Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić saopštio je da je ta kompanija zainteresovana za kupovinu imovine kompanije u stečaju Vektra aviation- Tolić je, na konferenciji za medije, kazao da je ova godina bila jedna od najintenzivnijih u istoriji Aerodroma, uz rekordan broj putnika, ključne nove avio-linije i povećane zahtjeve prema infrastrukturi i zaposlenima. Tokom konferencije za medije Tolić je govorio o rezultatima, izazovima, planovima i strateškim projektima koji će obilježiti naredni period. Uprkos ograničenjima, Aerodromi očekuju da po prvi put u istoriji pređu prag od tri miliona putnika. - Naši radnici do sada su otpremili rekordan broj putnika, i dalje stojimo pri svome uvjerenju, pri svome obećanju da ćemo po prvi put u istoriji Aerodroma Crna Gore dostići za nas važnu brojku od tri miliona putnika - rekao je Tolić, naglašavajući da je riječ o simboličnom i operativnom dometu sistema projektovanog za daleko manji obim saobraćaja. Jedna od centralnih tema obraćanja bilo je uvođenje linije British Airwaysa ka Tivtu od naredne sezone. Tolić je istakao da se radi o ogromnom iskoraku za crnogorsku avio-povezanost i jasnom signalu da međunarodni tržišni lideri prepoznaju potencijal crnogorske obale. Prema njegovim riječima, British Airways je kroz pregovore jasno stavio do znanja da u Crnoj Gori prepoznaje premium turistički proizvod.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121121120_5266c045595a6712e6083137e12cec453701807cd2fe75f3d108f0db5fbf9e0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121121120_5266c045595a6712e6083137e12cec453701807cd2fe75f3d108f0db5fbf9e0e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Roko Tolić"> </figure>  - Uz sav fokus na niskotarifne prevoznike, uz veliki uspjeh ugovaranja baze za Wiz Air u Podgorici, odvijalo se dosta pregovora sa relevantnim prevoznicima gdje British Airways dolazi kao kruna sa tri sedmična leta već od maja sljedećeg godine do kraja mjeseca septembra i jedan veliki ukaz poštovanja, jer British Airways nije samo jedan od najsnažnijih svjetskih brendova i premium prevoznik, nego je to pokazatelj povjerenja u Crnu Goru, on je i svojevrsni investitorski impuls, ali naravno, pred nas postavlja dosta težak zadatak da ti premium putnici kad slete u Tivat mogu imati aerodromsku uslugu dostojnu renomea takvog prevoznika, jer to je nešto što će njihovi putnici tražiti. Meni je poznato kroz pregovore sa British Airwaysom da jedan od ključnih razloga njihovog dolaska jeste da je Crna Gora prepoznata kao premium destinacija, da ona ima relevantne hotelske kapacitete, da ima sjajnu ponudu, da ima predivnu prirodu i da će britanski turisti iz onog najvišeg segmenta vrlo rado u nju dolaziti - kazao je Tolić. <h2>Širenje kapaciteta</h2> Jedan od ključnih segmenata Tolićevog obraćanja odnosio se na stanje infrastrukture u Podgorici i Tivtu. Aerodromske zgrade, oprema i manevarske površine projektovane su za daleko manji promet. - Brojke koje sada ostvarujemo višestruko nadmašuju ono zašto su ovi aerodromi projektovani - rekao je, ističući da sistem trenutno počiva na „entuzijazmu zaposlenih i razumijevanju putnika“. Zbog toga je, prema njegovim riječima, hitno potrebna adaptacija terminala, proširenje kapaciteta i modernizacija opreme.&nbsp; - Vrijeme je da krenemo u žustriju, dinamičniju adaptaciju terminala i manevarskih površina - naglasio je on. U tom kontekstu, izvršni direktor Aerodroma je najavio zainteresovanost da se otkupi dio imovine kompanije Vektra Aviation u vlasništvu biznismena Dragana Brkovića, a koja se zbog stečaja prodaje na tenderu. Kako je rekao, radi se o preko tri hiljade kvadrata prostora i hangaru koji bi se prema njegovim riječima mogao adaptirati i biti pretvoren u još jedan terminal, s obzirom na to da se nalazi u neposrednoj blizini gejtova Aerodroma ili bi mogao biti iskorišten kao hangar za smještaj aviona kompanija, kao što je Wizz Air koji je najavio otvaranje baze na Aerodromima. Zemlja na kojoj se nalaze objekti kompanije Vektra Aviation je u državnom vlasništvu, a trenutna cijena koju je oglasio stečajni upravnik procjenjuje se na 5,1 miliona eura. - Procedura se ogleda u činjenici da taj naš interes ide kroz ministarstvo saobraćaja koje će, vjerujem, dati relevantnu informaciju svim nadležnim tijelima i svim nadležnim ministarstvima da bi na kraju to došlo na Vladu, ja se nadam u što bržem postupku. Zašto taj terminal? To je najbrža mogućnost da dobijemo još jedan kapacitet koji će nam olakšati da opslužimo sav promet koji ćemo imati već u narednoj sezoni - kazao je Tolić. <h2>Ako ne dođe do koncesije, Aerodromima potrebno preko 250 miliona&nbsp;</h2> Odgovarajući na pitanje novinara u vezi sa davanjem pod koncesiju, Tolić je ponovio, kako je kazao, raniji stav da ako se nešto pozajmljuje, to mora biti vraćeno u boljem stanju nego što je bilo.&nbsp; - Ako se to desi uslijediće brza injekcija privatnog kapitala koja neće biti limitirana svim onim čime mi jesmo. Jer mi bismo bili puno brži u donošenju i implementaciji odluka vezanih za infrastrukturu. Mi blisko sarađujemo sa privrednim sektorom koji traži funkcionalne aerodrome. Grade se novi kapaciteti, crnogorski turizam raste, prepoznatljivost zemlje je veća,. Hoćemo li mi moći pratiti taj tempo? Hoćemo uz ogromnu pomoć crnogorske Vlade. Dakle, ako me pitate jesam li protiv koncesija - nisam, ako se mogu odraditi procesi adaptacije i proširenja - kazao je Tolić. Na pitanje kolika sredstva bi bila potrebna za proširenje kapaciteta aerodroma u Podgorici i Tivtu, Tolić je kazao da bi prije svega bilo potrebno izraditi konkretan master plan - dokument koji bi na ozbiljan način odredio pravce razvoja, kako je to standard u svijetu avijacije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121121120_db8ed966d3d0d69ad60b270824734c6f692735565dd90a8db6f16e6b49f18af7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251121121120_db8ed966d3d0d69ad60b270824734c6f692735565dd90a8db6f16e6b49f18af7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Roko Tolić"> </figure>  - Po grubim procjenama, riječ je o iznosu od oko 250 do 300 miliona eura. U Tivtu je prostor izuzetno ograničen. Kada je riječ o izvorima finansiranja, oni su kombinovani. Izvori su, prije svega, vlastita sredstva i nastavak profitabilnog poslovanja. Mi vodimo računa o svakom detalju — lijepo je zapošljavati, ali sve se mora računati. Ljudski rad ne tretiramo kao trošak, već kao ulaganje neophodno da bismo ostvarivali sav ovaj promet, ali pritom moramo biti umjereni i obzirni. Dakle, izvori su vlastita sredstva, poslovne banke i evropska sredstva. Ponavljam, vjerujemo da će Crna Gora imati priliku da već od 2028, kada se donosi novi evropski budžet, nominuje svoje glavne projekte. To bi bio logičan slijed. Međutim, treba naglasiti da je to administrativno izuzetno mnogo posla, i da se sa konkretnim koracima realno može krenuti tek oko 2028. godine - kazao je Tolić. Zbog toga bi, ističe on, prva odluka trebalo da bude tender za izradu novog master plana.&nbsp; - To je sveobuhvatan dokument za čiju izradu mi nemamo interne kapacitete — ne samo u Crnoj Gori, nego ni mnogi ozbiljni aerodromi. Izradu takvih planova rade specijalizovane firme i to nije ni malo jeftin proces - kazao je Tolić. Tolić kaže da bi fokus trebalo usmjeriti na oba aerodroma, kako bi postali potpuno funkcionalni i operativni. <h2>Podgorica mora postati 24/7 aerodrom</h2> Rast obima posla nameće i reorganizaciju radnog vremena i zapošljavanje dodatnog kadra. Tolić kaže da Podgorica, kao glavni aerodrom zemlje i buduće članice EU, mora raditi 24 sata dnevno, sedam dana u nedjelji. - Aerodrom Podgorica kao aerodrom glavnog grada, središta buduće članice Evropske unije, zavrjeđuje biti na listi onih aerodroma koji rade 24 sata, 7 dana dnevno. I to je naš cilj i mi smo već aktivni u iznalaženju dodatnog kadra. Ono što je sada stanje je da ljudi rade prekovremenom i mi to, naravno, adekvatno plaćamo, ali nije uvijek stvar novca, nego je stvar ljudskih mogućnosti da toliko sati se radi prekovremena, to jednostavno nije moguće, mi ćemo morati ići na treću smjenu - rekao je Tolić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tolić: Plan kupovina imovine Vektra Aviation, početna cijena 5,1 milion eura

