Ulica Via dei Tribunali jedna je od najprometnijih arterija Napulja, prepuna restorana i prodavnica. U jednoj od njenih sporednih kaldrma nalazi se bronzana statua Pulčinelle, šaljivdžije koji je dugo bio simbol grada. U sezoni, red onih koji trljaju njegov nos zna da se protegne i do pola kilometra, dok turisti jure za starim napuljskim ritualom za sreću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828120848_1563e7ac5b1dbcede5b4bcc9b6bc3e847d324db7af9ac3bf811e72ae7ca3c652.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250828120848_1563e7ac5b1dbcede5b4bcc9b6bc3e847d324db7af9ac3bf811e72ae7ca3c652" data-rendition-name="original" width="1140" height="642" loading="lazy" alt="statua Pulčinelle"></figure>  Ali, lokalci znaju da je ta „tradicija“ izmišljena. Statua je postavljena tek 2010-ih, a Napolitanci su je uglavnom ignorisali. Tek posljednjih godina influenseri su je otkrili, izmislili folklornu priču, i odjednom nijedan turista nije smatrao put u Napulj potpunim bez tog rituala. Rezultat je paradoksalna „lokalna“ tradicija bez lokalaca - dobar primjer onoga što pretjerani turizam radi italijanskim gradovima. - Istorijsko jezgro Napulja je mrtvo - kaže sociolog i aktivista Frančesko Kalićija, koji živi i radi u radničkoj četvrti Sanita. - Te ulice više nijesu kvartovi. Nema Napolitanaca, nema pravog života. To su postali zabavni parkovi, tržni centri na otvorenom – kaže on. Pijući kafu u Via Foria, tik izvan turističke zone, opazio je polugolog muškarca kako vuče kofer sredinom ulice. Problem je, kaže Kalićija gledajući prolaznika, što se ovakvom vrstom turizma ne upravlja niti se kontroliše. Slične muke imaju i drugi italijanski gradovi. Ali Napulj je, sa svojom isprepletanom istorijom i glasnim stanovnicima, posebno upečatljiv slučaj. Aktivisti, radnici, stručnjaci i lokalni političari tvrde da pretjerani turizam iznutra izjeda tkivo grada - i dok se često predstavlja kao izvor novca i poslova, u stvarnosti, kažu, uglavnom obogaćuje bogate. <h2>Kriza stanovanja</h2> Jedan od glavnih načina na koji turizam preobražava Napulj jeste kroz uticaj na stanovanje. - Kratkoročni najam je eksplodirao u Napulju, baš kao i u drugim italijanskim gradovima - kaže Kjara Kapreti, odbornica i članica udruženja Resta Abitante, koje brani pravo na stan. Dok je tražila slobodan sto na turistima zakrčenom Trgu San Domeniko, objašnjava da u nekim radničkim kvartovima ima po jedan B&amp;B na svaka tri stana. (B&amp;B je skraćenica od „bed and breakfast“ – u prijevodu „krevet i doručak“. To su mali smještajni objekti, najčešće stanovi ili kuće, u kojima vlasnici izdaju sobe turistima, uz obavezno poslužen doručak. U Crnoj Gori se obično kaže „privatni smještaj“ ili „apartman na dan“, a u žargonu često ostaje engleska oznaka B&amp;B jer se tako reklamira na sajtovima poput Airbnba ili Booking.com-a) - Da se ovo dešava u bogatijim četvrtima, možda bi lokalci mogli da izdrže rast kirija i cijena - kaže urbanista Ivan Avela. - Ali u siromašnijim kvartovima, udar je mnogo teži. Kvart ostaje siromašan — ali je sada i turistički – kaže on i dodaje da je rezultat toga istiskivanje lokalnih stanovnika. - Primjetno je porastalo iseljavanje i prinudne deložacije - kaže i Kapreti. Humanitarni radnik Đuzepe Điljo, koji povremeno vodi i turističke ture u Napulju, jedan je od mnogih koje je potisnuo B&amp;B bum. Njegov stanodavac ga je 2023. izbacio da bi uz državne podsticaje pretvorio stan u turistički apartman. - Izgubio sam sve, završio sam kod prijatelja sa mačkom pod rukom, dok nijesam našao drugi smještaj. Jedno vrijeme sam bukvalno bio na ulici - prisjeća se Điljo koji kaže da ga je najviše šokiralo to što se cijela zgrada u par mjeseci pretvorila u apartmane. Taj proces istiskivanja — „po jedan stan, sprat po sprat“ — odvija se širom grada. Stariji Napolitanci se žale da se više ne mogu ni probiti do vlastitih kuća od turističkih gužvi. A urbanisti upozoravaju da gradski planovi idu u smjeru „premještanja“ stanovništva na istočni, zapušteni dio Napulja — kako bi se istorijsko jezgro ustupilo turistima. Iako se tvrdi da Airbnb koristi malim stanodavcima, Avela napominje da su dvije trećine domaćina vlasnici više nekretnina, a pet najvećih drži oko 500 oglasa. Najveći igrači nijesu lokalci, već firme ili imućni ljudi iz Rima i Milana. - Novac ne ostaje u Napulju. Grad se koristi kao razglednica, dok profit ide ka sjeveru ili inostranstvu - kaže Kalićija. <h2>Grad bez autentičnosti</h2> Turisti dolaze u Napulj zbog „autentičnosti“ - uličnog života, murala, hrane i topline ljudi. Ali kad lokalci budu istjerani, ta autentičnost nestaje. Istorijsko jezgro sve više liči na „pržionicu na otvorenom“, krcatu štandovima sa istom hranom. - Na Via Toledo, 2015. godine, na 46 metara postojala je samo jedna prodavnica hrane. Do 2023. ih je bilo pet — na svakih devet metara po jedna - kaže Avela. Stare institucije poput knjižare Pironti na Trgu Dante zamijenjene su tavernama. Čak su i gradski propisi o novim lokalima zaobiđeni „kreativnošću“ - pa svaka nova konoba sebe naziva „knjigo-osterija“. Smeće od brze hrane zatrpava ulice, a miris ulja guši kvartove. Beskućnici su potisnuti iz centra, javni toaleti gotovo nestali, a klupe uklonjene da „ne smetaju turistima“. - Problem se ne rješava, već gura dalje - kaže profesor arhitekture Adolfo Barata sa Univerziteta Roma Tre. Čak se i religija mijenja. Crkve koje su nekad bile zajednička mjesta okupljanja sada su samo turističke atrakcije. - Ako mladi žive sve dalje od centra, crkve gube zajednicu vjernika i pretvaraju se u institucije socijalne pomoći - objašnjava Domeniko Biloti, profesor kanonskog prava na Univerzitetu Magna Grecija u Katancaru. Kultura je takođe sve više krojena za turiste: ono što je nekad bilo besplatno, sada se plaća. <h2>Nema plana B</h2> Paradoks turizma je, kažu aktivisti, u tome što često uništava upravo ono što privlači posjetioce. A kad turisti jednom počnu da izostaju, sve se urušava. - Jedna žena i njen sin iz mog kvarta uspjeli su da otvore nekoliko B&amp;B-ova i kafić. Brzo su se izvukli iz siromaštva. Ali, čim su turisti počeli da opadaju, morala je da zatvori sve i zaposlila se kao konobarica. Problem je što nema plana B. Ako turizam presuši — ostajemo praznih ruku - kaže Kalićija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

