<p>Svaki drugi novinar u Crnoj Gori tvrdi da se suočio sa pritiscima tokom obavljanja posla, a čak 62,1 odsto njih je svjedočilo situacijama u kojima su žrtve pritiska bile njihove kolege, saopšteno je iz Udruženja za odgovorni i održivi razvoj (UZOR).

Iz te nevladine organizacije su rekli da je to jedan od glavnih zaključaka istraživanja „Druga strana novinarske medalje“.

To istraživanje, kako su naveli, pokazuje da su na zaposlene u medijima pritisak najčešće vršili predstavnici vlasti – 39,6 odsto, zatim biznis zajednica 11,3 odsto, dok su predstavnici opozicije i drugi mediji bili izvori pritiska za 7,5 odsto novinara.

<b>Maja Nikolić</b> iz UZOR-a kazala je da je najzastupljeniji oblik pritiska uznemiravanje, koje je iskusilo 35,8 odsto ispitanih novinara.

- Ciljani nadzor se nalazi na drugom mjestu sa 15,1 odsto, dok je ekonomski pritisak, uključujući prijetnje otkazom i smanjenje plate, doživjelo 13,2 odsto ispitanika - navodi se u saopštenju.

Nikolić je rekla da je 13,2 odsto ispitanika istaklo i druge oblike pritiska, kao što su uvrede, prebukiranost zadacima, cenzura, mobing i prijetnje.

- Najčešće korišćena metoda bili su telefonski pozivi i/ili SMS poruke, koje je navelo 34 odsto novinara, dok su direktni susreti kao način vršenja pritiska, apostrofirani od 28,3 odsto ispitanika - navela je Nikolić.

Ona je dodala da su društveni mediji takođe korišćeni za vršenje pritiska, što je iskusilo 18,9 odsto novinara, dok je njih 15,1 odsto doživjelo indirektne prijetnje preko posrednika.

- Među novinarima koji su bili izloženi pritiscima ili napadima, čak 56,6 odsto se prvo obratilo uredniku, porodica je bila obaviještena u 15,1 odsto slučajeva, dok su vlasnik i pravna služba bili prvi kontakt za 7,5 odsto ispitanika - kaže se u saopštenju.

Istraživanje UZOR-a, kako je navela Nikolić, govori da su novinari nedovoljno informisani o procedurama za prijavljivanje pritisaka u svojim radnim sredinama, što dodatno otežava njihovu zaštitu.

- UZOR vidi kao alarmantan podatak to što više od polovine crnogorskih novinara napominje da im nijesu dostupne edukacije ili treninzi, koji će ih naučiti kako da se nose s potencijalnim pritiscima - kaže se u saopštenju.

U kvantitativno kvalitativnoj studiji „Druga strana novinarske medalje“ navodi se da je period prikupljanja podataka trajao od avgusta do 1. novembra ove godine.

- Metodologija korišćena u studiji obezbijedila je praktičan način prikupljanja informacija od novinara u ograničenom vremenskom periodu, koristeći postojeće kontakte kako bi se došlo do uzorka od 103 ispitanika - piše u studiji.

Kako se navodi, iako nalazi pružaju vrijedne uvide, oni se najbolje tumače kao indikativni za ovu specifičnu grupu učesnika, a ne kao generalizacija za sve novinare.

Pored anketnog istraživanja, sprovedeno je i deset dubinskih intervjua sa predstavnicima medija u Crnoj Gori.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

