Advokat Veselin Radulović kazao je u razgovoru za Portal ETV da smatra da će funkcioneri Demokrata „povećati“ pritisak na one koji kritikuju njihove loše odluke i da će nastaviti da se iz poslaničkih klupa „obračunavaju“ sa svima koji drugačiji misle i koji budu ukazivali na njihove loše postupke i propuste.
- Očekujem da taj pritisak iz dana u dan raste, jer psihološki profili tih ljudi koji to rade, govori u prilog tome. Evo vidjeli smo ovih dana da su uspjeli da od Vlade izdejstvuju da njihov kadar bude izabran u punom mandatu za direktora policije. Vidjeli smo i neposredno nakon toga izbora kako se taj čovjek ponašao u Skupštini prethodnih dana na jedan kranje neprimjeren, nervozan ali donekle i nevaspitan način – kazao je advokat Radulović.
<h2>KRŠENJE USTAVA</h2>
On je problematizovao odnos direktora policije Lazara Šćepanovića prema civilnom sektoru. Radulović je decidan da oni nemjeravaju da nastave sa pritiskom i da se boji da neće stati sve do onog momenta dok ih zakon i institucije ne zaustave.
Za advokata Radulovića prijedlog izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima koji podrazumijeva da se u skraćenoj proceduri primaju i otpuštaju službeni Ministrastva unutrašnjih poslova predstavlja pokušaj stavljanja policije pod potpunu političku kontrolu. On ističe da nema govora da se radi o pokušaju profesionalizacije policije već naprotiv.
- U julu je gotovo identičan prijedlog bio u skupštinskoj proceduri od poslanika Demokratske Crne Gore. On je povučen zbog reakcije javnosti i Evropske komisije i odlučeno je da taj prijedlog mora prethodno ići na mišljenje Evropskoj komisiji. Očekivalo se da ljudi koji stoje iza toga da se urazume. Očekivao sam negdje da oni, ipak, to neće uradIti u kontekstu onog prethodnog odgovora. Mislim da oni srljaju i dalje i nažalost dobili su podršku od Vlade. Prijedlog je ušao u skupštinsku proceduru – objasnio je Radulović.
On je dodao da nijesu vodili računa o tome da se usaglasi sa evropskim standardima i da nijesu sačekali mišljenje Evropske komisije, ali građani su vidjeli reakciju Evropkse komisije koja treba da da to mišljenje, a o sadržini tog prijedloga je, kako kaže, suvišno govoriti.
Iz tog prijedloga, prema riječima Radulovića, vidi se brutalno kršenje Ustava i primjene procedure koja isključivo odgovara jednoj političkoj partiji, a koja
podrazumijeva da od volje pojedinca zavisi da li će neko biti zaposlen u policiji, da li će neko ostati da radi, da li će neko biti targetiran kao saradnik kriminalnih klanova ili označen kao osoba za koju postoje smetnje za rad u policiji, bez ikakvih dokaza i to od Komisije koju je formirao ministar.
Sve je to, upozorava advokat, suprotno evropskim standardima i on je siguran i ukoliko taj prijedlog prođe skupštinsku proceduru ako se usvoji u Skupštinu da će na kraju Sud sve te odluke poništiti.
<h2>O PRIJAVAMA</h2>
U razgovoru advokat Radulović se osvrnuo i na krivične prijave i dopune krivičnih prijava koje je Specijalnom državnom tužilaštvu podnosio od avgusta do sredine decembra protiv čelnih ljudi bezbjednosnog sektora i funkcionera Demokrata. Do sada nije dobio povratnu informaciju o statusu tih prijava, iako je podnosio urgencije i tražio da ga obavijeste što su preduzeli.
Radulović je podsjetio da Zakonik o krivičnom postupku predviđa roko od tri do šest mjeseci u nekim složenijim činjenično pravnim predmetima, a možda bi se upravo te prijave koje je on podnio tako mogle tretirati, tako da Specijalno državno tužilaštvo je još u zakonskom roku.
- Ono što jeste malo čudno i neuobičajeno je to što nije dobio nikakvu povratnu informaciju o prijavam iako je upućivao urgenciju, a to u ranijm predmetima nije bio slučaj – uvijek sam dobijao informaciju da li je formiran predmet i da li su neke radnje preduzete. Za sada su te informacije izostale. Malo je to čudno, ali da sačekam da vidim da li će Tužilaštvo u narednom periodu po mojim prijavam nešto preduzeti, a što je obavezno po zakonu – objasno je Radulović.
On smatra da SDT do sada ništa nije radilo po njegovim prijavama i to na neki način izaziva sumnju u objektivnost te institucije jer su u tim krivičnim prijavam osumnjičeni funkcioneri političke partije koja je trenuto na vlast u Crnoj Gori.
- Nažalost neću reći ništa novo ako kažem da Tužilaštvo ni sada ni prethodnih godina i decenija nije moglo da se pohvali da je potpuno profesionalno postupalo prema osobama koje imaju političku moć i koje obavljaju vlast – istakao je Radulović.
On očekuje da državni organi rade svoj posao ne isključujući mogućnost da postoje objektivne okolnosti zbog kojih SDT nije provjerilo navode iz prijava koje je podnio.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Demokrate će povećavati pritisak na kritičare i neće stati dok ih institucije ne zaustave

