Evropska komisija u potpunosti podržava cilj Crne Gore da do kraja naredne godine zatvori sva pregovaračka poglavlja, kazala je evropska komesarka za proširenje Marta Kos. U govoru pred poslanicima Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta, Kos je istakla i da je u prethodnih sedam mjeseci zatvoreno više poglavlja sa zemljama kandidatima, nego u proteklih deset godina.
- Crna Gora brzo napreduje. Privremeno smo zatvorili šest poglavlja, a uskoro očekujemo da ćemo zatvoriti još poglavlja. Cilj Crne Gore da zatvori sva poglavlja do 2026. godine je ambiciozan, ali realan ako se reforme nastave, i mi ga u potpunosti podržavamo - kazala je Kos.
Komesarka za proširnje je ocijenila i da su oređene zemlje kandidatkinje razumjele da je pred njima ozbiljan “momentum” i da ispunjavaju reforme brže nego ranije.
Podsjetila je da je Albanija do sada otvorila 24 pregovaračka poglavlja, te da je uz Crnu Goru najnaprednija zemlja kandidat posebno u vladavini prava.
- Ali ipak, šta god da radimo sa zemljama kandidatima, mora da postoji nest što ja zovem 'orlovskim pogledom'. Dakle, mi smo jak kontrolor onoga što se tamo dešava. Tu je riječ o implementaciji. Nije dovoljno da usvoje zakon. Moramo da vidimo implementaciju. A to je najteži dio - ocijenila je Marta Kos.
Govoreći o ostalim zemljama regiona, Kos je istakla da stvarni napredak u Srbiji zavisi od vraćanja povjerenja javnosti i angažovanja svih zainteresovanih strana.
- Rekla sam i predsjedniku Vučiću da njegova posjeta Moskvi šalje pogrešan signal i otežava naše napore da se zalažemo za Srbiju - istakla je Kos.
Osvrćići se na situaciju na Kosovu, komesarka je istakla da je od suštinske važnosti da se nakon februarskih izbora brzo formiraju institucije i krene naprijed sa ključnim reformama u pravosuđu, medijima i javnoj upravi.
- Funkcionalna vlada i skupština su od ključne važnosti da Kosovo ima koristi od mehanizma za reformu i rast. Komisija je spremna da pripremi mišljenje o članstvu Kosova u EU kada ga Savjet zatraži. Ali da budem jasna, put Kosova ka EU ide kroz normalizaciju sa Beogradom kroz dijalog uz posredovanje EU, a ne kroz jednostrane akcije - istakla je Kos.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, komesarka Kos ističe da politička situacija nastavlja da odlaže napredak.
- Vrata ka EU ostaju širom otvorena, ali Bosna i Hercegovina sada mora ispuniti preostale obaveze. Sesionistička politika Milorada Dodika vuče zemlju nazad, a ne naprijed, i vrijeme je da oni koji vjeruju u EU budućnost zemlje udruže svoje snage i provedu reforme - kaže Kos.
Ističe i da je cilj Komisije da sa Sjevernom Makedonijom, otvori pregovore o klasteru koji se odnosi na fundamentalne reforme čim se usvoje neophodni ustavni amandmani.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Kos: Podržavam cilj Crne Gore da zatvori sva poglavlja do kraja godine

Za Evropsku uniju bio bi neuspjeh ukoliko ne bi uvela nijednu novu članicu u vrijeme aktuelne Evropske komisije, kazala je u intervjuu Radiju Slobodna Evropa komesarka Evropske unije za proširenje Marta Kos.
Ona je iznijela očekivanja da bi do kraja njenog mandata na mjestu komesarke u Evropskoj komisiji, funkcija na koju je stupila septembra 2024, Crna Gora i Albanija mogle postati članice Evropske unije.
- Mogli bismo to da uradimo sa Crnom Gorom. Sva poglavlja su otvorena, tako da ih zatvaramo kako bismo mogli da završimo proces krajem 2026. sa tehničke tačke gledišta - istakla je Kos.
Ona je navela da još kada je bila kandidatkinja za komesarku, da je govorila da je proširenje danas drugačije nego što je bilo prije pet godina.
- Međutim, danas kažem da je proces proširenja drugačiji nego što je bio u januaru, jer se toliko toga promijenilo, uključujući i novu Vladu Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Geopolitika se promijenila u smislu da je bila prioritet prije proširenja, ali nije bila toliko uvezana sa dijelom koji se odnosi na bezbjednost i mir. I opet, nekako sa proširenjem danas, vraćamo se osnovama zbog čega je EU uspostavljena - rekla je Kos.
Ona je istakla da je to bilo zbog osiguravanja mira, slobode, prosperiteta i da bi se danas moglo dodati i zbog bezbjednosti.
- To je ono što mi, u stvari, i radimo u cjelokupnom procesu. Naravno, i dalje je riječ o poglavljima i klasterima i referentnim vrijednostima, ali ovo je daleko važnije u smislu da, ako ne uspijemo u ovome, u stvari, reći ću ovako, ne smijemo podbaciti. Tako da je danas mnogo važno da ne smijemo podbaciti u procesu proširenja, koji je najuspješnija spoljna politika EU - kazala je, pored ostalog, Kos.