UZOR: Svaki drugi novinar trpi pritiske

<p>Osumnjičeni<b> Zoran Pažin </b>u svom paničnom reagovanju više je priznao nego što je negirao svoju institucionalnu umiješanost u pritiscima na bivšeg agenta CIA- e <b>Džozefa Asada, </b>naveli su u zajedničkoj izjavi lideri Koalicije "Za budućnost Crne Gore" Andrija Mandić i Milan Knežević.</p>
<p>Pažin je danas demantovao njihovu izjavu o navodnim pritiscima i maltretiranju advokata okrivljenog Asada, navodeći da je u pitanju bezočna lađ, sračunata na unošenje konfuzije i plasiranje u javnost neistina, "ne bi li na taj način napravili dodatan pritisak na pravosuđe sa pozicije političke moći i vlasti i ujedno popravili svoj, raznim aferama, narušen rejting".</p>
<p>- Istina je sasvim suprotna u odnosu na ono što su u pokušaju senzacionalizma iznijeli u svom medijskom teatralnom nastupu - rekao je Pažin.</p>
<p>Sa druge strane, Mandić i Knežević ponavljaju da je SDT bivšeg potpredsjednika vlade i ministra pravde je sumnjiči zaza krivično djelo protivzakoniti uticaj. </p>
<p>- A status osumnjičenog je dobio na osnovu izjave, kako Zoran Pažin kaže, njegovog prijatelja britanskog advokata <b>Tobija Kedmena</b>, koji tvrdi da je od strane osumnjičenog Z.P. bio saslušavan nekoliko puta u njegovoj rezidenciji. Na tim saslušanjima u vili Gorica, osumnjičeni Zoran Pažin je tražio od advokata Tobija Kedmena da njegov klijent Džozef Asad lažno optuži lidere DF-a Andriju Mandića i Milana Kneževića - navedeno je u saopštenju Mandića i Kneževića koji su, dostavili izjavu Kedmena i dopis SDT-a.</p>
<p>Navode Pažina da vrše pritisak na pravosudne institucije, doživljavaju kao klasičnu zamjenu teza. </p>
<p>- Naprotiv, mi sa jučerašnjim i današnjim regaovanjem, činimo sve da dođe od oslobađanja pravosudnih institucija od bilo koje vrste političkog pritiska. A osumnjičenog Z.P. podsjećamo da je od strane SDT-a upravo on označen za djelo protivzakonitog uticaja sa pozicija nekadašnjeg potpredsjednika vlade i ministra pravde. Takođe ga podsjećamo na izjavu <b>Duška Markovića</b>, tadašnjeg premijera, da će optužnica protiv lidera DF-a biti potvrđena mjesec dana prije njene kontrole u Višem sudu. Posebnu pažnju osumnjičenom Z.P. skrećemo i na izjavu <b>Mila Đukanovića</b>, koji je na funkciji predsjednika države, u jednom intervjuu na Javnom servisu, saopštio da će lideri DF-a prvostepeno biti presuđeni što se i desilo. Ovo su klasični primjeri političkih i institucionalnih pritisaka na koje je osumnjičeni Z. P.  izgleda zaboravio, i onda kroz pokušaj zamjene teza želi od sebe da napravi nevino jagnje koje žele da rastrgnu krvoločni vuci iz DF-a - naglasili su Mandić i Knežević.</p>
<p>Ističu da Pažin nema problem sa njima, već sa SDT-om koje ga je označilo kao osumnjičenog, a što on, kako tvrde, nijednog trenutka nije negirao. </p>
<p>- Z.P. ima problem i sa iskazom advokata Tobija Kedmena koji nijednom nije negirao. I na kraju, ima problem i sa samim sobom zato što je teško zloupotrijebio svoju funkciju ministra pravde i potpredsjednika vlade - zaključili su Mandić i Knežević.</p>

Mandić i Knežević: Pažin više priznao nego što je negirao umiješanost u pritiscima na bivšeg agenta CIA