„Napulj je mrtav“: Kako pretjerani turizam prazni italijanske gradove

Kritična infrastruktura više nije samo tehničko, već i političko oružje i instrument meke moći, poručio je na okruglom stolu „Kritična infrastruktura kao instrument meke moći“ u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore predsjednik te organizacije dr Savo Kentera i ocijenio da kontrola nad strateškim resursima direktno određuje stepen nezavisnosti jedne države. - Kada govorimo o kritičnoj infrastrukturi, govorimo o srcu države. Ako to srce prestane da kuca, prestaje i država da diše. Danas neprijatelj ne mora da šalje vojsku – dovoljno je da zavrne ventil gasa, da isključi mrežu ili presječe tok informacija i društvo postaje paralizovano - kazao je Kentera. On je naglasio da Crna Gora posebno osjeća ranjivost u energetskom i digitalnom sektoru.&nbsp; - Nemamo gas, ali zavisimo od uvoza električne energije. Naša digitalna infrastruktura zavisi od globalnih platformi, čije odluke se donose daleko od Podgorice - naveo je Kentera. Prema njegovim riječima, Crna Gora mora postaviti tri imperativa: energetsku nezavisnost, digitalni suverenitet i zaštitu strateških resursa. - Elektroprivreda Crne Gore nije samo kompanija – ona je krvotok naše privrede. Ako ikada dođe u ruke stranog kapitala koji se vodi tuđim interesima, izgubili smo sposobnost da sami odlučujemo o svojoj budućnosti - upozorio je Kentera, dodajući da se isti princip odnosi na luke, aerodrome i vodne resurse. Kentera je ocijenio da je partnerstvo sa privatnim kompanijama moguće, ali da država mora zadržati kontrolu nad strateškim sektorima.&nbsp; - Odbrana tih resursa nije pitanje tržišne cijene, već nacionalnog dostojanstva i opstanka – kazao je on i poručio da mala društva, poput Crne Gore, moraju imati jasne crvene linije kada je riječ o odbrani kritične infrastrukture, jer - ko kontroliše infrastrukturu, kontroliše i državu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904100920_346f57010d8d8fa1739c74ff01de573c06736260b3a001d6f959e5edc5f28a4b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250904100920_346f57010d8d8fa1739c74ff01de573c06736260b3a001d6f959e5edc5f28a4b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Okrugli sto Kritična infrastruktura"> <figcaption>Okrugli sto Kritična infrastruktura kao instrument meke moći(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Generalni direktor Direktorata za infrastrukturu, informacionu bezbjednost i digitalizaciju u Ministarstvu javne uprave Dušan Polović istakao je da je Crna Gora postavila čvrst normativni okvir za zaštitu digitalnog prostora i kritične infrastrukture, usklađen sa evropskim standardima, ali iskazao nezadovoljstvo dinamikom formiranja Agencije za sajber bezbjednost.&nbsp; Ne možemo biti zadovoljni dinamikom formiranja Agencije za sajber-bezbijednost kao jednog od ključnih entiteta kada je kritična infrastruktura u pitanju. Kao što i sami primjećuejte, taj proces uspostavljanja Agencije ne teče željenom dinamikom uprkos tome što je Ministarstvo javne uprave preduzelo sve neophodne korake za njeno uspostavljanje i dostavilo Vladi prijedloge za formiranje organa te agencije, budući da je agencija u skladu sa zakonom već morala početi sa radom početkom godine, te da su za njen rad predviđena budžetska sredstva u iznosu od nekih 2,5 miliona eura &nbsp;- kazao je Polović. On je posjetio da je prvi Zakon o informacionoj bezbjednosti u Crnoj Gori donijet još 2010. godine, a dopunjen 2016. i djelimično usklađen sa tada važećom NIS direktivom EU.&nbsp; - Međutim, nakon sajber napada u avgustu 2022. godine, koji je ozbiljno paralizovao sistem javne uprave, postalo je jasno da moramo uspostaviti jasne procedure i institucionalne mehanizme za reagovanje - kazao je Polović. Podsjetio je da je Evropska unija krajem 2022. donijela novu NIS2 direktivu, a da je Crna Gora ubrzo transponovala njene odredbe u novi zakon o informacionoj bezbjednosti.&nbsp; - Na taj način, postali smo prva zemlja regiona koja je ugradila NIS2 u svoje zakonodavstvo - naglasio je Polović. Cilj donošenja zakona, kako je dodao, bio je dvostruk – ispunjavanje obaveza na evropskom putu i stvaranje bezbjednog sajber prostora, uz zaštitu kritične infrastrukture u skladu sa praksom EU.&nbsp; - Zakon je omogućio uspostavljanje novih i jačanje postojećih mehanizama za odgovor na sajber incidente i krizne situacije - precizirao je Polović. Agencija za sajber bezbjednost, čije formiranje značajno kasni, imaće ingerencije, između ostalog, fokusirane na zaštitu kritične infrastrukture.&nbsp; - Agencija će u saradnji sa Savjetom za informacionu bezbjednost, Ministarstvom odbrane, Agencijom za nacionalnu bezbjednost, Ministarstvom unutrašnjih i vanjskih poslova, pravde i drugim institucijama, predstavljati ključni stub u ovoj oblasti – kazao je Polović. Prema njegovim riječima, od napada 2022. godine značajno je unaprijeđen nivo sajber bezbjednosti – formiran je Vladin CERT, uspostavljen Operativni centar za sajber bezbjednost, povećana finansijska ulaganja i razvijeni kapaciteti za rano otkrivanje i sprječavanje napada.&nbsp; - Rezultat rada centra je da smo uspjeli da preveniramo brojne napade na vladinu infrastrukturu i spriječimo njihove posljedice, za razliku od 2022. godine - naglasio je Polović. On je dodao kako su pred Crnom Gorom i dalje brojni izazovi. - Jačanje institucija, unapređenje sajber higijene, bolja međuinstitucionalna saradnja, saradnja sa privredom i usvajanje međunarodnih praksi. Naše opredjeljenje je jasno – kao članica NATO-a i buduća članica EU, Crna Gora mora doprinositi sistemu kolektivne i globalne bezbjednosti - &nbsp;zaključio je Polović. Direktor Centra za jačanje otpornosti kritične infrastrukture Atlantskog saveza Crne Gore, prof. dr Zoran Keković podsjetio je da se pojam kritične infrastrukture u međunarodnoj praksi afirmisao još tokom administracije američkog predsjednika Bila Klintona devedesetih godina, nakon terorističkog napada u Oklahoma Sitiju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904100920_dd4dea3ace8683722d32d9fbacaacffbd52a3629fbd91a97ca2ce091174b9d27.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250904100920_dd4dea3ace8683722d32d9fbacaacffbd52a3629fbd91a97ca2ce091174b9d27" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Prof. dr Zoran Keković"> <figcaption>Prof. dr Zoran Keković(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  - Od tada vlade zapadnih zemalja, naročito Evropske unije, razvijaju sveobuhvatan okvir zaštite. Danas koncept zaštite evoluira ka otpornosti kritične infrastrukture - kazao je Keković. On je naglasio da je riječ o multidisciplinarnom pitanju, koje zahtijeva saradnju državnih organa, privrede i akademske zajednice.&nbsp; - Bez simbioze društvenih, prirodnih i tehničkih nauka ne možemo govoriti o sveobuhvatnom pristupu - rekao je Keković. Prema njegovim riječima, Atlantski savez Crne Gore, kroz rad Centra za jačanje otpornosti kritične infrastrukture, nastoji da gradi platformu za dijalog svih relevantnih činilaca. On je najavio i međunarodnu konferenciju posvećenu ovoj temi, koja će u oktobru biti održana u Beogradu u saradnji sa više regionalnih i evropskih institucija.

Kentera: Kritična infrastruktura je srce države, ako ono prestane da kuca država prestaje da diše

U srijedu veče su, na podgoričkim Sastavcima, proglašeni pobjednici dvanaestog izdanja Međunarodnog festivala lutkarstva Podgorica.
Grand Prix za najbolju predstavu u cjelini dodijeljen je predstavi "Želim da budem normalan" Dečjeg pozorišta Subotica iz Srbije.
Nagrada "Goran Bulajić" za najbolju režiju dodijeljena je Zoranu Rakočeviću za režiju predstave "Vilinjska gora", Teatra Korifej iz Kolašina.
Nagrada "Dragan Radulović" za najbolju dramaturgiju dodijeljena je Sandri Vujović za predstavu "Vilinjska gora", Teatra Korifej.
Nagrada za najbolje estetsko-tehnološko rješenje lutaka dodijeljena je Mauru Montićeliju za lutke u predstavi „Pinokio“, pozorišta Teatro Del Drago iz Italije.
Nagrada za najbolju scenografiju dodijeljena je Andreju Zaporožskom za scenografiju u predstavi „Crvenkapica“, Dječijeg pozorišta Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine.
Nagrada za najbolju originalnu muziku dodijeljena je Davidu Zuazoli i Mareku Zuravskom za muziku u predstavi „Walker”, iz Španije.
Pet ravnopravnih nagrada za glumačko majstorstvo dodijeljeno je: Mirjani Spaić za ulogu Mare u predstavi „Vilinjska gora“, Aleksandru Blaniću za ulogu Vuka u predstavi „Crvenkapica“, Marku Vujeviću za ulogu Miša u predstavi „Želim da budem normalan“, Viktoriji Palfi za ulogu Vještice u predstavi „Želim da budem normalan“ i Dijani Dragojević za ulogu Pomela, malog ružičastog slona u istoimenoj predstavi Gradskog pozorišta Podgorica.
Specijalna nagrada žirija dodijeljena je ansamblu Dječijeg pozorišta Republike Srpske za kolektivnu igru u predstavi „Crvenkapica“.
Dječiji žiri je za najbolju proglasio predstavu „Vilinjska gora“, Teatra Korifej iz Kolašina.
Predsjednik stručnog žirija bio je glumac i kompozitor iz Srbije Alek Rodić, a članovi su bili dramaturg iz Bosne i Hercegovine Vahid Duraković i novinar i teatrolog iz Crne Gore Vanja Kovačević.
Članovi dječijeg žirija bili su su: Petar Đuranović (predsjednik), Nikolija Popović, Vuk Jaćimović, Sunčica Šćekić, Loran Ličina, Luča Obradović, Jana Vojinović, Ksenija Pejović, Mila Čanović i Janja Milić.
Direktor i selektor festivala Davor Dragojević je prilikom svečanog zatvaranja roditeljima i djeci zahvalio na pet lijepih zajedničkih pozorišnih dana, na druženju sa umjetnicima iz pet zemalja.
- Kada vidimo druge kulture, kada čujemo druge jezike, onda treba da znamo da treba da čuvamo i njegujemo svoj jezik i svoju kulturu. To je osnovni moto ovog festivala. Hvala svima koji su bili uz festival, a prvenstveno đeci Podgorice zbog kojih ovaj festival postoji. Sve ono što radimo, sav posao i trud koji uložimo da napravimo jedan dobar festival, sve je to malo koliko je vrijedan dječiji osmijeh i iskreni aplauz - istakao je Dragojević.
Posebna zahvalnica uručena je Teodori Jovanović, volonterki Dječijeg saveza Podgorica, koja je svih pet dana festivala vrijedno radila i bila velika podrška organizatorima.
Festivalski program je zatvoren koncertom Dječijeg hora Zvjezdice.
Dvanaesti međunarodni festival lutkarstva organizovan je u okviru Podgoričkog kulturnog ljeta u periodu od 30. avgusta do 3. septembra. Na festivalu je učestvovalo devet pozorišta iz pet zemalja: Španije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Italije i Crne Gore. Osim u Podgorici, festival se održavao u još četiri grada na Sjeveru Crne Gore, u Bijelom Polju, Šavniku, Mojkovcu i Plužinama, i u jednom gradu na Primorju, u Herceg Novom.
Program festivala se u Podgorici odvijao na dvije lokacije: u KIC-u „Budo Tomović” i u Muzičkom centru Crne Gore.
Dvanaesti međunarodni festival lutkarstva organizovao Dječiji umjetnički centar, suorganizator je bio Muzički centar Crne Gore. Festival su podržali Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, Sekretarijat za kulturu Glavnog grada Podgorica, KIC Budo Tomović i ostali sponzori, donatori i prijatelji.