Ministar finansija Novica Vuković kazao je da je kapitalni budžet za 2026. godinu na nikad višem nivou koji je Crna Gora imala u prethodnom periodu, te da je na nivou 305 miliona eura. Vuković je, predstavljajući Prijedlog zakona o budžetu za 2026. godinu, kazao da se očekuje usporavanje inflatornih pritisaka, poručujući da će novo zaduživanje u periodu 2025-2028. biti isključivo za finansiranje kapitalnih projekata. - Shodno osnovnim makroekonomskim scenarijima crnogorska ekonomija će u srednjem roku prosječno godišnje rasti po stopi od 3,3 procenta, odnosno po godinama 3,33 u 2025, 3,2 u 2026. i 3,1 i 3,2 odsto u 2027. i 2028. godini. Uslijed usporavanja inflatornih pritisaka, očekuje se održavanje stabilne stope inflacije koja će iznositi 2,5 odsto između 2026. i 2028. godine - saopštio je Vuković na konferenciji za medije. Vuković je rekao da se budžetski rashodi kreću u rasponu od 3,164 milijarde ili 38,9 odsto BDP-a u 2025. godini do 3,543 milijarde ili 37,7 odsto BDP-a u 2028. godini. - Trend snažnog rasta budžetskih prihoda sa jedne i kretanje navedenih kategorija javne potrošnje sa druge strane opredjeljuje nivo deficita koji se kreće od 3,2 odsto BDP-a u 2026, 2,7 odsto u 2027. i 2,8 odsto u 2028. godini. Neophodno je napomenuti da se u svim godinama projektuje suficit tekuće potrošnje što govori &nbsp;u prilog tome da država sve svoje tekuće obaveze finansira iz tekućih prihoda, odnosno da se zaduživanje vrši isključivo za finansiranje kapitalnih izdataka kojima se daje podrška projektovanom ekonomskom rastu - saopštio je Vuković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119121156_b6e5a8c076cebda8b189d7d68a8d361d12b8cc2f00cc4f7e1c21a224e7853dda.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119121156_b6e5a8c076cebda8b189d7d68a8d361d12b8cc2f00cc4f7e1c21a224e7853dda" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Novica Vuković"> <figcaption>Novica Vuković(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  On je rekao da su opšte karakteristike budžeta za 2026. godinu kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarivanjem realne stope ekonomskog rasta od 3,3 odsto u 2026. godini, odnosno 3,2 odsto u periodu 2026-2028. godini. Govoreći o dugu i zaduženju za fiskalnu 2026. godinu, Vuković je istakao da oni iznose do 710 miliona eura.&nbsp; - To je iznos za servisiranje kapitalnog budžeta i dospjelih dugova u 2026. godini - rekao je Vuković. Vuković je poručio da se postiže zlatno pravilo budžeta da se tekuće obaveze servisiraju iz tekućih prihoda. - Novo zaduživanje u periodu 2025- 2028. godine biće isključivo za finansiranje kapitalnih projekata čijom se realizacijom stvara nova vrijednost i uslovi za dugoročni rast i razvoj, otplatu i vraćanje starih dugova nastalih u prethodnom periodu - poručio je Vuković. Ministar je saopštio da će kroz kapitalna izdvajanja u naredne tri godine biti uložena 1,1 milijarda eura. - Od toga je značajan dio reformi i investicija podržanih kroz Plan rasta za Zapadni Balkan i ostale inicijative koje stoje na raspolaganju Crnoj Gori kao zemlji kandidatu za članstvo u EU - naveo je Vuković. Vuković je najavio i nastavak investicija u auto-puteve u iznosu od 100 miliona eura iz donacija, povoljnih kreditnih aranžmana i kreditnih sredstava u okviru Kapitlanog budžeta, nastavak ulaganja u javno zdravlje kroz povećanje budžeta i finansiranje opreme za izgradnju novih zdravstvenih objekata kroz uvećavanje sredstava iz budžeta države oko 50 miliona eura u 2026... - Takođe, tu je stvaranje fiskalnog prostora za dodatno izdvajanje za obrazovanje, socijalno davanje, saobraćajnu infrastrukturu, javnu bezbjednost - saopštio je Vuković. <h2>Paunović: Budžet manji zbog manje otplate duga</h2> Generalni direktor Direktorata za državni budžet Bojan Paunović kazao je &nbsp;&nbsp;da je suštinski budžet za 2026. niži od onog za ovu godinu u iznosu od 238 miliona eura, dominantno zbog manjih potreba izdvajanja u oblasti javnih finansija, odnosno zbog manje otplate duga. U tu svrhu izdvajanje je niže za 445 miliona eura. On je istakao da su, u odnosu na budžet za 2025. godinu, izdaci tekućeg budžeta uvećani za 100,1 milion eura, budžet državnih fondova za 99,1 milion eura, kapitalni budžet za 25 miliona eura, dok su transakcije finansiranja umanjene za 459,3 miliona eura, a rezerva 3,3 miliona eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119121156_e099eaeb5547bb88a85658428e195ac0e41a31548a1736e614eb258509c7f42a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119121156_e099eaeb5547bb88a85658428e195ac0e41a31548a1736e614eb258509c7f42a" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Bojan Paunović"> <figcaption>Bojan Paunović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Najznačajnije izdvajanje odnosi se na oblast socijalnog staranja - 1.133.000 eura, oblast javnih finansija dominantno zbog otplate glavnice duga i kamate 760 miliona eura, zdravstvo 521 milion eura, obrazovanje, nauka i sport 368 miona eura, javna bezbjednost 261, saobraćaj 248 miliona eura - rekao je Paunović. Uzimajući u obzir očekivane prihode i planirane izdatke, Paunović je rekao da se očekuje se deficit na nivou 3,2 odsto BDP-a, odnosno 270 miliona eura, uz ostvarenje suficita tekuće potrošnje od 72 miliona eura, odnosno 0,9 odsto BDP-a. - Za potrebe finansiranja potreba budžeta nedostajuća sredstva su na nivou 710 miliona eura, koja će se obezbijediti kroz dio prenešenih depozita i dio zaduživanja - saopštio je Paunović. <h2>Mišković: Rast ekonomije 3,2 odsto, finansijska situacija stabilna</h2> Generalni direktor Direktorata za makroekonomske i fiskalne analize i projekcije Miloš Mišković kazao je da se očekuje ekonomski rast i u 2026. godini. - Prema našim procjenama rast ekonomije će iznositi 3,2 odsto. Očekujemo da rast ekonomije bude dominantno vođen intenziviranjem investicionog ciklusa, kao i porastom privatne potrošnje, uz sprovođenje strukturnih reformi i korišćenje finansijskih sredstava EU - naveo je Mišković. U narednoj se, ističe on, očekuje i smirivanje inflatornih trendova i inflacija na nivou ispod tri odsto. - Sve ovo osigurava da planiranje prihoda bude realno i održivo i zasnovano na realnoj osnovi, uz konzistentan rast - naglasio je Mišković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119121156_ab5cb98fe400cecfa01098984ce038b20ad2c477824619f7650e1a8ffae0605a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119121156_ab5cb98fe400cecfa01098984ce038b20ad2c477824619f7650e1a8ffae0605a" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Miloš Mišković"> <figcaption>Miloš Mišković(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Finansijska situacije je, uvjerava on, stabilna i povoljna, te da je karakteriše fiskalna odgovornost i pojačana poreska disciplina na tržištu. Mišković je rekao da su izvorvi prihodi budžeta u 2026. godini planirani na nivou 3.084.400 eura, ili oko 36 odsto BDT-a.- - Tekući prihodi koji uključuju naplatu poreza, doprinosa i drugih dažbina biće veći za oko 200 miliona eura u odnosu na ovogodišnji Zakon o budžetu - naveo je Mišković. <h2>Jovetić: 44 odsto opredijeljenih sredstava za projekte na sjeveru</h2> Generalna direktorica Direktorata za upravljanje javnim investicijama i politiku javnih nabavki Jelena Jovetić rekla je da će Kapitalni budžet za 2026. godinu iznositi 305 miliona eura, devet odsto više u odnos na tekuću fiskalnu godinu, odnosno 29 odsto u odnosu na 2024. i 52 odsto u odnosu 2023. godinu. - Ovo je jedna od najvećih vrijednosti za Kapitalni budžet koji smo imali do sada - rekla je Jovetić. Najveći procenat ulaganja odnosi se, ističe ona, na lokalne samouprave sjevera, u ukupnoj vrijednosti projekata od 66 odsto, odnosno 44 odsto opredijeljenih sredstava 2026.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119121156_bde3b1148218ea3f050514c53e2938c106d72dafbf9b37dceedae1804aaaedb5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119121156_bde3b1148218ea3f050514c53e2938c106d72dafbf9b37dceedae1804aaaedb5" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Jelena Jovetić"> <figcaption>Jelena Jovetić(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - U okviru Uprave za saobraćaj nalazi se 165 miliona vrijednosti kapitalnih projekata, od čega je najveći iznos za drugu dionicu auto-puta Mateševo-Andrijevica gdje se u budžetu za narednu godinu nalazi 65 miliona. Dodatno stvoren je fiskalni prostor za naredne dionice auto-puta Bar- Boljare i to je zaobilaznica Podgorica i Bar, čije projektovanje očekujemo naredne godine - rekla je Jovetić. Podsjetila je da je za zaobilaznicu Budva u toku tenderski postupak, te da je iz budžeta za to planirano 33 miliona eura. - U okviru Ministarstva javnih radova opredijeljeno je 140 miliona eura - rekla je, pored ostalog, Jovetić. Za prosvjetu je, dodaje ona, opredijeljeno 380 milona, a za zdravstvo 524 miliona eura, u okviru koje se ističe izgradnja Opšte bolnice u Pljevljima. <h2>Ulić Rajović: Ostavljena mogućnost dodatnog zaduživanja do jedne milijarde eura</h2> Generalna direktorica Direktorata za javni dug Andrijana Ulić Rajović kazala je da se od planiranog zaduživanja od 710 miliona, 383 miliona odnosi na otplatu duga iz prethodnog perioda. - Dospijeva rata kredita kod kineske Eksim banke za otplatu prve dionice auto-puta, zatim kredit kod Dojče banke, sindicirani krediti pokriveni garancijom Svjetske banke, kao i dospijeće obveznica emitovanih na domaćem tržištu iz 2019. godine - navela je Ulić Rajović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119121156_83c99bed8ce662ce2688ba8dda162bf1df455205cd4714878ecf70332c2583fa.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119121156_83c99bed8ce662ce2688ba8dda162bf1df455205cd4714878ecf70332c2583fa" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Andrijana Ulić Rajović"> <figcaption>Andrijana Ulić Rajović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Novac za zaduženje obezbijediće se iz depozita ostvaren na kraju 2025, kao i zaduženja do 500 miliona eura. - Koliki će ti iznosi biti zavisi od depozita ostvarenih na kraju 2025. godine - dodala je Ulić Rajović. Prema njenim riječima, ostavljena je mogućnost dodatnog zaduživanja do jedne milijarde eura koje će se koristiti isključivo za stvaranje fiskalne rezerve za 2027. i 2028. godinu. - U narednom trogodišnjem periodu imamo dospijeće duga u iznosu od dvije milijarde eura, kada govorimo o isplati glavnice, i oko 600 miliona eura, kada govorimo o otplati kamate - naglasila je Ulić Rajović. Odlukom o zaduživanje, predviđeno je i ulaganje u razvojne i infrastrukturne projekte, odnosno zaključivanje kreditnih aranžmana sa finansijskim institucijama u iznosu do dvije milijarde eura. - To je prije svega ulaganje u zdravstvo, u putnu infrastrukturu, željezničku infrastrukturu, Vojsku, energetsku efikasnost, obrazovni sistem... - naglasila je Ulić Rajović. <h2>Vuković: Revnosno optimizovan broj zaposlenih u javnoj upravi</h2> Ministar finansija Novica Vuković rekao je da je "revnosno optimizovan" broj zaposlenih u javnoj upravi i da je do posljednjih presjeka smanjen 20 odsto zaposlenih po osnovu ugovora o djelu. - Kada čitamo Izvještaj Evropske komisije to je stavka koja skreće pažnju. Ono što ostaje problem u dijelu javne uprave, govorimo o strukturalnoj nezaposlenosti. Naš zadatak je uskospecifični kadar, pita u oblasti Poglavlja 27 - specifična znanja u toj oblasti, u oblasti sajber bezbjednosti... Međutim, u 2025. godini je bila aktivna komisija za optimizaciju kada govorimo o troškovima po pitanju ugovora o djelu... Komisija je neumorno radila, revnosno je optimizovan broj zaposlenih, do posljednjih presjeka je smanjen za 20 odsto, sa tendencijom daljeg rasta. Kroz Izvještaj o budžetu vidjećete da su te kategorije smanjene za narednu godinu - kazao je Vuković. Prema njegovim riječima, ostaje da se sagledaju potrebe, ističući da u budžetu nisu definisani ni porast zarada, eventualno usklađivanje za određene oblasti... - Ali smo saglasni sa preporukom EK i nastojaćemo da je realizujemo u narednom periodu - poručio je Vuković. <h2>"Fond PIO nije u opasnosti"</h2> Budžetom je za Fond PIO planirano izdvajanje od 60 miliona eura. Vuković je rekao da se, nakon usklađivanja penzija u januaru, očekuje se rast minimalnih penzija.&nbsp; - Planiramo i tri usklađivanja koja su redovna i zakonska za narednu godinu. Samim tim to je fiskalni efekat koji je neophodno planirati. Kod samog obračuna minimalne penzije od 450 eura, samo to usklađivanje je unutar samog iznosa. I svi oni koji samim tim usklađivanjem prelaze tu granicu, izlaze iz kategorije minimalne penzije - rekao je Vuković. On kategorično odbija da je Fond PIO ugrožen.&nbsp; - U ovoj godini ste vidjeli da je realizovana fiskalna strategija i da sva projekcija o kompezatornim prihodima su bili na višem nivou od predviđenog. Sve je to nadomjestilo nedostajuća sredstva za Fond PIO i on i korisnici na bilo koji način ne mogu doći u opasnost. Fond PIO stoji kao obračunska kategorija u budžetu - uvjerava Vuković. Na pitanje da li se Programom Evropa sad 3 planira ukidanje doprinosa na minimalac, Vuković je odgovorio da je Fiskalnom strategijom definisan okvir od četiri godine i da će nove reforme biti transparentne. - Ne radimo trenutno sa timom iz Vlade na uspostavljanje Programa Evropa sad 3,4 ili pet - naveo je Vuković. <h2>"Popović govorila o jednoj strani efekta inflacije"</h2> Komentarišući izjavu funkcionerke Demokrata Zdenke Popović da je inflacija dobra za državu, Vuković je rekao da je ona o jednoj strani efekta. - A to je da inflacija utiče na rast prihoda budžeta, ali ponašanje Vlade u tom smislu i odgovorna fiskalna i ekonomska politika da s jedne strane ste jačali standard građana, ali sa druge strane da ste ucitali na kontrolu inflacije kroz ograničenje marži je optimum koji je najbolji za građane Crne Gore - rekao je Vuković. <h2>"Moguć rast akciza na duvan"</h2> Na pitanje da li će rasti akcize na duvanske proizvode, Vuković je rekao da je moguće, ističući da se u tom smislu prati direktiva koju ispostavlja Evropska unija i da je moguće Ministar je istakao da je važeći akcizni kalendar na minimalnom nivou koji EK toleriše do jednog trenutka. - Novi akcizni kalendar je tema kojom ćemo se baviti u 2026. i 2027. godine - poručio je Vuković. <h2>"Funkcioneri nijesu dobili povećanja, Zakon o zaradama tek nakon rješavanja svih izazova"</h2> Vuković je kazao i da funkcioneri nijesu dobili povećanje 30 odsto.&nbsp; - Fiskalni efekat ne postoji jer se nije desio - rekao je ministar finansija. On je istakao i da je Zakon o zaradama jedan od najkompleksnijih &nbsp;zbog njegovog urušavanja godinama unazad.&nbsp; - Napravljen je jedan od najvećih problema državi, Ministarstvu finansija i premijeru jer smo 2023. godine došli na svršen posao. Došlo se do situacije da se određenim strukturama u javnoj upravi dalo pravo da imaju povećanje zarada, dok su drugi zaboravljeni. U tom smislu, zakon je povučen sa javne rasprave i nije plan da dalje ide u proceduru dok se dubinski i sistemski ne riješe svi izazovi u tom zakonu, a za to će trebati vremena - zaključio je Vuković.

