla.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062215068_511a1807ab840fa1bcdd5750b94c2326769509b56ee82e247e8bdf02676a248d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025062215068_511a1807ab840fa1bcdd5750b94c2326769509b56ee82e247e8bdf02676a248d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1278" loading="lazy" alt="Sa premijere predstave u CNP-u"> <figcaption>Sa premijere predstave u CNP-u(Photo: CNP)k.vulovic@gmail.com</figcaption> </figure>  - Uživao sam u radu s Dijegom. Od samog početka krenuli smo intenzivno – već nakon prvog razgovora s rediteljem bilo nam je jasno šta se od nas očekuje, što je znatno olakšalo dalji proces. Radili smo posvećeno, duboko ulazili u likove i njihove unutrašnje svjetove, a publika je, čini mi se, to prepoznala i osjetila - poručio je Dabović. Za mladu glumicu Ivonu Raković ovo je prva profesionalna uloga. Prema njenim riječima, prava je rijetkost da lik Glauke dobije ovako značajan prostor u predstavi, što je za nju bilo i izazovno, ali i izuzetno korisno iskustvo. - Bilo mi je važno da izgradim Glauku kao cjelovit lik, a ne samo kao sporednu figuru u Medejinoj priči. Upravo taj prostor koji joj je dat na sceni omogućio mi je da dublje istražim njen unutrašnji svijet, nesigurnosti, strahove, ali i motive. Za moj glumački razvoj, ova uloga je od neprocjenjivog značaja - istakla je Raković. Ulogu Kerbera tumačio je Predrag Pavićević. Osim režije, de Brea potpisuje idejno rješenje predstave i dizajn svijetla (zajedno s Dejanom Kalezićem i Sretenom Miloševićem), dramaturškinja je Kata Đarmati, kostimografkinja Lina Leković, asistenti za dramaturgiju i kostimografiju su Sergej Pavlović i Maša Mirković. Obrada zvuka povjerena je Filipu Radeviću, a video i foto materijal potpisuju Duško Miljanić i Vukša Vujošević. Dubravka Drakić je zadužena za scenski govor, a izvršni producent predstave je Danilo Milatović. Predstava je realizovana u koprodukciji s JU Kulturni centar Bar, pa će nakon podgoričke premijera predstave biti realizovana i u okviru 38. Međunarodnog festivala „Barski ljetopis“ na Ljetnjoj pozornici Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ u Baru, 16. avgusta u 21:30 sati, uz reprizno izvođenje dan kasnije u istom terminu.&nbsp;

Ovacije za priču koja se ne boji da preispita granice krivice, nasilja i ćutanja

Da budemo potpuno jasni – ova vlast će upravljati Žabljakom do kraja svog mandata, do juna 2027. godine, kazao je predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić.
Građani vrlo dobro znaju ko je radio, ko je gradio i ko je u prethodne tri godine preuzimao odgovornost, donosio odluke i mijenjao stvari nabolje &nbsp;naveo je Žugić u objavi na Fejsbuku nakon pisanja medija da se "Ljulja vlast na Žabljaku".
- Pojedinci koji su jedva dočekali da prenesu ovu „vijest" i da joj daju na značaju, nadaju se da će kroz razne izborne kombinatorike uspjeti da vrate Žabljak na stanje prije 2023. godine. To se neće desiti - istakao je Žugić.
Kako se izbori budu približavali, sve veći broj onih koji danas najglasnije komentarišu biće u ozbiljnom grču da svojim imenom i prezimenom stanu iza bilo kakve odborničke liste – svjesni činjenice koliko im građani zapravo vjeruju, poručio je predsjednik Opštine Žabljak.

