Brisel ubrzava politiku proširenja Evropske unije pod pritiskom geopolitičkih kriza. Crna Gora i Albanija koriste momentum, a Srbije nema za stolom.
Lideri Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana sastaju se ove srijede (17. decembar) u Briselu, u trenutku kada se, pod pritiskom novih geopolitičkih okolnosti, ponovo preispituje budući odnos EU prema regionu.
Više od decenije nakon ulaska Hrvatske, proširenje Evropske unije djeluje bliže stvarnosti nego što je bilo godinama unazad. Pitanje više nije da li, već koje su zemlje Zapadnog Balkana spremne da krenu naprijed, a koje će ostati po strani.
Prema riječima komesarke EU za proširenje Marte Kos, Crna Gora bi tehnički mogla da završi pristupne pregovore do kraja 2026. godine, a Albanija godinu dana kasnije.
- Zatim nam je potrebno godinu do godinu i po dana da prođemo kroz proces ratifikacije. Tako da sam realno optimistična da bi čak i tokom mog mandata, koji se završava krajem 2029. godine, Evropska unija mogla da dobije najmanje dvije nove članice - rekla je Kos za Dojče vele.
Istovremeno, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je da Srbija „prvi put u 13, 14 godina“ neće učestvovati na Samitu.
- Ja sam donio takvu odluku, da ne bude neko drugi kriv. Neću da Vlada trpi bilo kakve pritiske. Ja mislim da time štitim Srbiju, njene interese, zato što mi moramo da pokažemo prvo šta je to što smo uradili, a mnogo toga smo uradili i oni su to priznali i govorili - kazao je Vučić.
<h2>Crna Gora kao uzor</h2>
Najviše razloga za optimizam uoči Samita svakako ima Crna Gora koja je u utorak 16. decembra na međuvladinoj konferenciji u Briselu zatvorila još pet pregovaračkih poglavlja.
Ipak, iz Evropske unije i dalje poručuju da je neophodno uložiti još više napora u borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, i obezbjeđivanje nezavisnosti pravosudnog sistema.
Nakon godina zastoja, Crna Gora je prije dvije godine progurala ključne reforme i postigla široki politički konsenzus o članstvu u Uniji. I Podgorica i Brisel sada teže da pristupni proces završe što je prije moguće.
Ipak, lokalni kritičari tvrde da su reforme ubrzane, pa da im zato može nedostajati suština.
- Niko ozbiljan ne tvrdi da se sistem može promijeniti iz korena za nekoliko godina. Kritike su legitimne kada služe da dodatno ubrzaju reforme, ali je važno reći da se danas reforme ne mjere političkim utiskom, već jasnim evropskim indikatorima, i da je napredak Crne Gore objektivno potvrđen od strane institucija EU - kaže za Dojče vele ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
<h2>Napredak Albanije</h2>
Crnu Goru u stopu prati i Albanija. Dok Evropska komisija ukazuje na pomake u pravosudnim reformama, istovremeno upozorava da su potrebni dodatni napori u borbi protiv korupcije i jačanju vladavine prava.
Ipak, kako za Dojče vele, ističe politički analitičar Florijan Biber, ishod je daleko od izvjesnog i potrebne su održive reforme.
- Albanija sprovodi mnogo, bar formalnih reformi, ali u kontekstu u kojem imate vrlo snažnog lidera, Edija Ramu, ona svakako ima i vrlo ozbiljne demokratske manjkavosti. Dakle, postoje određene rezerve i nije jasno da li će Albanija moći da premosti taj jaz i zaista bude spremna u isto vrijeme kao Crna Gora - ocjenjuje Biber za Dojče vele.
<h2>Zašto EU želi da se proširi?</h2>
Za Evropsku uniju je proširenje strateško pitanje, ali i pitanje kredibiliteta. Pridruživanje Crne Gore bilo bi niskorizičan potez s velikim efektom, koji bi pokazao da Unija može da ispuni svoja obećanja i ojača povjerenje u svoje liderstvo u neizvjesnim geopolitičkim vremenima, navodi se u analizi Evropskog centra za politike (EPC).
Proširenje je takođe povezano s bezbjednošću Evrope i njenim geostrateškim interesima.
- Plaćamo cijenu za to što ove zemlje nismo integrisali onda kada su prvi put željele da se pridruže, ostavljajući region nestabilnim - rekla je komesarka Kos za Dojče vele.
Pritisnuti novim geopolitičkim okolnostima sada tu grešku pokušavaju da isprave.
- Ako se Unija ne proširi na ove zemlje, druge sile bi mogle da uđu i iskoriste region, koristeći ga kao polugu protiv Evropske unije, uključujući Rusiju i Kinu - kaže za Dojče vele Tinatin Akhvledijani, istraživačica u odjeljenju za spoljnu politiku Evropske unije pri Centru za evropske studije politike (CEPS).
<h2>Šta je s predlogom iz Srbije?</h2>
Ako je tempo napretka ka članstvu u EU toliko različit širom regiona, gdje to ostavlja Aleksandra Vučića i njegov raniji predlog da sve zemlje Zapadnog Balkana zajedno uđu u Uniju?
Mnogi analitičari Vučićev predlog tumače kao pokušaj usporavanja cjelokupnog procesa integracije, jer Srbija trenutno ne stoji dobro.
Iako je predsjednik Srbije rekao da su ga evropski lideri saslušali “kao pristojni ljudi”, čini se da unutar Evropske komisije za njegovu ideju nema mnogo interesovanja.
- Pristupanje je proces zasnovan na zaslugama. Svaki kandidat treba da se pridruži kada je spreman i kada ispuni uslove i kriterijume utvrđene u Ugovorima EU, uključujući kopenhaške kriterijume. Ne postoje unaprijed određeni rokovi. Proces je vođen sprovođenjem reformi i dokazivanjem održivih rezultata - rekao je portparol Evropske komisije za Dojče vele.
<h2>Svaka zemlja svojim putem</h2>
I Tinatin Akhvledijani i Florian Biber naglašavaju da se proces proširenja oduvijek vodio po “principu regate”, što znači da države kandidati idu svojim putem, a integracija zavisi od njihovih sopstvenih zasluga, reformi i ispunjavanja tehničkih kriterijuma.
Biber, međutim, primjećuje da ideja istovremenog pristupanja ima i neke prednosti.
- Time bi se izbjeglo stvaranje spoljnih granica EU između zemalja Zapadnog Balkana i spriječio uvoz bilateralnih problema u Evropsku uniju. S druge strane, postoje ozbiljni nedostaci, jer bi tempo najsporijeg kandidata diktirao tempo ostalima. Tako bi Crna Gora, i ako bi bila spremna da uđe u Evropsku uniju u narednim godinama, mogla da bude zadržana zbog zemalja poput Bosne i Hercegovine ili Kosova, kojima bi moglo biti potrebno još deset godina - dodaje Biber.
<h2>Crna Gora ne želi da čeka</h2>
Kabinet albanskog premijera nije imao komentar na Vučićev predlog u trenutku objavljivanja teksta.
Crna Gora je, međutim, brzo reagovala, jasno stavljajući do znanja da želi da ide naprijed.
- Crna Gora ne želi nikoga da čeka, niti da neko čeka nju. Mi smo predvodnici u procesu i želimo da pristupimo Evropskoj uniji onda kada svojim rezultatima pokažemo da smo za to spremni i da članstvo zaslužujemo - rekla je Gorčević.
Dok ostali susjedi pokušavaju da sustignu tempo, Podgorica im poručuje da je spremna da podijeli svoja znanja i iskustva, vjerujući da „ uspjeh jedne zemlje doprinosi stabilnosti, sigurnosti i ukupnom napretku Zapadnog Balkana, ali i cijele Unije“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Proširenje EU izvjesnije nego ikad: Crna Gora i Albanija koriste momentum, Srbije nema za stolom