Za najbolju predstavu Međunarodnog festivala lutkarstva proglašena "Želim da budem normalan", dječijem žiriju najbolja bila "Vilinjska gora"

Članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, odnosno sadašnje koalicije „Za budućnost Crne Gore“, hoće promjenu Ustava da bi se Crna Gora iz građanske pretvorila u državu naroda. Traže konstitutivnost za srpski narod, promjenu državnih simbola i da srpski postane glavni službeni jezik. Ovi zahtjevi su osnova njihovog političkog programa, ali je to, za sada, na nivou parole.
No, u Beogradu se time konkretno bavi nekoliko saradnika-istraživača u okviru Instituta za političke studije i Instituta za evropske studije koji funkcionišu kao državne naučne institucije.&nbsp;
Promjenom ustavnog poretka Crne Gore iz perspektive interesa Srba i Srbije posebno se bave Vladan Stanković iz Instituta za političke studije i Rajko Petrović iz Instituta za evropske studije. Radove o toj temi su objavili u časopisima „Nacionalni interes“ i „Politička revija“. Njihovo polazište je da trenutni ustavni model, prema kojem je Crna Gora građanska i unitarna država, ne odgovara interesima Srba (Srbije). Vladan Stanković je u radu „Modeli rešenja srpskog nacionalnog pitanja u Crnoj Gori“ iz 2023. istakao da se prava Srba ne mogu ostvariti isključivo stranačkim sredstvima borbe za demokratiju u građanskim okvirima, već da to mora biti preko institucionalnih mehanizama: konsocijativnosti, konstitutivnosti i prekogranične saradnje.&nbsp;
Konsocijativnost bi Srbima, prema zastupljenosti u datoj sredini i bez obzira na promjene vlasti, obezbijedila srazmjerno učešće u svim strukturama vlasti, javnim preduzećima i ustanovama. U ovome modelu bi postojao veto nacionalnih zajednica, dok bi za uspostavljanje vlasti bilo neophodno formiranje većih međunacionalnih koalicija. Ukoliko konsocijativnost ne bi uspjela, Stanković predlaže model konstitutivnosti, koji podrazumijeva definisanje Crne Gore kao crnogorsko-srpske federacije sa zagarantovanim pravima nacionalnih manjina. Treći model koji je predložio podrazumijeva da opštine Crne Gore u kojima Srbi čine relativnu ili apsolutnu većinu uspostave institucionalnu saradnju s opštinama u Srbiji i Republici Srpskoj.
Stanković smatra da bi se moglo otvoriti pitanje „mesta i položaja tzv. Stare Crne Gore u sastavu velike AVNOJ-ske Crne Gore, odnosno pitanje pretenzija Cetinja na Primorje, Brda i sever Crne Gore“. U radu „Politika nacionalnih identiteta u postlitijskoj Crnoj Gori“ iz 2022., Stanković ističe da bi postojanje dva ili više entiteta „transparentnije održavali realne odnose političkih snaga u multinacionalnoj Crnoj Gori“. Prema njegovom mišljenju, Srbija bi trebalo da se zvanično uključi u ovaj proces tako što će u pregovorima sa EU, kao zainteresovana strana, istaknuti pitanje položaja Srba u Crnoj Gori.
Rajko Petrović u radu „Institucionalna rešenja za prevazilaženje međunacionalnih tenzija u Crnoj Gori“, koji je objavljen 2021. godine, tvrdi da državno uređenje Crne Gore kao unitarne republike s građanskim konceptom ne odražava potrebe svih nacija i da je „opravdano postaviti pitanje opstanka države u budućnosti ukoliko ustavno-politički sistem ne bude skrojen kao rezultat kompromisa svih nacija“. Petrović predlaže da se Crnogorci i Srbi proglase za konstitutivne narode, dok bi Bošnjake, Albance, Muslimane, Hrvate, Rome i ostale proglasio nacionalnim manjinama s odgovarajućim pravima. Prema ovom konceptu, postajao bi paritet crnogorskih i srpskih ministara u Vladi, a Srbi i Crnogorci bi se rotirali na mjestima presjednika Vlade i države.
Sljedeći korak koji predlaže Petrović je podjela Skupštine na Dom građana i Dom naroda. U Domu građana bi se, na bazi proporcionalnosti, birali poslanici iz cijele države, dok bi se Dom naroda sastojao od političkih predstavnika svih naroda i oni bi se birali u izbornim jedinicama formiranim tako da u njima većinu čine pripadnici određenog naroda. Ovaj model zahtijeva federalizaciju Crne Gore koja se, prema Petrovićevom mišljenju, može sprovesti na dva načina. Prvi je asimetrična federacija, koju bi činile srpska i crnogorska federalna jedinica, sastavljene od većinski srpskih, odnosno crnogorskih opština. U okviru srpske federalne jedinice postojala bi bošnjačka autonomna zajednica, dok bi se u okviru crnogorske federalne jedinice formirala albanska autonomna zajednica, sastavljene od većinskih bošnjačkih i albanskih opština.
Drugo rješenje, prema Petrovićevoj zamisli, je simetrična federacija sa srpskom, crnogorskom, bošnjačkom i albanskom federalnom jedinicom. Prema Petrovićevom konceptu, sve federalne jedinice bi imale sopstvene ustave, jednodomne skupštine, predsjednika, vladu i sudove. Imale bi široka ovlašćenja u poljoprivredi, saobraćaju, prosvjeti, kulturi, sportu i policiji, dok bi na Crnu Goru prenijele samo nadležnosti odbrane, spoljnih poslova i zajedničkog tržišta. Zvanični jezik u federalnoj jedinici bio bi jezik većinskog stanovništva u njoj, a federalne jedinice bi imale sopstvenu zastavu, grb i himnu. Ako bi se usvojio model sa asimetričnom federacijom, onda bi bošnjačka i albanska autonomna zajednica, umjesto ustava, imale statute i visok stepen prosvjetne, kulturne i ekonomske autonomije.
U oba modela federalizacije, Podgorica bi, kako predlaže Petrović, imala status distrikta u kome bi Srbi i Crnogorci bili konstitutivni narodi. Da bi se postigla što veća nacionalna homogenost federalnih jednica, Petrović je predložio diobe postojećih opština. Prema njegovoj zamisli, izdvajanjem zapadnog dijela Opštine Nikšić osnovala bi se većinski srpska opština, a izdvajanjem istočnog dijela Opštine Bijelo Polje osnovale bi se dvije opštine s većinskim bošnjačkim, odnosno srpskim stanovništvom.
Modeli koje su predložili Stanković i Petrović su hodogram uništenja Crne Gore. Umjesto funkcionalne unitarne i građanske države s razvijenom lokalnom samoupravom i razgranatim sistemom zaštite i promocije nacionalnih identiteta, pretvorila bi se u blokiranu etnofederalizovanu državu. Izvjesno je da bi takve federalne jedinice težile ka nacionalnoj homogenizaciji, što bi dovelo do asimilacije i međuetničkih sukoba. Sigurno je da bi u završnoj fazi federalne jedinice tražile pravo na otcjepljenje i ujedinjenje s nacionalnim maticama. Jasno je i da je ovaj model usmjeren isključivo protiv Crnogoraca, jer bi crnogorska federalna jedinica (to bi u stvari bio ostatak države Crne Gore) bila svedena uglavnom na granice iz 1858., a Crnogorci osuđeni na život u rezervatu i borbu za preživljavanje u enklavama koje bi se nalazile u drugim federalnim jedinicama.