Žugić: Ova vlast će upravljati Žabljakom do kraja svog mandata

Aktuelna vlast može završiti pregovore o pristupanju, ali ne može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju (EU), ocijenio je predsjednik Socijaldemokratske partije i jedan od lidera Evropskog saveza, Ivan Vujović, navodeći da su zbog toga naredni parlamentarni izbori presudni.
Vujović je u intervjuu Agenciji MINA rekao da tokom ove godine očekuje brojne opstrukcije na evropskom putu Crne Gore.
Upitan koliko su za uspješnost procesa ratifikacije ugovora o pristupanju Crne Gore EU važni naredni parlamentarni izbori, Vujović je kazao da su oni presudni.
„Ova vlast može da završi pregovore, ali ova vlast ne može da uvede Crnu Goru u EU“, smatra je Vujović.
On je rekao da vlast sa ovakvim konstituentima i odnosom snaga pregovore može da završi, prije svega, zahvaljujući eksternim faktorima i ogromnoj podršci EU.
„Da su se devijacije, problemi u sistemu, kao i brojni oblici netransparentnosti i nezakonitosti dešavali prije deset godina, Crna Gora bi, prema tadašnjoj politici proširenja, bila na crnoj listi EU“, naveo je Vujović.
On smatra da će naredni parlamentarni izbori biti jedni od najvažnijih od 90. godine, jer proces evropske integracije neće biti do kraja završen, već u najboljem slučaju doveden do finalne faze, koja je ključna.
Vujović je kazao da će „antievropski politički akteri, prije svega bivši Demokratski front (DF) Andrije Mandića i Milana Kneževića, činiti sve i u ovoj godini da sabotiraju put Crne Gore prema EU“.
Prema njegovim riječima, antievropski politički akteri otvaraju pitanja izmjene Ustava, srpskog jezika i dvojnog državljanstva sa namjerom da sabotiraju evropski put, jer su svjesni da će te teme proizvesti polarizaciju i nestabilnost koja će se loše odraziti na evropski put Crne Gore.
„Ako kojim nesrećnim slučajem ove partije budu i dalje u vlasti 2027. godine, budite sigurni da neke države, posebno neke naše susjedne, neće na to blagonaklono gledati i teško će ratifikovati crnogorsko članstvo u EU“, ocijenio je Vujović i poručio da Crnoj Gori treba istinska proevropska vlada, lišena destruktivnih političkih činilaca.
Na pitanje da li vjeruje da će Crna Gora uspjeti da do kraja ove godine zatvori sva preostala pregovaračka poglavlja, među kojima su i najkompleksnija - poglavlja 23, 24 i 27, Vujović je odgovorio potvrdno.
On je dodao da više vjeruje u entuzijazam i ogromnu podršku Brisela nego što vjeruje u kapacitete, suštinsku političku volju i spremnost Vlade da se bavi procesom reformi koje su neophodne da bi država zatvorila poglavlja i ušla u EU.
„Dvadeset jedno poglavlje jeste veliki posao. Ako znamo da smo do sada zatvorili 12, zaključak bi bio da je to prosto nemoguće, ali imajući u vidu okolnosti i snažnu podršku EU, mislim da to jeste realna stvar“, naveo je Vujović.
Govoreći o poglavlju 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost, on je kazao da će EU tražiti mjerljive rezultate i da će u fokusu biti neselektivnost u procesuiranju slučajeva korupcije i organizovanog kriminala.
„Ne bi bilo dobro da se čitava priča o borbi protiv korupcije i kriminala svodi na jeftini politički marketing nekih političkih subjekata i da se stiče utisak da je ta borba selektivna. Ona mora da bude suštinska i zato tužilaštvo mora da bude oslobođeno svake vrste političkog i partijskog pritiska“, istakao je Vujović.
Na pitanje da li vjeruje da aktuelna vlast ima političku volju da sprovede reformske aktivnosti koje su potrebne u oblasti vladavine prava, on je odgovorio odrično.
Vujović je kazao da Demokratska Crna Gora želi da potpuno partijski zagospodari bezbjednosnim sektorom.
„Vidimo primjere da se partijski čiste i policija i Vojska i čitav bezbjednosni sektor. Znamo kakva je politička profilacija Demokratske Crne Gore, ako postoji partija u Crnoj Gori koja je sinonim za klijentelizam, partijsko zapošljavanje i za jedan ovako prilično staljinistički vid obračuna sa političkim protivnicima, onda je to Demokratska Crna Gora“, naveo je Vujović.
On je ocijenio da je „veoma opasno da takva partija ima monopol u bezbjednosnom sektoru i da ona isključivo diktira procese reformi u tom sektoru“.
Upitan koliko je ohrabrujuća najava o početku izrade ugovora o pristupanju Crne Gore EU u prvoj polovini ove godine, Vujović je istakao da je to još jedan od pokazatelja da Unija snažno podržava Crnu Goru.
„Početak izrade pristupnog ugovora je značajan vjetar u leđa“, kazao je Vujović, dodajući da EU na taj način želi da pokaže da je proces proširenja živ.
Prema njegovim riječima, to je još jedan pokazatelj da se Crna Gora praktično gura prema EU, dok „u Crnoj Gori postoje snage koje su u kontra ritmu, koje rade potpuno druge stvari i sabotiraju taj proces na brojnim poljima“.
„Dakle, 2026. će, i kao predizborna godina najvjerovatnije, biti veoma izazovna i zbog toga očekujem brojne opstrukcije na evropskom putu“, naveo je Vujović.
Odgovarajući na pitanje šta još u ovoj godini treba da bude prioritet države, osim zatvaranja pregovaračkih poglavlja, on je kazao da vidi brojne izazove i da će članstvo u EU donijeti mnoge benefite, ali da neće riješiti sve probleme.
Vujović je ocijenio da je stanje u zdravstu katastrofalno, da „živimo na dug“, da je inflacija prevelika i da je novac koji građani primaju praktično obezvrijeđen.
„Vidimo kakvo nam je stanje u institucijama, da je partijsko zapošljavanje dostiglo nikad veće razmjere, vidimo šta se dešava u Pljevljima i šta se desilo na skijalištu na Durmitoru. Vidimo nekoliko smrtnih slučajeva u samo dva mjeseca u bolnicama u Crnoj Gori“, naveo je Vujović.
Kako je dodao, da se samo jedna od tih stvari desila prije deset ili 15 godina, vjerovatno bi bili organizovani protesti, ali danas to nije slučaj.
Vujović je upitao kako je moguće da Skupština Crne Gore za kratko vrijeme, na samom kraju prošle godine, usvoji ogroman broj zakona.
„Vidjeli smo oko Ustavnog suda, to je sad posebna priča, izgubili smo godinu i po da bismo na kraju dobili Ustavni sud u ovom obliku kakav je danas, pod potpunom kontrolom Andrije Mandića“, ocijenio je Vujović.
On je kazao da Pokret Evropa sad (PES) na evropskoj priči gradi legimitet pred izbore naredne godine „jer im je propala priča o ekonomiji“
„Na unutrašnjem planu su sve više, u političkom smislu, marginalizovani od Mandića i DF-a. Vidjećemo rezultate izbore. PES je 2023. godine imao preko 25 odsto, to je misaona imenica da oni mogu biti i blizu toga. Vidjećemo koliko će imati Mandić, koji je imao 14 ili 15 odsto“, naveo je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D_WUHbLUj5fk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Ova vlast može završiti pregovore, ne može uvesti CG u EU

