Član organizovane kriminalne grupe A.P. (58) iz Bara uhapšen je jer je vozio pod dejstvom alkohola i vrijeđanja i prijetnji policajcu.
Na sudu je, kako su kazali u policiji, kažnjen novčanom kaznom od 1.100 eura.
I njegov sugrađanin, inače operativno interesantno lice, L.B. (35) uhapšen je zbog vožnje pod dejstvom benzodijazepina.
- U Baru su kontrolisani i OIL i OKG: M.P. (41), M.P. (44), M.Š. (42), M.S. (39), R.R. (59), V.B. (34) i J.Đ. (49) - dodali su u policiji.
Policija u Ulcinju uhapsila je operativno interesantno lice K.H. (34) koji je vozio pod dejstvom kokaina. Zbog ovog prekršaja kažnjen je novčanom kaznom u iznosu od 1.500 eura.
- Ulcinjanin K.I. (43) uhapšen je zbog odbijanja testa na droge i omalovažavanja policijskih službenika. On je na sudu za prekršaje zbog počinjenih prekršaja kažnjen sa ukupno 3.000 eura - naveli su u policiji.
Tivatska policija uhapsila je M.M. koji je blizak jednoj OKG iz Herceg Novog. On je odbio da se zaustavi na izdat znak stop.
- I udaljio se vozilom velikom brzinom prema teritoriji opštine Kotor gdje je policija prilikom radarske kontrole zabilježila kretanje brzinom od 112 km/h, nakon čega se ponovo oglušio o izdato naređenje da se zaustavi - dodali su u policiji.
Nakon što su ga policijski službenici sustigli, utvrđeno je da M.M. vozio bez položenog vozačkog ispita i da su na vozilu nepropisno zatamnjena prednja bočna stakla.
- Vozilo je privremeno oduzeto radi dodatnih provjera i vanrednog tehničkog pregleda - naveli su u policiji.
M.M. je kažnjen kaznom zatvora u trajanju od 15 dana, dok je za počinjene prekršaje na području Kotora takođe kažnjen kaznom zatvora u trajanju od 15 dana, kao i novčanom kaznom, uz izrečenu zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilima ,,B" kategorije, u trajanju od četiri mjeseca.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Više OIL i pripadnika OKG uhapšeno na primorju: Vozili pod dejstvom alkohola i droga, bježali, vrijeđali i prijetili policajcima

Gradovi na Crnogorskom primorju tradicionalno su među najatraktivnijim destinacijama za Novogodišnje praznike jer lokalne turističke organizacije angažuju nabolja imena sa muzičke scene regiona za koncerte na otvorenom. Nepuna dva mjeseca dijeli nas od dočeka Nove 2026. godine i rezervacije smještaja već su počele.
Programi su višednevni, a to je odlična šansa za vlasnike smještajnih kapaciteta da rade i tokom zime, ali ipak, neki manji hoteli vjerovatno neće raditi.
Primorski portal saznaje da su cijene noćenja u budvanskim hotelima za Novu godinu od 60 pa do nekoliko stotina eura.
Budva sprema sedmodnevni novogodišnji program, koji bi, prema za sada nezvaničnim najavama, trebalo da prevaziđe minule koncepcije dočeka. Istraživali smo kakva su očekivanja hotelijera u prijestonici turizma i kakve su trenutne najave za kraj decembra i početak januara.
Osim što se prethodnih decenija pozicionirala kao najposjećenija destinacija tokom ljeta, Budva privlači turiste tokom cijele godine. Na tronu je kao omiljeni grad za uživanje u čarolijama Novogodišnjih praznika.
Prema riječima predsjednika Udruženja hotela Crne Gore, Nikole Pejovića uoči i po Novoj godini u Budvi prosječno boravi između 25 i 30 hiljada gostiju.
- Da li će se taj promet održati više od dvije do tri noći, pitanje je. Mislim da su se ljudi više vezali 31. decembar i 1. januar. Kada je riječ o gostima iz regiona, Hrvati i Bosanci će najvjerovatnije vezati tri dana, a Makedonci i Srbi dva dana. Agencije su već popunile i prodale novogodišnje aranžmane, a ono što je ostalo doći će u Budvu - kazao je Pejović.&nbsp;
On je mišljenja da Novogodišnji program je potrebno ranije objaviti.
Sagovornik Primorskog portala navodi da Budva godinama unazad organizuje najbolje dočeke, ali da je problematično kasno objavljivanje programa.
- Program bi trebalo objaviti što ranije, da budemo prvi u tome i da imamo najveće zvijezde, kao što ih imamo svake godine. Činjenica je da i 2. i 3. januara imamo dobre programe, ali pitanje je da li će ljudi ostati toliki vremenski period. Individualci koji imaju stanove na području Budve svakako će doći - istakao je Pejović.
Prema informacijama Udruženja hotela, cijene noćenja u budvanskim hotelima krajem decembra i početkom januara kretaće se od 60 do 300 eura.
Pojedini hoteli, kako je Pejović rekao, neće biti otvoreni jer njihovi vlasnici smatraju da to nije isplativo u zimskom periodu, dok će hoteli kapaciteta od 200 do 500 kreveta organizovati sopstvene novogodišnje programe i dešavanja.
<h2>U najavi sedam koncertnih večeri – od Aca Pejovića do tribjut rok sastava</h2>
Novogodišnji muzičko-zabavni program u crnogorskoj metropoli turizma još uvijek nije oficijalno objavljen, a kako je medijima nezvanično saopšteno iz Turističke organizacije Budva koncerti će se održavati od 29. decembra do 4. januara.
Kao glavne zvijezde večeri, kako su mediji već objavili, nastupiće Mirza Selimović, Marko Louis, Aco Pejović, Bijelo Dugme, Breskvica i Sergej Ćetković, dok je posljednji segment rezervisan za nastup tribjut bendova koji izvode repertoar sastava ABBA i AC/DC i Dejvida Bouvija.
Organizovani novogodišnji dočeci u Budvi započeli su 1999. godine, kada je grad prvi put priredio koncert na otvorenom u starogradskom ambijentu, što je tada bila novina u Crnoj Gori. Od tada Budva postaje prepoznatljiv regionalni centar novogodišnjih proslava na Jadranu.
Tokom 2000-ih, manifestacija je prerasla u višednevni program koji uključuje nastupe najpoznatijih muzičkih imena iz regiona, dok je gradski trg u Budvi redovno okupljao desetine hiljada posjetilaca.