Ne može se dokazati da su se Stanković i Petrović ovim pitanjem bavili na podsticaj državnih organa Srbije, ali je sigurno da vlast Srbije ima na raspolaganju modele slabljenja i razbijanja Crne Gore. Režim u Srbiji nije zadovoljan političkom situacijom u Crnoj Gori nakon 2020. godine, jer je ostvario taktički, ali ne i strateški uspjeh. Trenutna postavka vlasti u Crnoj Gori, koju uglavnom čine sluge i taoci predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, može već na narednim izborima izgubiti vlast i tako će Srbija izgubiti uticaj. Ni tzv. Temeljni ugovor sa Crkvom Srbije (SPC) nije garancija dugoročne nadmoći, jer je jasno da će se s dolaskom procrnogorske vlasti taj ugovor poništiti ili da će profesionalni sastav Ustavnog suda ovaj ugovor proglasiti neustavnim, što je već uočilo par sudija Ustavnog suda.
Zbog toga Srbija traži institucionalne mehanizme preko kojih će, bez obzira na političke promjene, imati presudan i trajan uticaj u Crnoj Gori.&nbsp;
To se prepoznaje u Vučićevoj izjavi iz avgusta 2023. godine: „Ja se ne mešam ko će da uđe u vladu [Crne Gore]. Mene interesuje samo kakva će prava Srbi da imaju.“ U aprilu 2025. je izjavio: „Srbija će i dalje iskreno i argumentovano ukazivati na položaj Srba u Crnoj Gori i zalagati se za njihova prava.“&nbsp;
Da bi država Srbija, preko parole „borba za prava Srba“, mogla da manipuliše Crnom Gorom nepohodna je promjena Ustava, a za pet godina od 30. avgusta 2020. godine marionete Srbije u Crnoj Gori nijesu uspjele da promijene ni zarez u Ustavu. Suštinski cilj litijaških snaga, koje predvode Crkva Srbije i Andrija Mandić, bio je da unište građanski koncept države, crnogorsku nezavisnost i identitet i da ospore evroatlantske integracije, ali ništa od toga nijesu ostvarili. Iako imaju vlast, pretrpjeli su strateški poraz. Uz to, preuzimanjem vlasti, priznali su Ustav i, što je najvažnije, tako su posredno priznali rezultat referenduma iz 2006. Sami su poništili njihovu Bijelu knjigu o referendumu. Nakon pet godina litijaške vlasti, a imajući u vidu i period do 2020., nema više ni jedne nacionalne partije u Crnoj Gori koja nije bila dio državne vlasti.
One su na taj način prihvatile građanski koncept države prema kome nacionalni kriterijum nije odlučujući za formiranje vlasti. Iako je litijaška vlast uspostavila neformalnu kleročetničku despotiju i paralisala ustavni poredak, Ustav je nepromijenjen. Crna Gora je i dalje nezavisna, unitarna i građanska država i članica NATO-a, a njeno međunarodno priznanje je neupitno. Uz to, popis stanovništva nije bitnije promijenio nacionalnu strukturu.
Litijaške snage su vlast iskoristile isključivo za iživljavanje primitivizma, kriminalno-nepotističku blamažu, nacionalno-političke progone i promociju klerofašizma. Od odgovornosti za to ne mogu pobjeći ni od birača ni od pravosudnih organa. Njihove devijacije su opasne, ali se mogu riješiti u jednom mandatu državno-odgovorne vlasti i profesionalnog pravosuđa. Tada se, na primjer, propagandna bjelaško-četnička bižuterija i konfekcija Andrije Mandića iz Skupštine može počistiti za jedan dan.
Može se očekivati da će režim Srbije, preko marioneta, pokušati da preoblikuje Crnu Goru prema jednom od modela koje su predložili istraživači Stanković i Petrović. Srpskom režimu je vjerovatno najbliža opcija stvaranja srpske federalne (entitetske) jedinice u Crnoj Gori i za tu potrebu se promoviše teza o „oslobođenju“ tzv. Stare Hercegovine, Stare Raške i Primorja od Crne Gore, dok SPC promoviše zločinački četnički pokret da bi osporila AVNOJ-sku Crnu Goru. Ipak, za etnofederalizaciju je potrebno pridobiti i ostale nacionalne partije, jer izmjene Ustava o ovim pitanjima nema bez dvotrećinske većine u Skupštini i tropetinske na referendumu.
Zato je u Skupštini Crne Gore, na inicijativu Andrije Mandića, održan sastanak lidera srpskih i dijela albanskih nacionalnih partija. Bošnjačka stranka se u ove pregovore nije uključila. PES se nije izjasnio, ali se zna da lako podlegne Mandićevim (Vučićevim) ucjenama.
Najveći problem za srpske planere je što za ovaj model nemaju sagovornike među procrnogorskim partijama koje su isključivo građanski orijentisane i to je presudno u očuvanju Ustava. Zato ove partije imaju dva suštinska zadatka. Prvi je da, zajedno sa svim suverenističkim, građanskim i antifašističkim snagama, odbrane postojeći Ustav. To je najefikasniji način odbrane crnogorskog državnog i nacionalnog identiteta.
Neophodno je da u Skupštini vrše snažan pritisak da se vlast i državni organi vrate u okvire ustavnosti i zakonitosti. Drugi zadatak je da daju maksimalan doprinos učlanjenju Crne Gore u EU. Realna je pretpostavka da će Srbija nastojati da zaustavi ili uspori taj proces i da će uraditi sve što može kako bi spriječila Crnu Goru da postane članica EU prije nje i prije nego što etnofederalizuje Crnu Goru. Vučić je još 2017. izjavio: „Crna Gora misli da će ući u EU pre ostalih, ali to se neće desiti.“ Srpski režim, preko vazalnih Mandića, Kneževića i Bečića, izaziva probleme Crne Gore s Hrvatskom i navlači Hrvatsku da blokira Crnu Goru u pristupanju EU. No, to nije jedini kanal opstrukcije. Pregovore sa EU Srbija može iskoristiti kako bi ucjenama problematizovala položaj Srba u Crnoj Gori i dobila odgovarajuće ustupke.
To se ne smije potcijeniti, naročito ako se ima u vidu spremnost dijela lidera EU da prave takve dogovore sa srpskim režimom. Ukoliko Crna Gora uđe u EU prije Srbije i bez uslovljavanja Srbije, to će ojačati Ustav i građanski karakter Crne Gore. Tome pogoduje i kriza Vučićevog režima. Zato opozicija u Skupštini mora požurivati Vladu da što prije završi pregovore o pristupanju EU. To je jedina smislena politika Spajićeve Vlade, a na tom pitanju najprije može doći do sukoba u Vladi. Uz to, integracija u EU je jedina tema na osnovu koje procrnogorska opozicija može dobiti međunarodnu pažnju i značaj. Učlanjenje u EU je završetak evroatlantskih integracija Crne Gore, koje su propisane preambulom Ustava.
Presudnim doprinosom tom cilju procrnogorska opozicija možda neće osvojiti vlast, ali će realizovati svoj državotvorni program i sačuvati Ustav, odnosno Crnu Goru koja je formirana na referendumu 2006. To bi bio epohalan rezultat procrnogorskih partija.