Crnogorsko društvo ulazi u tešku fazu političkog i pravnog razvoja. Tako aktivnosti Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) ukazuju da postoje ozbiljne pravne indicije da se radi o pritisku na određene medije i na demokratsko kritičko mišljenje. To je u razgovoru za Televiziju E, kazao profesor prava i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu Nebojša Vučinić.
On ukazuje da, bez obzira na cjelokupan politički, pravni i moralni kontekst, crnogorski sudovi i sudije imaju kredibilitet da izvedu stvari na čistac.&nbsp;
- Osnovna funkcija medija u demokratskom društvu je demokratska kritika vlasti. Nećemo da se koristimo njihovom metodologijom pa da presuđujemo prije suđenja, da posebno dovodimo u pitanje pretpostavku nevinosti koja je u Crnoj Gori nažalost dovedena do apsurda, ali kažem postoje veoma ozbiljne i političke, pravne i društvene indicije da je ovdje u pitanju određeni pritisak i da se tužilaštvo i određeni organi koriste kao poluga vlasti za obračun sa neistomišljenicima, ali bez ikakvog prejudiciranja - rekao je Vučinić.
Govoreći o privođenjima prethodnih dana, kaže da je sva spektakularna predstava sračunata da pridobije javno mnijenje za nešto za što se, cijeni on, ne može tek tako lako pridobiti.
- U svim situacijama gdje ima puno buke i spektakla - ima malo suštine i malo sadržine. Zbog svega toga je doziranje informacija, biranje podobnih medija, privilegovanih koji će objaviti što se radi, o čemu se radi, za sve to, najblaže rečeno, postoje indicije da je veoma sumnjivo, da se radi o nekoj vrsti političkog pritiska u kontekstu disciplinovanja političkih neistomišljenika, bilo pojedinaca, bilo medija - istakao je Vučinić.
Strahuje da crnogorsko društvo gubi i pretenzije da bude demokratsko, &nbsp;jer kako podsjeća, u svakoj presudi Evropskog suda je sadržan pasus iz člana 10 o slobodi slobodnog mišljenja i izražavanja, slobodi medija.
- Svrha medija je demokratska kritika vlasti, ne kritika radi kritike, nego težnja da se vlast natjera da radi u skladu sa opštim interesima i interesima većine građana u jednom društvu. U tom kontekstu ni to nije ništa novo, bilo je takvih pokušaja, uvijek te autoritarne, nedemokratske strukture, čak i u nekim formalno demokratskim sistemima nastoje da postave medije i kritičko mišljenje pod svoju kontrolu. Očigledno je da su procijenili da u ovoj situaciji, a vrlo je složena situacija i politička i pravna, moralna, ekonomska, kako god hoćete u Crnoj Gori, da treba malo disciplinovati medije, pojedine novinare, pojedine intelektualce koji slobodno kritički iznose svoje mišljenje u odnosu na ovu našu pravno političku zbilji - naglasio je Vučinić.
Na pitanje koliko su česti slučajevi da novinari i mediji traže preko Evropskog suda za ljudska prava zaštitu, bivši sudija tog suda kaže da postoji indicija da u aktuelnom slučaju ima dosta materijala za žalbu sudu u Strazburu.&nbsp;
- Morate proći odgovarajuće procedure crnogorskog pravosudnog sistema, sve do Ustavnog suda, pa onda ići. Bilo je slučajeva, ne toliko mnogo, iako po članu 10 i slobodi izražavanja mišljenja ima dosta presuda, ali nije bilo baš previše slučajeva kada su vlasti institucionalizovano napadale pojedine medije, ali bilo je pojedinih slučajeva i protiv Mađarske, bilo je protiv Češke, protiv Slovačke, bilo je čini mi se i protiv Švajcarske, gdje su mediji tužbama protiv tih država nastoji da očuvaju svoju nezavisnost i svoj integritet, i da onu osnovnu funkciju koju mediji vrše, a to je demokratska kritika vlasti - rekao je Vučinić.
Smatra i da je krajnja opcija opcija koju targetirani mediji i novinari mogu da iskoriste Sud za ljudska prava u Strazburu, ali dodaje da se nada da do toga neće doći.
- Mislim da će oni kroz nezavisne i pravične postupke izvesti na čistac ove stvari i ukazati da li je neko kriv ili nije. U slučajevima kao porodica Krstović postoji jaka indikacija u prilog teze koju sam pomenuo na početku - da pravo na pretpostavku nevinosti ne funkcioniše, jedan temeljni pravni princip koji je rezultat vjekovnih revolucija u Evropi, jednostavno ne funkcioniše u Crnoj Gori. Kažem da imam povjerenja u sudove i nadam se da će sudovi dovesti stvari do kraja - zaključio je Vučinić.