Tamara Klikovac

Vuković: Kapitalni budžet na nikad višem nivou, zaduživanje do 710 miliona, investicije u auto-puteve 100 miliona eura...

Opština Bijelo Polje još jednom izražava zabrinutost zbog načina na koji se planira i vodi državna politika kapitalnih investicija. Dok se građanima na sjeveru Crne Gore godinama obećava završetak ključnih turističkih projekata, poput žičare na Cmiljači i žičare prema Đalovića pećini, ovi projekti ni nakon pet godina nijesu privedeni kraju, odnosno, potpuno su zapostavljeni i prepušteni zubu vremena, kazali su u Komisiji za kapitalne projekte Opštine Bijelo Polje.
Umjesto da se, kako kažu u Komisiji, država fokusira na finalizaciju već započetih investicija i da pronađe model javno–privatnog partnerstva za projekte koji imaju gotove trase, urađenu infrastrukturu i već dokazan turistički potencijal, građanima se sada nudi nova priča o još jednoj žičari, vrijednoj 50 miliona eura, ovog puta između Lovćena i Cetinja, a što je, ističu, znatno više nego što je potrebno za završetak pomenitih projekata u Bijelom Polju.
U Komisiji za kapitalne projekte podsjećaju da je za Opštinu Bijelo Polje, ali i za cijeli sjever, završetak postojećih projekata od strateškog značaja.
- Žičare na Cmiljači i Đalovića pećini nijesu samo turistički sadržaji, to su razvojni stubovi koji otvaraju radna mjesta, povećavaju posjete i podižu ekonomski potencijal cijelog regiona, a što bi uticalo na evidentno iseljavanje sjevera. Umjesto realnih rokova, jasnog plana i odgovornosti, građani sjevera dobijaju nove najave i nove skupe projekte, dok postojeći stoje u mjestu i čekaju neku novu, ozbiljniju Vladu koja će imati volje da ih završi - navedeno je u saopštenju za javnost Komisije.
Komisija za kapitalne projekte Opštine Bijelo Polje pozvala je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Ministarstvo turizma i Ministarstvo javnih radova da hitno objave realne rokove za završetak Cmiljače i Đalovića pećine, pokažu plan finansiranja i model upravljanja i objasne zbog čega sjever konstantno čeka, dok se nove investicije usmjeravaju isključivo na jug i centralni dio države.
- Građani Bijelog Polja i sjevera zaslužuju ravnopravan tretman i završene projekte – ne nova obećanja. I na kraju, pitamo se svi, šta je za ovu vladu ravnomjeran regionalni razvoj - zaključeno je u saopštenju Komisije za kapitalne projekte koju čine Ljubomir Sošić, direktor Direkcije za imovinu i zaštitu prava opštine, Fahrudin Begović, menadžer opštine i Mensur Hajdarpašić, sekretar Sekretarijata za investicije.

Komisija za kapitalne projekte BP: Hitno objaviti realne rokove za završetak Cmiljače i Đalovića pećine

Sredstva u iznosu od 46 miliona eura planirana kapitalnim budžetom za 2025. godinu ostaće neiskorišćena zbog kašnjenja u realizaciji više infrastrukturnih projekata, pa će biti preusmjerena na one koji se odvijaju ubrzanom dinamikom, u nadležnosti Uprave za saobraćaj i Ministarstva javnih radova.
To proističe iz Informacije o neutrošenim sredstvima u Kapitalnom budžetu Crne Gore za 2025. godinu sa prijedlogom za preusmjeravanje na druge kapitalne projekte.
Ministarstvo javnih radova obavijestilo je Ministarstvo finansija 3. novembra da će, na osnovu sprovedenih analiza i plana dinamike potrošnje do kraja godine, za realizaciju planiranih kapitalnih projekata nedostajati 20.600.000 eura.
Istovremeno, Uprava za saobraćaj je 21. oktobra saopštila da će za projekte koji se realizuju ubrzanom dinamikom biti potrebno dodatnih 25,6 miliona eura, ali i da određeni projekti neće biti završeni u ovoj godini.
Riječ je o auto-putu Bar Boljare jer je tender za izbor izvođača radova u toku, nakon čega slijedi zaključenje kreditnog i grant aranžmana sa EBRD-om i Evropskom unijom. Stoga, neće biti iskorišćeno 45.000.000 eura planiranih za ovu godionu.
Takođe, u ovoj godini neće biti završena rekonstrukcija puta Mojkovac–Lubnice, dionica Mojkovac–Vragodo za šta je izdvojeno 510.000 eura, budući da je u toku tender za izbor izvođača.
Kasni se i sa izgradnjom magistralnog puta Pošćenje–Brezna, vrijedne 290.000 eura, jer je u toku pribavljanje urbanističko-tehničkih uslova, nakon čega će biti raspisan tender za izradu tehničke dokumentacije.
Nije završena ni rekonstrukcija magistralnog puta M-11 Lepetani–Tivat–Krtolska raskrsnica u iznosu od 400.000 eura, s obzirom na to da Opština Tivat još nije dostavila tehničku dokumentaciju potrebnu za pokretanje tenderskih procedura.
Očekuje se da Ministarstvo finansija, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, predloži Vladi Crne Gore preraspodjelu neutrošenih sredstava na projekte koji se realizuju planiranom ili ubrzanom dinamikom.
T.K.