<p>Aktivizam mladih, kroz debatu i javni dijalog, gradi njihovo kritičko mišljenje i odgovornost, čineći ih osloncem za razvoj demokratskog društva i uspjeh Crne Gore u evropskim integracijama.</p>
<p>To je poručeno na debati - Krug ideja - koju je u okviru projekta - Nova generacija: mladi i EU horizonti -uz podršku Ministarstva evropskih poslova Crne Gore, organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).</p>
<p>Debata je okupila 15 mladih učesnika/ca koji su imali priliku da kroz kružnu diskusiju razmjenjuju mišljenja i stavove sa Igorom Lukšićem, bivšim premijerom Crne Gore, i Srdanom Kosovićem, novinarom.</p>
<p>Oni su debatovali o ključnim temama vezanim za budućnost mladih i evropske perspektive Crne Gore u sasvim novom formatu. Teme su izabrali baš mladi, shodno onim sociopolitičkim dešavanjima koje smatraju relevantnim i vrijednim preispitivanja.</p>
<p>Direktorica CEDEM-a, Nevenka Vuksanović, istakla je da im predstavlja čast što imaju priliku da kroz direktan razgovor sa mladima promovišu aktivno građanstvo.</p>
<p>- Ova aktivnost, Krug ideja, realizuje se u okviru projekta Nova generacija: mladi i EU horizonti, koji su omogućeni uz podršku Ministarstva evropskih poslova. Zajedno sa njima, nastojimo približiti mladima značaj evropskih integracija, očuvanja demokratije u crnogorskom društvu i podstaći ih na aktivno učešće u građanskom životu - kazala je Vuksanović.</p>
<p>Dodala je da je ideja za ovu aktivnost proistekla iz prethodne inicijative Maraton inovacija, koja je mladima pružila priliku da predstave svoje najbolje ideje, kao i da će CEDEM uvrstiti ovaj debatni format kao svoju stalnu aktivnost sa ciljem podsticanja aktivnog građanstva i participativnog odlučivanja.</p>
<p>- Jedna od tih ideja bila je upravo Krug ideja. Na osnovu govora i argumentacije učesnika, kroz najbolje primjere logike, dodijelićemo tri nagrade: za najboljeg govornika i govornicu, za najboljeg logičara i logičarku, kao i za govor koji je imao najviše šarma i humora - navela je Vuksanović.</p>
<p>Bivši premijer Crne Gore prof. dr Igor Lukšić podsjetio je na riječi Monteskijea da - apatični građanin mnogo više doprinosi pasivizaciji društva i njegovom usporavanju, nazadovanju i stagnaciji nego bilo koji oblik autokratije“.</p>
<p>- To ukazuje na ključnu ulogu aktivizma. Razvoj svakog ljudskog društva počiva na aktivizmu građana, što treba podsticati. Debate, posebno rad sa mladim ljudima, u tom kontekstu imaju izuzetno veliki značaj - istakao je Lukšić.</p>
<p>On smatra da debate pomažu mladima da izgrade samopouzdanje, povećaju interesovanje za društvene probleme i razviju spremnost da ponude rješenja – bilo kroz same debate, inicijative, rad u civilnom sektoru ili kasniji profesionalni angažman.</p>
<p>- Ako se u ranoj dobi usade vrijednosti poput kritičkog mišljenja, aktivizma i preuzimanja odgovornosti, takve vrijednosti mogu na bolje mijenjati jedno društvo - zaključio je Lukšić.</p>