Portal ETV

Vučinić: Postoje ozbiljne pravne indicije da se radi o pritiscima na određene medije i demokratsko kritičko mišljenje

Zahvaljujući opstrukciji predstavnika partija na vlasti skupštinski Odbor za antikorupciju nije ostvario sve zacrtane ciljeve u dosadašnjem radu, ali jeste one osnovne, koji su definisani poslovnikom - istakao je u emisiji Čiste ruke na Anteni M predsjednik tog skupštinskog tijela Jevto Eraković.
Pravosuđe, kao ključna grana vlasti u borbi protiv korupcije je, kaže Eraković, pod velikim pritiskom struktura na vlasti, što kako dodaje, u velikoj mjeri utiče i na nezavisnost u donošenju odluka.
- To je jedan nezapamćeni pritisak na pravosuđe, koji ne može da pokaže nezavisnost kakvu bi moralo. Pitanje je, je li to sve povezano sa izborom sudija i sudskih vlasti na način kako se biralo. Vidjeli smo i dobili potvrde i od predstavnika vlasti na koji način su birane pozicije na najvećim sudskim i tužilačkim funkcijama. Da su to bile stvari političkog dogovora i da se to odlučivalo u kabinetima i sobama Vlade Crne Gore, a ne na mjestu gdje treba da se odlučuje, u Skupštini - naveo je Eraković.
Opozicija će, naglašava on, učiniti sve da se naprave neophodni koraci u sprovođenju reformi neophodnih za evropski put Crne Gore. Međutim, kako dodaje, isto ne očekuje od partija na vlasti.
- Jasna je poruka da sa ovakvom vlašću Crna Gora ne može ući u Evropsku uniju, jer oni očigledno imaju druge interese i druge mentore, koji imaju veće interese za neke druge države, nego za Crnu Goru - poručuje Eraković.

Eraković: Pravosuđe pod velikim pritiskom struktura vlasti, to utiče na nezavisnost u donošenju odluka

Nezavisnost i samostalnost tužilaštva su temelj njegovog djelovanja i ta načela ne mogu biti predmet improvizacije ili političkih projekcija - poručili su u Vrhovnom državnom tužilaštvu navodeći da najoštrije odbacuju neosnovane optužbe i lične diskvalifikacije prisutne u medijskim saopštenjima, koje predstavljaju direktan pritisak na njihov rad i nasrtaj politike na ustavom zagarantovanu autonomiju i samostalnost.
Takav odnos prema instituciji koja ima ustavom i zakonom definisanu nadležnost da postupa nezavisno, na osnovu zakona i dokaza, podvlače oni, je nedopustiv u savremenom demokratskom društvu, podriva temelje pravne države i narušava povjerenje građana u državnotužilačku organizaciju.
- Politička očekivanja nijesu i ne mogu biti kriterijum odlučivanja Državnog tužilaštva. Tužilačke odluke donose se isključivo na osnovu pravno relevantnih činjenica i važećih zakonskih propisa, bez obzira na ličnost, javnu funkciju ili političku pripadnost bilo kog učesnika u postupku - poručili su u VDT.
Decidni su da dosljedno postupaju prema svima na jednak način, nezavisno i nepristrasno, ne podliježući političkim ili medijskim pritiscima, niti bilo čijim ličnim očekivanjima.
- Podsjećamo da je tužilaštvo, u svakoj fazi postupka, dužno da štiti javni interes, kao i prava svih procesnih subjekata - uključujući i prava oštećenih. Jasno poručujemo da će nezavisnost i samostalnost tužilaštva ostati neprikosnoveni standardi, bez obzira na javne ili političke pritiske kojima je institucija izložena - naveli su u VDT.
Pozivaju sve političke subjekte da se, u interesu pravnog poretka i institucionalne stabilnosti, pokažu odgovornost i uzdrže od retorike koja može imati za posljedicu urušavanje povjerenja građana u pravosudni sistem.
- Samo snažne, samostalne i profesionalne institucije mogu garantovati vladavinu prava i dugoročni demokratski razvoj Crne Gore - zaključili su u VDT.

VDT: Politička očekivanja nijesu i ne mogu biti kriterijum odlučivanja Tužilaštva