Plan uništenja i strategija odbrane Crne Gore

Kašnjenje potpisivanja ugovora Fonda za zdravstveno osiguranje sa privatnim apotekama će od 30. septembra uzrokovati prekid saradnje sa privatnim apotekama - ukazao je bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić.
On je, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, konstatovao i da se iz saopštenja Fonda za zdravstveno osiguranje ne može zaključiti kada će taj ugovor biti obnovljen.
- Ono što sasvim sigurno znamo jeste da će cijenu toga plaćati građani, odnosno pacijenti - a obično to bude najugroženija kategorija pacijenata - istakao je Čirgić.
U sistemu je, dodaje on, 56 Montefarm apoteka.
- Devet na 100.000 stanovnika, dok je evropski prosjek preko 30 na 100.000 stanovnika, zbog čega će građani doći u situaciju da čekaju u redovima za terapiju, a vrlo je moguće da dođe do nestašice ljekova - upozorio je Čirgić.
Saglasnost koju Ministarstvo zdravlja daje Fondu da bi mogao sklopiti ugovor sa apotekama je, podvlači on, formalnost - posao koji se, prema njegovim riječima, završava za jedan dan. Ministru je sa druge strane, kako je podsjetio, trebalo mjesec da odgovori na dopis Fonda.&nbsp;
- Apsolutno nikakvog razloga nije bilo da Ministarstvo zdravlja kasni u odgovoru prema Fondu za zdravstveno osiguranje u tolikom intervalu, a posebno je čudno zašto ministar toliko kasni, s obzirom da vrlo često možemo da vidimo kroz njegova saopštenja da je zdravstvenom sistemu pacijent u centri sistema, što vidimo da nije tačno, nego umjesto pacijenta u centru je procedura - istakao je Čirgić.
Kaže i da se Upravni odbor Fonda za zdravstveno osiguranje ,,mučio” cijelo ljeto da bi odabrao jedan od tri ponuđena modela za saradnju sa privatnim apotekama što, cijeni on, nije posao koji iziskuje toliko vremena.&nbsp;
- Simptomatičan je odnos Ministarstva zdravlja i Upravnog odbora, koji znaju i poznaju značaj dostupnosti ljekova za naše građane, da prave toliko kašnjenje, zbog toga ovdje možemo da kažemo da se radi o cijelom lancu institucionalne neodgovornosti, ali možda nije to u pitanju, ovdje može da djeluje i sistemska opstrukcija prema Fondu za zdravstveno osiguranje - naveo je Čirgić.
Sigurno je, dodaje, da od 1. oktobra naši građani neće moći u privatnim apotekama da podižu pisane terapije.
- Mi u sistemu imamo 56 Montefarmovih apoteka, to dođe 9 apoteka na 100 000 stanovnika, a evropski prosjek je iznad 30 apoteka na 100 000 stanovnika. Građani će doći u situaciju da čekaju u apotekama da bi podigli svoju terapiju, a vrlo je moguće da će doći do nestašice - zaključio je Čirgić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Čirgić: Od oktobra građani neće moći da podižu pisane terapije u privatnim apotekama, to je institucionalna neodgovornost

,,Svi kući da glasaju Demokrate, svi kući da glasaju Demokrate, ka ono standardno, razumiješ. Svi znači moraju da glasaju Demokrate! Svi!” Ovakvu glasovnu poruku, preko kriptovane Skaj komunikacije, Janko Vukadinović, visokopozicionirani član škaljarskog klana, slao svom bratu Predragu Vukadinoviću, takođe pripadniku organizovane kriminalne grupe. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250902190956_0c81b2d0b4c3f7c6581ebbcb1fa7453bdf3b83a9c9aa10d0e17ce8f3f9a8a5e7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250902190956_0c81b2d0b4c3f7c6581ebbcb1fa7453bdf3b83a9c9aa10d0e17ce8f3f9a8a5e7" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE POLITIČKOG UTICAJA ORGANIZOVANOG KRIMINALA: Ilustracija "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE POLITIČKOG UTICAJA ORGANIZOVANOG KRIMINALA: Ilustracija(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  ,,DOLAZIM KUĆI AKO PADNE MILO...” Skaj komunikacija se, sudeći prema dostupnoj dokumentaciji, odvija 13. avgusta 2020. godine, 27 dana pred parlamentarne izbore. Janko Vukadinović se u tom času u zatvoru i očekuje da će brzo izaći ukoliko dođe do promjene vlasti 30. avgusta. &nbsp; Zato i daje instrukcije bratu Predragu, da prenese svim članovima mafijaške ekipe i njihovim prorodicama da moraju glasati za Demokrate Alekse Bečića. &nbsp; U odgovoru Predrag Vukadinović ističe da neki ljudi, ne precizirajući ko je u pitanju, daju i po ,,250 eura za ličnu”. &nbsp; - Ako pane milo a sad smo dobili info da pada ja izlazim za 1. god kuci, brate – poručuje Janko bratu Predragu. Očito je: braća, višestruki povratnici u kriminalu, vjerovali su da bi pobjeda opozicije značila preokret i zato su maksimalno se trudili da se Demokrate podrže 30. avgusta. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250902190956_5ba4f911a9b2d9cc4c42ee48317863e43f38af605935d80d35913e2ddebb4df3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250902190956_5ba4f911a9b2d9cc4c42ee48317863e43f38af605935d80d35913e2ddebb4df3" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="ORGANAIZATOR KRIMINALNE GRUPE: Janko Vukadinović"> <figcaption>ORGANAIZATOR KRIMINALNE GRUPE: Janko Vukadinović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PODEBLJI DOSJE &nbsp; Janko Vukadinović je 2019. godine priznao da je bio šef kriminalne grupe koja se bavila švercom droge i oružja, ali je negirao učešće u ubistvu Miloša Šakovića i Radivoja Jovanovića u podgoričkom lokalu ,,Forum”. &nbsp; Svojevremeno je bio u zatvoru u Spužu zbog podmetanja bombe ispred vrata stana tadašnjeg šefa policije Miloša Radulovića. &nbsp; Kako se Predrag Vukadinović u tom vremenu skrivao od crnogorske policije, zbog bojazni od hapšenja zbog ubistva Saše Klikovca, brat Janko mu obećava da će se moći odmah vratiti u Crnu Goru, ukoliko dođe do promjene vlasti i ukidanja specijalnog tima. Na kraju komunikacije 13. avgusta 2020. godine Janko Vukadinović ponovo šalje glasovnu poruku bratu Predragu. &nbsp; -Svi za Demokrate, svi! Do pobjede, svi, sviii, svi svi svi, pada pada poda pada pada pada pada – egzaltirano poručuje Janko Vukadinoviću. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090220090_dbba35b1ca347bd6a73f2135624f5364b5bceae7e2ed8e5ce9dccbd73adf4744.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090220090_dbba35b1ca347bd6a73f2135624f5364b5bceae7e2ed8e5ce9dccbd73adf4744" data-rendition-name="original" width="1800" height="1013" loading="lazy" alt="PODRŠKA PRED IZBORE 30.AVGUSTA 2020: Aleksa Bečić "> <figcaption>PODRŠKA PRED IZBORE 30.AVGUSTA 2020: Aleksa Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,300 GLASOVA ZA BEČIĆA...” Skaj komunikacija braće Vukadinović, koju danas objavljuje Televizija E, samo je dio jedne veće zbirke razgovora pripadnika kriminalnih grupa koji su, u različitim situacijama, odlučivali se za podršku Demokratama, odnosno koaliciji ,,Mir je naša nacija” pred izbore 30. avgusta 2020. godine. &nbsp; M portal, kao i portal Standard objavili su Skaj komunikaciju škaljarca Vladana Radomana sa tadašnjim vođom škaljarskog klana Jovicom Vukotićem. Tako, dan pred izbore, 29. avgusta 2020. godine Radoman obavještava Vukotića da je na Cetinju, citiram, ,,sve upro evo 10 dana i svi će glasati za Bečića” i da je obezbijedio 300 glasova za lidera Demokrata. Televizija E je prije koji mjesec objavila i transkripte razgovora, takođe iz avgusta 2020. godine, Vladimira Ulame i Stevana Đurišića, pripadnika barske kriminalne grupe. &nbsp; Osim što planiraju više krivičnih djela, Ulama i Đurišić &nbsp;dogovaraju kupovine ličnih karata za potrebe političke grupacije Demokratska Crna Gora. Iz Skaj prepiske se vidi da je Đurišić član Demokrata i da je toj stranci pristupio na nagovor Marka Ljubiše zvanog Kan kao i Ognjena Kažanegre, visokopozicioniranih članova OKG ,,Budvanska”. OCJENA OGNJENA KAŽANEGRE Samo godinu kasnije, upravo će Kažanegra, u razgovoru sa članom Ure Blažom Rađenovićem vrlo mučno okarakterisati Demokrate Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića. &nbsp; -Ovi naši, sad ću ti ja samo nešto, dobro Demokrate, to su najveće pi**e. Evo neka slušaju ovo ako slušaju. Demokrate su najveće pi**e. Njih samo interesuju njihove fotelje, zato, zato će vazda da izgube na izbore katastrofalno svuđe – poručio je Kažanegra. &nbsp;&nbsp; Snimak razgovora Ognjena Kažanegre nije iz Skaj prepiski, već je riječ o mjerama tajnog nadzora koje je Viši sud odobrio po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog razotkrivanja djelovanja kriminalne grupe Budvanska. &nbsp; &nbsp;I, sudeći po Skaj prepisci kojom raspolaže Specijalno državno tužilaštvo, konekcije članova Demokrata sa visokopozicioniranim članovima škaljarskog klana su postojale i bile čvrste i prije i nakon 2020. godine. &nbsp;&nbsp;&nbsp; BEČIĆEVA ZAKLETVA I... Zato je javna zakletva lidera Demokrata, potpredsjednika Vlade Alekse Bečića djelovalo prilično karikaturalno kada se obratio u Skupštini Crne Gore, tokom skupštinskog ispitivanja ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića. &nbsp;&nbsp;&nbsp; - Ako ikada iko priloži jedan dokaz da smo se vidjeli, razgovarali a kamoli dogovarali i sarađivali bilo sa Zvicerima, Vukotićima, Drešajima, Mićunovićima, bilo kim iz tog miljea, istog trena, nevezano je li ili nije krivično djelo u pitanju, napuštam ne politiku nego Crnu Goru – kazao je lider Demokrata. &nbsp; Nakon objelodanjivanja Skaj prepiski u kojima se uočavaju veze pripadnika kriminalnih klanova sa Demokratama, lider Demokrata se nije oglašavao da bi redigovao zakletvu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090220090_025a2d8dc857220e72c2b85eaea8fbd2b9aba3e658f2bc0c7c64c18a634ba9b9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025090220090_025a2d8dc857220e72c2b85eaea8fbd2b9aba3e658f2bc0c7c64c18a634ba9b9" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="DA LI JE VLAST NEDODIRLJIVA ZA SDT: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac "> <figcaption>DA LI JE VLAST NEDODIRLJIVA ZA SDT: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ...ĆUTANJE SDT-A Očito da potpredsjednik Vlade Crne Gore vjeruje da će Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović i dalje tihovati kada su u pitanju veze avgustovske vlasti sa organizovanim kriminalom. &nbsp; I zaista, teško je objasniti zbog čega nema reakcije specijalnog tužialštva, makar da se formira predmet na osnovu objava crnogorskih medija. Ili da se, u slučaju da je riječ o medijskim manipulacijama, procesuiraju ljudi iz crnogorskih glasila. &nbsp; Umjesto toga SDT – uporno ćuti. Da li je u ovom slučaju ćutanje – znak odobravanja ili, što bi bilo poražavajuće po društvo, posljedica nemoći? Ili, još i gore, političke korupcije? &nbsp; &nbsp;