Crna Gora će nastaviti da svoj evropski put mjeri konkretnim rezultatima, reformama i jačanjem institucija, sa ciljem da članstvo do 2028. godine bude ostvaren državni plan, a ne kao do sada neispunjeno obećanje, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u intervjuu za Washington Post. U trenutku kada se transatlantski odnosi nalaze pod sve većim pritiskom, Milatović je istakao da je rat u Ukrajini promijenio način na koji Evropa gleda na proširenje Evropske unije, ne samo kao na tehnički proces, već i na pitanja razvoja i bezbjednosti kontinenta. Washington Post u intervjuu sa Milatovićem konstatuje da je Bijela kuća posljednjih nedjelja pojačala negativnu retoriku prema Evropskoj uniji, uključujući i tvrdnje u novom dokumentu o nacionalnoj bezbjednosti, kao i niza izjava američkih zvaničnika i saveznika administracije, dok se istovremeno u Evropi šire strahovi da se američka politika kreće ka otvoreno neprijateljskom stavu prema evropskom projektu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121610124_a54ce6739be404fa8241417ca80bdd213bf4ac328e4f75ffc49b632dbfa14f55.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121610124_a54ce6739be404fa8241417ca80bdd213bf4ac328e4f75ffc49b632dbfa14f55" data-rendition-name="original" width="855" height="608" loading="lazy" alt="Intervju Milatovića"><figcaption>Isječak intervjua(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  U tom kontekstu, Milatović je naglasio da je “ruska agresija na Ukrajinu” pomogla Evropi da shvati “veoma važnu stvar”, da je proširenje EU povezano sa bezbjednošću evropskog kontinenta, i da zemlje kandidati u tome vide strateški okvir za stabilnost i razvoj. Predsjednik je podsjetio da je na predsjedničkim izborima 2023. godine svoju pobjedu vezao za jasnu političku obavezu da Crna Gora može postati članica Evropske unije do kraja njegovog mandata 2028. godine, uz reformski kurs koji treba da ukloni ključne prepreke na tom putu, posebno u oblasti borbe protiv korupcije. Milatović je u razgovoru istakao da članstvo u EU za Crnu Goru predstavlja mjeru demokratske zrelosti, prosperiteta i stabilnosti, ali i praktičan mehanizam koji državi daje spoljašnji oslonac i mapu brzog ekonomskog razvoja. Prema njegovim riječima, evropski put treba da pomogne Crnoj Gori da izgradi konkurentniju ekonomiju, snažnije demokratske standarde i institucije sposobne da nose dugoročni politički i ekonomski razvoj. Washington Post podsjeća da, uprkos američkom pritisku na evropski projekat i izjavama pojedinih aktera iz američke administracije, na periferiji Evrope raste politička energija za članstvom, naročito zbog posljedica izazvanih ratom u Ukrajini. U tekstu se navodi da se u Briselu razmatraju scenariji ubrzanja procesa za Ukrajinu nakon eventualnog mirovnog sporazuma, uz svijest da su kriterijumi pristupanja složeni i da punopravno članstvo ne dolazi brzo. Poruka predsjednika Milatovića je da Evropska unija za zemlje kandidate nije tema dnevne politike, već okvir koji povezuje bezbjednost, izgradnju institucija i ekonomski razvoj.