Sindikat zapošljenih RTCG saopštio je da se suočava sa ozbiljnim pritiscima i nerazumijevanjem od strane menadžmenta Javnog servisa, zbog protivljenja pojedinim odredbama kolektivnog ugovora i, kako navode, nepravednog uvećanja zarada za samo dio zapošljenih.
- Naše društvo je demokratija u povoju i nije rijetkost da sindikalna aktivnost izaziva otpor u mnogim preduzećima. Naša je obaveza da kao Sindikat zaposlenih Javnog medijskog servisa, koji izvještava o takvim temama, ukažemo na slične probleme i u našoj kući - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Sindikat navodi da se u posljednje dvije godine već drugi put suočava sa „velikim nerazumijevanjem menadžmenta“, posebno kada je riječ o kolektivnom ugovoru.
&nbsp;- Na nož je dočekano naše protivljenje (potkrijepljeno jasnim argumentima) pojedinim odredbama ponuđenog kolektivnog ugovora, kao i predloženom spornom uvećanju plata koje bi bilo samo za jedan dio radnika, što menadžment želi na silu da usvoji - ističu iz Sindikata.&nbsp;
U saopštenju ističu da neće pristati na pritiske, zastrašivanja i pokušaje da se obesmisli sindikalna borba.
&nbsp;- Kao medijski profesionalci, koji odgovorno izvještavaju o antisindikalnoj diskriminaciji i drugim devijacijama i upozoravaju na ove i slične probleme, ne pristajemo na pritiske, zastrašivanja, nepravdu, posebno zato što nam je sindikalna aktivnost zakonom štićeno pravo - navode oni.&nbsp;
Oni su kazali i da su uslovljeni da potpišu dokument koji „ponižava medijsku profesiju“, iako je isti predlog Ministarstvo finansija već vratilo kao neprihvatljiv.
- Ovakav loš predlog kolektivnog ugovora Ministarstvo finansija prije dva mjeseca vratilo je RTCG-u kao neprihvatljiv, a sada menadžment od Sindikata očekuje da, bez daljih pregovora, prihvati ‘drugu ruku’ crtanja koeficijenata - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dodaju da rukovodstvo ne priznaje da postoji ozbiljan problem, te vrši pritisak na članove sindikata koji su učestvovali u izradi alternativnog prijedloga kolektivnog ugovora.
&nbsp;- Menadžment ne samo što ne prepoznaje da imamo ozbiljan problem nego još i pravi pritisak na pojedine članove Sindikata koji su se usudili da ukažu na anomalije... Rukovodioci moraju biti svjesni da antisindikalna diskriminacija takođe podliježe zakonima - dodaju iz Sindikata.&nbsp;
Sindikat tvrdi da im menadžment nije zvanično dostavio informaciju da je Ministarstvo finansija odbilo predlog kolektivnog ugovora, što su sami otkrili istraživanjem.
- Taj predlog svakako nije potpisan od rukovodstva našeg Sindikata. Da jeste, mi sada ovu sindikalnu borbu ne bi mogli voditi - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Prema njihovim navodima, menadžment pokušava da „ispod radara“ progura dokument koji većini zaposlenih ne donosi nikakvo povećanje zarada.
&nbsp;- Jedini koji imaju korist od njihovog ponižavajućeg predloga jesu brojni pomoćnici, savjetnici, rukovodioci i razgranata administracija u kojoj zaposleni, od šefova do radnika, imaju znatno veće plate od profesionalaca koji svakodnevno proizvode program - naglasili su oni.&nbsp;
Zabrinjavajuće, kako navode, umjesto dijaloga Sindikat se suočava sa represivnim mjerama.
- Umjesto pregovora dobili smo – zastrašivanje pojedinih sindikalnih članova ukidanjem varijabila, blokiranjem službenih putovanja... pritiske na naše članstvo da istupi iz Sindikata... - navode oni.&nbsp;
Sindikat poručuje da je spreman na razgovor i dogovor oko kolektivnog ugovora koji će biti pravedan i održiv, ali da sve zavisi od spremnosti menadžmenta da uvaži zaposlene.
- Na rukovodstvu je ostalo da li ćemo izaći iz ove situacije na zadovoljstvo radnika ili ćemo ući u nepotrebne komplikacije kao što je to bio slučaj prije dvije godine - zaključuje se u saopštenju Sindikata.&nbsp;

1250x600

1084x550

Sindikat RTCG: Menadžment pokušava da nametne kolektivni ugovor bez pregovora, bez pravde

Svaki drugi novinar u Crnoj Gori tvrdi da se suočio sa pritiscima tokom obavljanja posla, a čak 62,1 odsto njih je svjedočilo situacijama u kojima su žrtve pritiska bile njihove kolege, saopšteno je iz Udruženja za odgovorni i održivi razvoj (UZOR).

Iz te nevladine organizacije su rekli da je to jedan od glavnih zaključaka istraživanja „Druga strana novinarske medalje“.

To istraživanje, kako su naveli, pokazuje da su na zaposlene u medijima pritisak najčešće vršili predstavnici vlasti – 39,6 odsto, zatim biznis zajednica 11,3 odsto, dok su predstavnici opozicije i drugi mediji bili izvori pritiska za 7,5 odsto novinara.

Maja Nikolić iz UZOR-a kazala je da je najzastupljeniji oblik pritiska uznemiravanje, koje je iskusilo 35,8 odsto ispitanih novinara.

- Ciljani nadzor se nalazi na drugom mjestu sa 15,1 odsto, dok je ekonomski pritisak, uključujući prijetnje otkazom i smanjenje plate, doživjelo 13,2 odsto ispitanika - navodi se u saopštenju.

Nikolić je rekla da je 13,2 odsto ispitanika istaklo i druge oblike pritiska, kao što su uvrede, prebukiranost zadacima, cenzura, mobing i prijetnje.

- Najčešće korišćena metoda bili su telefonski pozivi i/ili SMS poruke, koje je navelo 34 odsto novinara, dok su direktni susreti kao način vršenja pritiska, apostrofirani od 28,3 odsto ispitanika - navela je Nikolić.

Ona je dodala da su društveni mediji takođe korišćeni za vršenje pritiska, što je iskusilo 18,9 odsto novinara, dok je njih 15,1 odsto doživjelo indirektne prijetnje preko posrednika.

- Među novinarima koji su bili izloženi pritiscima ili napadima, čak 56,6 odsto se prvo obratilo uredniku, porodica je bila obaviještena u 15,1 odsto slučajeva, dok su vlasnik i pravna služba bili prvi kontakt za 7,5 odsto ispitanika - kaže se u saopštenju.

Istraživanje UZOR-a, kako je navela Nikolić, govori da su novinari nedovoljno informisani o procedurama za prijavljivanje pritisaka u svojim radnim sredinama, što dodatno otežava njihovu zaštitu.

- UZOR vidi kao alarmantan podatak to što više od polovine crnogorskih novinara napominje da im nijesu dostupne edukacije ili treninzi, koji će ih naučiti kako da se nose s potencijalnim pritiscima - kaže se u saopštenju.