500x500

Hotelijeri problematizuju kasno objavljivanje novogodišnjih programa

Pet utakmica 4. kola Prve A lige odigrano je u subotu, a Sutjeska Elektroprivreda i Primorje zadržali su maksimalan učinak. Podgorica Bemax je došla do prve pobjede u sezoni, kao i košarkaši Ibra, a Teodo je nanio prvi poraz ekipi Mornara Barskog zlata.
Sutjeska je četvrti trijumf upisala na gostovanju Ulcinju, ekipi koja još nije osjetila slast pobjede, 83:75. Nikšićani su neporaženi u svim takmičenjima ove sezone, a utakmicu su ovoga puta okrenuli na svoju stranu već u drugoj četvrtini, u kojoj su došli do 17 poena viška, a na odmoru imali velikih 15 razlike (25:40). Kada su nakon treće četvrtine došli do nedostižnog 21 poena razlike, malo su spustili ritam pa je Ulcinj do kraja samo ublažio poraz. Goran Gajović je bio najefikasniji kod Sutjeske sa 18 poena, 4 skoka i 5 asistencija, dok je u Ulcinju Gojko Radulović postigao 29 poena, od čega 15 sa linije slobodnih bacanja.
Primorje je na prvi trijumf u ABA 2 ligi nadovezalo novu pobjedu u domaćem prvenstvu, nad Dečićem 97:88. Novljani su, slično Sutjesci, već u drugoj četvrtini došli do dvocifrene razlike i utakmicu bez problema iskontrolisali do kraja. Petorica domaćih igrača imali su dvocifren učinak, a Novak Peković je bio najefikasniji sa 24 poena. Kod Dečića 26 poena Aleksandra Bulatovića, a 23 poena i 8 skokova Bogdana Cebalovića.
Teodo je došao do polovičnog učinka nakon 4 kola, tako što je Mornaru nanio prvi poraz – u Tivtu je bilo 83:71. Barani su u prvom dijelu meča prokockali 10 poena prednosti, pa je na poluvremenu bilo neriješeno – 34:34. Teodo je potom furiozno odigrao treću četvrtinu, koju je dobio 31:19, nakon čega Mornar nije imao snage za povratak. Domaćine su predvodili Amerikanci – Džejden Tarner je postigao 21, a Tarik Kul 17 poena. Kod Barana Kristofer Ostin je upisao 19 poena, a Petar Krivokapić 17.
Podgorica je u ovoj rundi došla do prve pobjede u sezoni, na gostovanju Danilovgradu 89:71. Učesnik ABA 2 lige mogao je ovoga puta da ravnomjernije rasporedi minutažu, a na kraju i poene, jer trijumf nijednog trenutka nije dolazio u pitanje. Sedmorica gostujućih igrača imali su dvocifren učinak, Šorak je postigao 12, Bulajić 11 i još petorica po 10 poena. Kod Danilovgrada 19 poena Pavla Mugoše, 18 Aleksandra Pješčića.
Prvu pobjedu proslavio je i Ibar, na svom parketu protiv Kotora, ubjedljivo 77:57. Ostin Braun je bio najbolji sa 17 poena i 5 skokova, a u Kotoru Novak Obradović postigao je 14.
Maksimalan učinak nakon ovog kola moglo bi da zadrži i Jedinstvo, koje u nedjelju gostuje SC Derbiju (17h), kao i Lovćen koji će dva sata kasnije u Golubovcima igrati protiv Vukova Zete.

1250x600

1084x550

Sutjeska i Primorje se ne zaustavljaju, prvi trijumf Podgorice

Košarkašice Budućnost Bemaxa deklasirale su Primorje 125:61 na startu nove sezone I A ŽCKL.
Duel dva tima sa najvećim budžetima, bio je lakši trening za "vučice", koje su se poigravale sa Novljankama. Primorje je u sezonu krenulo sa dvije Amerikanke Vagner i Dašanti, koje su postigle 52 poena, tako da su domaće igračice postigle samo devet poena.
"Plave" su samo dva dana nakon pobjede protiv Rilskog imale praktično lakši trening, a &nbsp;treći period otvorile su serijom 25:5 stigle do 84:34, da bi poenima Baošić, Budućnost već na kraju treće dionice uspjela da stigne do trocifrene brojke (100:42).&nbsp;
Meč je obilježila Zorana Radonjić, koja je ubacila 31 poen, uz 8 asistencija i 6 ukradenih lopti za indeks 47. Delajin Bern dodala je 22, Milena Bigović 16, Jovana Savković 15, dok je kod Novljanki Vegner postigla 28, a druga Amerikanka Dašanti 24.