Neiskorišćenih 46 miliona eura biće preusmjereno na projekte MJR i Uprave za saobraćaj

Ministarka javnih radova Majda Adžović kazala je da se potpisivanje ugovora o izgradnji druge dionice auto-puta očekuje do kraja ove godine, a početak radova u narednoj.
- Kao što je poznato tenderski postupak vodi Monteput u saradni sa Evropskom &nbsp;bankom za obnovu i razvoj. Ministarstvo je kroz intenzivnu komunikaciju sa ovom kompanijom informisano o dinamici sprovođenja tenderskog postupka. Prvobitni rok je prolongiran, uzimajući u obzir složenost tenderske dokumentacije koja se odnosi složenost tenderske dokumentacije koja se odnosi na pripremu ponuda za projektovanje i izvođenje radova na drugoj dionici auto-puta, kao i brojna pitanja i zahtjeve koja su potencijalni ponuđači dostavili tokom trajanja postupka. Dodatno produženje roka za podnošenje ponuda imalo je za cilj da se osigura puna transparentnost postupka i ravnopravan pristup svim zainteresovnim učesnicima, imajući u vidu činjenicu da se tender sprovodi po pravilima IBRD-a - kazala je Adžović u parlamentu odgovarajući na pitanja poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nikole Rakočevića.
Podsjetila da su pristigle ponude četiri kvalifikovana učesnika tendera, te da se u narednom periodu očekuje postupak vrednovanja u skladu sa važećim procedurama i standarda.
- Otvaranjem finansijskog dijela ponuda biće stvoreni uslovi za izbor najpovoljnijeg ponuđača. Dakle, potpisivanje ugovora o izgradnji druge dionice auto-puta očekuje se do kraja ove godine, a početak radova u narednoj - kazala je Adžović.
<h2>Projekti na sjeveru</h2>
Rakočević je, pored ovog, imao još set pitanja vezanih za projekte na sjeveru države.
- Kad očekujete početak radova na putu prema skijalištu u Kolašinu, kroz Smajlagića polje? Kada će javna garaža na skijalištu u Kolašinu biti staviljena u funkciju? Kada očekujete završetak radova na ski-centrima Cmiljača i Žarski? Kada očekujete završetak radova na realizaciji projekta Đalovića pećina? Kada očekujete početak radova na dionici Berane - Rožaje? Kada očekujete nastavak realizacije važnog resursa opštine Rožaje na skijalištu Štedim - Hajla - pitao je Rakočević.
Imajući u vidu potrebu dinamičnog razvoja sjevera Crne Gore u sustizanju ekonomske i privredne zaostalosti za južnim dijelom i značajnim dijelom središnjeg regiona drave, od ključne važnosti je, istakao je on, razvoj putne infrastrukture koji bi trebalo da predstavlja pretpostavku investicione atraktivnosti i biznis konkurentnosti gradova na sjeveru.&nbsp;
- Najznačajnije, bez razvoja infrastukture, a zatim i poslovnih i životnih sadržaja, nastaviće se trend iseljavanja građana sjevera, a popis stanovništva iz 2023. godine je pokazao da je ta kategorija najdramatičniji aspekt crnogorske demografije. S tim u vezi, aktivnosti od politikih promjena 2020. godine su planski imale za cilj zanemarivanje sjevera i usporavanje i zaustavljanje krupnih projekata koje je bivša vlast realizovala odnosno zapocčla od 2006. do 2020. godine. Osnivanjem Vašeg ministarstva, najavljene su promjene, ipak još uvijek se čekaju konkretni rezultati. Zbog svega pomenutog važno je da saopštite javnosti konkretne vremenske okvire otpočinjanja, odnosno završetka nekih od najznačajnijih projekata za razvoj sjevera - poručio je Rakočević.
Adžović je rekla da je MJU svakodnevno u komunikaciji sa Opštinom Kolašin od koje su dobili informaciju da se radi na izradi projektne dokumentacije za realizaciju radova na putu prema skijalištu u Kolašinu, kroz Smajlagića polje, a koji je u završnoj fazi revizije projekta.
- U pitanju je projekat vrijedan 16 miliona eura i MJU je u komunikaciji sa Ministarstvo finansija kako bi se u budžetu za narednu godinu planiralo uvećanje ukupne vrijednosti opredijeljenje za ovaj projekat, kako bi se stvorili uslovi za realizaciju projekta - kazala je ministarka.
Ona je rekla da će MJU sprovesti postupak javne nabavke za izvođenje radova tokom 2026. godine kada se može očekivati izvođenje radova na ovom putnom pravcu.
Odgovarajući na ostala pitanja, Adžović je rekla da su to sve projekti započeti 2014. godine.
- Mi smo danas u 2025. godini, a i dalje pričamo o realizaciji ovih projekata. Zabrinjavajuće je i za vas i za nas. Moramo da budemo fer - istakla je ona.
<h2>"Nastavak projekta Đalovića pećina, Štedim - Hajla najviše odmakao"</h2>
Kako je rekla, prva faza garaže na skijalištu u Kolašinu biće gotova do sredine 2026. godine.
- A s obzirom da je gotov revidiran projekat za drugu i treću fazu i u njihovu realizaciju krenuće se tokom 2026. godine - kazala je Adžović.
Govoreći u projektu Đalovića pećina, ministarka je rekla da je postignut dogovor sa izvođačem radova, pa će, uvjerava Adžović, ovaj projekat biti nastavljen.
Ona je saopštila i da je u toku postupak evaluacije ponuda za rekonstrukciju puta Berane - Rožaje.
- Predviđeno je da taj postupak traje četiri mjeseca s obzirom na složenost procedura - kazala je Adžović.
Adžović je istakla da je projekat skijališta Štedim - Hajla najviše odmakao, navodeći da su u toku javna nadmetanja raspisana od formiranja Ministasrtva.
- Ovaj projekat je najdalje odmakao u realizaciji, i možemo očekivati najbrže stavljanje u funkciju - poručila je Adžović.
<h2>Investiciona konferencija na Luštici i naredne godine</h2>
Rakočević je odgovorio da je dinamika radova od političkih promjena, a prije osnivanja MJU, bila katastrofalna.
- Podstičem Vas da što prije riješimo infrastrukturne i razvojne objekte na sjeveru da bi ljudi dolazili, vraćali se i radili u svojim gradovima, a ne išli van Crne Gore - kazao je Rakočević.
Na dodatno pitanje o investicionoj konferenciji na Luštici, Adžović je odgovorila da će biti odrganizovana i naredne godine kada će biti obilježeno 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore.

Adžović: Do kraja godine potpisivanje ugovora o izgradnji druge dionice auto-puta, početak radova u 2026.

Dekan Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore Budimir Lutovac i izvršna direktorica Fonda za inovacije Bojana Femić Radosavović potpisali su ugovore o finansiranju projekata za realizaciju edukativnih programa u oblastima pametne specijalizacije i za podsticanje inovacione kulture.
Rukovodilac oba projekta, kako je saopšteno sa Univerziteta Crne Gore, je prof. dr Milena Đukanović, a ukupni budžet projekata iznosi 18.000 eura.
- Polugodišnji edukativni projekat „Igra za sve: Pametno, Održivo, Inkluzivno - IGRA+“ ima za cilj da, tokom prva tri mjeseca trajanja, za 30 studenata organizuje 12 predavanja i 12 radionica iz oblasti 3D modelovanja, 3D štampe, reciklaže, inkluzivnog obrazovanja, dizajna dječjih igračaka, marketinga, komunikacionih strategija, inkluzije osoba sa invaliditetom i drugih srodnih tema - naveli su na UCG.
Pored dvočasovnih predavanja, studenti će, kažu, podijeljeni u dvije grupe, imati priliku da uče 3D modelovanje u softveru Fusion 360 i da nakon izrade završnog modela igračke svoj dizajn odštampaju na 3D štampaču.
- Inspiraciju za dizajn crpiće kroz saradnju sa Zavodom za školstvo i JU Bibliotekom za slijepe, čiji će stručnjaci učestvovati u kreiranju smjernica za inkluzivne igračke - naveli su u saopštenju.
Prema njihovim riječima, studenti će osmisliti i dizajnirati 3D štampane didaktičke igračke prilagođene djeci sa smanjenim motoričkim sposobnostima, oštećenjem vida, autizmom i drugim razvojnim izazovima.
- Za 3D štampu igračaka koristiće se reciklirajući materijali i to na 3D štampaču sa više glava, što omogućava izradu višebojnih igračaka - dodali su na UCG.
Tokom marta 2026. godine, u izložbenom prostoru UCG-a, biće organizovana izložba studentskih 3D štampanih igračaka, koja će uključiti fotografije 3D modela, kao i fotografije finalnih 3D štampanih radova.
- Projekat ima za cilj da podstakne empatiju, kreativnost i interdisciplinarni pristup kod mladih, kao i da promoviše održivost i tehnološku pismenost u kontekstu društveno korisnog dizajna - naveli su u UCG.
Drugi, takođe polugodišnji, projekat za podsticanje inovacione kulture - „3D štampa hrane inspirisana umjetnošću - 3DHranaUm“ - ima za cilj izradu publikacije u okviru koje će biti prikazana umjetnička djela deset savremenih crnogorskih umjetnica, i to „na tanjiru“, uz pomoć 3D štampača za hranu.
- Takođe, u Podgorici, Pljevljima i Herceg Novom biće organizovane radionice 3D štampe jela inspirisanih tradicionalnim crnogorskim receptima, koristeći domaće ekološke sirovine. U martu 2026. godine planirana je izložba fotografija ovih jela, kao i promocija publikacije - zaključili su u UCG.