U kvantitativno kvalitativnoj studiji „Druga strana novinarske medalje“ navodi se da je period prikupljanja podataka trajao od avgusta do 1. novembra ove godine.

- Metodologija korišćena u studiji obezbijedila je praktičan način prikupljanja informacija od novinara u ograničenom vremenskom periodu, koristeći postojeće kontakte kako bi se došlo do uzorka od 103 ispitanika - piše u studiji.

Kako se navodi, iako nalazi pružaju vrijedne uvide, oni se najbolje tumače kao indikativni za ovu specifičnu grupu učesnika, a ne kao generalizacija za sve novinare.

Pored anketnog istraživanja, sprovedeno je i deset dubinskih intervjua sa predstavnicima medija u Crnoj Gori.

UZOR: Svaki drugi novinar trpi pritiske

Osumnjičeni Zoran Pažin u svom paničnom reagovanju više je priznao nego što je negirao svoju institucionalnu umiješanost u pritiscima na bivšeg agenta CIA- e Džozefa Asada, naveli su u zajedničkoj izjavi lideri Koalicije "Za budućnost Crne Gore" Andrija Mandić i Milan Knežević.
Pažin je danas demantovao njihovu izjavu o navodnim pritiscima i maltretiranju advokata okrivljenog Asada, navodeći da je u pitanju bezočna lađ, sračunata na unošenje konfuzije i plasiranje u javnost neistina, "ne bi li na taj način napravili dodatan pritisak na pravosuđe sa pozicije političke moći i vlasti i ujedno popravili svoj, raznim aferama, narušen rejting".
- Istina je sasvim suprotna u odnosu na ono što su u pokušaju senzacionalizma iznijeli u svom medijskom teatralnom nastupu - rekao je Pažin.
Sa druge strane, Mandić i Knežević ponavljaju da je SDT bivšeg potpredsjednika vlade i ministra pravde je sumnjiči zaza krivično djelo protivzakoniti uticaj. 
- A status osumnjičenog je dobio na osnovu izjave, kako Zoran Pažin kaže, njegovog prijatelja britanskog advokata Tobija Kedmena, koji tvrdi da je od strane osumnjičenog Z.P. bio saslušavan nekoliko puta u njegovoj rezidenciji. Na tim saslušanjima u vili Gorica, osumnjičeni Zoran Pažin je tražio od advokata Tobija Kedmena da njegov klijent Džozef Asad lažno optuži lidere DF-a Andriju Mandića i Milana Kneževića - navedeno je u saopštenju Mandića i Kneževića koji su, dostavili izjavu Kedmena i dopis SDT-a.
Navode Pažina da vrše pritisak na pravosudne institucije, doživljavaju kao klasičnu zamjenu teza. 
- Naprotiv, mi sa jučerašnjim i današnjim regaovanjem, činimo sve da dođe od oslobađanja pravosudnih institucija od bilo koje vrste političkog pritiska. A osumnjičenog Z.P. podsjećamo da je od strane SDT-a upravo on označen za djelo protivzakonitog uticaja sa pozicija nekadašnjeg potpredsjednika vlade i ministra pravde. Takođe ga podsjećamo na izjavu Duška Markovića, tadašnjeg premijera, da će optužnica protiv lidera DF-a biti potvrđena mjesec dana prije njene kontrole u Višem sudu. Posebnu pažnju osumnjičenom Z.P. skrećemo i na izjavu Mila Đukanovića, koji je na funkciji predsjednika države, u jednom intervjuu na Javnom servisu, saopštio da će lideri DF-a prvostepeno biti presuđeni što se i desilo. Ovo su klasični primjeri političkih i institucionalnih pritisaka na koje je osumnjičeni Z. P. izgleda zaboravio, i onda kroz pokušaj zamjene teza želi od sebe da napravi nevino jagnje koje žele da rastrgnu krvoločni vuci iz DF-a - naglasili su Mandić i Knežević.
Ističu da Pažin nema problem sa njima, već sa SDT-om koje ga je označilo kao osumnjičenog, a što on, kako tvrde, nijednog trenutka nije negirao. 
- Z.P. ima problem i sa iskazom advokata Tobija Kedmena koji nijednom nije negirao. I na kraju, ima problem i sa samim sobom zato što je teško zloupotrijebio svoju funkciju ministra pravde i potpredsjednika vlade - zaključili su Mandić i Knežević.

Mandić i Knežević: Pažin više priznao nego što je negirao umiješanost u pritiscima na bivšeg agenta CIA

