<p>Kandidatkinja za funkciju visoke predstavnice Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost <b>Kaja Kalas</b> rekla je u utorak na saslušanju da će se obavezati na jačanje sigurnosti EU, kao i da će sarađivati sa susjedima koji dijele zajedničke vrijednosti i težnje za članstvo u EU.</p>
<p>U toku su saslušanja u Odboru za vanjsku politiku Evropskog parlamenta, koji mora potvrditi Kalas za nominovanu poziciju.</p>
<p>Šefica Evropske komisije <b>Ursula fon der Lajen</b> i države članice EU predložile su Kalas, bivšu premijerku Estonije, da bude nova šefica evropske diplomatije.</p>
<p>U prošlom sazivu tu funkciju je obavljao <b>Žozep Borelj</b>.</p>
<p>Kalas je u utorak navela da proširenje EU jača samu Uniju, ali i zemlje koje teže članstvu.</p>
<p>Prema njenim riječima, privlačna snaga EU inspiriše države od Zapadnog Balkana do istočne Evrope za reforme i posvećenost eurointegracijama.</p>
<p>- Zajedno sa komesarom za proširenje radit ću na tome da proširenje postane stvarnost - rekla je ona i dodala da će "današnji problemi naših komšija biti naši problemi sjutra".</p>
<p>Zemlje Zapadnog Balkana – osim Kosova – kao i Ukrajina, Moldavija, Gruzija i Turska su kandidati za članstvo u EU.</p>
<p>Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo, ali isti još nije razmotren.</p>
<p>Kalas je rekla i da je sigurnost EU usko povezana sa NATO-om i da će biti posvećena nastavku transatlantske saradnje.</p>
<p>Prema njenim riječima, glavni izazovi za EU i saveznike odnose se na približavanje Rusije, Kine, Irana i Sjeverne Koreje, zemalja koje, kako je ocijenila, osporavaju svjetski poredak.</p>
<p>Nastavak pomoći Ukrajini smatra prioritetom, a pobjedu Kijeva "neophodnom za Evropu".</p>
<p>Saslušanje za izbor novih 26 članova Evropske komisije se završava u utorak.</p>
<p>Funkcija predsjednice Evropske komisije Ursula fon der Lajen već je potvrđena.</p>
<p>Tokom dana biće saslušana četiri kandidata koji su predloženi za izvršne potpredsjednike Evropske komisije.</p>
<p>Do sada je 20 kandidata završilo saslušanja i svi su, osim kandidata iz Mađarske Olivera Varheljija, dobili podršku.</p>
<p>Ako svi kandidati dobiju podršku parlamentarnih odbora, Evropski parlament mora 24. ili 25. novembra potvrditi novi sastav Evropske komisije.</p>
<p>Bude li potvrđena, Komisija počinje sa radom 1. decembra tekuće godine.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kalas: Radiću na tome da proširenje EU postane stvarnost

<p>Novi komesar EU za proširenje mogao bi da dođe iz Slovenije, nagovijestio je premijer te države <b>Robert Golob</b> u intervjuu za Televiziju Slovenije.</p>
<p>- Odsjek za koji se takmičimo je upravo kako da obezbijedimo stabilnost i mir u našem neposrednom susjedstvu, ali i šire. I kako da doprinesemo tome da će evropska ideja zapravo pomoći da se stabilizuju i Zapadni Balkan i istočna Evropa - rekao je premijer, prenosi N1 Slovenija.</p>
<p>On je ovim nagovijestio da u budućoj podjeli resora u Evropskoj Komisiji Slovenija želi da dobije resor koji je do sada pripadao mađarskom komesaru Oliveru Varheljiju.</p>
<p>Međutim, Slovenija je jedina država koja još nije zvanično predložila svog kandidata za Evropsku komisiju, jer prijedlog Vlade te zemlje da ih Marta Kos predstavlja u toj instituciji još nije prošao procedure u tamošnjem Parlamentu.</p>
<p>Zbog toga je neizvjestan ishod sastanka zakazanog za utorak, na kome bi predsjednica EU Komisije Ursula fon der Lajen predstavnicima političkih grupa Evropskog parlamenta trebalo da predstavi prijedlog sastava novog Koledža Komesara i oblasti koje će voditi.</p>
<p>U ovom trenutku poznata su imena svih kandidata za Komesare EU, ali ne i resori koje će svako od njih voditi.</p>

