Šta god se desi sa Velikom plažom, izvjesno je da će predstavnici albanskih partija, koje su više puta najavljivale da će preispitati učešće u Vladi Milojka Spajića, ostati jako udobno "ufoteljeni" u, kazao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, poslanik u Skupštini Crne Gore i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Zirojević je rekao da je kao grom iz vedra neba pao sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a da se o tome nije znalo ništa ni u obrisima.
- Da ne govorim koliko je bilo važno konsultovani lokalno stanovništvo, lokalni parlament opštine u kojoj su takvi megalomanski projekti planirani…Rekao bih da je jedinstven stav lokalnog parlamenta u Ulcinju vrlo indikativan i da govori dovoljno o tome koliko bi ovaj projekat potencijalno mogao biti problematičan. S druge strane, sve što radi Milojko Spajić i njegova Vlada, a pogotovu što rade na ovako netransparentan način, kod mene budi sumnju na korupciju, kod mene budi sumnju na potencijalnu štetu prema državi, ne bi im bio prvi put - rekao je Zirojević.
Ne zna kome je mogla pasti na pamet, kako je rekao, klasična glupost u vezi jezera Krupac. Ko god je, ističe on, jednom došao u Nikšić zna da je jezero Krupac vještačko i da je taj dio ravnice potopljen za energetske potrebe Crne Gore.
- Iz jezera Krupac jednim kanalom dolazi voda do HE Perućica. Jezero Krupac nije prirodan resurs, i koliko god ga mi voljeli i nazivali niksickim morem, i koliko god Nikšićanke i Nikšićani u ljetnim mjesecima tamo nalazili bijeg od ljetnih vrućina, ipak je primarna uloga jezera Krupac energetska, tako da se postavlja jedno vrlo jednostavno pitanje - ukoliko mi napravimo Krupac na vodi, ili Kočane na vodi, ili kako god hoćete, šta će se desiti sa Perućicom?! Da li ćemo i nju "paf-paf" da zatvorimo?! Imaćemo jedan stravičan projekat na Krupcu, ali nećemo imati struje pa ćemo uz logorsku vatru uživati u nekom Dubaiju na nikšićkom moru, i uz šterike - istakao je Zirojević.
Problematično je, smatra Zirojević, da jedan ministar u Vladi (Fatmir Đeka) i jedan predsjednik opštine (Genci Nimanbegu) iz partije koja je članica parlamentarne većine, zaštitu od Vlade traže od stranih ambasadora.
- Ako smo došli do te situacije da se predsjednik Vlade otvoreno sprda sa vama na sastanku i nakon sastanka, da vas predstavnica Vlade u emisiji ubjeđuje da sastanak nije prošao onako kako je prošao, čemu ste svjedočili, nego vam priča neku drugu priču, a vi i dalje sjedite u Vladi tog istog Milojka Spajića, poput gospodina Đeke, onda je sasvim jasno o čemu se tu radi. Mi smo više puta imali najave da će oni preispitati učešće u Vladi Milojka Spajića, bilo je to i sa ovim tenderom Morskog dobra o zakupu plaža, sada imamo ovo, ne izlazi se, izgleda, njima iz Vlade, diže se malo buka, a bogami me strah šta god da se desi sa Velikom plažom da je vrlo izvjesno da će svi oni ostati jako udobno ufoteljeni u Vladi Milojka Spajića - zaključio je Zirojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DuzyQcZ_Sh5k&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
 
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zirojević: Izvjesno je da će oni koji su najavljivali preispitivanje učešća u Vladi ostati jako udobno "ufoteljeni"

Ubrzo očekujte novo zaduženje Vlade Milojka Spajića, poručio je poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar.
Konatar je to kazao, komentarišući Spajićeve nove najave o ulaganjima i novim projektima u Crnoj Gori.
- Kad čujete premijera da priča o "megaprojektima", japanskoj milijardi u Pljevljima, Veljem brdu ili "evropskom Dubaiju" u Ulcinju, pogledajte da nije opet zadužio Crnu Goru za stotine miliona eura. Priča simpatična, ali djela traumatična. Ubrzo očekujte novo zaduženje Spajićeve Vlade - kazao je Konatar.