Elektrotehnički fakultet dobio dva projekta Fonda za inovacije: Studenti će dizajnirati 3D štampane didaktičke igračke

Ministarstvo dijaspore opredijeliće 320.000 eura za 111 programa odnosno projekata dijaspore u 2025. To je navedeno u Odluci o raspodjeli sredstava za sufinansiranje programa odnosno projekata u oblastima saradnje sa dijasporom – iseljenicima u 2025. godini, koju je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici. Najviše novca biće izdvojeno za projekat "Jačanje privredne saradnje Vojvodine i sjevera Crne Gore" Udruženja Crnogoraca Lovćenac (11.850 eura), Mobilnu aplikaciju za povezivanje dijaspore Crne Gore sa mativom "Crna Gora u srcu svijeta" koju realizuje Kula - Rožajsko udruženje u Holandiji, te za "Dane Crne Gore u Sloveniji-Mariboru" (10.000 eura) u organizaciji Crnogorskog kulturnog društva "Komovi". U odluci je objašnjeno da se sufinansiraju programi odnosno projekti u oblastima saradnje: očuvanje državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori; očuvanje kulturnog identiteta; jačanje obrazovne, naučne, kulturne i sportske saradnje; informisanje i povezivanje; zaštita prava i položaja dijaspore – iseljenika i unapređivanje privrednog partnerstva. - Program odnosno projekat organizacije dijaspore – iseljenika može se sufinansirati najviše do 50 odsto iznosa ukupnih sredstava potrebnih za njegovu realizaciju, pri čemu se program odnosno projekat koji može imati uticaj na razvoj manje razvijenih područja u Crnoj Gori, može sufinansirati najviše do 70 odsto iznosa ukupnih sredstava potrebnih za njegovu realizaciju - navedeno je u dokumentu. Sredstva će biti raspodijeljena na sljedeći način:  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_91def6eb0fd2d29d6aea5edcffb6204b8474a0f67d53cf82ca5d17b736c7dd7f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250620110644_91def6eb0fd2d29d6aea5edcffb6204b8474a0f67d53cf82ca5d17b736c7dd7f" data-rendition-name="original" width="898" height="616" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_3732a2348e470d884007ec3ec5e7671cf64a98bcec2dec6d4df374c267bbfd63.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250620110644_3732a2348e470d884007ec3ec5e7671cf64a98bcec2dec6d4df374c267bbfd63" data-rendition-name="original" width="901" height="782" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_b85155731d1fab039bdcaa186440e20d5cd33f06e3ce6b29fe02236cb1e7a5fc.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250620110644_b85155731d1fab039bdcaa186440e20d5cd33f06e3ce6b29fe02236cb1e7a5fc" data-rendition-name="original" width="895" height="428" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_2eb71070706d7afb80cd1f7132613e2fc6d5fd3d7be9d289161591b27cf122cf.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250620110644_2eb71070706d7afb80cd1f7132613e2fc6d5fd3d7be9d289161591b27cf122cf" data-rendition-name="original" width="921" height="812" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_9d588a3fb6150d8e412adde0c4fb82a8988af74c0fe901db843a866819eb1c3e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250620110644_9d588a3fb6150d8e412adde0c4fb82a8988af74c0fe901db843a866819eb1c3e" data-rendition-name="original" width="893" height="431" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_3f8cba8537b383a4a9e4b1aa9b4acbce0b8448d16e4cb82126229af7c79555da.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250620110644_3f8cba8537b383a4a9e4b1aa9b4acbce0b8448d16e4cb82126229af7c79555da" data-rendition-name="original" width="912" height="798" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_51edb31252ff409aa4d7c8a37ffcd32509d71248243962ffd49f50d70951312b.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250620110644_51edb31252ff409aa4d7c8a37ffcd32509d71248243962ffd49f50d70951312b" data-rendition-name="original" width="900" height="450" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110648_981d003ca41eb5d13d8435b1b6709193e91387590f28a0e983ca4d4346255a77.png" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250620110648_981d003ca41eb5d13d8435b1b6709193e91387590f28a0e983ca4d4346255a77" data-rendition-name="original" width="930" height="787" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110648_751c04384264b5aa654f943f1a45e8a77b81a74cdd638eacc59dc6333d86509e.png" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250620110648_751c04384264b5aa654f943f1a45e8a77b81a74cdd638eacc59dc6333d86509e" data-rendition-name="original" width="910" height="423" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110648_ce57c96842707f320ec4fa9255885b2b3e4cf5644194acb65daef14a234df264.png" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250620110648_ce57c96842707f320ec4fa9255885b2b3e4cf5644194acb65daef14a234df264" data-rendition-name="original" width="910" height="806" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110648_a274ba9865fb3a1f1b0ffd1b870e79ed48a9de5504712b10f79d629a492d7a11.png" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250620110648_a274ba9865fb3a1f1b0ffd1b870e79ed48a9de5504712b10f79d629a492d7a11" data-rendition-name="original" width="915" height="313" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>  Ministar dijaspore Mirsad Azemović će, u roku od 30 dana od dana objavljivanja ove odluke, sa organizacijama dijaspore – iseljenika kojoj su sredstva dodijeljena zaključiti ugovor o sufinansiranju programa odnosno projekta. - Ugovorom će se preciznije urediti način isplate i korišćenja dodijeljenih sredstava, način izvještavanja i nadzora nad realizacijom programa odnosno projekta za koji su dodijeljena sredstva, kao i druga pitanja od značaja za njegovu realizaciju - konstatovano je odluci. T.K.

Za projekte dijaspore 320.000 eura, najviše za jačanje privredne saradnje sa Vojvodinom, mobilnu aplikaciju "Crna Gora u srcu svijeta", Dane Crne Gore u Sloveniji...