1250x600

Kos: Bio bi uspjeh kada bi Crna Gora postala članica u ovom mandatu EK

Austrijska ministarka za evropska pitanja Klaudija Plakolm, članica Austrijske narodne partije (ÖVP), zahtijevala je da se ubrza proširenje Evropske unije.&nbsp;
- Na Zapadnom Balkanu moraju konačno da uslijede konkretni koraci koji će biti osjetni za stanovništvo - rekla je ona u intervjuu za APA.
Ona se nada da će EU primiti prve kandidate za članstvo „u narednih nekoliko godina“, a najkasnije do 2030. godine. S obzirom na agresivnu trgovinsku politiku američkog predsjednika Donalda Trampa, ona smatra da Evropa mora „sama da preuzme inicijativu“, umjesto da se samo nada.
Plakolm ističe da se „više od 20 godina priča o Zapadnom Balkanu, ali bez značajnog napretka, jer najčešće susjedne zemlje koče proces“. U tom kontekstu, otvorena je za mogućnost ograničavanja prava veta unutar EU.
- Bilo bi korisnije kada bismo mogli neke korake da preduzmemo brže, a da se tek na kraju procesa ponovo vratimo na jednoglasnost. Ali i dalje smatram da je važno da u ključnim pitanjima pronađemo saglasnost i vodimo dijalog - rekla je ona.
EU rizikuje da izgubi kredibilitet na Zapadnom Balkanu, upozorava ministarka.
- Postoji opasnost da, ako propustimo evropsku integraciju, Zapadni Balkan postane igračka drugih globalnih sila - rekla je, vjerovatno aludirajući na uticaj Rusije i Kine.
- Osjeća se, posebno kada se osvrnemo na demonstracije u Srbiji, da je stanovništvo više nego ikada spremno za reforme, za evropske integracije i da su mu sada konačno potrebna konkretna poboljšanja. Vidi se da to podržavaju i mladi ljudi, studenti koji izlaze na ulice i imaju zahtjeve za političare - objasnila je tridesetogodišnja ministarka za Evropu, integracije i porodicu.
Plakolm se zalaže za „postepenu integraciju“ naprednijih kandidata u EU, kroz uključivanje u EU programe.
- Već sada možemo da idemo korak po korak i širimo, ili pokrećemo evropske programe u zemljama koje su već na dobrom putu - rekla je ona.
Zemlje koje smatra najnaprednijima su Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija. Na pitanje da li bi one mogle postati članice do 2030, odgovorila je: „Nadam se, to bih voljela.“
Za status kandidata Ukrajine kaže da je to bila geopolitička odluka.
- Jasno je da podržavamo Ukrajinu kao Austrija i kao EU, jer je 24. februara 2022. napadnuta zemlja na evropskom tlu. A bliže približavanje našim evropskim principima, našim vrednostima može biti samo od koristi. Ali čak i ako se rat za agresiju Rusije uskoro završi, Ukrajina neće biti spremna da postane članica Evropske unije preko noći - kazala je austrijska ministarka. Ona je podsjetila da je proces za neke zemlje trajao i više od 20 godina.
- U tom pogledu, Zapadni Balkan je daleko ispred Ukrajine - istakla je ona.
Na prijedlog o članstvu Kanade u EU, koji je predložio bivši njemački ministar spoljnih poslova Zigmar Gabrijel, oštri protivnik Trampovih ideja o aneksiji, Plakolm nije reagovala pozitivno.
- Već ima dovoljno kandidata koji čekaju - kazala je ona.&nbsp;