Milatović za Washington Post: Proširenje EU znači bezbjednost i razvoj Evrope, cilj članstvo do 2028.

Kada se zasniva na jasnim kriterijumima i principu meritornosti, proširenje doprinosi stabilnosti, prosperitetu i strateškoj autonomiji cijele Evrope, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović na sastanku ministara vanjskih poslova Grupe prijatelja Zapadnog Balkana i šefova diplomatija država regiona u Beču.
Ibrahimović je učestvovao na ovom događaju na poziv austrijske ministarke vanjskih poslova Beate Majn Rajzinger. Sastanku Grupe prijatelja prisustvovala je i Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbjednost Kaja Kalas.&nbsp;
Ministri su razmijenili mišljenja o budućnosti politike proširenja Evropske unije, ulozi regiona u kontekstu savremenih geopolitičkih izazova, kao i potrebi daljeg jačanja političkog dijaloga između EU i Zapadnog Balkana.&nbsp;
Ibrahimović je istakao da je ova inicijativa potvrdila svoju vrijednost kao konstruktivna politička platforma koja održava proširenje visoko na agendi Evrpske unije i jača povjerenje, dijalog i posvećenost među partnerima.&nbsp;
Naglasio je da se Crna Gora snažno zalaže za postupnu integraciju država Zapadnog Balkana u političke, mehanizme i procese EU, ocjenjujući da takav pristup jača otpornost, ubrzava reforme i priprema institucije i društva regiona za punopravno članstvo.&nbsp;
U tom kontekstu, podsjetio je da su Crna Gora i Evropska unija prije nekoliko dana održale Prvi dijalog u oblasti bezbjednosti i odbrane, kojim je uspostavljen novi okvir za dublju koordinaciju i potvrđena spremnost EU da intenzivira angažman prema državama kandidatima. Ministar je naglasio da je potrebno razviti sveobuhvatnu evropsku strategiju za efikasnije promovisanje važnosti politike proširenja javnostima država članica.
On je dodao da je Crna Gora spremna da doprinese tom procesu sopstvenim primjerom, ukazujući da je najnoviji izvještaj Evropske komisije potvrdio najviše ostvarene rezultate do sada i posvećenost ispunjavanju obaveza iz evropske agende.

Ibrahimović na sastanku Grupe prijatelja ZB: Proširenje doprinosi stabilnosti i prosperitetu cijele Evrope