1250x600

1084x550

Golob: Novi komesar EU za proširenje mogao bi da dođe iz Slovenije

<p>Perspektiva prijema novih članica u Evropsku uniju (EU) do kraja mandata buduće Evropske komisije (EK) izgleda optimističnije nego ikada u posljednjoj deceniji.</p>
<p>I ako ne dođe do punopravnog članstva jedne nove članice, realno je očekivati da do kraja ove dekade, barem jedna zemlja zaključi pregovore o članstvu i samo čeka datum prijema.</p>
<p>Tokom kasne jeseni će početi petogodišnji mandat nove Evropske komisije.</p>
<p>Predsjednica ove izvršne institucije <b>Ursula fon der Lajen</b> je već najavila da će proširenje EU biti osnovni prioritet institucije koju će ona ponovo voditi i u novom mandatu do 2029. godine.</p>
<p>Tačno prije deset godina, prilikom prvog govora kao šef Evropske komije (EK) u Evropskom parlamentu, tadašnji predsjednik te komisije, <b>Žan Klod Junker </b>je u septembru 2014. godine prvi javno izgovorio da tokom njegovog mandata EU neće rasti.</p>
<p>Bio je to "hladan tuš" za zemlje regiona kojima je od 2003 godine, redovno obećana evropska perspektiva.</p>
<p>Junkerov mandat je okončan 2019. godine, a prevaziđena su njegova najmračnija predviđanja.</p>
<h2>Namjenski komesar za proširenje – dokaz posvećenosti procesu</h2>
<p>Predsjednica Evropske komisije je nedavno potvrdila da će imenovati posebnog komesara za proširenje, što je, prema njoj dokaz povećane važnosti portfelja.</p>
<p>- Proširenje je bilo prioritet tokom prvog mandata ove Komisije i predsjednica Fon der Lajen je već jasno stavila do znanja da će to i dalje biti strateški prioritet, unapređujući njenu namjeru da u budućem kolegijumu imenuje namjenskog komesara za proširenje - izjavila je za Radio Slobona Evropa (RSE) <b>Ana Pisonero</b>, portarolka EK.</p>
<p>Godinama je u EU dominirao takozvani "zamor od proširenja".</p>
<p>Invazija Rusije na Ukrajinu bila je neka vrsta poziva za buđenje.</p>
<p>Moguće članstvo u EU se vidi kao alat da se ublaži uticaj Rusije na neke zemlje koje su van EU granica, a koje plutaju između istoka i zapada.</p>
<h2>Deset zemalja na čekanju</h2>
<p>Prije rata u Ukrajini, dio procesa proširenja je bilo sedam država: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Kosovo i Turska.</p>
<p>Sa obzirom da je sad u procesu proširenja čak deset država, jer su tu obuhvaćene države iz Istočnog partnerstva (Ukrajina, Gruzija i Moldavija), to je sada postao važan resor u Evropskoj komisiji. Shodno s tim i zanimanje je puno veće nego što je bilo na početku prvog mandata Fon der Lajen, 2019. godine.</p>
<p>Posljednji komesar koji se bavio isključivo proširenjem, bio je Oli Ren i tokom njegovog mandata je došlo do posljednjeg proširenja EU, kada je Hrvatska postala punopravna članica.</p>
<p>Poslije Rehna, troje komesara koji su naslijedili tu funkciju (<b>Štefan File, Johanes Hahn </b>i <b>Oliver Varhelji</b>) su u portfelju imali i proširenje i susjedstvo EU.</p>
<p>Iako komesari za proširenje, svi oni su imali mnogo veći broj država u sektoru susjedstva nego proširenja.</p>
<p><b>Jana Jurova</b>, ekspert iz Instituta za evropske politike (EUROPEUM), je mišljenja da unutar EU sada zaista postoji politička volja za prijem novih članica u evropski blok.</p>