<p>Profesor istorije i debate, kao i koordinator Debatnog kluba Gimnazije - Panto Mališić“ iz Berana, Marko Radojević, istakao je da debata ima ključnu ulogu u razvoju mladih, posebno kada je riječ o kritičkom mišljenju i izražavanju stavova.</p>
<p>- Debata omogućava mladima da kontinuirano istražuju i nastupaju u javnosti, bilo da su to školski nastupi, događaji poput današnjeg ili čak televizijski nastupi. Sve to doprinosi jačanju njihovog samopouzdanja, smanjenju treme i razvoju vještina izražavanja. Kroz pripremu tema, istraživanje i debate, mladi ne samo da razvijaju kritičko mišljenje, već i stiču iskustva koja im pomažu u budućim izazovima - kazao je Radojević.</p>
<p>Pozvao je mlade da se aktivno uključe u debatne klubove u svojim školama, lokalnim zajednicama i na fakultetima, navodeći da na taj način mogu &nbsp;doprinijeti rješavanju važnih društvenih problema i postati aktivni u promjenama.</p>
<p>Učesnica debate Iva Joksimović iz Berana istakla je da debatovanje omogućava učenicima i učenicama da razvijaju različite vještine, poput kritičkog mišljenja i snalažljivosti u trenutku.</p>
<p>- Na ovom događaju imamo priliku da debatujemo sa izuzetno vještim retoričarima, što nas motiviše da brže razmišljamo i pripremamo se za izazovnije govore - kazala je Joksimović.</p>
<p>Dodala je da su mladi oslonac društva i da bi veće zalaganje za evropske integracije doprinijelo povećanju šanse da Crna Gora postane članica Evropske unije.</p>
<p>Učesnik debate Luka Deretić iz Podgorice kazao je da je ovo iskustvo imalo pozitivan uticaj na njega, navodeći da će izvući pouke koje će mu pomoći u unapređenju njegovih vještina.</p>
<p>- Što se tiče onoga što sam naučio iz ove debate, rekao bih da sam najviše uspio da potisnem tremu i da sada imam još veću sigurnost u javnim nastupima. Priprema za debatu podrazumijeva istraživanje o određenoj temi, dok sama debata uključuje razmjenu argumenata o toj temi. Zbog toga je ovo jedan od najboljih načina da se dođe do korisnih zaključaka i pouka o obrađivanoj temi - kazao je Deretić.</p>
<p>Pozvao je mlade da se okušaju u debati, jer, kako je istakao, debata predstavlja spoj učenja, javnog nastupa, argumentovane rasprave i sticanja vrijednog iskustva.</p>
<p>Učesnica debate Darinka Račić iz Berana kazala je da je debata vid razgovora gdje mladi imaju priliku da razvijaju svoje motoričke sposobnosti, sposobnost kritičkog mišljenja, kao i da shvate da postoje različite stavovi, da imaju mogućnost da promijene svoj stav uz pomoć određenih argumenta i dobre argumentacijske linije.</p>
<p>- Moja poruka za mlade bi bila ta da je debata lijep predmet, u kojem će usavršiti njihovu sposobnost da razumiju svijet u kojem se trenutno nalazimo i da se uklope u jedno svakidašnje društvo - navela je Račić.</p>