&nbsp;Uvođene otvorenih lista ključno je za dalju demokratizaciju, veću odgovornost izabranih predstavnika i ozbiljnu pripremu Crne Gore za članstvo u Evropskoj uniji (EU), ocijenila je poslanica Posebnog kluba Jevrosima Pejović, dodajući da velike partije odugovlače taj proces jer ne žele da izgube kontrolu nad mandatima.
Pejović je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da su pregovori sa EU najvažniji napredak koji je obilježio minulu godinu na crnogorskoj političkoj sceni, ali da rezultati na tom polju ipak nijesu onakvi kakvi su mogli biti.
„Moramo biti svjesni da mi kao sistem nijesmo dali maksimum, jer od najavljenih deset poglavlja za godinu imamo zatvorenih tek pola“, navela je Pejović.
Ona je upozorila da proces evropskih integracija nije jednosmjeran, odnosno da ne zavisi isključivo od EU i geopolitičke situacije, već prije svega od domaćih institucija i političkih aktera.
„Izuzetno je opasno kada čujemo tvrdnje da će nas EU unijeti u Brisel, jer to nije tačno i taj proces itekako zavisi od nas“, naglasila je Pejović, dodajući da Crna Gora treba da iskoristi priliku koja joj je pružena, a ne da bude pasivna.
Prema njenim riječima, politička volja za ulazak Crne Gore u EU postoji, ali ne dijele svi akteri iste prioritete.
„Svima je u interesu ulazak Crne Gore u EU, ali nijesam sigurna da svi imamo jednake prioritete“, kazala je Pejović.
Kako je navela, nekima su evropske integracije visoko na listi prioriteta i političke agende, dok su drugima neki drugi interesi i politički ciljevi važniji.
„Čini mi se da je to onaj dio političke mudrosti koji nedostaje. A to je da se svi politički subjekti koji se zalažu za članstvo u Uniji, kojima je taj cilj prioritet, više dogovaraju, bolje sarađuju i tu agendu guraju u prvi plan“, navela je Pejović.
Na pitanje da li postoji jasna politička volja i opredijeljenost za člasnstvo u okviru same parlamentarne većine, Pejović je kazala da postoji jasna opredijeljenost samo za lične političke interese. „Gdje se lični politički interesi preklope sa evropskim integracijama, tu se oni zalažu i za evropske integracije“.
Ona je kazala da je svjesna da ne dijele svi isti entuzijazam oko ulaska Crne Gore u Uniju, ali da želi da svojim političkim djelovanjem izvrši pritisak da oni politički odreaguju za isunjenje aktivnosti koje bi omogućile zatvaranje poglavlja.
Komentarišući izbornu reformu, Pejović je kazala da načelna saglasnost o uvođenju otvorenih ili polu-otvorenih lista postoji, ali da to ne odgovara najvećim političkim igračima na sceni.
„To ne odgovara najvećim političkim igračima jer na taj način gube kontrolu nad svojim funkcionerima“, rekla je Pejović, dodajući da se čini da je upravo to kamen spoticanja.
Ona je odbacila tvrdnje da crnogorski sistem ili građani nijesu spremni za otvorene liste, navodeći primjere država sa slabijim kapacitetima i ističući da je Crna Gora jedina država u regionu, pored Srbije, koja još nema otvorene liste.
„Ne pristajem na to da se govori kako se otvorene liste ne mogu implementirati u našem sistemu“, kazala je Pejović, dodajući da problem leži u strahu partijskih elita od gubitka unutrašnje kontrole i potrebe za većom demokratizacijom.
Kako je ocijenila, velike partije se ne mogu snaći u sistemu otvorenih lista jer tada partijske vođe gube uticaj i prinuđeni su za više demokratizacije unutar samih partija.
Na pitanje da li smatra da se proces uvođenja otvorenih lista odugovlači kako bi partije zadržale kontrolu nad mandatima, Pejović je odgovorila potvrdno, navodeći da oni „ne žele da režu granu na kojoj sjede“.
Pejović je naglasila da je pritisak javnosti i institucija ključan kako bi se proces izborne reforme nastavio i kako bi došlo do uvođenja otvorenih lista.
Govoreći o benefitima otvorenih lista, ona je istakla da bi najveću korist imali građani jer bi mogli direktno birati i pozivati na odgovornost svoje predstavnike.
„Kada znate kome ste dali povjerenje, onda možete tražiti i odgovornost ukoliko vam se čini da je odstupio od izbornog programa i obećanja“, navela je Pejović, dodajući da bi otvorene liste Crnoj Gori donijele veću demokratizaciju i da bi više ljudi bilo motivisano da izlazi na izbore u situaciji kada zna za koga glasa umjesto da zaključuje partiju.
Ona smatra da su otvorene liste nužan korak ukoliko Crna Gora želi da se ozbiljno priprema za članstvo u EU, podsjećajući da su to pravila po kojima se biraju članovi Evopskog parlamenta.
„Ne možete tvrditi da ste za integraciju u EU ukoliko ne pripremate sistem da građani mogu da biraju svoje predstavnike u Evropskom parlamentu“, kazala je Pejović, ističući da su to dva procesa koja idu jedan sa drugim u korak.
Govoreći o svojoj političkoj budućnosti i opcijama za pridruživanje nekoj od postojećih ili formiranja nove partije, Pejović je kazala da želi da nastavi politički angažman, ali i podsjetila na svoju primarnu profesiju kao psihološkinje.
Ona je ukazala na izazovan položaj mladih žena u politici, posebno onih koje planiraju porodicu.
„Mi poslanice smo jedine u cijeloj državi koje nemaju pravo na trudničko i porodiljsko“, navela je Pejović, dodajući da je muškarcima mnogo lakše planirati političku budućnost.
Komentarišući sukob predsjednika države Jakova Milatovića i ministra odbrane Dragana Krapovića u vezi sa razrješenjem komandanta Mornarice Vojske Crne Gore i slične događaje, Pejović je upozorila na štetnost javnih konflikata u sektoru bezbjednosti.
„Jako je opasno kada iz takvih sistema imamo senzacionalističke naslove“, kazala je Pejović, dodajući da Crna Gora kao mala država i članica NATO-a mora slati jasne i usaglašene poruke.
Kako je naglasila, Crna Gora nema luksuz da šalje disonantne tonove ka spolja.
Pejović je pozvala nosioce najviših funkcija da pokažu veću odgovornost u javnim nastupima, posebno u oblasti bezbjednosti.
„Bezbjednost naših građana nije poligon za dnevno-političke igrice“, istakla je Pejović, podsjećajući da je situacija na globalnom nivou opasna i da bi donosioci odluku morali da se dogovaraju.
Ona je naglasila da politizacija sektora bezbjednosti zarad kratkoročnih političkih poena ugrožava kredibilitet države.
„Niko nema luksuz da se sa sektorom bezbjednosti igra ili da ga nepromišljenim izjavama ili postupcima ponižava“, navela je Pejović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DzmbVjRfMsjM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pejović: Uvođenje otvorenih lista odugovlače velike partije