<p>- Vjerujem da trenutno imamo određenu političku volju unutar EU, a prioritet je dat proširenju koje nismo vidjeli u prošloj deceniju i po. Znak za to je i najava Ursule fon der Lajen da će u okviru nove evropske komisije, postojati namjenska pozicija komesara za proširenje koje bi moglo pomoći da se poboljšaju smjernice koje su date za zemlje kandidate, i dalje ubrzati proces. Ako jedna zemlja pokaže ubjedljiv napredak u ispunjavanju kriterijuma za pristupanje, moglo bi biti moguće vidjeti još jedno proširenje Unije do 2030. ili u najmanju ruku završetak procesa pristupanja i početak ratifikaciju ugovora o pristupanju - ocijenila je Jurova u izjavi za RSE.</p>
<h2>Sedam talasa proširenja, jedan "Big Bang"</h2>
<p>Od njenog formiranja 1957. godine, Evropska unija je sedam puta primila nove članice. 2004. godine je došlo do najvećeg proširenja u istoriji, takozvani "Big Bang" (Veliki prasak) kada je EU odjednom primila 10 novih članica.</p>
<p>Niko nema više očekivanja da će se "Big Bang" ponoviti.</p>
<p>EU će najvjerovtnije nastaviti da se širi, u više talasa, ali sa manjim brojem država.</p>
<p>- Imajući u vidu da s obzirom na velike razlike i različite nivoe pripremljenosti među kandidatima, ovo skoro sigurno neće biti još jedan "veliki prasak" proširenja već će se primenjivati princip "Regate", dozvoljavajući da svaka zemlja koja je spremna da prva napreduje - mišljenja je Jana Jurova.</p>
<h2>Srbija i Crna Gora lideri iz regiona</h2>
<p>Nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, narativ evropskih zvaničnika o proširenju EU se uglavnom odnosni na buduće članstvo Kijeva.</p>
<p>Međutim, ne mogu se zaobići zemlje Zapadnog Balkana koje su daleko naprednije u pristupnom procesu i mnogo duže čekaju prijem.</p>
<p>Crna Gora i Srbija se smatraju liderima iz regiona u pristupnim procesima.</p>
<p>Doduše ove dvije zemlje se nalaze u nejednakim fazama u pristupnim pregovorima.</p>
<p>Pregovori između Beograda i Brisela su praktično zaleđeni već tri godine zbog neuvođenja sankcija Rusiji kao odgovor na agresiju protiv Ukrajine.</p>
<p>Crna Gora je u junu ove godine odmrzla pregovore o članstvu; otvorila sva poglavlja te radi ka zatvaranju istih. Najnaprednija je zemlja iz grupe proširenja.</p>
<p>Eksperti iz Evropske komisije ne isključuju mogućnost da bi Crna Gora, pod uslovom da postoji politička volja, mogla zatvoriti sva poglavlja u naredne dvije godine kako bi se otvorio put ka punopravnom članstvu do 2028, najdalje 2030. godine.</p>
<h2>EU dostigla rekord u zastoju proširenja</h2>
<p>Predsjednik Evrpskog savjeta<b> Šarl Mišel</b> je prošle godine poručio da EU treba biti spremna za prijem novih članica do 2030. godine.</p>
<p>Dok su redovno oklijevali da se obavezuju datumima, nakon ovog trenutka, razni zvaničnici EU nisu oskudevali da spomenu ovaj vremenski okvir kao mogućnost.</p>
<p>Međutim i u slučaju da se ostvare najambicioznija predviđanja, i EU zaista primi, barem jednu novu članicu do kraja ove dekade, ili se makar završe procedure za članstvo, EU je već sada postigla rekord najdužeg perioda zastoja u širenju.</p>
<p>Biće skoro dvadeset godina da EU nije više rasla.</p>
<p>Hrvatska najduže uživa status najmlađe članice EU.</p>
<p>Nikad u istoriji EU, nije bilo toliko duge pauze, a da nisu primljene nove članice.</p>
<p>Nakon prijema Hrvatske 2013. godine, ne da se EU nije širila, već se i služila, odlaskom Velike Britanije, nakon Bregzita, referenduma koji je održan 2016. godine o izlasku ove zemlje iz evropske porodice.</p>