1250x600

1084x550

Konatar: Kad čujete premijera da priča o "megaprojektima" ili "evropskom Dubaiju" pogledajte da nije opet zadužio Crnu Goru

Premijer Milojko Spajić najavio je potpisivanje novog sporazuma o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), kao i realizaciju brojnih projekata od kojih će, kako je rekao, jedan biti mega projekat sa godišnjom investicijom od dvije-tri milijarde eura i pola milijarde dodatnih prihoda.
Spajić je, na konferenciji za medije nakon sjednice Vlade, kazao i da je rok za dostavljanje ponuda na tender za Aerodrome Crne Gore produžen mjesec, odnosno do 7. maja.
- Tri kompanije koje su finalisti tražile su odlaganje procedure za mjesec. Rok za predaju je sa 5. aprila pomjeren na 7. maj. Danas će ići saopštenje tenderske komisije. Mi prefereramo da se taj postupak završi što prije - rekao je Spajić na konferenciji za medije nakon današnje sjednice Vlade.&nbsp;
<h2>U planu oko 30 projekata</h2>
Spajić je istakao da se Crna Gora nalazi u sudbonosnom periodu diplomatske-investicione ofanzive.
- Pozicioniramo se prema strateškim partnerima. Danas smo imali sastanak sa predstavnicima MEDEF-a gdje raspravljano o nekih 30ak projekata koji će ići brzo - istakao je predsjednik Vlade.
Kako je kazao, vraćamo se strateškoj saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Navodi da je proširen opus saradnje sa tom zemljom. Ovo je šansa, ističe Spajić, da se odnosi dvije zemlje revitalizuju.
- Danas je sa UAE dogovoren okvirni sporazum o saradnji koji je postojao od 2011, a istekao je 2020. godine. To je okvirni ekonomski sporazum koji podrazumijeva i turizam, poljoprivredu, inovacije, nove tehnologije, finansijske tehnologije i mnoge druge vidove saradnje koji su bili zapostavljeni - rekao je Spajić.
Premijer tvrdi da je Vlada stabilizovala zemlju finansijski, geopolitički...
- Naša zemlja postaje fokus mnogih investitora. Želimo da iskoristimo jednu takvu situaciju - naglasio je Spajić.
On je rekao da će u ponedjeljak pozvati na sastanak predsjednike primorskih opština kako bi razgovarao sa njima o velikom projektu za koji su zainteresovni investirori iz UAE.
- Isto važi za sjeverne opštine. Ima projekat koji se tiče skijališta, pa ćemo razgovarati i sa predstavnicima sjevernih opština - naglasio je Spajić.
Govoreći o firmi Igl hils i preduzetniku Mohamedu Alabaru, Spajić je naveo da je u žiži "ogroman projekat" koji bi donio značajne benefite za Crnu Goru. Prema njegovim riječima, razmatra se valorizacija Velike plaže, ali napominje da su i druge destinacije u igri.
- Imali bi investicije od dvije do tri milijarde. Benefit bi bio pola milijarde dodatnih prihoda. Samo za opštinu to bi bilo od 50 do 60 miliona prihoda godišnje. Jasno je jedno - nema prodaje zemljišta, s takvom praksom smo završili - rekao je Spajić.
Premijer se zalaže za dugoročan zakup, jer, kako smatra, od toga država može da ima ozbiljne koristi.
- U Ulcinju bi se gradio veliki aerodrom, najmodernija bolnica na Balkanu, imali bi najmoderniju marinu, renovirao bi se Stari grad... - rekao je Spajić, govoreći o potencijalnim investicijama.
Spajić je poručio da će se boriti da investitori izaberu Crnu Goru za ulaganje.
- Naš je zadatak da pričamo sa investitorima, da im prezentujemo našu državu. Tražimo rješenja koja će biti najbolja za državni i lokalni novo - poručio je Spajić.
<h2>"Alabar bio u prolazu"</h2>
Na pitanje zbog čega je preduzetnik Mohamed Alabar prisustvovao jučerašnjem sastanku premijera i predsjednika Opštine Ulcinj Gencija Nimanbegua, Spajić je rekao da je on bio u prolazu u regionu i svratio u našu državu.
- On je pokušao da prikaže dugoročno kako će izgledati njegovi projekti, kako može obogatiti turističku ponudu i privuče turiste. Po meni, došli smo do dobrog rješenje gdje ćemo za Ulcinjane imati dugoročni benefit - rekao je Spajić.
<h2>"Umjesto dječijih snova fokus na velike priče"</h2>
Na pitanje da prokomentariše navode lidera GP URA Dritana Abazovića da su u slučaju zakupa plaža posrijedi korupcionaške aktivnosti, Spajić je rekao da svi politički akteri treba da se uzdrže populističkih izjava koje nijesu utemeljene.
- Međudržanim sporazumima je sve definisano. Mislim da, umjesto kartinga, formulica i dječijih snova, treba da se fokusiramo na velike priče za ovu državu - poručio je Spajić.
<h2>"Biće više kandidata za direktora Morskog dobra"</h2>
Na pitanje kada se može očekivati izbor direktora Morskog dobra, Spajić je rekao da postoje procedure za imenovanje koje moraju da budu ispoštovane.
- Očekujemo jedno takvo imenovanje. Razumijem da će biti više kandidata za tu poziciju i obrazloženja zašto je jedan kandidat superioran u odnosu na druge - naglasio je Spajić.