Međutim, smatra da EU treba da ojača svoje međunarodne partnerske odnose – i sa Kanadom.
Govoreći o aktuelnim globalnim turbulencijama, koje su, između ostalog, izazvane Trampovom trgovinskom politikom, Plakolm je pozvala na jačanje evropskog samopouzdanja.
- Važno je da se Evropa ne povuče, da jačamo stratešku suverenost, da ne zavisimo od milosti drugih i da budemo viđeni kao snažan globalni igrač, a ne kao pijun - dodala je ona.
EU je uporedila sa „starim brodom koji stoji na moru i čeka povoljan vjetar“, dodajući da „možemo i sami da okrenemo jedra kako bismo iskoristili vjetar“.
Po pitanju trgovinskog sporazuma sa državama Mercosura, kaže da još ima prostora za razgovore, posebno zbog zabrinutosti koje dijele i druge EU zemlje.&nbsp;
- Austrija nije usamljena. Treba da pronađemo pametnu sredinu koja će omogućiti pristup novom tržištu za našu industriju, posebno auto-industriju. Dva od tri eura u Austriji se zarađuju izvozom - dodala je ona.
Plakolm pozdravlja plan Evropske komisije za jačanje evropske odbrane (ReArm Europe/Readiness 2030).
- Drago mi je što preuzimamo odgovornost da se sami ojačamo, posebno po pitanju odbrane. Austrija će, u skladu sa svojim ustavom, iskoristiti sve dostupne mogućnosti, posebno finansijske - istakla je ona.
Govoreći o budžetu EU nakon 2027, podvukla je da će Austrija, koja se trenutno bori sa visokim budžetskim deficitom, nastaviti da se zalaže za štedljiv pristup.
- Naša pozicija ostaje nepromijenjena jer će i naš status neto doprinosioca Evropskoj uniji takođe ostati nepromijenjen. Stoga se, naravno, zalažemo za pažljivo i razborito korišćenje finansijskih resursa Evropske unije. Postojao bi određeni potencijal za efikasnost i uštede kada bismo se manje gubili u detaljima i sitnicama. Dakle, višegodišnji finansijski okvir treba da odražava i to što se mi bavimo velikim pitanjima, odbranom i bezbjednosti konkurentnosti - kazala je ona.
Na pitanje da li bi EU mogla finansirati i planirani evropski protivvazdušni štit (Sky Shield), odgovorila je: „Takve stvari možemo svakako razmotriti.“
Ministarka se uzdržala od oštre kritike mađarskog blokiranja odluka EU, tvrdeći da je dijalog ono što je činilo Evropu snažnom.
Na pitanje da li podržava anti-EU retoriku Viktora Orbana, odgovorila je: „Ne. I ovim pitanjima se bavimo sasvim jasno. Ali vjerujem da uskraćivanje dijaloga zapravo samo jača poziciju jedne države članice.“
O namjeri Mađarske da napusti Međunarodni krivični sud rekla je da to mora da se poštuje, jer svaka zemlja odlučuje za sebe, i navela da neke velike demokratije poput SAD i Izraela nisu članice tog suda.
Kada je riječ o velikim digitalnim platformama poput TikToka, Plakolm traži strožu regulaciju od strane EU.
- Imamo pravni okvir – Digital Services Act, taj okvir mora da funkcioniše. Moramo imati mogućnost da tražimo posljedice za platforme koje ne žele da sarađuju i ne brišu radikalne, antidemokratske i ekstremističke sadržaje - rekla je ona.
Zabrana bi, kaže, trebalo da bude krajnja mjera, jer bi se u suprotnom problem samo preselio na druge kanale.