Evropski parlament (EP) u posljednjem usvojenom izvještaju izražava zabrinutost zbog sporazuma ili projekata Crne Gore kojima se zaobilaze pravila javnih nabavki, transparentnost i zahtjevi za otvorene konsultacije, a što je obaveza shodno nacionalnom zakonodavstvu i standardima Evropske unije (EU).
Stoga je upućen poziv Vladi Crne Gore da obezbijedi puno poštovanje principa transparentnosti, odgovornosti, inkluzivnog donošenja odluka i vladavine prava u svim inicijativama za javnu infrastrukturu i razvoj.
- Crna Gora treba da smanji broj postupaka javnih nabavki bez obavještenja - napomenuto je u izvještaju EP.
<h2>Smanjiti deficit i javni dug</h2>
Izveštaj i rezolucija izvjestioca za Crnu Goru Marjana Šareca predstavljaju odgovor Evropskog parlamenta na izvještaje Evropske komisije za 2023. i 2024. godinu. Od 649 poslanika, za izvješaje o Crnoj Gori glasalo je 470, 102 bila protiv, a 77 je bilo uzdržano.
U usvojenom dokumentu pozitivno se tumači ekonomski rast Crne Gore i pozdravljaju napori za smanjenje fiskalnih ranjivosti. Međutim, poziva se na dodatne korake za smanjenje budžetskog deficita i javnog duga, i na dalje uklanjanje izuzeća od indirektnih poreza koja nijesu usklađena sa pravnim tekovinama EU.
EP ponavlja potrebu za povećanim javnim ulaganjima u obrazovni sistem za održivi društveni i ekonomski razvoj.
- Javni dug Crne Gore prema stranim finansijskim institucijama i kompanijama mogu se koristiti kao sredstvo za uticanje na njene političke odluke, posebno one koje se odnose na Kinu i Rusiju - konstatuje se u izvještaju.
Izražena je zabrinutost zbog finansijskog tereta i nedostatka transparentnosti u vezi sa izgradnjom auto-puta Bar-Boljare, plaćenom iz kineskog kredita.
- Tajnost koja prati ugovore o kreditima i izgradnji izaziva zabrinutost u pogledu odgovornosti - konstatuje se u izvještaju.
EP je pozdravio napore za smanjenje ranjivosti i pozvao vlast da dodatno ublaži ekonomsku zavisnost od Kine. Traži se da Crna Gora nastavi da koristi Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan, inicijativu EU „Globalna kapija“ i Mehanizam za reforme i rast, sa ciljem pronalaženja ekološki prihvatljivijih i transparentnijih alternativa za finansiranje infrastrukturnih projekata.
- Crna Gora se poziva da poveća transparentnost u budućim infrastrukturnim projektima, obezbijedi konkurentno nadmetanje i izbjegne prekomjernu zavisnost od duga stranih kreditora - poručeno je u izvještaju.
<h2>Mogućnosti za bolje poslovanje i konkurentnost</h2>
Takođe, EP je pozitvnim ocijenio uključivanje Crne Gore u SEPA platne šeme, smanjujući tako troškove za građane i preduzeća. Ističe se da ovo otvara mogućnosti za širenje poslovanja, povećanu konkurentnost, inovacije i bolji pristup stranim direktnim investicijama.
Kao značajan izdvaja se Plan rasta za Zapadni Balkan, čiji je cilj intergracija regiona u jedinstveno tržište EU, unapređenje regionalne ekonomske saradnje i produbljivanje EU-reformi. Plan uključuje i Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan, vrijedan šest milijardi eura.
Pozitivnim se ocjenjuje i usvajanje agende reforme Crne Gore i podstiče se njena puna implementacija. Napominje se da bi sprovođenje definisanih mjera reformi u okviru ove agende kroz Plan rasta omogućilo pristup preko 380 miliona eura u grantovima i povoljnim kreditima, pod uslovom uspješne implementacije.
Takođe, naglašava se važnost inkluzivnih konsultacija sa zainteresovanim stranama, uključujući lokalne i regionalne vlasti, socijalne partnere i civilno društvo, u fazama stvaranja, implementacije, praćenja i evaluacije.
<h2>Finansiranje uslovljeno napretkom</h2>
U izvještaju EP Crna Gora se ohrabruje da što bolje iskoristi sva sredstva EU dostupna u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III), Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan, IPARD programa i Fonda za reforme i rast za Zapadni Balkan, kako bi ubrzala socio-ekonomsko približavanja Evropskoj uniji i dalje uskladila svoje zakonodavstvo sa EU u dijelu sprečavanju prevara.
EP podsjeća da finansiranje EU može biti modifikovano ili obustavljeno u slučaju značajnog ili stalnog nedostatka napretka u ključnim oblastima.
EU i zemlje Zapadnog Balkana se pozivaju da uspostave okvir za efikasnu saradnju između Evropskog javnog tužilaštva (EPPO) i zemalja u pristupanju. Cilj je, kako je objašnjeno, da se olakša bliska saradnja i krivično gonjenje zbog eventualne zloupotrebe sredstava EU, uključujući i putem slanja nacionalnih oficira za vezu u EPPO.
U tom smislu, Crna Gora se ohrabruje da u potpunosti sprovede radne aranžmane sa EPPO, a EU poziva da napravi neophodne pravne i političke aranžmane kako bi se proširila nadležnost EPPO na sredstva EU namijenjena Crnoj Gori kao zemlji kandidatu.
<h2>Hitno se pozabaviti odlivom mozgova</h2>
Kroz izvještaj je upućen poziv crnogorskim vlastima da preduzmu mjere za suzbijanje depopulacije i emigracije, posebno kroz ulaganja u obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, naročito na sjeveru zemlje, kao i kroz decentralizaciju ulaganjem u gradove srednje veličine.
Takođe, pozdravljaju se pozivi za brzu integraciju svih zemalja Zapadnog Balkana u jedinstveno digitalno tržište EU prije stvarnog članstva u Uniji, što bi ključno omogućilo stvaranje digitalno bezbjednog okruženja.
Istovremeno, ukazuje se da je Crnoj Gori potrebna brža digitalna transformacija i razvijanje politike tržišta rada zasnovane na dokazima, u cilju rješavanja hronično visoke stope nezaposlenosti, posebno među ženama i mladima. Dodatno, naglašava se da je potrebno ojačati institucionalne kapacitete, unaprijediti temeljni okvir digitalne politike i obezbijediti efikasnu primjenu Garancije za mlade i nove Strategije za mlade.
- Vlasti treba da se hitno pozabave odlivom mozgova. Podstiče se razvoj ciljanih preventivnih mjera i podsticaja za legalizaciju neformalnih preduzeća i zaposlenih, jer veliki neformalni sektor nastavlja da ometa ekonomski i društveni razvoj u Crnoj Gori - ističe se u izvještaju.
<h2>Roming kao kod kuće</h2>
EP je pozdravio smanjenje troškova rominga između EU i zemalja Zapadnog Balkana. Poručeno je vlastima, privatnim akterima i zainteresovanim stranama da preduzmu sve neophodne korake ka približavanju cijena rominga domaćim tarifama do 2028. godine.
Izraženo je žaljenje zbog izostanka napretka u ključnim sektorskim reformama u oblasti transportne politike i upućen je poziv za usklađivanje razvoja transporta sa Strategijom održive i pametne mobilnosti za Zapadni Balkan, fokusirajući se na željeznice, multimodalnost i smanjenje emisije CO2 i drugih uticaja na životnu sredinu.
<h2>Povećati energetsku otpornost</h2>
U izvještaju se Crna Gora poziva i da poveća energetsku otpornost tako što će konačno usvojiti i sprovesti dugo očekivani Nacionalni plan za energiju i klimu, zakone o energetskoj efikasnosti i dalje se integrisati sa energetskim tržištima EU. Svi novi projekti zelene tranzicije, pojašnjeno je, moraju se sprovesti u skladu sa standardima EU o životnoj sredini, državnoj pomoći i koncesijama.
Data je podrška usvajanju sektorskih strategija za upravljanje otpadom, kvalitet vazduha i vode, zaštitu prirode i klimatske promjene, obezbjeđujući strateško planiranje investicija.
- Primećuje se nedostatak napretka i povezani rastući troškovi u izgradnji neophodnih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda kako bi se spriječilo zagađenje rijeka i mora kanalizacijom u sedam opština - konstatuje se u izvještaju.

EP upozorava: Crna Gora zaobilazi pravila javnih nabavki, Vlada da obezbijedi punu transparentnost i poštovanje EU standarda

Sačuvaćemo svaku lokaciju, bez obzira na ishod današnjeg glasanja, a poslanici neka glasaju po savjesti, poručeno je sa današnjeg protesta Koalicije organizacija "Velika plaža ili velika laža" organizovanog ispred Skupštine Crne Gore sat uoči početka današnje sjednice, a u znak otpora sporazumu između crnogorske Vlade i Ujedinjenih Arapskih Emirata koji podrazumijeva otimanje crnogorskog tla kršeći zakon, bez javnih procedura i tendera. Građani su nosili transparente "Postaćemo stranci u sopstvenoj državi", "Ko se na Ulcinjsku solanu opeče u sporazum duva", "'Oćete li se najest'?", "Račune neispunjenih obećanja plaćaju građani"...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250529110512_2db51b2b2cfd1595b34208d6d1357eba952a81ab6f598683f34c709701910247.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250529110512_2db51b2b2cfd1595b34208d6d1357eba952a81ab6f598683f34c709701910247" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Sa današnjeg protesta ispred Skupštine"> <figcaption>Sa današnjeg protesta ispred Skupštine(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Jovana Božović iz Centra za proučavanje i zaštitu ptica (CZIP) kazala je da su se danas okupili kako bi zajedno izgradili bolju i pravedniju budućnost "koju dugujemo generacijama, koju su gradili naši preci". - Moramo se oduprijeti represiji i zamisliti budućnost koju gradimo po mjeri čovjeka, a ne investitora - istakla je Božović. Ona je rekla da će sačuvati svaku lokaciju, bez obzira na ishod današnjeg glasanja, a poslanicima je poručila da glasaju po savjesti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250529110512_d98b7759753caec8648c85bce6ffb767a9f25afb722e71d950539fa2295ebee2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250529110512_d98b7759753caec8648c85bce6ffb767a9f25afb722e71d950539fa2295ebee2" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Jelena Božović"> <figcaption>Jelena Božović(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Božović je rekla i da zahtijevaju transparentnost u donošenju odluka uz uključivanje društvenih činilaca poput Univeziteta, građana, civilnog sektora... Andrijana Mićanović iz Crnogorskog društva ekologa poručila je da Crna Gora nije na prodaju.&nbsp; - Ovakvo institucionalno nasilje nikada neće proći u Crnoj Gori. Nismo vesla sisali. Nećemo pristati da se pod plaštom javnog interesa naši najvrjedniji resursi pretvore u privatno vlasništvo. Ne voli se Crna Gora tako - naglasila je Mićanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250529110520_d2f16bf63c215e4dc95c169d4df8c352d132e26f489e14d3ea0e569c98cb89ff.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250529110520_d2f16bf63c215e4dc95c169d4df8c352d132e26f489e14d3ea0e569c98cb89ff" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Andrijana Mićanović"> <figcaption>Andrijana Mićanović(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Ksenija Medenica iz CZIP-a kazala je za Televiziju E kazala je da su im sada vezane ruke, i da ne mogu ništa učiniti osim da se nadaju da će poslanici i poslanice glasati protiv Zakona o potvrđivanju sporazuma sa UAE. - Kao što smo rekli, ovaj Sporzum je protiv naših zakona, ispunjava želje investitoru, a radi protiv građana i značajno utiče, ne samo na našu ekonomiju i turizam, već na ono što nam je najvažnije i što nas najviše boli, a to je što će naša najvrednija i zaštićena područja biti pogođena realizacijom ovakvih projekata - istakla je Medenica. Pozvala je Vladu i Skupštinu da čuju očekivanja NVO sektora. - A naša očekivanja su da čuju glas lokalne zajednice i struke koja je tu da da smjernice kako jedan ovakav Sporazum može loše uticati - naglasila je Medenica. Mustafa Canka, istaknuti novinar i publicista iz Ulcinja citirao je stare Paštroviće. - Oni su govorili: "Ko prodaje zemlju, prodaje slobodu". Budva je danas dokaz da ih potomci nisu poslušali - istakao je Canka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250529110528_39fd2f8ec1086a40d17aabf812b2c19420af0a0fad43e675c79452529214aa6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250529110528_39fd2f8ec1086a40d17aabf812b2c19420af0a0fad43e675c79452529214aa6d" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Predali Deklaraciju o zaštiti prostora Crne Gore"> <figcaption>Predali Deklaraciju o zaštiti prostora Crne Gore(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Nakon obraćanja predstavnici Koalicije organizacija "Velika plaža ili velika laža" predali su Skupštini Deklaraciju o zaštiti prostora Crne Gore koju je uradila Inženjerska komora. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5rJzrdYMQsI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Ako njih neće da saslušaju onda je pitanje koga hoće i za čije interese rade - kazala je Ksenija Medenica iz CZIP-a. Iz Koalicije organizacija "Velika plaža ili velika laža" juče su u najavi napomenuli da Sporazum sa UAE derogira nacionalno zakonodavstvo i ne predviđa nikakvu odgovornost investitora, što je suprotno Zakonu o zaštiti prirode i drugim relevantnim propisima.&nbsp; - Takođe, izostala je javna rasprava i konsultacije sa lokalnom zajednicom, što predstavlja kršenje Arhuske konvencije - saopšteno je juče iz te koalicije. Kako su kazali, u trenutku kada se odlučuje o budućnosti najvrjednijeg javnog dobra koje imamo, vlast pokušava na brzinu, bez javne rasprave i mimo zakonom propisanih procedura, da prepusti dragulje naše zemlje poput u Velike plaže, Buljarice, Bjelasice i Sinjajevine na eksploataciju investitorima bliskim režimima koji nemaju veze ni sa održivošću, ni sa interesima građana Crne Gore. Rekli su da je danas popravni test ispit za poslanike i poslanice u kojem imaju priliku da ne glasaju za izdaju zemlje stranim investitorima- Zato im se, dodaju, obraćaju i pitaju:“Oćete li se više najest’?”  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052911050_7fe8022f8b4963a1529a29265b08c12640345b287cbcd429cc1c252b901f8daa.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025052911050_7fe8022f8b4963a1529a29265b08c12640345b287cbcd429cc1c252b901f8daa" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Protest ispred Skupštine"> <figcaption>Protest ispred Skupštine(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  - Dosta je bilo tajnih dilova, sitih stomaka i praznih obećanja. Dosta je bilo izdaje javnog interesa zarad kratkoročnog profita i političke koristi - poručuju. Koalicija organizacija Velika plaža ili velika laža poziva sve slobodne građane i građanke, ekološke pokrete, sindikate, studente, umjetnike, novinare i sve kojima je stalo do javnog dobra i samopoštovanja – da zajedno poruče da: Crna Gora nije na prodaju!. - Upozoravamo poslanike i poslanice da će svaki glas za ovaj sramni sporazum ostati zabilježen – ne samo u stenogramima, nego i u sjećanju ovog društva koje više ne pristaje na izdaju. Vidimo se u 11h ispred Skupštine - zaključili su u najavi. Koalicija Velika plaža ili velika laža čine organizacije: Centar za zaštitu i proučavanje ptica CZIP, NVO EnvPro, NVO Parkovi Dinarida, Centar za istraživačko novinarstvo CIN CG, NVO KANA/ko ako ne arhitekt, Dr Martin Schneider-Jacoby Association -MSJA, CEE Bankwatch Network i NVO Crnogorsko društvo ekologa, NVO Green Home, NVO MogUL, Portal Ulcinj info, NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora MANS, Biciklo.me, Expeditio, NVO Gradionica i Centar za građansko obrazovanje CGO i NVO Naša akcija