Rasprava i radionica pod nazivom „Strateški pogled na proširenje EU i nedostatak diskusije u Njemačkoj“ već je u samom naslovu ukazala na problem o kojem se od dolaska nove vlade početkom maja govori u Berlinu.
Tu raspravu je organizovalo Njemačko društvo za spoljnu politiku (DGAP).
Mnogi koji se u njemačkoj prijestonici bave Zapadnim Balkanom mišljenja su da demohrišćansko-socijaldemokratskojvladi Fridriha Merca, uprkos usredsređenosti na spoljnu politiku, region Zapadnog Balkana nije visoko na listi prioriteta.
Doduše, na mjesto ministra spoljnih poslova došao je Johan Vadeful, koji kroz razne dužnosti i članstva u parlamentarnim tijelima ovaj region prati već godinama, ali uprkos tome ovom regionu ne posvećuje toliku pažnju kao njegova prethodnica na toj poziciji, Analena Berbok.
Prvi znak je i ukidanje funkcije posebnog izaslanika za zapadni Balkan, funkcije koju je obavljao političar Zelenih Manuel Zaracin.
<h2>Velika očekivanja od Njemačke</h2>
I predstojeća, prva posjeta novog ministra spoljnih poslova regionu, ne ukazuje, kako je tokom rasprave u DGAP-u rekao poslanik njemačkih Zelenih Boris Mijatović, na to da Njemačka regionu pridaje posebnu pažnju. „Šest zemalja u dva dana“, pri čemu je posjeta Bosni i Hercegovini u nedjelju uveče označena kao „radna“.
Pri tom se od Njemačke, kako je tokom rasprave rekla državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova Crne Gore Biljana Papović, mnogo očekuje kada je u pitanju postavljanje smjernica i određivanje tempa napretka zemalja.
Od šest zemalja regiona zapadnog Balkana, Crna Gora i Albanija su otišle najdalje, pri čemu Crna Gora sljedeće godine očekuje zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja. Cilj za ulazak je 2028. godina.
- Mi se držimo krilatice "28 u 28" - kaže u razgovoru za Dojče vele Papović, aludirajući na želju Podgorice da Crna Gora 2028. postane 28. članica Evropske unije.
Kao realnu mogućnost vidi da napredak Crne Gore u procesu evropskih integracija može da ima širi efekat na region i može da posluži možda i snaženju podrške Evropskoj uniji u zemljama regiona, prije svega Srbiji ali i šire.
<h2>Opasnost blokada zbog bilateralnih problema</h2>
Ali ne radi se samo o ispunjenju kriterijuma, već i o dinamici unutar same Evropske unije i njenoj spremnosti za prijem novih članica. Nakon zatvaranja poglavlja sledi mukotrpan proces ratifikacije u državama članicama. Podrška prijemu novih članica je, čak i u zemljama čiji građani ne slove kao evroskeptični, niska – u Njemačkoj ispod 49 odsto za naspram 47 odsto protiv.
Osim toga, tu je i problem blokade zbog bilateralnih pitanja, poput aktuelne bugarske blokade pregovora Sjeverne Makedonije. Mijatović je rekao da se u Sjevernoj Makedoniji s pravom pitaju: „Šta ako ispunimo i ove zahtjeve Bugarske, nakon što smo već zbog Grčke promijenili ime, i ako se nakon toga pojavi neki novi zahtjev?“
I Slovenija je godinama zbog graničnog spora u Piranskom zalivu kočila ulazak Hrvatske u EU. Crna Gora je imala sa članicom EU Hrvatskom bilateralnih problema, ali su oni, kako kaže Papović, u međuvremenu riješeni.
- Od samog početka pregovora Hrvatska je bila izuzetno snažan partner Crnoj Gori u ovom procesu i mnogo su pomogli u ostvarivanju mnogih obaveza na ovom našem putu. Tačno je da postoje mnoga otvorena pitanja između Hrvatske i Crne Gore i mi smo već u prethodnoj godini formirali radni tim koji radi na rješavanju ovih otvorenih pitanja i trudimo se da ovim zahtjevima pristupimo kao prioritetu. Svakako ne vidimo da bi Hrvatska blokirala ulazak Crne Gore u Uniju i naše puno članstvo - kaže Papović.
<h2>Naredna godina ključna</h2>
Zaključak rasprave, u kojoj je učestvovao i Tomas Haglajtner, direktor Odeljenja za strategiju proširenja pri Evropskoj komisiji, jeste da se napokon, 22 godine od famoznog „obećanja iz Soluna“, kojim je svim zemljama regiona pružena evropska perspektiva, u procesu približavanja punopravnom članstvu nešto događa.
Nikola Ksavijeref iz DGAP-a smatra da će 2026. biti ključna u ovom procesu, i to ne samo zbog kretanja u samim državama kandidatima, nego i unutar same Unije, pri čemu se ukazuje na izbore u Mađarskoj.
- Mislim da sljedeća godina može definisati, ne samo za Crnu Goru nego i za ostale zemlje, postoji li uopšte šansa za članstvo, kao i pitanje modaliteta kojim će se taj proces odvijati - kazao je Ksavijeref.

Dok se Crna Gora nada brzom ulasku u EU, zvanični Berlin previđa cijeli region?

Nove zemlje bi mogle da se pridruže Evropskoj uniji bez punih prava glasa, u potezu koji bi mogao učiniti lidere poput mađarskog premijera Viktora Orbana sklonijim da prihvate, recimo, priključenje Ukrajine bloku, piše Politiko.
Prijedlog za promjenu pravila o članstvu u EU je u ranoj fazi i morao bi da bude odobren od svih postojećih članica, navode tri evropska diplomata i jedan zvaničnik EU upoznat sa diskusijama, piše Politiko.
Ideja je, kako piše, da bi novi članovi stekli puna prava tek nakon što Unija sprovede reformu svog funkcionisanja, kojom bi se otežalo pojedinačnim državama da stavljaju veto na zajedničke politike.
Ovo je najnoviji pokušaj vlada koje podržavaju proširenje EU, poput Austrije i Švedske, da "udahnu novi život" procesu proširenja koji trenutno blokiraju Budimpešta i još nekoliko prijestonica, piše ovaj medij, zabrinutih da bi ono moglo donijeti nepoželjnu konkurenciju na lokalnim tržištima ili ugroziti bezbjednosne interese.
Ova inicijativa bi omogućila zemljama koje su trenutno na putu ka članstvu, poput Ukrajine, Moldavije i Crne Gore, da uživaju mnoge pogodnosti članstva u EU, ali bez prava veta - instrumenta koji su vlade država članica oduvijek smatrale ključnim sredstvom za sprečavanje sprovođenja politika Unije koje im se ne dopadaju, piše u tekstu ovog medija.
Ideja koja stoji iza ovog prijedloga - o kojem se prema riječima istih diplomata i zvaničnika trenutno neformalno razgovara među državama članicama EU i Evropskom komisijom - jeste da bi prijem novih zemalja bez prava veta, makar u početnom periodu članstva, omogućio njihov ulazak pod fleksibilnijim uslovima, bez potrebe za sveobuhvatnim izmjenama osnovnih ugovora EU, što mnoge vlade smatraju neprihvatljivim, piše ovaj medij.