Kakve su šanse za proširenje EU do 2030. godine i gdje je Crna Gora

<p>Aktuelni potpredsjednik Evropske komisije i bivši premijer Letonije <b>Valdis Dombrovskis </b>mogao bi da bude sljedeći komesar za proširenje Evropske unije. O tome je najprije izvijestio njemački Velt, a onda i briselski Politiko.</p>
<p>Prema informacijama Velta, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predstaviće sastav nove Evropske komisije do kraja nedjelje, a ona bi trebalo da sadrži četiri “izvršna potpredsjednika”. Jedan od njih bi bio Valdis Dombrovskis, a njegov mandat bi pokrivao “proširenje i obnovu Ukrajine”, piše portal <a href="https://europeanwesternbalkans.rs/ko-je-valdis-dombrovskis-za-koga-se-spekulise-da-ce-biti-novi-komesar-za-prosirenje-eu/" target="_blank">EWB</a>.</p>
<p>I briselski Politiko vidi Dombrovskisa kao potencijalnog komesara za odbranu ili proširenje.</p>
<p>Taj medij ističe da je stvaranje funkcije zasebnog komesara za proširenje odraz povećanog značaja ove oblasti za Evropsku uniju.</p>
<p>Aktuelni komesar za proširenje Oliver Varhelji nije bio potpredsjednik Evropske komisije, a takođe se bavio politikom susedstva EU, koja pokriva zemlje koji nisu kandidati.</p>
<p>Valdis Dombrovskis već ima značajno iskustvo u Evropskoj komisiji, čiji je član postao 2014. godine. Za vrijeme mandata Žana Kloda Junkera, od 2014. do 2019, Dombrovskis bio je evropski komesar zadužen za evrozonu, društveni dijalog, finansijske usluge i tržište kapitala.</p>
<p>U prvoj Komisiji Ursule fon der Lajen, od 2019. do 2024. godine, Dombrovskis je bio “izvršni potpredsjednik za ekonomiju koja radi za ljude”, što je portfelj koji je pokrivao oblasti za koje je bio zadužen i u prethodnoj Komisiji – ekonomska i monetarna unija i socijalna prava – a tokom mandata Komisije pod njegovu nadležnost došla je i važna oblast trgovine.</p>
<p>Dombrovskis je bio premijer Letonije od 2009. do 2014. godine, a prije toga je bio poslanik u Evropskom parlamentu. Osnivač je partije Jedinstvo, koja je trenutno diio vladajuće koalicije u Letoniji. Ova partija je dio demohrišćanske Evropske narodne partije (EPP), koja je na izborima za Evropski parlament u junu ove godine osvojila prvo mjesto.</p>

Jasmina Beharovic

Ko će biti novi evropski komesar za proširenje: Letonac ima najveće šanse

<p>Uz zahvalnost na uspješnoj saradnji, Uprava policije Crne Gore odaje priznanje kolegama iz Republike Srbije koji su danas u ranim jutarnjim časovima locirali i lišili slobode <b>Aliju Balijagića </b>na teritoriji njihove države, saopšteno je večeras iz UP.</p>
<p>Istovremeno, kako navode u saopštenju, Uprava policije Crne Gore izražava zahvalnost svim crnogorskim policijskim službenicima, kao i pripadnicima Vojske Crne Gore,na nesebičnom zalaganju, profesionalizmu i istrajnosti, te izuzetnom trudu uloženom u ovim aktivnostima, a posebno građanima na toleranciji, strpljenju i razumijevanju tokom višenedjeljnih izazovnih aktivnosti&nbsp;</p>
<p>- Napominjemo da je svakodnevno, na nivou uspostavljenih operativnih štabova policija Crne Gore i Republike Srbije, vršena kontinuirana razmjena operativnih podataka o kretanju lica i lociranju istog, na koji način je usmjeravana ciljana postavka angažovanih policijskih službenika na teritoriji obje države u cilju sužavanja manerva kretanja i lociranja traženog lica – navodi se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Iz Uprave policije dodaju da su od 25. oktobra, sve do danas kada je Balijagić lišen slobode u Srbiji, policijski službenici Uprave policije Crne Gore na području Vraneške doline u mjestu Tomaševo vršili ciljanu pretragu terena, opserviranje, preglede porodičnih kuća mještana toga područja, kao i obilaske svih pozicija za koje se moglo pretpostaviti da mogu poslužiti za boravak i skrivanje, uz izuzetnu posvećenost i napore policijskih službenika na terenu.</p>
<p>Kažu da je policija postupila u odnosu na svaku prijavu građana koji su svojim nesebičnim doprinosom pružili podršku službenicima Uprave policije, te je svaka dojava provjerena sa jednakom pažnjom i posvećenošću.</p>
<p>- U mjestu Sokolac, ali i u drugim obližnjim selima koja gravitiraju prema kritičnom području, tokom trajanja potrage bilo je počajano prisustvo policije i Vojske Crne Gore radi očuvanja unutrašnje bezbjednosti, što je doprinosilo sigurnosti građana – podsjećaju iz UP.</p>
<p>Kažu i da su aktivnosti u odnosu na postupanje službenika prije ovoga događaja &nbsp;preduzeli službenici Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije.</p>
<p>Oni su, prema navodima iz UP, obišli operativni štab u Tomaševu, te izvršili uvid u spise predmeta u vezi sa preduzetim aktivnosti službenika Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje u odnosu i prema Balijagiću i njihovo postupanje je u toku.&nbsp;</p>
<p>- Nakon sagledavanja svih činjenica i okolnosti vezanih za postupanje i eventualne propuste policijskih službenika Uprava policije u odnosu na lice A.B. prije izvršenja ovog krivičnog djela, javnost će biti upoznata transparentno i u potpunosti – navodi se u saopštenju Uprave policije.</p>