Duško Mihailović

Građani ispred Skupštine poručili: Sačuvaćemo svaku lokaciju, bez obzira na ishod glasanja

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović donijela je odluku o sufinansiranju projekata i programa u oblastima kulturno-umjetničke manifestacije i festivala, likovne umjetnosti, književnog prevođenja i časopisa za kulturu i umjetnost, kao i muzičke i muzičko-scenske djelatnosti, a ukupan iznos je preko million eura.
To je saopšteno iz njenog resora.
Vujović je, kako su kazali, donijela odluku o sufinansiranju projekata za oblast „Kulturno-umjetničke manifestacije i festivali“ za ovu godinu, u iznosu od preko 744 hiljade eura, a na adresu Ministarstva ukupno su pristigle 123 prijave projekata/programa.
- Biće sufinansirano 86 projekata i to 83 projekta i programa koji se odnose na organizaciju kulturno-umjetničkih manifestacija i festivala iz svih oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva vrijednosti 724.860 eura i tri projekta i programa koji se odnose na učešće na referentnim međunarodnim kulturno-umjetničkim manifestacijama i festivalima u ukupnoj vrijednosti od 19.500 eura - naveli su iz Ministartsva kulture i medija.
Kako je saopšteno, sa gotovo 129 hiljada eura, odobreno je i sufinansiranje projekata i programa u oblasti likovne umjetnosti.
- Donijeta je odluka o sufinansiranju na osnovu koje će se finanisrati 31 projekat u iznosu od 128.980 eura, i to deset projekata za institucije u iznosu od 71.500 eura i 21 projekat za fizička lica u iznosu od 57.480 eura - saopšteno je iz resornog ministarstva.
Odobrava se i sufinansiranje 28 projekata/programa u 2025. godini u iznosu od 58.700 eura u oblastima književno prevođenje i časopisi za kulturu i umjetnost.
- Iz oblasti književnog prevođenja 23 projekta u ukupnom iznosu od 45.500 eura i pet projekata iz oblasti časopisi za kulturu i umjetnost u ukupnom iznosu od 13.200 eura - navode u MKM.
Odobreno je da u ovoj godini sa preko 90 hiljada eura budu sufinansirani i projekti u oblasti muzičke i muzičko-scenske djelatnosti.
- Na osnovu ove odluke biće finansirano ukupno 19 projekata i to 14 projekata za pravna lica u iznosu od 81.600 eura i pet projekata za fizička lica sa 8.500 eura - kazali su iz Ministarstva kulture i medija.
Pored ove četiri konkursne linije, preostalo je da se donese odluka iz pozorišne djelatnosti, književnosti i razvoja kulture na sjeveru. Javnost će o tim odlukama biti blagovremeno obaviještena.
- Zahvaljujemo svim članovima komisija na predanom i posvećenom radu na ove četiri konkursne linije. Nadamo se da će opredijeljena sredstva za sufinansiranje doprinijeti kvalitetu i raznolikosti kulturnih programa širom Crne Gore - poručila je ministarka.
Oni su pozvali sve aktere iz oblasti kulture u Crnoj Gori da prate objave Ministarstva kulture i medija jer uskoro slijedi Konkurs za sufinansiranje projekata od značaja za razvoj kreativnih industrija, Konkurs "Rastimo uz kulturu" za djecu i mlade, kao i Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2025.

MKM: Više od milion eura za projekte i programe u različitim oblastima kulture

U Sloveniji će sjutra biti održan referendum o potpomognutom samoubistvu, drugi u prethodne dvije godine.
Prvi referendum, održan prošle godine i koji je bio savjetodavne prirode, pokazao je da je 55 odsto birača izrazilo podršku uvođenju Zakona o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života.
Nakon što je ovaj zakon usvojen u Slovenskom parlamentu, pojavila se peticija za održavanje novog referenduma o ovom pitanju. Peticiju je potpisalo više od 46.000 građana Slovenije.
Vlasti su zbog toga odlučile ssa sazovu referendum kako bi građani imali posljednju riječ u vezi s potpomognutim samoubistvom.
Za odbacivanje zakona potrebno je ispuniti dva uslova: da većina birača koji izađu na referendum glasa protiv i da najmanje 20 odsto svih registrovanih birača glasa protiv.
S obzirom na to da Slovenija ima 1.696.025 registrovanih birača, najmanje 339.205 birača mora glasati protiv zakona da bi on bio odbijen.
Prema Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji mogli bi dobiti pristup potpomognutom samoubistvu. Ako se zahtjev pacijenta odobri, pacijent bi dobio supstancu kojom bi sam mogao da okonča život.
Pacijenti će morati dva puta da izraze svoju namjeru svom doktoru prije podnošenja formalnog zahtjeva, koji mora odobriti još jedan, nezavisni doktor. Njihovu sposobnost donošenja odluke procijeniće i psihijatar.
Zdravstveni radnici zadržavaju pravo da odbiju da učestvuju u proceduri, dok pravo neće moći da koriste osobe mlađe od 18 godina i pacijenti čija neizdrživa patnja proizlazi isključivo iz mentalne bolesti.

Građani Slovenije izlaze na referendum: Da li će potpomognuto samoubistvo ostati legalno?

Jako nevrijeme sa obilnom kišom prouzrokovalo je štetu u mnogim mjestima na sjeverozapadu Grčke, prema današnjim izvještajima.
Podrumi i prizemlja kuća su poplavljeni, bujica je odnosila automobile, a putevi su blokirani klizištima. Oko 280 milimetara kiše palo je u roku od nekoliko sati na području oko grada Janjine na sjeverozapadu zemlje, saopštila je grčka meteorološka služba.
Teško je pogođeno turistički ostrvo Krf.&nbsp;
- Selo Karusades, u kojem živi 2.000 ljudi, odsječeno je od ostatka svijeta. Čak je i policijska stanica blokirana tonama blata - kazao je predsjednik opštine Sjeverni Krf za novine Katimerini.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FOpenNewsGr%2Fstatus%2F1991901199151583567%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1991901199151583567%7Ctwgr%5E4f2e9c9704c193d2f5cb7ca584cee15ea8eafc96%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
On je naveo da se nadležni sada nadaju dolasku mehanizacije iz drugih djelova zemlje kako bi uklonila nanose zemlje. Mnogi putevi na ostrvu su blokirani ili uništeni. Škole će u ponedeljak ostati zatvorene.
Očekuje se da će kiša i danas nastaviti da pada u pogođenoj regiji, ali ne u istoj jačini. Na sjeveru Krfa je 2023. izbio veliki šumski požar. Meteorolozi vjeruju da su trenutne poplave znatno teže nego ranije jer nema vegetacije koja bi zadržala blato i kamenje.