Košarkašice Budućnost Bemax na +64 protiv Primorja

Pojačani inspekcijski nadzor koji je tokom ljetnje turističke sezone sproveden u šest primorskih opština rezultirao je podnošenjem 29 krivičnih prijava i izdavanjem 8.761 prekršajnog naloga, dok je ukupan finansijski efekat po tom osnovu više od 4,1 miliona eura. To je navedeno u vladinoj Informaciji o pojačanim inspekcijskim nadzorima za vrijeme ljetnje turističke sezone shodno Akcionom planu za 2025. godinu. U periodu od 30. juna do 1. septembra, pojačani nadzor je sprovodilo 70 inspektora u Ulcinju, Baru, Budvi, Tivtu, Kotoru i Herceg Novom, s ciljem unapređenja efikasnosti inspekcijskih službi tokom ljetnjih mjeseci. U kontrolama su učestvovale Turistička, Radna, Zdravstveno-sanitarna, Tržišna i Inspekcija za bezbjednost hrane, dok su dodatno bile angažovane i Inspekcija za ribarstvo te Inspekcija Uprave pomorske sigurnosti. Tokom trajanja akcije izvršeno je ukupno 9.652 inspekcijska nadzora, pri čemu je utvrđeno 6.252 nepravilnosti. Najčešći prekršaji odnosili su se na rad na crno, nepravilnu fiskalizaciju i higijenske propuste. U 1.053 slučaja inspektori su reagovali preventivno, a donijeto je 1.223 rješenja o otklanjaju nepravilnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251004021028_97a234a2fb64adae459cb928241be9c91a12b82d0968237bdd940dfd21486726.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251004021028_97a234a2fb64adae459cb928241be9c91a12b82d0968237bdd940dfd21486726" data-rendition-name="original" width="807" height="632" loading="lazy" alt="statistika"> </figure>  <h2>Redovne kontrole i po prijavi građana</h2> Nadzori su sprovođeni u ugostiteljskim objektima, hotelima, tržnicama, na plažama, radnim mjestima i u objektima za proizvodnju i promet hrane.&nbsp; - Kontrole su vršene redovno i po prijavama građana, a akcenat je stavljen na očuvanje bezbjednosti turista i zaštitu potrošača. Predmet pojačanih nadzora bio je usmjeren na suzbijanje rada na crno, svake vrste sive ekonomije kao i nelojalne konkurencije. Posebna pažnja bila je posvećena očuvanju zdravlja ljudi i turista tokom ljetnjih mjeseci. Inspekcije su vršile zajedničke nadzore, kako bi se na ekonomičan način, i ne opterećujući subjekte nadzora odjednom izvršio nadzor iz više oblasti poslovanja - navedeno je u vladinom dokumentu. <h2>Rad neregistrovanih objekata i neprijavljeni turisi</h2> Kontrole turističke inspekcije su obuhvatale registraciju smještajnih kapaciteta, prijavu gostiju i poštovanje kategorizacije. Utvrđene nepravilnosti uključivale su rad neregistrovanih objekata i neprijavljene turiste. Turistički inspektori su kontrolisali i izgrađenost i organizaciju kupališta na moru, posjedovanje odgovarajućih odobrenja, organizacija spasilačke službe, kontrola plovnih objekata u dijelu posjedovanja neophodne dokumentacije i ispunjavanje uslova za prevoz putnika u komercijalne svrhe. Takođe, u izvještajnom periodu, između ostalog, vršeni su i inspekcijski nadzori nad radom turističkih agencija, turističkih vodiča, pratioca, animatora, turističkih usluga na kupalištima (iznajmljivanje plažnog mobilijara - odobrenje, izdavanje računa, uređenost i opremljenost (sanitarni čvor, tuševi, kabine za presvlačenje, bove, spasilačka služba, informativne table, cjenovnik, protivpožarni aparat), turističke usluge u nautičkom turizmu (prevoz turista plovnim objektima - odobrenje, naziv, cjenovnik, računi), kontrola ugostiteljskih objekata odobrenje za rad i izvod iz CRPS, naziv i vrsta objekta, cjenovnici, izdavanje računa, knjiga prigovora, minimalno tehnički uslovi, poslovođa, kao i protivpožarna zaštita. <h2>Neprijavljivanje radnika i nepoštovanje radnog vremena</h2> Prioritetan zadatak Inspekcije rada, kako je navedeno u Informaciji koju je usvojila Vlada, bio je suzbijanje sive ekonomie na tržištu rada (neformalno zapošljavanje i neplaćeni rad kod formalno zaposlenih).&nbsp; Izvršene kontrole su se odnosile na poštovanje radno-pravnih propisa, sa posebnim fokusom na rad na crno i uslove rada zaposlenih.&nbsp; - Zabilježeni su i slučajevi neprijavljenih radnika, nepoštovanja radnog vremena. Inspekcija rada je sprovodila pojačani nadzor u cilju suzbijanja „rada na crno", koji je upravo najizraženiji u vrijeme turističke sezone, kada je povećan broj poslodavaca sa sezonskim odobrenjem za rad, kao i broj angažovanih lica za obavljanje sezonskih poslova - navedeno je u informaciji. Inspekcijski nadzor se sprovodio posebno u dijelu preduzimanja mjera za ostvarivanje prava zaposlenih na rad i po osnovu rada, kao i zakonitosti zapošljavanja, sa posebnim akcentom na angažovanje maloljetnika.&nbsp; <h2>Nepravilnosti u održavanju higijene</h2> Aktivnosti zdravstveno-sanitarne inspekcije bile su najizraženije u ugostiteljskim objektima i zdravstvenim ustanovama, ali i u drugim djelatnostima od značaja za javno zdravlje, sa jasnim ciljem očuvanje bezbjednosti građana i turista u periodu pojačane turističke aktivnosti. Kontrolisana je higijena ugostiteljskih objekata, kvalitet vode i sanitarno stanje na plažama. Utvrđene su nepravilnosti u održavanju higijenskih standarda u pojedinim objektima. <h2>Provjera cijena i zaštita potrošača</h2> Tržišni inspektori su sprovodili kontinuirane inspekcijske nadzore nad sprovođenjem Zakona о unutrašnjoj trgovini i Zakona o zaštiti potrošača.&nbsp; U izvještajnom periodu kontrolisali su dokaze o nabavci robe u prometu, prijavljivanje trgovine na malo, trgovine na veliko i trgovinskih usluga, poštovanje neradne nedjelje neradnih dana u vrijeme državnih praznika, isticanje, kao i pridržavanje rasporeda radnog vremena.&nbsp; Predmet nadzora je bilo i isticanje obavještenja o robi, cijene proizvoda, pridržavanja istaknutih cijena, isticanje cijene kod prodajnih pogodnosti, isticanje cijene pri oglašavanju, isticanje cijena kod benzinskih stanica i parkirališta.&nbsp; Provjeravana je urednost fiskalizacije, zakonitost formiranja cijena i zaštita potrošača. <h2>Neadekvatno skladištenje i proizvodi bez deklaracije</h2> Poseban nadzor sproveden je u objektima za skladištenje i promet hrane. Kontrolisani su uslovi čuvanja, deklaracije i rokovi trajanja.&nbsp; Utvrđene nepravilnosti uključuju neadekvatno skladištenje i proizvode bez deklaracije.&nbsp; - Inspektori Uprave za bezbjednost hrane su tokom navedenog perioda kontrolisali sve subjekte u poslovanju sa hranom, od velikih hotela do malih prodajnih mjesta na šetalištima, kontrolu higijenskih uslova, način čuvanja i porijeklo hrane - navedeno je u vladinoj Informaciji. <h2>Preporučen nastavak koordinisanih aktivnosti</h2> U dokumentu se konstatuje da je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora, kao stalno radno tijelo Vlade, uspjelo da u protekla dva mjeseca postigne najbolje rezultate u istoriji pojačanih nadzora tokom ljetnjih turistiških sezona.&nbsp; Kako se zaključuje, pojačani inspekcijski nadzori doprinijeli su unapređenju uslova poslovanja i jačanju zaštite potrošača. Preporučen je nastavak koordinisanih aktivnosti inspekcijskih organa, pojačana edukacija privrednika i unapređenje preventivnih mehanizama. - Posebno treba istaći da je samo zajedničkim i odgovornim djelovanjem moguće obezbijediti visok kvalitet usluga, sigurno okruženje i ugled Crne Gore kao bezbjedne turističke destinacije, a to je i upravo bio osnovni zadatak i cilj pojačanih inspekcijskih nadzora tokom ljetnje turističke sezone 2025. godine, koji je sproveden shodno Akcionom planu koji je usvojila Vlada Crne Gore na predlog predsjednika Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora - zaključeno je u dokumentu.