,,Brate, svi za Demokrate!”

Bivši komandir nikšićke policije Darko Mađarić i nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti u Nikšiću Tihomir Goranović podnijeli su Osnovnom sudu u Podgorici tužbu protiv Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije zbog mobinga i naknade štete zbog povrede prava ličnosti. Na udaru čelnika bezbjednosnog sektora a, sve pod izgovorom vetinga, kako bi opravdali bezakonje i progon službenika sa dugogodišnjim iskustvom našli su se Mađarić koji je početkom avgusta suspendovan, dok Goranović čeka rješenje o suspenziji. <h2>POLITIČKI PRITISAK</h2> Njihov zastupnik, advokat Veselin Radulović, u tužbama koje je 2. septembra podnio Sudu detaljno navodi, koje su sve poslove u Upravi policije obavljali Mađarić i Goranović, ukazujući da su nagrađivani zbog rezultata do 2021.godine od njihovih neposrednih starješina. Mađarić je 20 godina zaposlen u Upravi policije a Goranović 25. Radulović ukazuje da je Mađarića i Goranovića 27. februara 2021. godine telefonom kontaktirao tadašnji vd direktora Uprave policije Zoran Brđanin i saopštio im da su razriješeni sa funkcije komandira stanice policije Centar bezbjednosti Nikšić i sa mjesta načelnika CB Nikšić i da će biti raspoređeni na nova radna mjesta. - Jedan od ključnih razloga smjene tužilaca bio je politički pritisak određenih struktura na tadašnji menadžment Uprave policije – navodi u tužbama Radulović. U tužbi koju je podnio za Mađarića advokat ističe da njegov klijent tri godine nije bio raspoređen od kada je razriješen sa funkcije komandira stanice policije CB Nikšić pa do 10. januara 2024. godine, kada mu je uručeno novo rasporedno rješenje. <h2>DEGRADIRANJE</h2> - Mađarić nije bio pozvan, niti raspoređen na konkretno radno mjesto, bio je faktički isključen iz radnog procesa bez ikakvog objašnjenja, imao je formalno rješenje na poziciji komandira CB Nikšić, ali nije imao nikakvih zaduženja, bio je izolovan, profesionalno zanemaren, bez mogućnosti obuke, bez prava na dodatni rad i bez mogućnosti napredovanja – piše u tužbi. Advokat Radulović ističe da je Mađarić tri godine bio profesionalno i ljudski ponižavan, uz psihološke posljedice koje su se reflektovale i na njegov porodični život. U januaru 2024. godine Mađarić je dobio rješenje od 22. novembra 2023. godine kojim je određeno da bude u Odjeljenju za podršku organizacionim jedinicama policije, unapređenje rada i analitiku. - Međutim, mobing prema mom klijentu nastavljen je i u novom odjeljenju, jer mu rasporedno rješenje nije uručio neposredni starješina – načelnik odjeljenja, već policijski službenik Odjeljenja bezbjednosti Nikšić Željko Peković, a po nalogu tadašnjeg VD pomoćnika direktora Lazara Šćepanovića i saopštio mu da se javi koordinatoru za maloljetničku delinkvenciju, kako bi obavljao izvršilačke poslove. Nakon što je Mađarić Pekoviću pojasnio opis poslova rasporednog rješenja i zatražio pisani nalog za delegirane poslove, Peković je kazao da će se o tome konsultovati sa Šćepanovićem – piše u tužbi. Advokat Radulović u tužbi koju je predao za Tihomira Goranovića takođe navodi istovjetan princip postupanja kao i u slučaju Mađarića. Ukazao je da je Goranović u januaru 2024. godine dobio rješenje od 22. novembra 2023. godine kojim je raspoređen da bude u Odjeljenju za analitiku. - Mobing prema Goranoviću nastavljen je i u novom odjeljenju, jer mu rasporedno rješenje nije uručio neposredni starješina – načelnik odjeljenja, već policijski službenik OB Nikšić Željko Peković,a po nalogu Šćepanovića i saopšti mu da je „odlučeno na većem nivou“ da bude u stanici policije OB Nikšić i da će mu starješina Goran Đurđevac davati radne zadatke – piše u tužbi. Nakon toga Goranović je ukazao Pekoviću da ima zvanje glavnog policijskog inspektor i da starješina nišeg zvanja ne može mu davati radne naloge. Nakon toga Peković je rekao da će o tome informisati Šćepanovića pa neka on odluči što je „najbolje rješenje“. U tužbi Radulović ističe da je i tokom 2025. godine nastavljeno zlostavljanje na radu i to kontinuiranim djelovanjem radnih naloga koji su ispod Goranovićevog stručnog zvanja glavnog policijskog inspektora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903070952_eab11cd9a9e0dbe8cedff936f37acb9636ad4447b6decc4b9a5051929d2f120c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903070952_eab11cd9a9e0dbe8cedff936f37acb9636ad4447b6decc4b9a5051929d2f120c" data-rendition-name="original" width="295" height="472" loading="lazy" alt="tužba"> </figure>  <h2>SMJENE TRAŽILI POLITIČARI</h2> Radulović za Portal ETV kaže da „radnje“ koje su u kontinuitetu preduzimane prema policijskim službenicima koji su se našli na meti nezakonitog „vetinga“ Demokrata nesumnjivo pokazuju da se radilo o klasičnom mobingu. - Takođe, zlostavljanje na radu ili mobing pokazuje kako se sprovodi „veting“ u bezbjednosnom sektoru. Bez pravnog osnova, sa proizvoljnim targetiranjem, bez poštovanja minimalnih prava, odnosno bez upoznavanja sa time šta im se stavlja na teret, bez upoznavanja sa dokazima i spisima predmeta i uz konstantno javno optuživanje i dovođenje u vezu sa kriminalnim grupama. Činjenica je da su smjene Mađarića i Goranovića tražili političari, da su njihove smjene javno proslavljali nakon što su se desile, da nakon toga Mađarić i Goranović nijesu dobili novi raspored u službi tri godine i da su, nakon novog rasporeda, dobijali zadatke koji su ispod nivoa stečenih znanja i iskustva. Činjenica je i da su nakon svega toga neosnovano i bez ijednog dokaza optuženi za veze sa kriminalnim klanovima, ali zbog nepostojanja dokaza za tako nešto, protiv njih nije podnešena krivična prijava. Tako izgleda „veting“ koji sprovodi jedna politička partija, za koju konstantno javnost dobija podatke sa skaj aplikacije da je glasove dobijala od pripadnika kriminalnih klanova - istakao je Radulović. On očekuje da sud odgovorno i zakonito postupi po tužbama radi utvrđenja mobinga i da pruži zaštitu oštećenima i zabrani takvo postupanje ubuduće.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903070952_6fccc28c48ea0cf5440397c718513b4f4dfd33aa2bd6735d9a348d91cae77066.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250903070952_6fccc28c48ea0cf5440397c718513b4f4dfd33aa2bd6735d9a348d91cae77066" data-rendition-name="original" width="295" height="445" loading="lazy" alt="tužba"> </figure>