Mladi oslonac za razvoj demokratskog društva i uspjeh u evropskim integracijama

<p>Kadrovi iz ,,postavgustovske“ većina, posebno iz redova Demokrata Alekse Bečića, uživaju poštovanje i podršku evropskih prijatelja: dr <b>Ana Tripković Marković</b>, direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore izabrana je na Generalnoj skupštini Evropske komisije za putovanja (ETC) za izabrana za potpredsjednicu te organizacije – ističe se u saopštenju iz crnogorske NTO od prije dva dana.&nbsp;</p> <p>Bila je to, kaže se u saopštenju, velika, do sada nezabilježena počast za Crnu Goru.&nbsp;</p> <p>- Ovo je ujedno i prvi put da predstavnik Crne Gore bude izabran za poziciju u okviru Predsjedništva ETC. Protivkandidat u izboru bio je direktor Nacionalne turističke organizacije Švajcarske, <b>Martin Nydegger </b>– ističe se u objavi koju je, očigledno, baš iz Luksemburga nadgledala direktorica NTO.</p> <p>Koja je, inače, članica Demokrata Crne Gore <b>Alekse Bečića</b>, pa je promtno izbacila samohvalisavu objavu za medije i društvene mreže.&nbsp;</p> <p>Bilo bi razloga za slavlje da je tačna informacija da je predsjednica NTO Crne Gore i funkcionerka Demokrata zaista prva crnogorska predstavnica u vrhu Evropske komisije za putovanja (ETC).&nbsp;</p> <p>Ali, nije prvi, već – drugi put!&nbsp;</p> <p>Još 2014. godine tadašnji direktor Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, <b>Saša Radović</b>, imenovan je u sam vrh ETC-a: izabran je za člana novog Borda direktora Evropske komisije za putovanja.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123111152_c23876741c2a744a330f6a23024ebc21bba00d8f79f72c51f12d0eb205a46391.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241123111152_c23876741c2a744a330f6a23024ebc21bba00d8f79f72c51f12d0eb205a46391" data-rendition-name="original" width="618" height="420" loading="lazy" alt="Vijest iz 2014. godine o izboru Saše Radovića"> </figure>  <p>I tada je bilo samohvale u prigodnom saopštenju: ,,Imenovanje Radovića za člana novog Borda direktora značajno je priznanje za jednu zemlju koja još nije punopravni član Evropske unije. Radović predstavlja grupu jugoistočne Evrope u kojoj su, pored Crne Gore, Turska, Kipar i Malta”.&nbsp;</p> <p>No, ova informacija bila je – tačna, za razliku od objave NTO od prije dva dana. Samo, ne treba da se iko čudi, objava funkcionerke Demokrata savršeno se uklapa u sistem koji ta stranka praktikuje i koji ima za cilj medijsku i političku glorifikaciju čelnika Demokrata.&nbsp;</p> <p>I sve se to događa, samo dan nakon hvatanja Alije Balijagića u Srbiji, kada je svim crnogorskim građanima postala očita totalna nesposobnost čelnika Demokrata Alekse Bečića i Danila Šaranovića koji kontrolišu sektor bezbjednosti.&nbsp;</p> <p>I nije samo ,,slučaj Balijagić“: čelnici Demokrata bezočno pokušavaju da vlastitu nesposobnost prikriju napadima na stari, nenarodni režim prije avgusta 2020. godine, ali i atacima na medije koji se drznu da saopšte istinu o njima. &nbsp;&nbsp;</p> <p>Tako valja tumačiti i ovaj neuspjeli spin: kao pokušaj da se, nakon neslavnih rezultata u sektoru bezbjednosti, partija Aleksa Bečića podigne rejting preko drugih oblasti koje kontrolišu.&nbsp;</p> <p>Sad su uhvaćeni u obmani, ali svakako ih to neće demoralisati. &nbsp;&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>

NEUSPJEŠNO SAMOHVALISANJE DEMOKRATA: Prvi put je ipak - drugi put?!

<p>Dvostruko ubistvo <b>Žarka Pejakovića</b> i <b>Petra Lipovine </b>početkoom movembra<b> </b>na kružnom toku<b> </b>u Podgorici, ubistvo <b>Gorice Medojević</b>, te pokušaji ubistva <b>Nenada Vujovića</b> i <b>Darka Ugarkovića</b>, rasvijetljena su, a spriječena je likvidacija u Nikšiću, saopštio je danas vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala <b>Lazar Šćepanović</b> na vanrednoj konferenciji za medije.</p>
<p>On je kazao da je zbog ubistva Lipovine i Pejakovića procesuirano osam osoba, među kojima i dvojica direktnih izvršilaca.</p>
<p>Šćepanović je naveo da je u tom slučaju prvo uhapšen <b>Sava Kaluđerović</b>, a potom i <b>Aleksandar Dacic</b>, <b>Nikoleta Uskoković</b>, <b>Miljana Marijanović</b>, T.F. (41) iz Andrijevice, ali i direktni izvršioci C.A. (28) iz Beograda i <b>Vuk Lalatović</b> iz Nikšića.</p>
<p>Kako je kazao, jedan od osumnjičenih koji je direktni izvršilac, zbog nedonošenja prvostepene presude pušten je iz pritvora krajem maja 2024. godine.&nbsp;</p>
<p>Govoreći o ubistvu Gorice Medojević, kazao je da su službenici Uprave policije preduzeli brojne mjere i radnje i identifikovali neposredne izvršioce i podsjetio su za to ubistvo osumnjičeni <b>Srđan Vukčević</b> koji je uhapšen i <b>Nebojša Vujković</b> za kojim se još traga.</p>
<p>On je kazao da su sinoć u Nikšiću uhapšeni M.S. i R.M. iz Srbije zbog planiranja ubistva jedne osobe, čiji identitet nije saopštio.</p>