Tamara Klikovac

Inspektori na primorju otkrili hiljade nepravilnosti: Rad na crno i loša higijena najčešći prekršaji, kazne više od četiri miliona eura

Ogromne gužve stvorene su iz pravca primorja ka Podgorici, nakon što je jutros veliki odron u mjestu Obzovica zatvorio put Cetinje-Budva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091419090_aa4f36e31578bd205269567a191d0f74f70aa90dcc42d4d353d8e226b4f0ce93.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091419090_aa4f36e31578bd205269567a191d0f74f70aa90dcc42d4d353d8e226b4f0ce93" data-rendition-name="original" width="384" height="854" loading="lazy" alt="Gužve iz pravca Bara ka Podgorici"><figcaption>Gužve iz pravca Bara ka Podgorici(Photo: Patrola CG)</figcaption></figure>  Iz Bara su napravljene kolone vozila koja jedva da se pomjeraju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091419090_40c29b5d0cb2d231fc7bd8b4ef1dee25cb433bdd42dba4a233ce6d2cce11c1f9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091419090_40c29b5d0cb2d231fc7bd8b4ef1dee25cb433bdd42dba4a233ce6d2cce11c1f9" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Gužve iz pravca Bara ka Podgorici"><figcaption>Gužve iz pravca Bara ka Podgorici(Photo: Patrola CG)</figcaption></figure>  Kako prenose Vijesti, privremeno je zatvoren i drugi glavni pravac preko tunela "Sozina", jer su službenici Monteputa bili primorani da u 18.30 časova prekinu saobraćaj. Povremeno otvore, pa zatvore Sozinu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091419090_2d0c9faa42e32878ce6a835d3a622c6ee4534c18abff2ebb1737db626314d094.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025091419090_2d0c9faa42e32878ce6a835d3a622c6ee4534c18abff2ebb1737db626314d094" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Gužve iz pravca Bara ka Podgorici"><figcaption>Gužve iz pravca Bara ka Podgorici(Photo: Patrola CG)</figcaption></figure>  Podsjećamo, velika količina materijala, stijene odronila se jutros, oko 7:30 sati, na cestu iznad Obzovice. Prema posljednjim informacijama, odron neće biti uklonjen onako kako je prvobitno javljeno, a dok se ne obezbijedi potpuna sigurnost za učesnike saobraćaja put će biti zatvoren. Rukovodilac sektora za održavanje puteva Ljubiša Lazović je za RTV Cetinje kazao da je glavni problem stijena koja je ostala iznad puta. On je kazao da se trenutno pikamerom razbijaju prilično tvrde stijene koje su pale na put, a da će se nakon toga pristupiti rješavanju problema sa stijenom iznad. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 61.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fput-cetinje-budva-zatvoren-dok-se-ne-otkloni-svaka-opasnost-dodatni-problem-ostatak-stijene-koji-visi-iznad-magistrale&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

FOTO: Ogromne gužve iz Bara ka Podgorici, povremena obustava saobraćaja kroz Sozinu

Košarkaški klub Primorje iz Herceg Novog zamijeniće tivatski Teodo u ABA drugoj ligi, saopšteno je iz regionalnog košarkaškog takmičenja.
Teodo je juče obavijestio javnost da zbog organizacionih i finansijskih problema odustaje od nastupa u regionalnom takmičenju.
Primorje debituje u regionalnom takmičenju, a sezonu će početi 15. oktobra gostovanjem Vojvodini.
Hercegnovski tim će, osim Vojvodini, gostovati Heliosu, Slobodi iz Tuzle i Studentu, a ugostiće Cibonu, Široki, Borac iz Banjaluke i Jahorinu.
U ABA drugoj ligi igraće i Sutjeska Elektroprivreda i Podgorica Bemaks.