Politiko: Nove članice mogle bi da se pridruže EU bez punog prava glasa, prijedlog je u ranoj fazi pripreme

Evropska komisija u potpunosti podržava cilj Crne Gore da do kraja naredne godine zatvori sva pregovaračka poglavlja, kazala je evropska komesarka za proširenje Marta Kos. U govoru pred poslanicima Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta, Kos je istakla i da je u prethodnih sedam mjeseci zatvoreno više poglavlja sa zemljama kandidatima, nego u proteklih deset godina.
- Crna Gora brzo napreduje. Privremeno smo zatvorili šest poglavlja, a uskoro očekujemo da ćemo zatvoriti još poglavlja. Cilj Crne Gore da zatvori sva poglavlja do 2026. godine je ambiciozan, ali realan ako se reforme nastave, i mi ga u potpunosti podržavamo - kazala je Kos.
Komesarka za proširnje je ocijenila i da su oređene zemlje kandidatkinje razumjele da je pred njima ozbiljan “momentum” i da ispunjavaju reforme brže nego ranije.
Podsjetila je da je Albanija do sada otvorila 24 pregovaračka poglavlja, te da je uz Crnu Goru najnaprednija zemlja kandidat posebno u vladavini prava.
- Ali ipak, šta god da radimo sa zemljama kandidatima, mora da postoji nest što ja zovem 'orlovskim pogledom'. Dakle, mi smo jak kontrolor onoga što se tamo dešava. Tu je riječ o implementaciji. Nije dovoljno da usvoje zakon. Moramo da vidimo implementaciju. A to je najteži dio - ocijenila je Marta Kos.
Govoreći o ostalim zemljama regiona, Kos je istakla da stvarni napredak u Srbiji zavisi od vraćanja povjerenja javnosti i angažovanja svih zainteresovanih strana.
- Rekla sam i predsjedniku Vučiću da njegova posjeta Moskvi šalje pogrešan signal i otežava naše napore da se zalažemo za Srbiju - istakla je Kos.
Osvrćići se na situaciju na Kosovu, komesarka je istakla da je od suštinske važnosti da se nakon februarskih izbora brzo formiraju institucije i krene naprijed sa ključnim reformama u pravosuđu, medijima i javnoj upravi.
- Funkcionalna vlada i skupština su od ključne važnosti da Kosovo ima koristi od mehanizma za reformu i rast. Komisija je spremna da pripremi mišljenje o članstvu Kosova u EU kada ga Savjet zatraži. Ali da budem jasna, put Kosova ka EU ide kroz normalizaciju sa Beogradom kroz dijalog uz posredovanje EU, a ne kroz jednostrane akcije - istakla je Kos.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, komesarka Kos ističe da politička situacija nastavlja da odlaže napredak.
- Vrata ka EU ostaju širom otvorena, ali Bosna i Hercegovina sada mora ispuniti preostale obaveze. Sesionistička politika Milorada Dodika vuče zemlju nazad, a ne naprijed, i vrijeme je da oni koji vjeruju u EU budućnost zemlje udruže svoje snage i provedu reforme - kaže Kos.
Ističe i da je cilj Komisije da sa Sjevernom Makedonijom, otvori pregovore o klasteru koji se odnosi na fundamentalne reforme čim se usvoje neophodni ustavni amandmani.

Kos: Podržavam cilj Crne Gore da zatvori sva poglavlja do kraja godine

Za Evropsku uniju bio bi neuspjeh ukoliko ne bi uvela nijednu novu članicu u vrijeme aktuelne Evropske komisije, kazala je u intervjuu Radiju Slobodna Evropa komesarka Evropske unije za proširenje Marta Kos.
Ona je iznijela očekivanja da bi do kraja njenog mandata na mjestu komesarke u Evropskoj komisiji, funkcija na koju je stupila septembra 2024, Crna Gora i Albanija mogle postati članice Evropske unije.
- Mogli bismo to da uradimo sa Crnom Gorom. Sva poglavlja su otvorena, tako da ih zatvaramo kako bismo mogli da završimo proces krajem 2026. sa tehničke tačke gledišta - istakla je Kos.
Ona je navela da još kada je bila kandidatkinja za komesarku, da je govorila da je proširenje danas drugačije nego što je bilo prije pet godina.
- Međutim, danas kažem da je proces proširenja drugačiji nego što je bio u januaru, jer se toliko toga promijenilo, uključujući i novu Vladu Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Geopolitika se promijenila u smislu da je bila prioritet prije proširenja, ali nije bila toliko uvezana sa dijelom koji se odnosi na bezbjednost i mir. I opet, nekako sa proširenjem danas, vraćamo se osnovama zbog čega je EU uspostavljena - rekla je Kos.
Ona je istakla da je to bilo zbog osiguravanja mira, slobode, prosperiteta i da bi se danas moglo dodati i zbog bezbjednosti.
- To je ono što mi, u stvari, i radimo u cjelokupnom procesu. Naravno, i dalje je riječ o poglavljima i klasterima i referentnim vrijednostima, ali ovo je daleko važnije u smislu da, ako ne uspijemo u ovome, u stvari, reći ću ovako, ne smijemo podbaciti. Tako da je danas mnogo važno da ne smijemo podbaciti u procesu proširenja, koji je najuspješnija spoljna politika EU - kazala je, pored ostalog, Kos.