(VIDEO) Nevrijeme u Grčkoj: Teško pogođen Krf

Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović rekao je da smo, umjesto ekonomskog procvata koji je Pokret Evropa sad najavljivao dolaskom na vlast, došli u situaciju da se steže kaiš, dok će država biti prezadužena, a zdravstvo i penzioni fond u kolapsu, uz rastuću inflaciju.
- Dolazimo u situaciju da se steže kaiš i da sva ona priča o ekonomskom procvatu i idili koja će zadesiti Crnu Goru zbog ideje Evropa sad 2 jeste zapravo šarena laža. Donijeli su odluku da se Crna Gora može zadužiti nekoliko milijardi eura u narednom periodu. Ovu ekonomiju je već razrađivao DPS, ali na nižem nivou. Ovi ljudi će se zaduženjem od 700 miliona već primaknuti cifri od tri milijarde eura, koliko nas je DPS zadužio za 30 godina vladavine, a oni su na vlasti svega tri godine. Ovako ekonomiju može da vodi i malo dijete - rekao je u autorskom podkastu "Petak sa Dritanom".
Abazović je podsjetio da Fond PIO ima deficit veći od 400 miliona eura i da su javne finansije u teškom disbalansu.
- Da je ovaj sistem ukidanja doprinosa kako bi se povećale neto zarade održiv, uradile bi ga Njemačka, Švajcarska ili Francuska prije nas. Sada stvari dolaze na naplatu. To smo osjetili 2025. godine, a tek ćemo 2026 - rekao je on.
Dodao je da je direktor Fonda za zdravstveno osiguranje smijenjen zato što je govorio da 30 miliona eura nedostaje za ljekove, izrazivši bojazan da će se isto ponoviti i naredne godine.
- One šarene laži o tome kako će 2026. Crna Gora biti veliko gradilište i kako će se umrežiti autoputevima, od toga nema ništa, jer je kapitalni budžet na nivou od 300 miliona eura. Gdje je priča o Veljem Brdu za koje su opredijelili 10 miliona, a rekli da će se ljudi useliti 2026? Gdje su izdvajanja za socijalu i dječje dodatke? Najveća stavka u budžetu su penzije, a penzioneri su nezadovoljni - naveo je Abazović.
On je naglasio da od izgradnje neće biti ništa, jer je kapitalni budžet nedovoljan.
- Ministarka Adžović je prije 10–20 dana rekla da će kapitalni budžet biti 400 miliona. Slagali su 100 miliona za 10 dana. Najavljuju paralelne autoputeve, a ni ovaj koji su najavili za septembar 2024. još nije počeo. Najverovatnije će početi 2026, ali predviđenih 60 miliona za njega ne može napraviti čudo - ocijenio je Abazović.
On je rekao da je deficit ove godine stotine miliona eura, iako je najavljivan rast od 4,8 odsto.
- Sada ispada da će rast biti 3 do 3,6 odsto. Ni elementarne stvari ne mogu da pogode, a predstavljaju se kao da mogu da izvedu ekonomski preporod. Govorili su da će dati više za službe zaštite i spašavanja, a vatrogasci sada imaju manje nego ranije - kazao je Abazović.
Govoreći o vršnjačkom nasilju, Abazović je kazao da su mladi suočeni sa velikim izazovima i da stvari prelaze mjeru.
- Nijesam siguran šta bi bila najefikasnija borba protiv vršnjačkog nasilja, ali definitivno moramo raditi na edukaciji i socijalnoj empatiji, da se približimo djeci i razvijemo solidarnost. Političke okolnosti ljude guraju u suprotnom smjeru, pa i djecu - rekao je.
Podsjetio je na nacionalistička skandiranja i incidente, poručivši da je vrijeme za ozbiljnu raspravu o suzbijanju nasilja.
Osvrnuvši se na nedavne poplave, Abazović je rekao da „svaka akcija ima reakciju".
- Akcija divlje gradnje dobije reakciju prirode. Zatrpavanje kanala, izgradnja bez dozvola, bez nadzora, uništavanje prirodnih odvoda, sve to dođe na naplatu kada padnu malo veće kiše. Ono što smo posijali, sada žanjemo - poručio je on.
Poručio je da, želimo li u EU, moramo stati na kraj divljoj gradnji.
- Treba mnogo više profesionalizma u izgradnji puteva, saobraćajnica, parkirališta, drenaža i korišćenju novih tehnologija. U suprotnom, stradaćemo pri svakoj većoj nepogodi - rekao je Abazović.
Na pitanje o povećanju naknada za majke sa troje djece, rekao je da je problem u parlamentarnoj većini, ali da je URA spremna da inicira promjene:
- Biće jasno ko je za, ko uzdržan i ko protiv - konstatovao je Abazović.
Na pitanje građana šta misli o stanju u zdravstvenom sistemu, Abazović je istakao da činjenica da je nekoliko djece i osoba mlađe dobi preminulo u zdrastvenim ustanovama u posljednjih 20 dana, mnogo govori o trenutnom stanju.
 - Kada je riječ o Ministarstvu zdravlja, očekujem da se održi kontrolno saslušanje vezano za to. Očekujem da se dobiju neki konkretniji odgovori. Njihova priča da se prati situacija, da su se formirale komisije, ima za cilj da se baci prašina u oči građana. Javnost u Crnoj Gori je kao anestezirana. Sjećate se tragičnog događaja iz Bijelog Polja kada su preminule bebe. Sjećate se da je ministar dr Radunović tada podnio ostavku, da je sudski proces trajao godinama - naveo je Abazović.
Govoreći o EPCG, podsjetio je da je 2023. ta kompanija ostvarila 52 miliona profita, a ove godine bilježi oko 90 miliona gubitka, koji će dalje rasti.
Kritikovao je lošu pripremu rekonstrukcije TE Pljevlja i smjene stručnih kadrova:
- Odrekli smo se najboljih ljudi, kao što su Zoran Šljukić i profesor Martin Ćalasan - zaključio je Abazović.

Abazović: U 10 dana slagali za 100 miliona eura, država prezadužena, a zdravstvo i penzioni fond u kolapsu

Ekonomska redakcija STEGA-e ocijenila je da predloženi budžet Crne Gore za 2026. godinu predstavlja nastavak politike, koja državu svjesno vode u fiskalnu nestabilnost.
Umjesto razvojne vizije, kako su istakli u analizi, dobijamo još jedan populističke dokument pred izbornu godinu, dok strukturni problemi crnogorske ekonomije ostaju netaknuti.
U STEGA-i kažu da je javni dug koji galopira ka 70 odsto BDP-a alarm koji zahtijeva hitnu fiskalnu konsolidaciju.
- Vlada nastavlja da se zadužuje bez jasne strategije otplate, prebacujući teret na buduće generacije. Ovakav tempo zaduživanja nije održiv, a svaki ozbiljan ekonomski šok mogao bi zemlju gurnuti u dužničku krizu. Produktivnost rada stagnira i nastavlja eroziju konkurentnosti - navedeno je u saopštenju STEGA-e.
Javni sektor, ocjenjuju, ostaje naduvan, mahom neproduktivan i opterećujući za privredu, umjesto da bude njen pokretač.&nbsp;
Podsjećaju da Međunarodni monetarni fond (MMF) jasno upozorava da veza između rasta plata i produktivnosti mora biti hitno uspostavljena, ali Vlada ignoriše.&nbsp;
- Kapitalne investicije su mizerne u odnosu na potrebe i bez jasnog prioriteta. Crna Gora i dalje nema strategiju kako da izađe iz opasne turističko-građevinske zamke i izgradi ekonomiju 21. vijeka. Inovacije, digitalizacija, zelena ekonomija su ostale samo floskule u budžetskim dokumentima bez stvarnih alokacija i implementacionih planova. MMF insistira na poboljšanju upravljanja javnim investicijama, ali novi budžet ne pokazuje nikakav napredak, navode pored ostalog u STEGA-i.
Posebno je alarmantno, napominju, što Vlada ignoriše oštra upozorenja Međunarodnog monetarnog fonda.&nbsp;
- MMF je nedavno objavio zabrinjavajuću sliku crnogorske ekonomije: rast usporava, inflatorni pritisci se vraćaju, fiskalna pozicija slabi nakon perioda poboljšanja, a budžetski deficit se projektivuje na 3,6 odsto BDP-a u 2025. godini. Tekući račun je značajno oslabio jer je turizam dostigao maksimalni nivo - dodaje se u saopštenju.
U STEGA-i kažu da poboljšanje neto međunarodne investicione pozicije erodira, a MMF ocjenjuje da je tekući račun "značajno slabiji" od nivoa opravdanog ekonomskim fundamentima.
Naglašavaju i da Vlada uporno krši sopstveni Zakon o fiskalnoj odgovornosti, koji MMF opisuje kao "nedosledno primjenjivan u praksi".&nbsp;
- Umjesto operacionalizacije nezavisnog Fiskalnog savjeta i jačanja fiskalnog okvira, kako MMF urgentno preporučuje, dobijamo budžet koji nastavlja da ignoriše osnovna fiskalna pravila. Analiza održivosti duga jasno ukazuje na potrebu da se dugoročni pritisci na rashode adresiraju - ističe se u saopštenju.
Podsjećaju da MMF upozorava i na egzistencijalne prijetnje: ekstremni vremenski događaji usljed klimatskih promjena mogu dovesti do ogromnih ekonomskih gubitaka, divljanje cijena nekretnina zahtijeva pojačan monitoring i analitičke kapacitete I novu politiku oprezivanja nekretnina.&nbsp;
- Nova razvojna banka potrebuje rigorozno upravljanje, a moguće uvođenje skraćenog radnog dana moglo bi dodatno smanjiti ponudu rada i ograničiti rast produktivnosti. Nijedan od ovih rizika nije adekvatno označen u budžetu - navedeno je u saopštenju.
Posebno je cinično, dodaju u STEGA-i, što Vlada planira povećanja rashoda u momentu kada MMF jasno naglašava potrebu za "rekalibraciju fiskalne politike" koja mora biti usklađena sa cikličnom pozicijom ekonomije. Poruka MMF-a je, ističu, kristalno jasna, ali je Vlada svjesno ignoriše.
- Ovaj budžet jeste parapolitički pamflet koji žrtvuje dugoročnu državnu stabilnost. Crna Gora treba bolju Vladu od ove, koja kamuflira ekonomsku realnost, ignoriše oštra međunarodna upozorenja, ne poštuje I ne radi po sopstvenim zakonima - ocijenili su.
STEGA zahtijeva hitnu reviziju budžetskih prioriteta, poštovanje Zakona o fiskalnoj odgovornosti i transparentan proces konsultacija sa ekonomskom strukom i međunarodnim finansijskim institucijama, prije nego se budžet usvoji.

STEGA o Prijedlogu budžeta: Populistički dokument pred izbornu godinu, treba nam bolja Vlada od one koja kamuflira ekonomsku realnost

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: projekti