Primorje umjesto Teoda u ABA drugoj ligi

Bezbjednosna situacija na primorju je stabilna - ocijenio je direktor &nbsp;Uprave policije Lazar Šćepanović tokom radne posjete južnoj regiji.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, ova posjeta je organizovana radi sagledavanja i analize do sada preduzetih aktivnosti i ostvarenih rezultata u oblastima koje su prepoznate kao bezbjednosno - izazovne, te identifikovanja ključnih problema u postupanju policijskih službenika kao i planiranja daljih aktivnosti usmjerenih na podizanje nivoa sveukupne bezbjednosti i efikasnosti prilikom vršenja policijskih poslova.
- Direktor Šćepanović je sa pomoćnikom direktora za Sektor za borbu protiv kriminala Velimirom Furtulom i načelnikom Regionalnog centra bezbjednosti „Jug” obišao odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi, Tivat, Kotor, Budva, Bar i Ulcinj, gdje je od strane načelnika odjeljenja i starješina upoznat sa stanjem bezbjednosti po svim linijama rada i materijalno - tehničkom opremljenošću - kazali su u policiji.
Šćepanović je, prema njihovim riječima, ocijenio da je aktuelna bezbjednosna situacija u okviru ljetnje turistike sezone na području nadležnosti ovih organizacionih jedinica stabilna, uz "periodičnu aktuelizaciju bezbjednosnih izazova primarno manifestovanih kroz djelovanje visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa".
- Ali i da je pored brojnih izazova i hroničnog nedostaka kadrovskih potencijala pokazano sinhronizovano djelovanje, dobra koordinacija i efikasno rasvetljanje teških krivičnih djela i održavanje stanja javnog reda i mira stabilnim - dodali su u policiji.
Konstatovano je, kažu, i zadovoljstvo rezultatima službenika Regionalnog centra granične bezbjednosti “Jug” i značajan napredak koji je ostvaren u podizanju nivoa granične bezbjednosti.
- Direktor Šćepanović je sa načelnicima odjeljenja bezbjednosti razgovarao i o strateškim aktivnostima započetim radi poboljšanja radnog i socijalno - ekonomskoog statusa policijskih službenika, kao i modalitetima unaprjeđenja kadrovskih potencijala, inoviranju radne opreme i službenih vozila, te započetom procesu nabavke policijske uniforme - kazali su u policiji.
Tokom posjeta odjeljenjima bezbjednosti, Šćepanović je, kažu, razgovarao i sa policijskim službenicima, kojima je izrazio bezrezervnu podršku u dosljednoj primjeni zakona, prema svima na isti način i bez izuzetka, te naglasio da svaki policajac ima oslonac u njemu lično i rukovodstvu Policije za sve radnje koje se sprovode po slovu zakona - jednako, nepodijeljeno i transparentno.
- U odnosu na aktuelnu situaciju koja je uslovljena devastirajućim požarima, zaključeno je da su svi požari na području crnogorskog primorja lokalizovani, te da se na dnevnom nivou, u saradnji sa organima lokalne samouprave, preduzimaju aktivnosti u cilju preventivnog postupanja i obezbjeđenja potpune sigurnosti građana i turista. Policija je u rješavanju izazova sa kojima se lokalna zajednica susrela zbog požara postupala profesionalno, pružajući podršku u gašenju požara, a takođe i preduzimajući aktivnosti na utvrđivanju uzroka požara u vezi čega je ponovljeno da se u tri slučaja izazivanja požara radilo o samozapaljenju, kao i da je utvrđeno da je jedan požar uzrokovan ljudskim faktorom te da je odgovorno lice s tim u vezi procesuirano - naveli su u Upravi policije.
Šćepanović se sa sastao i sa predsjednikom Opštine Tivat Željkom Komnenovićem i predsjednikom Opštine Budva Nikolom Jovanovićem.&nbsp;
- Na sastancima je razgovarano o saradnji odjeljenja bezbjednosti Tivat i Budva i organa lokalnih samouprava ove dvije opštine, koja je ocijenjena kao efikasna i konstruktivna. Direktor je zahvalio predsjednicima opština na značajnoj podršci koju pružaju odjeljenima bezbjednosti Tivat i Budva, uz obostanu konstataciju veoma dobre komunikacije Uprave policije i organa lokalne samouprave i prepozbnate kvalitetne zajedničke saradnje u rješavanju izazova koje sa sobom nosi ljetnja turistička sezona - navodi se u saopštenju.
Direktor i predsjednici opština Tivat i Budva razgovarali su i o saradnji u smislu definisanja niza veoma značajnih zajedničkih aktivnosti koje će biti inicirane u cilju poboljšanja radnog ambijenta i materijalnog statusa policijskih službenika, sa posebnim akcentom na modalitetima renovacije odnosno izgradnje novih objekata Odjeljenja bezbjednosti Tivat i Odjeljenja bezbjednosti Budva, gdje postoji mogućnost da bi isti objekti mogli biti planirani i izgrađeni sa kapacitetima koje bi koristile opštinske službe koje blisko sarađuju sa policijom, među kojima su Vatrogasna jedinica, Komunalna policija i Komunalna inspekcija.
- Direktor Uprave policije će i u narednom periodu nastaviti posjete regionalnim centrima bezbjednosti u cjelini, kako bi se neposredno upoznao sa svim pojedinostima u radu policijskih organizacionih jedinica, te kako bi se blagovremeno planirale aktivnosti usmjerene na jačanje kadrovskih i materijalno - tehničkih kapaciteta Policije, a sve u cilju još efikasnijeg policijskog djelovanja i rada, radi zaštita interesa i dobrobiti građana - zaključili su u saopštenju.