Tamara Klikovac

Spajić: Od mega projekta sa UAE pola milijardi dodatnih prihoda, tender za Aerodrome produžen do 7. maja

Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da je kapitalni budžet za 2025. godinu od preko 200 miliona eura za zdravstvo solidan i da su u planu veliki projelti koji će unaprijediti kvalitet zdravstvene usluge.
- Od 27 kapitalnih projekata u državi, sedam je iz domena zdravstva, što znači imamo oko 20 odsto zastupljenosti samo za zdravstveni segment - kazao je Šimun u emisiji “Budimo Budni, pitajte Vladu” na TVCG.
On je rekao da je glavni projekat izgradnja Univerzitetskog Kliničkog centra, koji će, prema njegovim riječima značajni podići kvalitet zdravstvene usluge. Vrijednost investicije je oko 200 miliona eura.
- Imaćemo renoviranje i adaptaciju jedinice za intenzivnu njegu KCCG-a, sa sve novom opremom, koja nije renovirana od osnivanja i to će košteti 1,6 miliona eura - kazao je Šimun.
Pored toga planirana je rekonstrukcija i opremanje tri operacione sale u OB Bijelo Polje sa milion eura.
Radiće i rekonstrukciju domova zdravlja Tivat, Rožaje, što će koštati oko pola miliona eura.
- Radi se i rekonstrukcija, odnosno adaptacija i oprmanje po UNICEF-ovim standardima porodilišta u Opštoj bolnici Bar, što iznosi oko 700 hiljada eura. Imamo preko 200 miliona eura kapitalnog budžeta samo za 2025. godinu za zdravstvo. Ne brojim aktuelne projekte kojih je oko dvadesetak i vrijednosti su oko 140 miliona eura, a takođe su veoma bitni - kazao je on.
Neki od njih su izgradnja Opšte bolnice u Pljevljima, izgradnja novog doma zdravlja u Siti kvartu u Podgorici čiji početak radova se očekuje u drugoj polovini 2025. godine.
- PET/CT centar sa novom klinikom za hematologiju. Odlučili smo da ne renoviramo onkologiju, već rušimo tu zgradu i pravimo novu, vrijednost oko 15 miliona eura. Radovi će početi u prvoj polovini 2025, a 2026. godine očekujem PET/CT centar i skener za građane Crne Gore - kazao je Šimun.

Šimun: Kapitalni budžet solidan, glavni projekat izgradnja Univerzitetskog Kliničkog centra

Potpredsjednik Vlade i lider Albanskog foruma Nik Đeljošaj kaže da je parlamentarna podrška 44. Vladi, čiji je premijer Milojko Spajić, velika, ali da ona važi samo za projekte koji su predviđeni koalicionim sporazumom koji je potpisan kada je Vlada formirana.
- To su projekti kojima smo se obavezali da ćemo Crnu Goru uvesti u Evropsku uniju, ojačati ekonomiju, obezbijediti bolji život građanima... Ta podrška od 53 poslanika postoji samo za te projekte. Ona ne postoji za neke bočne teme koji se ovih dana pojavljuju, a koje nisu u duhu sporazuma, iako se njihovi tvorci pozivaju na neku dvotrećinsku većinu. Tu mislim i na priče o dvojnom državljanstvu, nekoj novoj ustavotvornoj skupštini, promjeni logoa... Nama to ne treba i niko ništa time ne dobija, pa čak ni oni koji zastupaju to - rekao je Đeljošaj za "Dan".
On je nedavno i u Skupštini govorio o problemima u vladajućoj koaliciji, a potom je izjavio da je politički sporazum prekršen, da nema ni svrhu i da je van snage.
- Bilo je nesaglasja u Vladi oko nekih odluka koje mi, naravno, nijesmo podržali - kazao je Đeljošaj.
On je podsjetio da je sporazum potpisan prije rekonstrukcije Vlade.
- Što se tiče onog što radimo u Vladi, pogotovo nakon rekonstrukcije Vlade, gdje možemo reći da je sve drugačije i da politiki sporazum i nemamo, različiti su konstituenti koji nijesu dio tog sporazuma, mi sebe tu vidimo programski, u ispunjavanju obaveza prema EU - navodi Đeljošaj.
<h2>"Malo nas je, ali držimo do sebe"</h2>
Đeljošaj tvrdi da ni ministri ni poslanici iz Albanskog foruma nisu spremni na bilo kakve političke trgovine.
- Potpisali smo politički sporazum koji je prekršen. Sada je trebala da bude rekonstrukcija Vlade. Mi smo i tada govorili, a možda se to nije nekom sviđalo, da u Vladu treba da uđe Bošnjačka stranka. Ako ne pratimo dogovore i ono što smo obećali građanima, mi možemo da izađemo iz Vlade. Malo nas je, Vlada može bez nas, ali mi držimo do sebe - navodi Đeljošaj.
U vrijeme njegove posjete Sjedinjenim Američkim Državama došlo je do žestoke polemike između njega i članica bivšeg Demokratskog fronta, a potpredsjednik Vlade je uputio oštre kritike predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću.
- Predsjedniče Skupštine, Andrija Mandiću, nadam se da je ovo posljednji put da pominjete i vezujete Albance u okviru Vašeg šovinističkog projekta "dvojnog državljanstva" i da je zaista cinično da baš Vi pominjete Albance. Tim prije što već znamo kako "radite" i što smo na djelu vidjeli da Vi ne poštujete ni riječ ni potpis - napisao je Đeljošaj na svom instagram nalogu.
Albanci, kako je dodao, imaju svoje predstavnike i oni će znati kako da riješe svoja pitanja i probleme.
- Vi ste posljednji koji možete da ih pomenete. Jednom smo pogriješili i vjerovali Vašem potpisu i Vašoj riječi, ali više ne, a mi ćemo naći mehanizme i čekati dan da izbrišemo glas koji smo dali za Vas, odnosno za predsjednika Skupštine. Zaključno, Vaša ideja dvojnog državljanstvo nije za Albance, već je to projekat "Vašeg sveta", koji je možda za Vas legitiman, ali ne i za nas, pa nemojte miješati Albance u te planove. Mi nećemo da učestvujemo u kreiranju "srpskog sveta", ali ni imaginarnih drugih i sličnih svjetova na nacionalnoj osnovi - naveo je Đeljošaj.
Uslijedio je žestoki odgovor iz koalicije "Za budućnost Crne Gore", a Đeljošaju je zaprijećeno da će on biti jedini koji će biti izbačen iz Vlade.
- Ni danas ne znam zašto su me pominjali. Naš stav je jasan. Imamo potpisan politički sporazum i smatramo da se njega treba držati - kaže Đeljošaj.