Zbog obilnih padavina i izlivanja vode na kolovoz, saobraćaj na putnom pravcu Danilovgrad – Podgorica danas se odvija otežano, pokazuju snimci sa terena našeg reporrtera.
Na pojedinim dionicama došlo je do zadržavanja vode, što dodatno usporava kretanje vozila i zahtijeva povećan oprez učesnika u saobraćaju. Vozačima se savjetuje da prilagode brzinu uslovima na putu, drže veće odstojanje i, ukoliko je moguće, koriste alternativne pravce.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fq7cEOsVr3iY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Otežan saobraćaj na putnom pravcu Danilovgrad – Podgorica

Kako mi đao nije dao mira, ne želeći ostat samo i isključivo na teoriji zavjere nekog lošeg momka iz komšiluka, riješih da malo prelistam ličnu dokumentaciju. Da pośetim sajt naše vrijedne Agencije za elektronske komunikacije i poštu (ekip.me) i da vidim da možda oni nemaju kakav podatak koji bi mogao pomoći. Rekao bih, ne bi to tako loša ideja. Tražeć i listajući po ekip.me, koji za divno čudo, što bi rekli bi „friendly“, puno toga nađoh od onog što me interesovaše, a to što pronađoh staje u sljedeću tabelu:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106120156_914ced59bf54d01e0752c126869099cf8a2766a75db3f05a3664356ac4882ec3.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260106120156_914ced59bf54d01e0752c126869099cf8a2766a75db3f05a3664356ac4882ec3" data-rendition-name="original" width="526" height="397" loading="lazy" alt="tabela"> </figure>  Lokacija: Krov Lučke kapetanije Budva, odobreni aktivni RF opsezi Pitate se što je ovo. Ovo je spisak frekfentnih opsega odobrenih Crnogorskom telekomu i ONE Crna Gora, da koriste sa zgrade Lučke kapetanije. Spisak opsega koji su svi do jednog, u trenutku nastanka inkriminisanog događaja i rušenja dronova, bili aktivni, a posredstvom kojih su hiljade građana, na prelasku iz 2025. u 2026, razmjenjivali poruke, slike, video, tekstove, surfovali, online snimali i još puno toga po internetu uzimali i stavljali.&nbsp; I to ne bi bilo ništa novo, niti što neobično, jer mobilne mreže za to i služe da ne bi ovog đao`ljeg kaštiga sa dronovima. Sad se opet moram malo uozbiljiti umetanjem, i po đe kojeg tehničkog detalja, valja se, rad boljeg varenja.&nbsp; Naime, dva antenska sistema koja se vide na zgradi Lučke kapetanije, a čije vam RF karakteristike prikazah u tabeli, imali su potencijal, svaki za sebe, da u neposrednom okruženju generišu polje koje bi lako moglo uzrokovat rušenje dronova ukoliko bi se našli u osi zračenja glavnog snopa, u nezgodnom trenutku, upravo onako kako se to desilo oko 1 sat 1. januara. Naravno, razlozi koji dovode do rušenja drona pojavom ovog polja i polja jammera nijesu isti, ali su posljedice identične. Jammer generiše polje koji narušava integritet signala na ulazu u GNSS prijemnik, dok sektorske antene generišu polje koje narušava integritet samog prijemnika zasljepljujući ga i generišući u LNA (predpojačalu) GNSS prijemnika ili u drugim RF front-endovima intermodulacioni produkt i šum koji “padne” u GNSS opseg unutar uređaja. I u jednom i u drugom slučaju krajnji efekat je isti. Usljed narušavanja integriteta signala ili prijemnika, svejedno, dolazi do naglog ispada vidljivih satelita i narušavanja kvaliteta GNSS navigacije. Znači, Sektorske antene ne “ubijaju” GNSS frekvencijom kao jammer, već količinom RF energije u glavnom snopu - posebno kad ima više sistema i kad je objekat (dron) blizu. Da vas ne bih zamarao detaljima, visokoumnim elaboracijama i pojmovima koji vam ništa ne znače, kratko - lokacija sa kojih se obavilo polijetanje dronova veoma je loše odabrana.&nbsp; Sa istom pažnjom sa kojom pristupe traženju mogućeg jammera, kolege će morati pristupiti analizi mogućeg uticaja prisutnog antenskog sistema Crnogorskog telekoma i ONE Crna Gora na zgradi Lučke kapetanije. Naravno, ako bi se pokazalo da su ovi sistemi imali ulogu u rušenju dronova, ne bi smo mogli okrivit operatora, jer oni su radili samo ono što im je po međunarodnim i domaćim standardima i zakonima dozvoljeno. Ne mogu operatori biti krivi, što neko nije odradio analizu lokacije i uzeo u obzir karakteristike mobilnih mreža 4G i 5G i trenutku u kome će obaviti aktivnosti u zoni bliskog polja njhovih antena. Analiza koja bi uzela u obzir standardne privedene snage od pojedinih opsega na sektorskoj anteni, samo Crnogorskog telekoma, sektor sa azimutom 2800 pokazuje da se u vrijeme incidenta zbog maksimalno mogućeg downlinka, sektorske antene u posjedu Crnogorskog telekoma, koje su svojim sektorom 1(2800) pokrivale zonu polijetanja dronova, mogle generisat snagu koja je na ulazu u GNSS prijemnik mogla narušit njegov integritet.&nbsp; Što se desilo u Budvi? Proračun pokazuje da je sa maksimalnim downlinkom u tim trenucima, koji je bio nesporan, bilo za očekivat da se na ulazu u GNSS prijemnik drona, koji bi se našao u glavnom snopu, registruje ukupna vanopseg RF snaga signala reda veličine i do Pr=7dBm i polje od E=45V/m na rastojanju od 25m, odnosno Pr=1dBm i polje E=25/m na 45 m od sektorske antene, odnosno baš u zoni u kojoj je došlo do ispada GNSS navigacije i rušenje dronova. Pr je ukupna vanopsega širokopojasna RF energija na antenskom ulazu drona (700–3600 MHz).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010613010_7d76350eae38e147e2daaa58b863157aa94e507424ff6f4c4f41a6194078e13c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026010613010_7d76350eae38e147e2daaa58b863157aa94e507424ff6f4c4f41a6194078e13c" data-rendition-name="original" width="508" height="415" loading="lazy" alt="tabela"> </figure>  Ako je vjerovat podacima dostupnim na mrežama, ovdje proračunate veličine snage oko +7dBm na 25m i +1 dBm na 45 m ukupne vanopseg RF snage na ulazu GNSS prijemnika realno može izazvati zasljepljenje i intermodulaciju u LNA-u tipičnog drona, posebno u okruženju sa više jakih LTE/5G nosilaca, kakav je slučaj na lokaciji Lučke kapetanije u Budvi. Ako bi ova pretpostavka bila tačna, tad je naš anti-dron jammer identifikovan, kao produkt loše procjene lokacije i ogromnog downlinka u 1 sat iza ponoći 1. januara 2026, što je dovelo do pojave maksimalne vanopsega RF snage na ulazu u GNSS drona, a time do katastrofe i rušenja stotine dronova u more. Možda se ni ova analiza nekom ne svidi, ali ja je i ne radim da se nekom svidi, već da ukažem u kom grmu možda leži zec što nam zvek učinje. U svakom slučaju ako sam kome pomogao, drago mi je. Odmagao sigurno nijesam, niti mi je bio cilj. (Autor je vještak sa liste Minstarstva Pravde Crne Gore za telekomunikaicje i vazduhoplovstvo)