Uprava policije odala priznanje kolegama iz Srbije

<p>U trenutku kada Glavni grad u narednu godinu prenosi neutrošenih 38 miliona eura jer gradska uprava nema kapaciteta da realizuje svoj budžet, donosi se odluka da se za 178.000€ blokira svoj klub u sred sezone, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista <b>Mihailo Anđušić</b>.</p>
<p>On je, reagujući na blokadu računa košarkaškog kluba Budućnost Voli koju je sprovela Uprava lokalnih javnih prihoda, kazao da jedan dio gradskih preduzeća odavno zaslužuje blokadu, usljed mnogo većih dugovanja.</p>
<p>- Politika, revanšizam, loše namjere i neznanje vode ovu garnituru u ambis čije dno se ne vidi - zaključio je Anđušić.&nbsp;</p>

Politika, revanšizam, loše namjere i neznanje vode ovu garnituru u ambis

<p>Javno priznanje - nagrada „Aleksandar Leso Ivanović” za 2024. godinu uručena je danas pjesniku <b>Sretenu Vujoviću</b> za drugo izdanje pjesničke knjige „Gozba”, objavljene u izdavačkom programu cetinjskog izdavača „Otvoreni kulturni forum”, saopšteno je iz Prijestonice.&nbsp;</p>
<p>Na svečanosti organizovanoj na Cetinju, nagradu je uručio gradonačelnik Prijestonice Cetinje <b>Nikola Đurašković</b>.&nbsp;</p>
<p>On je kazao da je Cetinje, kroz svoje vjekovno postojanje, bilo i ostalo dom velikih mislilaca, umjetnika i pjesnika, čije nasljeđe i danas živi kao izvor ponosa i inspiracije, te da među njima posebno mjesto pripada <b>Aleksandru Lesu Ivanoviću</b>.</p>
<p>- Danas, na Cetinju i u čitavoj Crnoj Gori, nema čovjeka koji ne zna barem jedan stih Aleksandra Lesa Ivanovića, a njegovo ime je vremenom postalo sinonim za poetsku snagu Cetinja, koje je kroz njegove pjesme oplemenjeno kao mjesto gdje se poezija ne samo piše, već i živi. Zato, nije slučajno što najveća književna nagrada našeg grada nosi Lesovo ime, kao omaž njegovom nemjerljivom doprinosu, ali i podsjetnik na odgovornost da njegujemo i čuvamo našu kulturnu tradiciju - naveo je Đurašković.</p>
<p>Obraćajući se prisutnima na svečanoj dodjeli nagrade, Vujović je istakao da je Cetinje iznjedrilo mnoge zančajne umjetnike, pisce i stvaraoce u svim oblastima društvenog života, koji bezvremeno svjedoče o njegovoj slavi.&nbsp;</p>
<p>- Jedan od čarobnjaka pisane riječi je svakako i Aleksandar Leso Ivanović. Zato me ova nagrada vraća u najranije djetinjstvo, nepunih pet godina, kada je njegov lik, viđen svega jednom, ostao trajno urezan u moje sjećanje. „Ovaj čovjek je pjesnik”, kazao je moj otac, prekinuvši me u igri, u kuneti Hercegovačke ulice. Ne znajući što to znači, slutio sam nešto veliko, posebno! Pozdravio se sa mojim ocem i prošao pored nas, nečujno poput opisa u pjesmi „Ljudi sjenke” - kazao je Vujović.&nbsp;</p>
<p>O izboru laureata ovogodišnje nagrade odlučio je tročlani žiri koji čine predsjednik <b>Milorad Popović</b> i članice <b>Anđela Ćipranić</b> i <b>Nataša Pejović</b>. Žiri u obrazloženju navodi da je pjesnička knjiga „Gozba” kruna dosadašnjeg opusa pjesnika Sretena Vujovića</p>
<p>- &nbsp;„Gozbom” pjesnik kreira novu realnost i imaginarnost vlastite, svojevrsne „Luče mikrokozme”, inspirisan i zaokupljen poetskim istraživanjem istoimenog Njegoševog religiozno - filozofskog spjeva. Otuda ova pjesnička knjiga sadrži tri autorova pogleda na svijet i čovjeka u njemu. Nju ispunjavaju poetske refleksije o prostoru, vremenu i vječnosti, postojanju i trajanju, o Bogu kao transcedensu, životu, makrokosmosu (prirodi), mikrokosmosu (čovjeku), o smrti, znanju i vjerovanju, racionalnom i iracionalnom, o ljudskom mišljenju - navodi se u obrazloženju žirija.</p>
<p>Ovogodišnji laureat, Sreten Vujović autor je više od 20 pjesničkih knjiga za protekle 42 godine. Zastupljen je u antologijama, nagrađivan književnim nagradama i prevođen na 15 jezika.&nbsp;</p>
<p>Na konkurs za dodjelu nagrade „Aleksandar Leso Ivanović” pristiglo je šest prijedloga, od kojih su dva bila nepotpuna.</p>
<p>Nagrada „Aleksandar Leso Ivanović” dodjeljuje se za izvanredna dostignuća u književnom stvaralaštvu svake godine 21. novembra, na dan rođenja znamenitog cetinjskog i crnogorskog pjesnika Aleksandra Lesa Ivanovića, koji je svojim radom dao značajan doprinos razvoju crnogorske književnosti.&nbsp;</p>