Šćepanović: Bezbjednosna situacija na primorju stabilna

Tržište nekretnina u Crnoj Gori ne pokazuje znake usporavanja. Cijene zakupa i prodaje stambenih jedinica rastu iz godine u godinu, a u nekim regijama dosežu nevjerovatne iznose. Predsjednik Upravnog odbora Udruženja agencija za nekretnine (UANCG) Stefan Mišković za Portal ETV kaže da u glavnom gradu Crne Gore, zakup garsonjera u naseljima poput Zabjela ili Starog aerodroma kreće se od 300 do 400 eura, dok u novijim zgradama i opremljenijim stanovima može dostići i 500 eura mjesečno. Jednosobni stanovi u popularnim kvartovima kao što su City kvart i Preko Morače iznajmljuju se za 450 do 650 eura, dok se dvosobni kreću od 500 do 700 eura, a luksuzne varijante dostižu i 1.000 eura mjesečno. Na crnogorskom primorju cijene su još više izražene. Tokom ljetnje sezone, zakup garsonjera i jednosobnih stanova u Budvi, Kotoru i Herceg Novom ide i do 600–800 eura, dok se veći stanovi izdaju i za 1.200 eura mjesečno. - Kada je riječ o Glavnom gradu, najpovoljnije je tražiti garsonjeru u predgrađu Podgorice, dok najviše cijene drže luksuzni stanovi u blizini Big fashion centra i dijelu Preko Morače - navodi Mišković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025070801070_32bee11921e6acdb0a8117e7865120dea30e922c30ac00137c9b281bf26145a7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025070801070_32bee11921e6acdb0a8117e7865120dea30e922c30ac00137c9b281bf26145a7" data-rendition-name="original" width="480" height="340" loading="lazy" alt="Stefan Mišković"><figcaption>Stefan Mišković(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  <h2>Kvadrat u novogradnji u Podgorici preko 2.000</h2> Kada je riječ o kupovini, prosječna cijena kvadrata u novogradnji u Podgorici iznosi oko 2.066 eura, dok je na primorju ta cifra viša — 2.328 eura po metru kvadratnom. U luksuznim zgradama i u centru glavnog grada, cijena kvadrata ide i do 3.000–3.500 eura. Najtraženija naselja su područje oko Big fashion centra, Blokovi 5 i 6, Preko Morače i Gorica C. Na primorju, kaže Mišković, cijene stanova u prvoj liniji do mora idu i do 5.000 eura po metru kvadratnom, dok u prestižnim rizortima poput Porto Montenegra, Porto Novog i Luštica Baya kvadrat stana u “resale” fazi može dostići i 15.000 eura, zavisno od pozicije i nivoa opremljenosti. <h2>Na sjeveru povoljnije </h2> Na sjeveru zemlje i dalje se mogu naći povoljnije opcije — u prosjeku oko 1.200 eura po kvadratu, dok je u centralnim opštinama van Podgorice ta cifra nešto niža, oko 1.050 eura. <h2>Dvostruki rast cijena u posljednjih pet godina</h2> Prema riječima Mišković, od 2020. godine do danas, cijene nekretnina u Crnoj Gori porasle su za skoro 100 odsto. Kvadratni metar u novogradnji, koji je tada koštao oko 1.100 eura, sada premašuje 2.150 eura. Zakup stanova takođe je u stalnom porastu, naročito od 2022. godine, kada je došlo do naglog skoka potražnje, posebno među stranim državljanima, digitalnim nomadima i investitorima. Uprkos upozorenjima analitičara da ovakav rast nije dugoročno održiv, interesovanje za crnogorske nekretnine ne jenjava. Luksuzne lokacije i dalje diktiraju cijene, dok standardno tržište ostaje pod pritiskom potražnje i sve manjeg broja dostupnih nekretnina.

Miraš Dušević

Cijene stanova eksplodirale: Zakup garsonjere u Podgorici i 500 eura, kvadrat na moru i 15.000

Uniformisani policijski službenici i službenici kriminalističke policije iz sedam država od danas će u primorskim opštinama Crne Gore patrolirati zajedno sa crnogorskim policajcima.
Iz Uprave policije su saopštili da će to biti realizovano na osnovu Protokola o saradnji tokom turističke sezone, a u okviru projekta "Sigurna turistička sezona".
Kako su naveli, taj projekat Uprava policije sprovodi već 15 godina sa partnerima i policijskim organizacijama Hrvatske, Srbije, Sjeverne Makedonije, Albanije, Italije, Kosova i Rumunije.
Iz policije su rekli da će od danas do 1. septembra uniformisani policijski službenici i službenici kriminalističke policije iz tih zemalja raditi sa kolegama iz Crne Gore, kao vid podrške Regionalnom centru bezbjednosti Jug i pripadajućim odjeljenjima bezbjednosti u primorskim opštinama.
"Na ovaj način, tokom ljetnje turističke sezone, u skladu sa Protokolom i unaprijed definisanom planu, zajedničkim patrolama sa službenicima Uprave policije, policijski službenici iz inostranstva biće podrška naporima crnogorske policije da obezbijedi stabilan bezbjednosni ambijent i ličnu i imovinsku sigurnost turista i građana Crne Gore, kao i svojim sugrađanima u informisanju i eventualnoj pomoći tokom njihovog boravka na crnogorskom primorju", kaže se u saopštenju.
Dodaje se da će kontakt sa tim policijskim službenicima biti moguć putem poznatih i dostupnih brojeva Uprave policije i odjeljenja bezbjednosti u primorskim opštinama - 122.

Od danas na primorju zajedničke patrole crnogorskih i policajaca iz inostranstva

U Crnoj Gori jutros je najviše snijega u Beranama, 35 centimetara (cm), pokazuju podaci objavljeni na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Kako se navodi, na Žabljaku je jutros u sedam sati izmjereno 24 cm snijega, a u Pljevljima 19.
Visina sniježnog pokrivača u Kolašinu i Šavniku iznosi 13 cm, Rožajama 12, Gusinju osam i Plužinama šest.