Đeljošaj: Vlada ima podršku samo za projekte iz sporazuma

Bošnjačka stranka (BS) svojim reagovanjem potvrdila je da je umjesto 27 miliona, zapravo doprinijela sa nula eura realizaciji projekata u Plavu i dva (nebitna) zaključka, koja suštinski ništa ne znače, ocijenio je predsjednik te opštine Nihad Canović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.125%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbs-canovic-nije-osporio-da-su-odobrena-sredstva-za-plav-pokazao-je-samo-da-mu-smeta-sto-je-to-mi-ucinili&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> On je, reagujući na posljednje obraćanje BS-a, rekao da mu je drago nam je se polako vraćaju u realnost.&nbsp; - Vjerujem da ste doprinijeli usvajanju dva zaključka (iako se nalaze u Kapitalnom budžetu već nekoliko godina). Ja da sam na vašem mjestu, tražio bih neki novi projekat, neku novu vrijednost. Ne vidim smisao u postojećem, ali eto, i za to – hvala vam u ime svih nas - naglasio je on. Na reagovanje, kako je kazao, bio primoran jer je BS u saopštenju navela dosta projekata koji su završeni, ili su u nekoj završnoj fazi. Tako su, kako je rekao, izazvali nemir kod građana koji su počeli da ga propituju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111613114_63a7c43707c1ee20e7aac4623902e02d68c531ffbab7401efa38215599f967cb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024111613114_63a7c43707c1ee20e7aac4623902e02d68c531ffbab7401efa38215599f967cb" data-rendition-name="original" width="1179" height="663" loading="lazy" alt="Plav projekti"> </figure>  &nbsp;- Pitali su kako ćemo u 2025. raditi neke stvari koje su završene u prethodnom periodu. Na primjer: Da li će ponovo morati da trpe kanale i rad mašina na Glavnoj ulici (Racina), koja je završena u 2023. godini? Da li će ponovo biti porušen tek završen kružni tok i sagrađen neki novi u sljedećoj godini? Da li će radovi u Čaršijskoj ulici, koja se upravo završava, biti ponovo rađeni u 2025. godini? I tako redom – Dom za stare, Pijaca, Radiološko odjeljenje… - naveo je Canović u reagovanju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111613114_e65985837033792963c5ecbcd3f71e3d7600e3deefc39f3b5d1730a8f53bbed9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024111613114_e65985837033792963c5ecbcd3f71e3d7600e3deefc39f3b5d1730a8f53bbed9" data-rendition-name="original" width="1179" height="648" loading="lazy" alt="Plav projekti"> </figure>  Vjeruje, kako kaže, da je bilo korisno sabrati sve ove projekte i doći do cifre od 27 miliona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111613114_113835616ba484585b61ce869ddd0de09b3a8936cb9d4057f429c8cb375a6faa.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024111613114_113835616ba484585b61ce869ddd0de09b3a8936cb9d4057f429c8cb375a6faa" data-rendition-name="original" width="1179" height="789" loading="lazy" alt="Plav projekti"> </figure>  - Ali da ste stvarno mislili da će građani prije vjerovati vašim riječima nego svojim očima? Argumenti (slike) sve govore - istakao je Canović. Što se tiče projekata, da bi njihova realizacija počela u 2022, morao se, navodi Canović, usvojiti budžet u decembru 2021. godine kada je BS bila opozicija.&nbsp; Podsjetio je da su tenderi za Glavnu ulicu i Dom za stare bili upravo u tom periodu raspisani. Konstatacija da se on protivi realizaciji razvojnih projekata je, naglašava Canović, više nego smiješna.&nbsp; -Vjerujem da se niko u Plavu ne protivi nečemu što je dobro (uključujući i vas). Da ne bih dužio, jer bi imalo još dosta za reći, zaključujem – u Plavu je dobrodošao svako ko želi da radi na daljem razvoju najljepšeg kraja u Crnoj Gori. To su Plavljani pokazali mnogo puta u prethodnom periodu. Na kraju, ne bih na vašem mjestu pominjao 2018. godinu i novu lokalnu vlast koja je tada izabrana, jer našim građanima nijesu potrebna ni vaša ni moja saopštenja da bi se prisjetili kako je Plav prije 2018. godine izgledao, kako izgleda danas, te ko je za to više a ko manje zaužan. I da, što se tiče TV duela, koliko ste spremni na njega najbolje govori činjenica da iza saopštenja niste stali imenom i prezimenom, već ste se sakrili iza imena stranke poručio je Canović.