Šćepanović: Rasvijetljena tri ubistva i dva pokušaja

<p>Bjelopoljska policija saslušala je Petra Kljajevića zbog govora mržnje tokom protesta mještana Vraneške doline, 18. novembra, nezadovoljnih što policija nije uhapsila Aliju Balijagića, dvostrukog ubicu, koji je u selu Sokolac 25. oktobra ubio Milanku i Jovana Madžgalja, sestru i brata, u njihovoj kući, gdje je prethodno tokom dana, kako su ranije prenijeli mediji, jeo i pio.</p> <p>Balijagić je u međuvremenu, 21. novembra pronađen i uhapšen u Republici Srbiji u selu Pribojska Goleša.</p> <p>Bjelopoljac Petar Kljajević na protestu 18. novembra medijima je saopštio užasne poruke na račun Muslimana/Bošnjaka, dovodeći Balijagićev zločin u vezu sa vjerskim ekstremizmom.</p> <p>- Mi smo digli glas srpski protiv islamskog fundamentalizma. Tako ćemo zaustaviti i gradnju džamije u centru grada. Neka se ne nadaju, neće moći to uspjeti. Ovo je opomena. Hoće da obilježavaju 100. godišnjicu progona muslimana iz Vraneške doline. Ne može to više. Svijet je krenuo. Jevreji, Amerika i NATO se bore protiv islamskog funfamentalizma, iako su ga stvorili. I mi Srbi ćemo sad morati da se borimo protiv tog islamskog fundamentalizma - rekao je on, pored ostalog.</p> <p>Izvori Portala ETV iz policije kažu da je slično ponovio i njima tokom saslušanja.</p> <p>Pravdao se da nije nacionalista i da nikoga ne mrzi, ali je ubijeđen da „islamski fundamentalizam“ jača u Crnoj Gori. Rekao je i da nije ekstremista i da nikome ne želi zlo, ali da se „islamski fundameentalizam“ mora zaustaviti.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112221114_f4f289c94f44b6faa845dc5f734d38c1192d62b669b9f49eb151dcaf32c025df.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024112221114_f4f289c94f44b6faa845dc5f734d38c1192d62b669b9f49eb151dcaf32c025df" data-rendition-name="original" width="328" height="242" loading="lazy" alt="Petar Kljajević"> <figcaption>Petar Kljajević<span></span></figcaption> </figure>  <p>Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju formiralo je predmet protiv Kljajevića, a po krivičnoj prijavi bjelopoljskog odbora Stranke pravde i pomirenja (SPP), zbog podsticanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje.</p> <p>- U cilju provjere navoda iz krivične prijave i predmetnog video materijala Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju preduzima mjere i radnje radi utvrđivanja da li u radnjama lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti – naveli su u odgovoru na naša pitanja.</p> <p>Iz Stranke pravde i pomirenja saopštili su da istup Kljajevića tumače kao javni poziv na nasilje i mržnju protiv bošnjačkog–muslimnaskog naroda u Bijelom Polju i Crnoj Gori.</p> <p>Upozorili su i da ovo nije prvi put da on poziva na nasilje i mržnju prema bošnjačkom–muslimanskom narodu, te da to čini još od 1992. godine.</p> <p>- Bjelopoljski odbor SPP podržava proteste građana na Slijepač mostu i poziva organizatore, da se ograde od ovog ekstremiste, koji pokušava da vrati 1992. i zavadi građane - saopštili su oni.</p> <p>Iz Bošnjačke stranke pozvali su Specijalno državno tužilaštvo, a povodom prijetnji Muslimanima/Bošnjacima da više neće moći da klanjaju u Bijelom Polju, da „ispitaju koja je to organizacija kojoj pripada Kljajević i za čije interese on radi“.