Goranoviću saopšteno da je „odlučeno na većem nivou“, gdje će biti raspoređen i ko će mu dodjeljivati zadatke

Istraživanje M portala je pokazalo da firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata, bilježi astronomski rast poslovnog prometa - od svega 18.997 eura u 2022. godini do čak 2 miliona i 860.249 eura u 2024. godini. Tokom posljednje dvije godine firma je postala vlasnik vrijednih nekretnina na Svetom Stefanu i u Nikšiću. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potpisao je 28. avgusta ove godine odluku kojom je za najpovoljnijeg ponuđača usluge održavanja i unapređenje sistema video nadzora granice i unapređenje sistema senzora za kontrolu granice izabrana firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug Šaranovićeve partijske koleginice i poslanice Demokrata, Anđele Vojinović. Potvrda o braku izvršnog direktora kompanije i poslanice Demokrata je imovinski karton Anđele Vojinović koji se nalazi u bazi Agencije za sprječavanje korupcije, a u kojem je navedeno da je Pavle izvršni direktor „Gold Security DOO“, sa platom od 1500 eura u 2024. godini. Kada bude realizovana ova javna nabavka, u kasu kompanije na čijem je čelu suprug Anđele Vojinović sliće se 120.000 eura od jednog posla.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080916_e60eb1ed75975cd670b7cbec9faddf0eea69b309015e68e310c9b0d86e75ae8b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903080916_e60eb1ed75975cd670b7cbec9faddf0eea69b309015e68e310c9b0d86e75ae8b" data-rendition-name="original" width="1280" height="1589" loading="lazy" alt="odluka"> </figure>  Više izvora M portala iz Ministarstva unutrašnjih poslova tvrdi da je tender namješten upravo za „Gold Security DOO“, odnosno da je specifikaciju potrebne opreme koja je navedena u tenderskoj dokumentaciji pripremao blizak rođak Danila Šaranovića, zaposlen u MUP-u tek po dolasku aktuelnog ministra, te da su službenici koji zaduženi za javne nabavke bili izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden prema ranijem dogovoru među Demokratama. Kompanija na čijem je čelu suprug poslanice Demokrata bila je jedina prijavljena na tenderu.&nbsp; Ugovori i sa opštinama Herceg Novi i Nikšić I dok se Demokrate, uključujući ministra Šaranovića i poslanicu Vojinović, besprizorno razračunavaju sa medijima, nevladinim sektorom, advokatima... optužujući ih redom da su svi plaćenici kriminalnih klanova, „Gold Security DOO“ iz Nikšića „slaže“ ugovore sa insitucijama na čijem su čelu Demokrate. Tako je Pavle Vojinović kao izvršni direktor kompanije 9. septembra prošle godine potpisao ugovor sa predsjednikom Opštine Herceg Novi Stevanom Katićem, takođe Demokratom, za vršenje usluge fizičko-tehničke zaštite zgrade Opštine Herceg Novi. Od tog ugovora „Gold Security DOO“ godišnje zarađuje gotovo 70.000 eura. Sličan ugovor Vojinović je 26. juna ove godine potpisao i sa predsjednikom Opštine Nikšić, Markom Kovačevićem, a vrijednost ugovora na godišnjem nivou je 60.621 euro.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_e8d5f150f35424a7ba8d1cf2c6ffa2450720726fdc2b60eb14f5889222dbbab1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250903080920_e8d5f150f35424a7ba8d1cf2c6ffa2450720726fdc2b60eb14f5889222dbbab1" data-rendition-name="original" width="1268" height="1595" loading="lazy" alt="ugovor"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_1f70cac28e9973f699ba36709fb3a0898f71908b9e4bad55db580578d01019ae.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250903080920_1f70cac28e9973f699ba36709fb3a0898f71908b9e4bad55db580578d01019ae" data-rendition-name="original" width="1280" height="1600" loading="lazy" alt="ugovor"> </figure>  <h3>Astronomski rast firme od ulaska Demokrata u izvršnu vlast</h3> Kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. &nbsp; Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. Prema imovinskom kartonu Anđele Vojinović, njen suprug Pavle upravo u tom periodu napreduje u kompaniji. On je od rukovodioca tehničkog sektora u „Gold security DOO“ u martu 2024. godine napredovao do mjesta izvršnog direktora. To je ujedno godina kada kompanija uvećava poslovne prihode 753.259 eura na čak 2.860.249 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_ac5fb937d33ea5d3fb00a3d3350964a69d1218df12c834b49a628a5523a9609d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250903080920_ac5fb937d33ea5d3fb00a3d3350964a69d1218df12c834b49a628a5523a9609d" data-rendition-name="original" width="819" height="293" loading="lazy" alt="poslovanje"> </figure>  <h3>Placevi na Svetom Stefanu, poslovni prostori u Nikšiću</h3> „Gold Security DOO“ ne uvećava drastično samo poslovne prihode, već i vlasništvo nad nekretninama. Budvanski katastar je 1. septembra ove godine uknjižio kupovinu građevinske parcele od 241 metar kvadratni u katastarskoj opštini Sveti Stefan, a pravo sukorišćenja imaju „Gold Security DOO“ i Marija Perović. Istovremeno, katastar bilježi da je „Gold Security DOO“ kupovinom dobio pravo korišćenja nekoliko voćnjaka 2. klase – jednog od svega dva kvadratna metra, drugog od 40, trećeg od 17 kvadratnih metara, četvtog od 78 kvadratnih metara i petog od 44 kvadratna metra. Sva kupljena zemlja ukupne površine 422 kvadratna metra nalazi se na veoma atraktivnoj lokaciji iznad hotela „Maestral“ na Pržnu u neposrednoj blizini Svetog Stefana. Kompanija „Gold Security DOO“ je 2024. godine postala vlasnik nekoliko nekretnina i u Nikšiću. Posjedovni listovi pokazuju da su sve nekretnine u Nikšiću u svojini „Gold Security DOO“ u obimu 1/1, a ima ih ukupno šest. Dvije nekretnine, poslovni prostori, nalaze se u Ulici Alekse Backovića i stečene su kupovinom. Jedan poslovni prostor se nalazi u prizemlju i ima površinu od 87 kvadratnih metara, a drugi koji se vodi kao „poslovni prostor u vanprivredi“ ima površinu od 62 kvadratna metra. U nikšićkoj Staroj varoši „Gold Security DOO“ je kupila četiri nekretnine – dva nestambena prostora po 37 kvadratnih metara i dva poslovna prostora od 54 i 36 kvadratnih metara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_2a533e7ddd2f387c33e634ca153171d6828f75968ed6e82b7a6256a20a056801.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250903080920_2a533e7ddd2f387c33e634ca153171d6828f75968ed6e82b7a6256a20a056801" data-rendition-name="original" width="969" height="586" loading="lazy" alt="List nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_5f055f3c9fafc17e2e99ec6c645d2798fcea5d4782eebc314dda89284283dce4.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250903080920_5f055f3c9fafc17e2e99ec6c645d2798fcea5d4782eebc314dda89284283dce4" data-rendition-name="original" width="1002" height="559" loading="lazy" alt="List nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_c46f8389e4c89d2f4dc1ce838c4c148c3e91e816d5c897c1dd266441ec265090.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250903080920_c46f8389e4c89d2f4dc1ce838c4c148c3e91e816d5c897c1dd266441ec265090" data-rendition-name="original" width="943" height="500" loading="lazy" alt="list nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_2579cf29432d2760fe00b8783228be514c7d3db7daf9e798459ecc95c1407adf.png" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250903080924_2579cf29432d2760fe00b8783228be514c7d3db7daf9e798459ecc95c1407adf" data-rendition-name="original" width="942" height="524" loading="lazy" alt="LN"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_e9fcc9a6db73b4c38409da954a160a2ea1125abbe708a9a8cb540c14ab6eb4b2.png" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250903080924_e9fcc9a6db73b4c38409da954a160a2ea1125abbe708a9a8cb540c14ab6eb4b2" data-rendition-name="original" width="1014" height="1128" loading="lazy" alt="ln izvod"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_b3af2b7398805508e4e208da8fb4ae4316536141759306a386a9b16e9001ae20.png" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250903080924_b3af2b7398805508e4e208da8fb4ae4316536141759306a386a9b16e9001ae20" data-rendition-name="original" width="1179" height="956" loading="lazy" alt="ln izvod"> </figure>