Nagrada „Aleksandar Leso Ivanović“ uručena pjesniku Sretenu Vujoviću

<p>Košarkaški klub Budućnost Voli objavio je reagovanje na saopštenje Uprave lokalnih javnih prihoda koja je istakla da je račun kluba blokiran nakon više više izrečenih opomena.</p>
<p>Saopštenje Budućnosti prenosimo u cjelosti:</p>
<p>“Sa iznenađenjem smo primili vaše reagovanje u vezi blokade računa KK „Budućnost VOLI“, iako smo očekivali da ćete uvidjeti svoju grešku i pokušati da zajedno sa Glavnim gradom i predstavnicima kluba pronađete neophodno rješenje.</p>
<p>Kao što znate, naš klub nikada nije negirao postojanje obaveze po osnovu prireza, uredno je prijavljivao i obračunavao sve obaveze i po tom osnovu i po osnovu ostalih poreskih obaveza.</p>
<p>Nažalost, opredijelili ste se na blokadu računa iako:</p>
<p>• je Glavni grad osnivač kluba;</p>
<p>• Glavni grad nije ispoštovao dogovor oko obezbjedjivanja sredstava;</p>
<p>• smo se nas dvojica dogovorili da se pronađe način da se obaveza izmiri na rate u nadi da će Glavni grad u međuvremenu ispuniti svoje dogovorene obaveze.</p>
<p>Očigledno ste zaboravili i na odredbe Zakona o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze koji je prije svega svim poreskim dužnicima ostavio mogućnost da ako podnesu poreske prijave do kraja godine imaju dodatni rok za izmirenje osnovnog poreskog duga i ovlastio je nadležni organ lokalne samouprave da može, u skladu sa zakonom, propisati pravo na otpis kamate za dospjele poreske obaveze nastale po osnovu lokalnih poreza, taksi i naknada koje uvodi lokalna samouprava.</p>
<p>I umjesto da, prije svega ispunite naš dogovor, da pokažete dobru volju i da rješavanjem ovog pitanja pomognete i svojim prepostavljenima da ispune svoja obećanja, očigledno je da ste se odlučili da „svoj“ klub, odnosno gradski klub dovedete u bezizlaznu situaciju i dovedete u pitanje njegovo dalje učešće u takmičenjima ili da natjerate sponzore koji su u cjelosti ispunili svoju dogovorenu obavezu da daju dodatna sredstva za gradski klub.</p>
<p>Pri tome je za vas nebitno da su vaši pretpostavljeni shodno dogovoru za predhodnu takmičarsku sezonu ostali dužni klubu 1,05 miliona eura, da za ovu takmičarsku sezonu nisu uplatili ni jedan jedini euro iako je obaveza shodno dogovoru 2,75 miliona iz čega vam može biti jasno da su te obaveze cca 25 puta veće od obaveza koje KK Budućnost VOLI ima prema vašoj Upravi po osnovu prireza.</p>
<p>Odluka da li idete ka rješenju problema ili insistirate na blokadi kluba i onemogućavanju takmičenja, očigledno je, da je na vama”, navodi se u saopštenju Budućnosti koje je potpisao izvršni direktor Slavko Radulović.</p>

KK Budućnost Voli odgovorio Upravi lokalnih javnih prihoda

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: prosirenje