Canović: BS potvrdila da je doprinijela budžetu Plava s nula eura

U Crnoj Gori su aktivna 43 kapitalna projekta iz oblasti ekologije, a njihova ukupna predračunska vrijednost je više od 185 miliona eura, saopštio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
On je to kazao u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanice Posebnog kluba Radinke Ćinćur šta će preduzeti za bolji i kvalitetniji život žena, a time i opstanak društva na prostoru sjevera.

Ćulafić je rekao da je na sjeveru Crne Gore, prema podacima koji su aktuelni u Upravi za kapitalne projekte, aktivno više od 150 kapitalnih projekata, u različitim oblastima.

On je podsjetio da je Vlada 8. novembra usvojila informacije kojima je utvrdila listu novih prioritetnih infrastrukturnih projekata, kao i listu projekata od izuzetnog značaja za Crnu Goru.

Kako je kazao Ćulafić, Informacija o Predlogu liste projekata od izuzetnog državnog značaja za finansiranje iz kapitalnog budžeta u narednoj godini obuhvata 27 novih projekata, od kojih 14 u sjevernom dijelu Crne Gore.

Prema njegovim riječima, Informacijom o Predlogu liste prioritetnih kapitalnih projekata za finansiranje iz kapitalnog budžeta države u narednoj godini definisano da je od 14 novih „zrelih“ projekata, deset na sjeveru Crne Gore.

Ćulafić je kazao da su, prema tome, od 41 novoopredijeljenog kapitalnog projekta, 24 projekti iz različitih oblasti, a koji će se realizovati na sjeveru Crne Gore.

- U ovom trenutku u Upravi za kapitalne projekte aktuelna su 43 projekta koja potpadaju pod program ekologije, a njihova ukupna predračunska vrijednost je iznad 185 miliona eura - naveo je Ćulafić.

Od te ukupne vrijednosti, kako je dodao, oko 106 miliona eura „otpada“ na projekte koji se realizuju ili će biti realizovani u opštinama na sjeveru Crne Gore.

- Dakle, ako se uzme u obzir jedan od bazičnih strateških dokumenata Vlade – Platforma ekonomskog oporavka 2022-2026, koja opštu ekonomsku aktivnost naslanja na kapitalne investicije, smatram da se konkretnim koracima Vlade demonstrira jasna opredijeljenost da se sjever države razvija - kazao je Ćulafić.

On je ocijenio da se oporavak sjevera dešava, da je proces u toku, ali da nije jednostavan, uzimajući u obzir kolio dugo je bio zapostavljen.

- Ipak, ohrabruje me činjenica da se Vlada vrlo jasnim koracima okrenula sjeveru, i očekujem da i u pogledu demografskih indikatora dobijemo pozitivan efekat - naveo je Ćulafić.

On je, odgovarajući na pitanje poslanika Demokrata Albina Ćemana koliko iznosi kapitalni budžet za narednu godinu za sjever u oblasti ekologije, i koji iznosi su po opštinama, kazao da u Beranama ukupna vrijednost planiranih projekata iznosi 35 miliona eura.

Ćulafić je rekao da ukupna vrijednost planiranih projekata u Petnjici iznosi sedam miliona, a u Andrijevici dva miliona eura.