</p> <p>Zbog Kljajevićevog govora mržnje oglasio se i Kolegijum predsjednika Opštine Bijelo Polje Petra Smolovića ističući da očekuju „od svih aktera društvenog života da šalju poruke mira i strpljena kako bi očuvali vjekovni sklad, multikulturalnost i toleranciju kojom se Bijelo Polje ponosi“.</p> <p>Netačnu, ali opasnu tezu, da je Balijagić zločin u selu Sokolac počinio iz vjerskih pobuda prvi je u javnost plasirao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić početkom novembra kada je na konstataciju urednika emisije „Ćirilica“ na Hepi televiziji da je Balijagić „muslimanski fanatik“ koji je sestru i brata Madžgalj ubio kada je u njihovoj kući vidio ikone, potvrdio da je to jedna od mogućih opcija. Kazao je i kako od „obavještajnih veza iz Crne Gore“ imaju podatke da je Balijagić u zatvoru postao „pravi fanatik, ekstremni, radikalni islamist“.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112221118_b6b64c3ecc503b170261236137a907274da20a59a8e8d5ac6d6725270c8ef55d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024112221118_b6b64c3ecc503b170261236137a907274da20a59a8e8d5ac6d6725270c8ef55d" data-rendition-name="original" width="899" height="457" loading="lazy" alt="Kuća ubijenih Madžgalja"> <figcaption>Kuća ubijenih Madžgalja<span>(Photo: RTCG)</span></figcaption> </figure>  <p>Čak se nadovezao i na užasni zločin počinjen prije 100 godina u Vraneškoj dolini, tadašnjim Šahovićima, kada su po nalogu državnih vlasti Kraljevine SHS pobijene i prognane muslimanske porodice koje su naseljavale taj kraj, pokušavajući da ubistvo Madžgalja dovede u vezu sa tim, a Balijagića je predstavio kao osvetnika?!</p> <p>Crnogorske vlasti nijesu reagovale na opasne Vučićeve laži, osim što su Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost zajedničkim saopštenjem dementovale njegove tvrdnje.</p> <p>Alija Balijagić je teški prestupnik koji je više od polovine života proveo u zatvoru, a osuđivan je za razna krivična djela, čak i za silovanje starice.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112221114_c7be85a612b7b45886ae9038da0e98746bd293d25424be248f74478ab880d886.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024112221114_c7be85a612b7b45886ae9038da0e98746bd293d25424be248f74478ab880d886" data-rendition-name="original" width="720" height="1559" loading="lazy" alt="Alija Balijagić"> <figcaption>Alija Balijagić<span></span></figcaption> </figure>  <p>Ministarstvo pravde Crne Gore juče je Ministarstvu pravde Republike Srbije uputilo elektronskim putem zahtjev za njegovo izručenje.</p> <p>- Izručenje imenovanog se traži radi vođenja krivičnog postupka po naredbi o sprovođenju istrage Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju zbog krivičnog djela teško ubistvo iz člana 144 stav 1 tač. 1 i 8 Krivičnog zakonika Crne Gore u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija iz člana 403 stav 3 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore - navedeno je u saopštenju.</p> <p>Balijagić je Vraneškom dolinom lutao danima prije nego je počinio zločin. Bio je u bjekstvu, a policija je za njim tragala zbog krađe puške iz jedne kuće u Bijelom Polju. Mještanima Vraneške doline predstavljao se kao lovac i pričao da traga za kerovima koje je izgubio.</p> <p>Prilikom hapšenja u Srbiji nije pružao otpor. Kod njega su pronađene dvije puške, kako su saopštile srpske vlasti, obije sa metkom u cijevi.</p>

Petar Kljajević rekao da nikoga ne mrzi i opet govorio o islamskom fundamentalizmu

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>