Kina, Rusija i Iran započeli su danas nedjelju zajedničkih pomorskih vježbi u južnoafričkim vodama, što je zemlja domaćin opisala kao operaciju BRICS Plus, čija je svrha “zajamčiti sigurnost brodarstva i pomorskih ekonomskih aktivnosti”.
BRICS Plus je proširenje geopolitičkog bloka koji su izvorno činili Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika, a članice ga vide kao protivtežu američkoj i zapadnoj ekonomskoj dominaciji i kane uključiti još šest zemalja.
Premda Južnoafrička Republika rutinski provodi pomorske vježbe s Kinom i Rusijom, ove se realizuju u doba pojačanih napetosti između administracije američkog predsjednika Donalda Trampa i nekoliko zemalja BRICS Plus, koje uključuju Kinu, Iran, Južnu Afriku i Brazil.
Vježba se zove “Želja za mirom”
Proširena skupina BRICS uključuje i Egipat, Indoneziju, Saudijsku Arabiju, Etiopiju i Ujedinjene Arapske Emirate. Kineski vojni predstavnici, koji su vodili ceremoniju otvaranja rekli su da Brazil, Egipat i Etiopija učestvuju kao posmatrači.
“Vježba pod nazivom ‘Želja za mirom 2026.’ okuplja mornarice zemalja članica BRICS Plus u realizaciji zajedničkih operacija pomorske sigurnosti i vježbi interoperabilnosti“, saopštila je južnoafrička vojska.
Potpukovnica Mpho Mathebula, vršiteljka dužnosti potparola za zajedničke operacije, Rojtersu je rekla da su pozvane sve članice.
Kritike iz Južne Afrike
Trump je ranije optužio zemlje BRICS-a da sprovode “antiameričke” politike, a prošlog januara je zaprijetio svim članicama trgovinskom tarifom od 10 posto uz carine koje je već prije nametao zemljama širom svijeta.
Prozapadni Demokratski savez, druga najveća stranka u koaliciji južnoafričkog predsjednika Cyrila Ramaphose, rekao je da su vježbe “kontradiktorne našoj neutralnosti” i da je BRICS od “Južnoafričke Republike napravio pijuna u igrama moći koje se vode među odmetničkih državama na međunarodnoj sceni”.
No Mathebula je takvu kritiku odbacila.
“Ovo nije politički dogovor… i nema neprijateljstva prema SAD-u”, rekla je Rojtersu Mathebula, istakavši da je i Južna Afrika povremeno sprovodila vježbe s američkom mornaricom.
“To je jednostavno pomorska vježba. Namjera nam je poboljšati sposobnosti i podijeliti informacije”, rekla je.

Rusija, Iran i Kina započeli pomorske vježbe u Južnoj Africi

Istoričar Adnan Prekić kritikovao je poruke koje su srpski studenti u blokadi uputili povodom obilježavanja neustavnog Dana Republike Srpske, ocjenjujući da se u Srbiji ne mijenja suština politike, već samo njeni akteri.
Komentarišući na mreži X, Prekić je naveo da je formalno uklanjanje šatora ispred Skupštine Srbije samo privid promjene, dok se, kako kaže, ista ideologija preselila na druge adrese.
– Vučić je sklonio šatore ispred Skupštine, ali su studenti „Ćacilenda“ preselili na Filozofski fakultet. Zločinačka ideologija devedesetih ostala je neokrnjena, mijenjaju se samo izvršioci – poručio je Prekić.
On je ocijenio da će se u Srbiji vlast smjenjivati, ali da će, uprkos tome, ključne političke matrice ostati iste.
– U Srbiji će se i dalje mijenjati vlast, ali će politika ostati ista – zaključio je Prekić.

Tag: predstava-predmet-medeja