Kako je naveo, vrijednost planiranih projekata u Kolašinu iznosi pet miliona eura, pri čemu se čeka konačna procjena vrijednosti sanacije odlagališta otpada u Bakovićima.

Ćulafić je kazao da vrijednost planiranih projekata u Pljevljima iznosi 30 miliona eura, na Žabljaku 2,2 miliona, u Plavu 2,5 miliona, Mojkovcu 13,5 miliona, Rožajama 550 hiljada, a u Plužinama 600 hiljada eura.

On je rekao da su Bijelom Polju planirani projekti vrijedni ukupno 6,9 miliona eura, dodajući da se čeka dostavljanje projekta za izgradnju vodovoda i postrojenja za prečišćavanje vode za piće.

- Prethodno navedeni podaci ne uključuju vrijednost projekata koji će na sjeveru biti realizovani u narednoj godini, a koji su definisani na sjednici Vlade od 8. novembra - naveo je Ćulafić.

On je, odgovarajući na pitanje Ćinćur o novom Zakonu o upravljanju otpadom, rekao da se ne radi o nametu građanima, nego o podsticaju cirkularnog kretanja novca i multiplikacije njegove potrošnje u pozitivnom smjeru.

- U izvjesnom smislu, građani plaćaju podsticajne programe za podizanje nivoa svijesti o značaju životne sredine - naveo je Ćulafić.

On je kazao da je cilj zabrane upotrebe plastičnih kesa za nošenje, debljine zida od 15 do 50 mikrona, da se smanji upotreba plastičnih kesa, imajući u vidu da njihovo nepropisno odlaganje ima negativne efekte po životnu sredinu.

- Smatramo da će se tom zabranom značajno unaprijediti postojeće stanje upravljanja otpadom, na način da će se onemogućiti odlaganje velikih količina otpadnih kesa na javnim i drugim površinama - dodao je Ćulafić.

Ćulafić: Aktivna 43 kapitalna projekta iz oblasti ekologije vrijedna 185 miliona eura

Više od 30 novih projekata biće u Predlogu kapitalnog budžeta za 2025. godinu, rečeno je na trećoj sjednici Savjeta za javne investicije, kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, uz učešće resornih ministara i ključnih institucija u realizaciji kapitalnih projekata.
Savjet je razmatrao niz tekućih pitanja, sa posebnim fokusom na razmatranje dostavljenih zahtjeva za uključivanje novih kapitalnih projekata u prijedlog Zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu u skladu sa Odlukom o izradi kapitalnog budžeta. 
- Naime, Ministarstvo finansija je pripremilo prijedlog isključivo „zrelih kapitalnih projekata“, tj. onih koji imaju riješenu eksproprijaciju i gotov glavni projekat, sa „Liste prioritetnih kapitalnih projekata“ koje je ocijenila Komsija u skladu sa utvrđenim kriterijumima. Osim navedenog utvrđena je i „Lista projekata od izuzetnog značaja za državu“ sa akcentom na: Izradi glavnih projekata za Jadransko-jonski autoput i brzih saobraćajnica, Izgradnji Univerzitetskog kliničkog centra i drugih kapitalnih projekata koji imaju snažan uticaj na ekonomski razvoj opština iz sjeverne regije - saopšteno je iz Vlade.
U cilju ispunjavanja završnih mjerila za „Pregovaračko poglavlje 21 - Trans-evropske mreže”, a za potrebe realizovanja obaveza u sklopu završnog Mjerila 2, Savjet je zadužio resorna ministarstva da u što kraćem roku dostave Vladi Crne Gore ažuriranu jedinstvenu Listu prioritetnih infrastrukturnih projekata za sektor saobraćaja i energetike, primjenom Metodologije za izbor i prioritizaciju infrastrukturnih projekata.
Savjet je razmatrao Informaciju o realizaciji projekata putne infrastrukture tj. o realizovanim aktivnostima Monteputa DOO u vezi sa pripremom projektne dokumentacije za prioritetnu dionicu autoputa od Mateševa do Andrijevice, kao i druge dionice i poddionice, ali i ostale brze saobraćajnice na kojima se intenzivno radi shodno planiranim aktivnostima iz Fiskalne strategije za period 2024-2027.
- Savjet se upoznao sa Izvještajem o realizaciji Kapitalnog budžeta za treći kvartal 2024. godine, koje je pripremilo Ministarstvo finansija, po kojem je u prvih devet mjeseci ostvarena potrošnja od oko 111 miliona eura (47% od ukupno opredijeljenog iznosa) što je za 14 miliona više nego za isti period prošle godine - ističe se u saopštenju.
Savjet je usvojio Izvještaj o dosadašnjim aktivnostima Savjeta i isti će shodno Odluci o obrazovanju Savjeta za javne investicije biti dostavljen Vladi na dalje razmatranje.