Da li sam pronašao „anti-dron jammer“?

Zvaničnici gradskog vijeća Kran-Montane, gdje je u požaru u jednom baru prilikom proslave Nove godine poginulo 40 i povrijeđeno 116 ljudi, saopštili su danas da sarađuju sa rukovodstvom tog bara kako bi utvrdili uzroke incidenta.
Gradonačelnik Kran-Montane Nikola Fero rekao je danas novinarima da zvaničnici gradskog vijeća svake godine pregledaju objekte koji bi mogli da se zapale, kao i da bar Konstelasion koji se zapalio nije prošao kroz te provjere posljednjih pet godina, prenosi BBC.
Zgrada u kojoj se nalazi bar je, prema zvaničnicima, izgrađena 1977. godine, a vlasnik je 2015. godine zatražio proširenje prostora, koje mu je odobreno.
Inspekcija se tada nije koncentrisala na promjene unutar zgrade, već samo na spoljašnju renovaciju, dok zvaničnici tvrde da nikada nisu provjerili stanje pjenastih panela koji su se nalazili na plafonu, kao i njihovu otpornost na vatru.
Plafon bara u kom je izbio požar je bio prekriven zvučno izolovanim panelima od pjene, koji su se zapalili od prskalica tokom proslave Nove godine.
Fero je dodao da su ti nalazi dostavljeni Vladi, kao i da vlasti „to duguju porodicama i prihvataju odgovornost“.
On je dalje naveo da je „logično“ zabraniti korišćenje svih vrsti prskalica na otvorenom, ali i da na mjesto gradonačelnika ne podnosi ostavku.
„Ne napuštamo brod sada“, rekao je Fero.
On je dodao da je na sudskim vlastima da odluče da li će zvaničnici „biti dio slučaja ili ne“, misleći na krivičnu istragu koju su pokrenuli tužioci.
„Na menadžerima hotela Konstelasion je da znaju da li su (radili) u skladu sa propisima“, naveo je Fero.

Tag: pritisci