Tender MUP-a od 120.000 eura za muža Anđele Vojinović

Najava septembarske rekonstrukcije Vlade izazvala je mali tihi rat različitih grupacija unutar vlasti. Ali i veliki pritisak na premijera Milojka Spajića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E i Portala ETV, Demokrate Alekse Bečića pokušavaju da podignu ulog i prijete da će uzdrmati koaliciju na vlasti ukoliko Spajić se bude oslobodio usluga i ministra odbrane Dragana Krapovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320090_c273439aa59e34afa8c7fced46f4373716d6e9ff2b658c34ac57d81694273fbb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025090320090_c273439aa59e34afa8c7fced46f4373716d6e9ff2b658c34ac57d81694273fbb" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="BURA UNUTAR PARLAMENTARNE VEĆINE: Mandić, Spajić, Bečić"> <figcaption>BURA UNUTAR PARLAMENTARNE VEĆINE: Mandić, Spajić, Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Istovremeno, ekipa Bečića i Bogdanovića pokušava da nađe saveznika unutar parlamentarne većine da se rekonstrukcija Vlade svede na minimalne, kozmetičke promjene. Izvori iz vladajuće koalicije ističu da je Spajić donekle uzdržan, strahujući da bi kadrovske promjene mogle prilično da destibilizuju odnose unutar parlamentarne većine. &nbsp; Ipak, rekonstrukcije će biti i sada se već kristališu neki kandidati za vrh policije. &nbsp; KANDIDAT PAVIĆEVIĆ I FAKULTET U MLADENOVCU Poput Vladana Pavićevića, koji je po volji ljudi iz bivšeg Demokrastkog fronta, preciznije iz Nove srpske demokratije Andrije Mandića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320090_3872041fd9bd91d43442394688c965fdd42a34f3130ed084943270663710638e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025090320090_3872041fd9bd91d43442394688c965fdd42a34f3130ed084943270663710638e" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="REALNOST ILI NEREALNE AMBICIJE: Vladan Pavićević"> <figcaption>REALNOST ILI NEREALNE AMBICIJE: Vladan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U više crnogorskih medija dovodila se u pitanje validnost Pavićevićeve diplome sa fakulteta u Mladenovcu. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Jedini fakultet u Mladenovcu bio je Fakultet za poslovno industrijski menadžment, a web stranica je posljednji put ažurirana upravo te godine linkom za aplikaciju na konkurs za upis za 2014/2015 i informacijom da je iznos školarine 1.200 eura. Na tom fakultetu je iste godine doktorsku disertaciju, za koju se kasnije saznalo da je falsifikat, odbranio i sadašnji gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić. &nbsp; Na istoj adresi od tada je Poslovni i pravni fakultet Univerziteta Union Nikola Tesla za koji su vezane brojne afere, među kojima je i hapšenje 17 osoba 2021. godine zbog falsifikovanja diplom i trgovine uticajem. Diplome su prodavane za 2000 do 6000 eura a navodno je glavni distributer bio vođa kriminalne grupe Veljko Belivuk. &nbsp; &nbsp;Klijenti su bili brojni policajci, biznismeni, ali i političari. &nbsp; &nbsp;Univerzitet je aprila 2022. izgubio akreditaciju. &nbsp; &nbsp;MUKE ZA BEČIĆA I BOGDANOVIĆA &nbsp;Koliko je realna mogućnost da Pavićević dođe na neku od značajnijih funkcija u policiji, za sada nije izvjesno, ali je u Bečićevoj stranci burno i na pominjanje njegovog imena. &nbsp; Inače, od ranije postoji netrpeljivost između Demokrata i &nbsp;Pavićevića. Oktobra 2021. godine Pavićević je direktno optužio Demokratsku Crnu Goru i lidera Pokreta za promjene Nebojšu Medojevića da su upropastili aktivnosti na rasvjetljavanju ubistva Duška Jovanovića. To mu ekipa oko Bečića i Bogdanovića nije zaboravila. &nbsp; Ali se, ipak, nijesu suprotstavili Pavićevićevom povremeno angažmanu u Upravi policije. &nbsp; Početkom 2022. godine Pavićević je bio angažovan – uz obrazloženje, citiramo – ,,da ima određena iskustva i znanja” kao ekspert po ugovoru o djelu u Ministarstvu unutrašnjih poslova dok je ministar bio Sergej Sekulović. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Pavićević je nedavno zapošljen po ugovoru o radu u sektoru za borbu protiv kriminala za koje nije potrebno javno oglašavanje. &nbsp;Ta radna mjesta u Upravi policije u sistematizaciji su označena i proglašena tajnim i nijesu dostupna da se na njih konkuriše svim crnogorskim građanim. Ta radna mjesta se popunjavaju isključivo za jačanje kapaciteta u sprovođenju kriminalistih i prikrivenih istraga, mjera nadzora i opservacije, obavještajno-analitičkih poslova i poslova zaštite svjedoka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320094_b0def3b122e81acd2c20a33464e39ce443e4522e0955c9aa77cea329bd918c9a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090320094_b0def3b122e81acd2c20a33464e39ce443e4522e0955c9aa77cea329bd918c9a" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="PONOVO AKTUELAN: Bivši čelnik Uprave policije Nikola Terzić"> <figcaption>PONOVO AKTUELAN: Bivši čelnik Uprave policije Nikola Terzić</figcaption> </figure>  I TERZIĆ ,,NA TAPETU” &nbsp; Osim Pavićevića, još se pominju neka imena za postavljenja na čelne pozicije u bezbjednosnom sektoru. &nbsp; Prije svega Nikola Terzić, bivši vršilac dužnosti direktora Uprave policije. Nakon što je 11. decembra 2023. godine smijenjen sa te pozicije, zapošljen je u Odjeljenju unutrašnje kontrole. &nbsp; Informacije iz diplomatskog kora ukazuju da bivši premijer Dritan Abazović, ali i pojedini ljudi iz aktuelne Spajićeve Vlade, lobiraju kod stranaca da preporuče crnogorskim vlastima Nikolu Terzića za neku od rukovodećih funkcija u bezbjednosnosm sektoru. &nbsp; Isti izvori govore da je i aktuelni čelnik Uprave policije Nikaola Terzić potegao političke veze da ostane na sadašnjoj poziciji i da je već okrenuo leđa doskorašnjem prijatelju i savezniku an poslu, ministru Danilu Šaranoviću. &nbsp; SPAJIĆ NA POTEZU Nije u pitanju samo borba za čelnu poziciji Uprave policije, već i za neka druga rukovodeća mjesta. &nbsp; &nbsp;Kako je Predrag Šuković, šef Specijalnog policijskog odjeljenja, &nbsp;najavio da bi uskoro mogao da privremeno pauzira od aktivnosti, dio pritiska za popunu mjesta se preselio i na glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića koji je neposredni pretpostavljeni šefu Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp; Brojni su pritisci i za smjenu Gorana Jokića, načelnika regionalnog policisjkog scentra ,,Centar”, ali njega čvrsto podržavaju direktno Andrija Mandić i Milan Knežević pa se računa da mu je zagarantovan opstanak na sadašnjoj poziciji. &nbsp; Više izvora u bezbjednosnom sektoru je istaklo da se iza kulisa odigrava velika kadrovska igra u očekivanju da će premijer Milojko Spajić uskoro posegnuti za rezovima u izvršnoj vlasti. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, osim ambasadora uticajnih zapadnih zemalja, premijeru Spajiću se rekonstrukcija sugeriše i iz vrha Pokreta Evropa sad, od ljudi zabrinutih za pad rejtinga stranke dok Spajić tihuje. Podrška promjenama dolazi i od prijatelja koji niejsu stranački angažovani, poput Ivice Janovića čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji ima veoma dobre kontakte i sa susjedima i kolegama iz država EU. &nbsp; No, premijer Milojko Spajić za sada – mudro ćuti. Da li će, kako to ponekad radi, sve presjeći u jednom danu i javno obznaniti rekonstrukciju svog kabineta? Ili je sadašnja šutnja znak premijerovog straha da bi promjene mogle da budu lančane i da politički kovitlac uskoro dođe i do njega? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: pretjerani-turizam

„Napulj je mrtav“: Kako pretjerani turizam prazni italijanske gradove

Kentera: Kritična infrastruktura je srce države, ako ono prestane da kuca država prestaje da diše

Za najbolju predstavu Međunarodnog festivala lutkarstva proglašena "Želim da budem normalan", dječijem žiriju najbolja bila "Vilinjska gora"

Plan uništenja i strategija odbrane Crne Gore

Čirgić: Od oktobra građani neće moći da podižu pisane terapije u privatnim apotekama, to je institucionalna neodgovornost

PRATITE TVe UŽIVO