Najviše snijega u Beranama i na Žabljaku

U Kičevu je poplavljeno nekoliko stambenih objekata i evakuisano je oko 100 osoba, saopštio je danas Centar za upravljanje krizama Sjeverne Makedonije.
Kako se navodi u saopštenju, ti ljudi iz poplavnjenih stambenih objekata u Prilepskoj ulici sada su smješteni u sportskoj dvorani „Hristo Uzunov“ i obezbijeđeni su im hrana, voda, kreveti, dušeci i ćebad.
Na terenu su intervenisale ekipe Crvenog krsta, Direkcije za spasavanje, Regionalnog centra za upravljanje krizama, lokalne vatrogasne jedinice, ekipe Javnog preduzeća Komunalec i Opštine Kičevo.
Registrovana su i izlivanja rijeke Zajaške u području iznad stadiona „Vlazrimi“ i nove škole „Sande Šterjoski“, kao i izlivanja rijeke Treske na poljoprivrednom zemljištu u područjima sela Bigor Dolenci, Vranešti i okoline.
Jake kiše pogodile su i ostale djelove Sjeverne Makedonije, pa je došlo do rasta vodostaja i izlivanja rijeka u Tetovskom, Gostivarskom, Bitoljskom, Prespanskom, Ohridskom i Kičevskom regionu.
Kiša, koja je juče padala cijeli dan, poplavila je pojedine stambene zgrade, poljoprivredno zemljište, podrume, a zabilježena su klizišta i odroni kamenja na nekim putevima.

Poplave u Sjevernoj Makedoniji: Evakuisano oko 100 osoba

Kada se 2025. godina bude analizirala u kontekstu političkih kretanja, moći će se izvući samo jedan zaključak: Ovo je bila godina za desničare, odnosno za populiste koji dolaze s ove strane političkog spektra, piše <a href="https://www.klix.ba/vijesti/svijet/populisti-ce-slaviti-2025-godinu-cijeli-svijet-skrenuo-udesno-trump-ih-poveo-u-velike-pobjede/251226095">Klix.ba</a>.
Od Evrope, preko sve tri Amerike pa do Japana, desničari su redom osvajali izbore ili utvrđivali svoju vlast, dok se lijeve i centrističke stranke još ne mogu pronaći u novoj političkoj realnosti.
<h2>Evropa krenula u desno, s jednim značajnim izuzetkom</h2>
U 2025. godini nije održano previše izbornih procesa u Evropi, ali tamo gdje jeste može se reći da su desničari odnijeli ogromne pobjede.
Na birališta su tako, između ostalih, izašli i građani Njemačke, zemlje koja je po svim važnijim parametrima najveća država u Evropskoj uniji. Iako je Fridrih Merc, aktuelni kancelar ove zemlje, uspio sastaviti vladu, njegov CDU definitivno nije pobjednik, već ta titula pripada radikalima iz AfD-a.
Pod vodstvom Alis Vajdel, koja je predstavila AfD kao znatno manje radikalnu stranku (iako to baš i nije u potpunosti tačno), njemački desničari su osvojili čak 69 mjesta više u Bundestagu nego što je to bio slučaj na prethodnim izborima.
AfD je učvrstio svoju poziciju glavnog političkog odabira na istoku Njemačke, suvereno osvajajući najviše glasova u Tiringiji, Saksoniji, Saksoniji-Anhalt, Meklenburgu i Brandenburgu.
Ove regije su ranije dijelile svoje glasove između radikalne ljevice (Die Linke) i SPD-a, ali te pokrajine sada, politički, pripadaju desnim radikalima.
Zemlja s kojom Njemačka dijeli najdužu kopnenu granicu, Češka Republika, takođe je u 2025. godini održala parlamentarne izbore, te dobila i novu vlast.
Umjesto dosadašnje koalicije okupljene oko centrista iz SPOLU-a, na vlast se vratio Andrej Babiš, čija je stranka ANO 2011 dobila 80 mandata u parlamentu i s radikalima iz SPD-a te strankom Motorista došao do potrebne većine za formiranje vlade koju će sam predvoditi.
Još jedna zemlja koja dijeli ogromnu granicu s Njemačkom je i Poljska, koja je u godini iza nas imala predsjedničke izbore. Pobjedu je, u drugom krugu i dosta tijesno, odnio Karol Navrocki iz desničarske stranke PiS.
Pobjeda Navrockog došla je kao znak uzbune za aktualnu vladu koju predvodi premijer Donald Tusk, koji ima naredne dvije godine da vrati povjerenje Poljaka u svoju liberalno-centrističku većinu.
Na kraju se kao izuzetak ističe Nizozemska, gdje je zabilježen jedini značajan poraz desničara u Evropi. Na vanrednim izborima organizovanim jer su radikali iz PVV-a napustili ionako krhku većinu u parlamentu pobjedu je, pomalo iznenađujuće, odnijela stranka D66, a koju predvodi Rob Jeten.
Lider PVV-a Hert Vajlders se, računajući na talas populizma koji je zapljusnuo cijeli svijet, odlučio srušiti vlast i nadati se da će u naredne pregovore ući stabilniji, ali je na kraju samo izbacio svoju stranku iz bilo kakve kombinacije za formiranje vlasti.
Iako su izbori održani u oktobru, pregovori o formiranju vlasti još nisu završeni, ali je jasno da će predvodnik biti D66 i da sada biraju između lijevo-liberalne i centrističke koalicije.
<h2>Južna i Centralna Amerika, pod Trampovim pritiskom, sve više padaju u populističke ruke</h2>
U Južnoj i Centralnoj Americi je održano nekoliko važnih izbornih procesa u 2025. godini, a ističu se Argentina, Honduras i Čile, gdje su desni populisti ili konsolidovali vlast, ili došli do nje.
U Argentini, potpomognut finansijskom inekcijom od 40 milijardi dolara koja mu je stigla od Donalda Trampa prije izbora, predsjednik Havier Milei je konsolidovao svoju vlast većinom u parlamentu.
Time mu je otvoren put za još radikalnije politike, koje su već rezultirale u hiljadama izgubljenih radnih mjesta, ali koje očigledno imaju podršku stanovništva.
Iako je Tramp imao svoj uticaj i na izborni proces u Argentini, nigdje ga nije imao tako otvoreno i poprilično nadmeno kao u Hondurasu.
Prije predsjedničkih izbora, Tramp je otvoreno prijetio Hondurasu sankcijama ako novi predsjednik ne bude Nasri Asfura, što se na kraju i desilo, uz pomalo nevjerovatan scenarij.
Zbog brojnih neregularnosti, veliki broj glasova je ručno izbrojan te je tek krajem decembra Asfura i službeno proglašen za pobjednika, čime se Honduras "spasio" američkih sankcija, ali i Tramp, pored Najiba Bukelea u El Salvadoru, dobio još jednog saveznika u tradicionalno nepredvidljivoj Centralnoj Americi.
Na kraju vrijedi spomenuti i Čile, gdje je po prvi put na predsjedničkim izborima pobijedio kandidat koji je otvoreno podržavao Augusta Pinošeta, desničarskog diktatora koji je 16 godina suvereno vladao ovom zemljom, a iza sebe ostavio hiljade ubijenih osoba.
Hose Antonio Kast je porazio kandidatkinju Komunističke stranke Žanet Žara, a očekuje se da će njegovom pobjedom ova zemlja ponovo krenuti putem Pinošeta i njegove radikalno desne ideologije.
<h2>Japan dobio izrazito radikalnu premijerku</h2>
Na dalekom istoku vrijedi istaći Japan, koji je održao parlamentarne izbore u 2025. godini iz kojih je kao pobjednica izašla Sanae Takaiči, koja je postala prva žena na čelu vlade ove zemlje u istoriji.
Takaiči je na mjesto premijerke došla nakon što je prvo preuzela liderstvo u stranci LDP, porazivši dosta umjerenijeg kandidata Šinjira Koizumija.
Radi se o osobi koja se ponosi svojim nacionalizmom i konzervatizmom, a dovoljno govori i što kao uzora navodi bivšu premijerku Velike Britanije Margaret Tačer.
Iako još nije imala priliku da pokaže kako će voditi Japan, sve što je Takaiči najavila i sugerisala svojim izjavama pokazuje da i ova zemlja nije preživjela nalet populista koji je definitivno obilježio 2025. godinu.
<h2>Tramp kao figura s kojom populisti "žive i umiru"</h2>
Zanimljivo je da je populizam širom svijeta ponovo u porastu po povratku Donalda Trampa u Bijelu kuću.
U tom kontekstu, 2025. godina je dosta slična 2016., kada su se populisti širom svijeta ohrabrili Trampovom pobjedom i "progurali" se među stranke koje se decenijama nalaze na samom vrhu političke scene u svojim zemljama.
Ipak, loše vijesti za populiste su što njihove vlade generalno kratko traju i taj nalet bi mogao biti već na izmaku.
Već sljedeće godine su populističke vlasti u Mađarskoj i SAD-u na ozbiljnim testovima, a sve ankete sugerišu da ih čeka poraz. Vođeni tim sve izvjesnijim rezultatima, može se desiti i da ideja desničarskog populizma doživi svoj drugi krah tokom naredne godine.
Međutim, to je pitanje za budućnost, a populisti od Japana do Argentine mogu 2025. godinu apsolutno smatrati svojim ogromnim uspjehom.