Kos: Bio bi uspjeh kada bi Crna Gora postala članica u ovom mandatu EK

Austrijska ministarka za evropska pitanja Klaudija Plakolm, članica Austrijske narodne partije (ÖVP), zahtijevala je da se ubrza proširenje Evropske unije.&nbsp;
- Na Zapadnom Balkanu moraju konačno da uslijede konkretni koraci koji će biti osjetni za stanovništvo - rekla je ona u intervjuu za APA.
Ona se nada da će EU primiti prve kandidate za članstvo „u narednih nekoliko godina“, a najkasnije do 2030. godine. S obzirom na agresivnu trgovinsku politiku američkog predsjednika Donalda Trampa, ona smatra da Evropa mora „sama da preuzme inicijativu“, umjesto da se samo nada.
Plakolm ističe da se „više od 20 godina priča o Zapadnom Balkanu, ali bez značajnog napretka, jer najčešće susjedne zemlje koče proces“. U tom kontekstu, otvorena je za mogućnost ograničavanja prava veta unutar EU.
- Bilo bi korisnije kada bismo mogli neke korake da preduzmemo brže, a da se tek na kraju procesa ponovo vratimo na jednoglasnost. Ali i dalje smatram da je važno da u ključnim pitanjima pronađemo saglasnost i vodimo dijalog - rekla je ona.
EU rizikuje da izgubi kredibilitet na Zapadnom Balkanu, upozorava ministarka.
- Postoji opasnost da, ako propustimo evropsku integraciju, Zapadni Balkan postane igračka drugih globalnih sila - rekla je, vjerovatno aludirajući na uticaj Rusije i Kine.
- Osjeća se, posebno kada se osvrnemo na demonstracije u Srbiji, da je stanovništvo više nego ikada spremno za reforme, za evropske integracije i da su mu sada konačno potrebna konkretna poboljšanja. Vidi se da to podržavaju i mladi ljudi, studenti koji izlaze na ulice i imaju zahtjeve za političare - objasnila je tridesetogodišnja ministarka za Evropu, integracije i porodicu.
Plakolm se zalaže za „postepenu integraciju“ naprednijih kandidata u EU, kroz uključivanje u EU programe.
- Već sada možemo da idemo korak po korak i širimo, ili pokrećemo evropske programe u zemljama koje su već na dobrom putu - rekla je ona.
Zemlje koje smatra najnaprednijima su Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija. Na pitanje da li bi one mogle postati članice do 2030, odgovorila je: „Nadam se, to bih voljela.“
Za status kandidata Ukrajine kaže da je to bila geopolitička odluka.
- Jasno je da podržavamo Ukrajinu kao Austrija i kao EU, jer je 24. februara 2022. napadnuta zemlja na evropskom tlu. A bliže približavanje našim evropskim principima, našim vrednostima može biti samo od koristi. Ali čak i ako se rat za agresiju Rusije uskoro završi, Ukrajina neće biti spremna da postane članica Evropske unije preko noći - kazala je austrijska ministarka. Ona je podsjetila da je proces za neke zemlje trajao i više od 20 godina.
- U tom pogledu, Zapadni Balkan je daleko ispred Ukrajine - istakla je ona.
Na prijedlog o članstvu Kanade u EU, koji je predložio bivši njemački ministar spoljnih poslova Zigmar Gabrijel, oštri protivnik Trampovih ideja o aneksiji, Plakolm nije reagovala pozitivno.
- Već ima dovoljno kandidata koji čekaju - kazala je ona.&nbsp;
Međutim, smatra da EU treba da ojača svoje međunarodne partnerske odnose – i sa Kanadom.
Govoreći o aktuelnim globalnim turbulencijama, koje su, između ostalog, izazvane Trampovom trgovinskom politikom, Plakolm je pozvala na jačanje evropskog samopouzdanja.
- Važno je da se Evropa ne povuče, da jačamo stratešku suverenost, da ne zavisimo od milosti drugih i da budemo viđeni kao snažan globalni igrač, a ne kao pijun - dodala je ona.
EU je uporedila sa „starim brodom koji stoji na moru i čeka povoljan vjetar“, dodajući da „možemo i sami da okrenemo jedra kako bismo iskoristili vjetar“.
Po pitanju trgovinskog sporazuma sa državama Mercosura, kaže da još ima prostora za razgovore, posebno zbog zabrinutosti koje dijele i druge EU zemlje.&nbsp;
- Austrija nije usamljena. Treba da pronađemo pametnu sredinu koja će omogućiti pristup novom tržištu za našu industriju, posebno auto-industriju. Dva od tri eura u Austriji se zarađuju izvozom - dodala je ona.
Plakolm pozdravlja plan Evropske komisije za jačanje evropske odbrane (ReArm Europe/Readiness 2030).
- Drago mi je što preuzimamo odgovornost da se sami ojačamo, posebno po pitanju odbrane. Austrija će, u skladu sa svojim ustavom, iskoristiti sve dostupne mogućnosti, posebno finansijske - istakla je ona.
Govoreći o budžetu EU nakon 2027, podvukla je da će Austrija, koja se trenutno bori sa visokim budžetskim deficitom, nastaviti da se zalaže za štedljiv pristup.
- Naša pozicija ostaje nepromijenjena jer će i naš status neto doprinosioca Evropskoj uniji takođe ostati nepromijenjen. Stoga se, naravno, zalažemo za pažljivo i razborito korišćenje finansijskih resursa Evropske unije. Postojao bi određeni potencijal za efikasnost i uštede kada bismo se manje gubili u detaljima i sitnicama. Dakle, višegodišnji finansijski okvir treba da odražava i to što se mi bavimo velikim pitanjima, odbranom i bezbjednosti konkurentnosti - kazala je ona.
Na pitanje da li bi EU mogla finansirati i planirani evropski protivvazdušni štit (Sky Shield), odgovorila je: „Takve stvari možemo svakako razmotriti.“
Ministarka se uzdržala od oštre kritike mađarskog blokiranja odluka EU, tvrdeći da je dijalog ono što je činilo Evropu snažnom.
Na pitanje da li podržava anti-EU retoriku Viktora Orbana, odgovorila je: „Ne. I ovim pitanjima se bavimo sasvim jasno. Ali vjerujem da uskraćivanje dijaloga zapravo samo jača poziciju jedne države članice.“
O namjeri Mađarske da napusti Međunarodni krivični sud rekla je da to mora da se poštuje, jer svaka zemlja odlučuje za sebe, i navela da neke velike demokratije poput SAD i Izraela nisu članice tog suda.
Kada je riječ o velikim digitalnim platformama poput TikToka, Plakolm traži strožu regulaciju od strane EU.
- Imamo pravni okvir – Digital Services Act, taj okvir mora da funkcioniše. Moramo imati mogućnost da tražimo posljedice za platforme koje ne žele da sarađuju i ne brišu radikalne, antidemokratske i ekstremističke sadržaje - rekla je ona.
Zabrana bi, kaže, trebalo da bude krajnja mjera, jer bi se u suprotnom problem samo preselio na druge kanale.