Više od 30 novih projekata biće u Prijedlogu kapitalnog budžeta za 2025.

Za projekte nevladinih organizacija, koji su podržani iz fondova Evropske unije, a realizuju se u Crnoj Cori, iz budžeta države će biti izdvojeno 73.373 eura.
To je navedeno u odluci raspodjeli sredstava za kofinansiranje projekata za 2024. godinu koju je Vlada usvojila na današnjoj sjednici.
Projektu NVO Crnogorska iskra - Berane pod nazivom „Pedagogical Inclusive Education and Training System toUpSkills Cros-Sector Practitioners Working with Minors and Emerging Adults in Correctional System" biće dodijeljeno 23.546,40 eura.
NVO Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju Podgorica će za projekat „Jednak pristup zdravstvenim uslugama za sve ranjive grupe" dobiti 49.826, 70 eura.
Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama zaključiće ugovore o kofinansiranju projekata podržanih iz fondova Evropske unije u roku od 15 dana nakon objavljivanja ove odluke.

Za projekte Crnogorske iskre i Udruženja roditelja djece sa teškoćama u razvoju više od 73.000 eura

Na osnovu javnog konkursa za sufinansiranje programa u oblastima saradnje sa dijasporom i iseljenicima Ministarstvo dijaspore sufinansiralo je 107 projekata u vrijednosti od 210 hiljada eura.
Ministar dijaspore Mirsad Azemović rekao je da su stigle 133 prijave koje je kandidovalo 80 organizacija dijaspore iz 15 država.
On je kazao da je sufinansiranje važan mehanizam podrške radu i aktivnostima organizacija koje okupljaju crnogorku dijasporu širom svijeta.
- Snaženjem organizacija dijaspore, jačanjem njihovih kapaciteta kroz obezbjeđivanje finansijskih sredstava za realizaciju njihovih aktivnosti, jačamo vezu dijaspore sa svojom maticom - naveo je Azemoviću saopštenju medijima.
On je kazao da će ovo biti jedan od načina na koji će Ministarstvo podsticati njihov doprinos u ostvarivanju i jačanju veza i saradnje Crne Gore sa svojom dijasporom na svim poljima.

Sufinansirano 107 projekata saradnje sa dijasporom

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović i potpredsjednik Evropske investicione banke (EIB) Robert de Grut potpisali su ugovor o grantu od dva miliona eura, koji će biti iskorišćen za kupovinu računarske opreme za crnogorske škole. 
 
Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), ugovor je potpisan na ceremoniji koja je danas održana u sjedištu EIB Globala u Luksemburgu. 
 
Jakšić Stojanović je istakla da se nabavkom dodatne računarske opreme stvara jaka osnova za digitalizaciju obrazovnog procesa i omogućava mladim ljudima da steknu digitalne vještine i kompetencije koje su neophodne za 21. vijek. 
 
Prema njenim riječima, ugovor predstavlja značajan korak ka poboljšanju crnogorskog obrazovnog sistema što će u velikoj mjeri stvoriti bolje uslove za rad i napredovanje učenika. 
 
- Obrazovanje je jedan od stubova svakog društva, a kontinuirano unapređenje njegovog kvaliteta treba da bude prioritet na svim nivoima - navela je Jakšić Stojanović. 
 
De Grut, nadležan za aktivnosti u Crnoj Gori, podsjetio je da je EIB dugogodišnji partner crnogorskog obrazovnog sektora. 
 
- Kao dugogodišnji partner Ministarstva prosvjete Crne Gore, zadovoljni smo što smo dio ove najnovije inicijative i što možemo dodatno podržati digitalizaciju u školama - rekao je De Grut. 
 
Kako je naveo, nova ICT oprema finansirana navedenim grantom povećaće upotrebu digitalnih tehnologija i vještina, proširiti pristup učenju i poboljšati ukupno obrazovno okruženje. 
 
- Ona će omogućiti dalji pristup kvalitetnom obrazovanju, doprinijeti zapošljivosti mladih i stvoriti radnu snagu spremnu za budućnost koja odgovara zahtjevima tržišta - kazao je De Grut. 
 
Iz MPNi su naveli da će nova digitalna oprema, zajedno sa obukom za nastavnike i razvojem vještina promovisati intregraciju digitalnih alata u obrazovanje i omogućiti jednak pristup digitalnim izvorima učenja za sve učenike. 
 
Oni su rekli da je grant, koji se realizuje kao dio Fonda za Inicijativu za ekonomnsku otpornost i finansira od donatora, nastavak prethodnih investicija EIB Global-a u crnogorski obrazovni program čiji je cilj unapređenje obrazovne infrastrukture. 
 