Populisti će slaviti 2025. godinu: Cijeli svijet skrenuo udesno, Tramp ih poveo u velike pobjede

U gradu Gazi, nakon više od dvije godine rata i razaranja, djeca su ponovo sjela u školske klupe. Tamo gdje su nekada bile učionice, danas su šatori koji služe za obrazovanje.
U naselju Tel al-Hava, na jugozapadu grada Gaze, djeca uče među ruševinama škole Lulva Abdel Vahab al-Katami, koja je pogođena u januaru 2024. godine. Mjesecima je školsko dvorište služilo kao sklonište za raseljene porodice.
Danas je to ponovo mjesto učenja bez zidova, struje i interneta, ali s tablama, bilježnicama i nastavnicima koji pokušavaju vratiti djeci barem djelić normalnosti.
Prema podacima UNICEF-a, više od 97 posto škola u Gazi oštećeno je ili potpuno uništeno tokom rata.
Od oko 658.000 djece školskog uzrasta u Pojasu Gaze, većina gotovo dvije godine nije imala formalno obrazovanje. U tom periodu mnoga djeca su umjesto školskih lekcija učila o gladi, raseljavanju i smrti.
Četrnaestogodišnji Naem al-Asmar pohađao je ovu školu prije njenog uništenja. Tokom rata izgubio je majku u izraelskom vazdušnom napadu.
- To je bila najteža stvar kroz koju sam ikada prošao. Mnogo mi je nedostajala škola. Prije rata imali smo prave učionice, sada su to šatori. Učimo samo četiri predmeta. Nije isto, ali je važno. Škola mi ponovo ispunjava dane - kazao je dječak.
Slične osjećaje dijeli i Rital Ala Harb, učenica devetog razreda koja sanja da postane stomatolog.
- Raseljenje je potpuno prekinulo moje obrazovanje. Nije bilo škole, nije bilo vremena za učenje. Najviše su mi nedostajali prijatelji i moja stara škola - kazala je djevojčica.
Improviziranu školu vodi UNICEF i okuplja djecu iz ove i drugih škola koje su uništene u ratu. Nastava se ne odvija po punom palestinskom nastavnom planu i programu, a predaju se samo osnove: arapski, engleski jezik, matematika i prirodne nauke.
Školu trenutno pohađa oko 1.100 učenika, raspoređenih u tri smjene dnevno, uz samo 24 nastavnika. Dječaci i djevojčice nastavu pohađaju naizmjenično zbog nedostatka prostora.
Osim materijalnih nedostataka, djeca se suočavaju i s teškim psihološkim posljedicama rata. Više od 100 učenika izgubilo je jednog ili oba roditelja, mnogi su ostali bez domova ili su svjedočili ubistvima.
UNICEF upozorava da je situaciju dodatno pogoršalo ograničenje ulaska humanitarne pomoći u Gazu. Ukazali su da nedostaju papir, sveske, olovke, gumice te druga osnovna sredstva bez kojih je obrazovanje gotovo nemoguće.

Tag: primorje