Austrijska ministarka: Najnaprednije Crna Gora, S. Makedonija i Albanija, voljela bih da uđu u EU do 2030.

Evropski savjet podržao je večeras zaključke o proširenju Savjeta EU za opšte poslove i istakao kontinuirani značaj proširenja kao geostrateškog ulaganja u mir, bezbjednost, stabilnost i napredak.
Zaključci koje je podržao obuhvataju i Crnu Goru, BiH, Srbiju, Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Tursku, Ukrajinu, Moldaviju, Gruziju.
U zaključcima Savjeta EU za opšte poslove naglašava se i da je proširenje geostrateško ulaganje u mir, sigurnost, stabilnost i potvrđuje puna i nedvosmislena posvećenost perspektivi članstva zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije u EU.
Lideri EU danas su u Briselu, osim o proširenju EU, razgovarali i o Ukrajini, Bliskom istoku, ulozi EU u svijetu, otpornosti i pripremljenosti EU, migracijama, kao i o drugim pitanjima iz oblasti spoljnih poslova EU, prenosi "Srna".

Evropski savjet podržao zaključke o proširenju

Kandidatkinja za funkciju visoke predstavnice Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kalas rekla je u utorak na saslušanju da će se obavezati na jačanje sigurnosti EU, kao i da će sarađivati sa susjedima koji dijele zajedničke vrijednosti i težnje za članstvo u EU.
U toku su saslušanja u Odboru za vanjsku politiku Evropskog parlamenta, koji mora potvrditi Kalas za nominovanu poziciju.
Šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i države članice EU predložile su Kalas, bivšu premijerku Estonije, da bude nova šefica evropske diplomatije.
U prošlom sazivu tu funkciju je obavljao Žozep Borelj.
Kalas je u utorak navela da proširenje EU jača samu Uniju, ali i zemlje koje teže članstvu.
Prema njenim riječima, privlačna snaga EU inspiriše države od Zapadnog Balkana do istočne Evrope za reforme i posvećenost eurointegracijama.
- Zajedno sa komesarom za proširenje radit ću na tome da proširenje postane stvarnost - rekla je ona i dodala da će "današnji problemi naših komšija biti naši problemi sjutra".
Zemlje Zapadnog Balkana – osim Kosova – kao i Ukrajina, Moldavija, Gruzija i Turska su kandidati za članstvo u EU.
Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo, ali isti još nije razmotren.
Kalas je rekla i da je sigurnost EU usko povezana sa NATO-om i da će biti posvećena nastavku transatlantske saradnje.
Prema njenim riječima, glavni izazovi za EU i saveznike odnose se na približavanje Rusije, Kine, Irana i Sjeverne Koreje, zemalja koje, kako je ocijenila, osporavaju svjetski poredak.
Nastavak pomoći Ukrajini smatra prioritetom, a pobjedu Kijeva "neophodnom za Evropu".
Saslušanje za izbor novih 26 članova Evropske komisije se završava u utorak.
Funkcija predsjednice Evropske komisije Ursula fon der Lajen već je potvrđena.
Tokom dana biće saslušana četiri kandidata koji su predloženi za izvršne potpredsjednike Evropske komisije.
Do sada je 20 kandidata završilo saslušanja i svi su, osim kandidata iz Mađarske Olivera Varheljija, dobili podršku.
Ako svi kandidati dobiju podršku parlamentarnih odbora, Evropski parlament mora 24. ili 25. novembra potvrditi novi sastav Evropske komisije.
Bude li potvrđena, Komisija počinje sa radom 1. decembra tekuće godine.