Kako su pojasnili, ta ulaganja odnose se na zajam EIB-a u iznosu od 18 miliona eura, grant EU od 11 miliona obezbjeđen u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan, kao i tehničku pomoć u iznosu od 2,5 miliona eura kroz grant tehničke pomoći u okviru Inicijative za ekonomsku otpornost.

Potpisan grant od dva miliona eura za računarsku opremu u školama

Crna Gora ide u dobrom pravcu. Njeno članstvo u Evropskoj uniji će predstavljati stabilizujući faktor za cijeli region - ocijenio je premijer Jermenije Nikolo Pašinjan na sastanku sa potpredsjednikom Vlade za vanjske i evropske poslove Filipom Ivanovićem.
Oni su, kako je saopšteno iz Vlade, razgovarali o ključnim političkim i ekonomskim pitanjima s posebnim naglaskom na reformske procese i evropsku perspektivu Jermenije.
Pašinjan je istakao posvećenost Jermenije evropskom putu i reformskim potrebama, uz izražen interes za crnogorskim iskustvima, a Ivanović ga je, kako dodaju u Vladi, upoznao sa ključnim koracima koje Crna Gora preduzima u procesu evropskih integracija, naglasivši da će naredni period donijeti značajne prekretnice, uključujući i održavanje Međuvladine konferencije sa Evropskom unijom, na kojoj se očekuje potvrda novih uspjeha naše zemlje.
Osim razgovora o bilateralnoj saradnji, Ivanović i Pašinjan razmijenili su mišljenja o globalnim dešavanjima i regionalnim izazovima.
- Ivanović je pohvalio jermenske napore i preduzete korake na evropskom putu i izrazio spremnost Crne Gore da podijeli svoja pregovaračka znanja i ekspertize - naveli su u Vladi.
Sagovornici su se saglasili da će ova posjeta dodatno produbiti partnerstvo i otvoriti nova područja za zajedničko djelovanje.

Pašinjan: Crna Gora ide u dobrom pravcu, njeno članstvo u EU će biti stabilizujući faktor za region

Dejan Đinović, koji se sumnjiči za jučerašnje ubistvo Zorana Nikolova u Zeti, upravo je priveden na saslušanje u podgoričkom Višem državnom tužilaštvu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F9dQGTnYbIEQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Njega su <a href="https://etv.me/hronika/up-u-zeti-uhapsen-dejan-dinovic">danas uhapsili</a> službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCscgoKtmpqs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Zoran Nikolov preminuo je nakon pucnjave u objektu Šansa u Zeti. Njega je policija na licu mjesta zatekla bez svijesti, nakon čega je transportovan u Urgentni blok Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).
Policija je juče zbog potrage za Đinovićem blokirala grad i državne granice.
- Nakon sprovedene kriminalisticke obrade i mjera prvog zahvata utvrđen je identitet izvršioca ovog krivičnog djela i radi se o licu D.Đ. u odnosu na koga službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica u saradnji sa službenicima Sektora za borbu protiv kriminala i Sektora granične policije preduzimaju potražne mjere i radnje, u cilju njegovog lociranja i lišenja slobode - kazali su u saopštenju medijima uz napomenu da mjere i radnje preduzimaju u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom.

Đinović priveden na saslušanje

Predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, za kojim je raspisana centralna potjernica, sastao se u Moskvi sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom. Ovu informaciju je potvrdio portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Dodik je nakon sastanka rekao da „Putin odlično poznaje što se dešava“ u BiH.
- Rusija je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i to je Putin rekao na sastanku. Dodao je da će se Rusija u okviru toga zalagati, da se završi i prestane rad međunarodnih institucija, pogotovo lažnog visokog predstavnika, odnosno kako on kaže nelegitimnog predstavnika - dodao je on.
Dodik je u Moskvi već nekoliko dana, a u Rusiju je otišao iz Srbije nakon što je okončao posjetu Izraelu. Još nije poznato kako je Dodik napustio Bosnu i Hercegovinu, imajući u vidu da je za njim raspisana centralna potjernica, te da ga očekuje pritvor od mjesec dana zbog neodazivanja na pozive pravosudnih institucija za saslušanje.
Dodik je, zajedno s premijerom RS-a Radovanom Viškovićem i predsjednikom Narodne skupštine RS-a Nenadom Stevandićem, osumnjičen za udar na ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Do otvaranja ovog slučaja došlo je nakon što je NSRS donijela, a Dodik potpisao ukaze za zakone kojima se zabranjuje rad državnih institucija SIPA-e, Suda BiH, Tužilaštva BiH i VSTV-a na teritoriji entiteta RS.
U narednim danima se očekuje i odluka Interpola o raspisivanju crvene, odnosno međunarodne, potjernice za Dodikom i Stevandićem, koji su napuštali BiH nakon što je za njima raspisana centralna potjernica.

Dodik se sastao sa Putinom: On odlično poznaje što se dešava u BiH

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: projekti