Kalas: Radiću na tome da proširenje EU postane stvarnost

Iz kompanije „13. jul Plantaže“ saopštili su da je usljed ekstremno visokog vodostaja na području Mareze, došlo je do izlivanja vode i ribe iz sistema ribnjaka u okolne dovodne i odvodne kanale.
- Iako se riba trenutno nalazi u otvorenom vodotoku, želimo istaći da ta riba nije ničija, već dio proizvodnog fonda koji je usljed više sile dospio van sistema ribnjaka. Apelujemo na građane da se ponašaju odgovorno i oprezno i da se uzdrže od hvatanja i prisvajanja ribe, imajući u vidu da se radi o proizvodnom fondu. Ujedno, uputili smo poziv nadležnim institucijama da se uključe i u okviru svojih ovlašćenja preduzmu mjere kako bi se spriječilo neovlašćeno otuđivanje ribe - &nbsp;kazali su iz kompanije „13. jul Plantaže“.

Kompanija „13. jul Plantaže“: Građani da se uzdrže od prisvajanja ribe iz našeg proizvodnog fonda

Američke vlasti su danas saopštile da su u Karipskom moru zaplijenile tanker „Olina“, što je peti brod koji je zauzet u akciji Vašingtona čiji je cilj ograničavanje izvoza nafte iz Venecuele.
Tvrde da je „Olina“ plovila pod lažnom zastavom Istočnog Timora, javlja Rojters.
Američka vojska je saopštila da su marinci sa nosača aviona „Džerald Ford“ zauzeli „Olinu“ „bez incidenata“, čime je upućena jasna poruka: „Nema sigurnog utočišta za kriminalce“.

Amerikanci zaplijenili još jedan tanker u Karipskom moru

Iranska vlada radi na obnavljanju internet usluga u zemlji, a odluku o ograničavanju komunikacija donijele su bezbjednosne agencije nakon protesta koji su izbili posljednjih dana, saopštilo je danas iransko Ministarstvo informacionih i komunikacionih tehnologija.
U saopštenju objavljenom na Telegram kanalu iranske vlade navodi se da ministarstvo radi na uspostavljanju komunikacije i obnavljanju internet usluga, prenose mediji.
U Iranu su 8. januara održani protesti nakon poziva Reze Pahlavija, sina šaha Irana koji je svrgnut 1979. godine, prenose agencije.
Video snimci na društvenim mrežama prikazivali su proteste velikih razmjera, a internet usluge u Iranu su odmah bile prekinute.
Protesti u Iranu počeli su krajem decembra 2025. godine zbog iranskog rijala.
Protesti u nekoliko iranskih gradova kasnije su se pretvorili u sukobe sa policijom, a ima žrtava i među snagama bezbjednosti i među demonstrantima.
Vrhovni savjet za nacionalnu bezbjednost Irana optužio je Sjedinjene Američke Države i Izrael za orkestriranje nemira u Islamskoj Republici.

Iranska vlada radi na obnavljanju internet usluga u zemlji

Vlade SAD i Venecuele saopštile su danas da istražuju mogućnost obnavljanja diplomatskih odnosa i da je delegacija američke administracije stigla u južnoameričku državu.
Američki Stejt department je saopštio da je mali tim američkih diplomata i bezbjhednosnih zvaničnika otputovao u Venecuelu radi preliminarne procjene potencijalnog ponovnog otvaranja ambasade SAD u Karakasu.
Vlada Venecuele je danas potvrdila da su američke diplomate doputovale u tu zemlju i najavila da će poslati delegaciju u SAD, ne navodeći kada.
Venecuelanska vlada, na čijem je čelu privremena predsjednica države Delsi Rodriges, navela je da je “odlučila da pokrene istraživački proces diplomatske prirode sa vladom SAD, u cilju ponovnog uspostavljanja diplomatskih misija u obje zemlje”.
Višegodišnje napetosti u odnosima dvije zemlje kuliminirale su 3. januara, kada je američka vojska izvela vojnu operaciju u Karakasu, tokom koje je zarobila predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i prebacila ga u SAD radi suđenja za narko-terorizam.

Tag: prosirenje