Austrijska ministarka: Najnaprednije Crna Gora, S. Makedonija i Albanija, voljela bih da uđu u EU do 2030.

Evropski savjet podržao je večeras zaključke o proširenju Savjeta EU za opšte poslove i istakao kontinuirani značaj proširenja kao geostrateškog ulaganja u mir, bezbjednost, stabilnost i napredak.
Zaključci koje je podržao obuhvataju i Crnu Goru, BiH, Srbiju, Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Tursku, Ukrajinu, Moldaviju, Gruziju.
U zaključcima Savjeta EU za opšte poslove naglašava se i da je proširenje geostrateško ulaganje u mir, sigurnost, stabilnost i potvrđuje puna i nedvosmislena posvećenost perspektivi članstva zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije u EU.
Lideri EU danas su u Briselu, osim o proširenju EU, razgovarali i o Ukrajini, Bliskom istoku, ulozi EU u svijetu, otpornosti i pripremljenosti EU, migracijama, kao i o drugim pitanjima iz oblasti spoljnih poslova EU, prenosi "Srna".

Evropski savjet podržao zaključke o proširenju

Kandidatkinja za funkciju visoke predstavnice Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kalas rekla je u utorak na saslušanju da će se obavezati na jačanje sigurnosti EU, kao i da će sarađivati sa susjedima koji dijele zajedničke vrijednosti i težnje za članstvo u EU.
U toku su saslušanja u Odboru za vanjsku politiku Evropskog parlamenta, koji mora potvrditi Kalas za nominovanu poziciju.
Šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i države članice EU predložile su Kalas, bivšu premijerku Estonije, da bude nova šefica evropske diplomatije.
U prošlom sazivu tu funkciju je obavljao Žozep Borelj.
Kalas je u utorak navela da proširenje EU jača samu Uniju, ali i zemlje koje teže članstvu.
Prema njenim riječima, privlačna snaga EU inspiriše države od Zapadnog Balkana do istočne Evrope za reforme i posvećenost eurointegracijama.
- Zajedno sa komesarom za proširenje radit ću na tome da proširenje postane stvarnost - rekla je ona i dodala da će "današnji problemi naših komšija biti naši problemi sjutra".
Zemlje Zapadnog Balkana – osim Kosova – kao i Ukrajina, Moldavija, Gruzija i Turska su kandidati za članstvo u EU.
Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo, ali isti još nije razmotren.
Kalas je rekla i da je sigurnost EU usko povezana sa NATO-om i da će biti posvećena nastavku transatlantske saradnje.
Prema njenim riječima, glavni izazovi za EU i saveznike odnose se na približavanje Rusije, Kine, Irana i Sjeverne Koreje, zemalja koje, kako je ocijenila, osporavaju svjetski poredak.
Nastavak pomoći Ukrajini smatra prioritetom, a pobjedu Kijeva "neophodnom za Evropu".
Saslušanje za izbor novih 26 članova Evropske komisije se završava u utorak.
Funkcija predsjednice Evropske komisije Ursula fon der Lajen već je potvrđena.
Tokom dana biće saslušana četiri kandidata koji su predloženi za izvršne potpredsjednike Evropske komisije.
Do sada je 20 kandidata završilo saslušanja i svi su, osim kandidata iz Mađarske Olivera Varheljija, dobili podršku.
Ako svi kandidati dobiju podršku parlamentarnih odbora, Evropski parlament mora 24. ili 25. novembra potvrditi novi sastav Evropske komisije.
Bude li potvrđena, Komisija počinje sa radom 1. decembra tekuće godine.

Kalas: Radiću na tome da proširenje EU postane stvarnost

Novi komesar EU za proširenje mogao bi da dođe iz Slovenije, nagovijestio je premijer te države Robert Golob u intervjuu za Televiziju Slovenije.
- Odsjek za koji se takmičimo je upravo kako da obezbijedimo stabilnost i mir u našem neposrednom susjedstvu, ali i šire. I kako da doprinesemo tome da će evropska ideja zapravo pomoći da se stabilizuju i Zapadni Balkan i istočna Evropa - rekao je premijer, prenosi N1 Slovenija.
On je ovim nagovijestio da u budućoj podjeli resora u Evropskoj Komisiji Slovenija želi da dobije resor koji je do sada pripadao mađarskom komesaru Oliveru Varheljiju.
Međutim, Slovenija je jedina država koja još nije zvanično predložila svog kandidata za Evropsku komisiju, jer prijedlog Vlade te zemlje da ih Marta Kos predstavlja u toj instituciji još nije prošao procedure u tamošnjem Parlamentu.
Zbog toga je neizvjestan ishod sastanka zakazanog za utorak, na kome bi predsjednica EU Komisije Ursula fon der Lajen predstavnicima političkih grupa Evropskog parlamenta trebalo da predstavi prijedlog sastava novog Koledža Komesara i oblasti koje će voditi.
U ovom trenutku poznata su imena svih kandidata za Komesare EU, ali ne i resori koje će svako od njih voditi.

Golob: Novi komesar EU za proširenje mogao bi da dođe iz Slovenije

Perspektiva prijema novih članica u Evropsku uniju (EU) do kraja mandata buduće Evropske komisije (EK) izgleda optimističnije nego ikada u posljednjoj deceniji.
I ako ne dođe do punopravnog članstva jedne nove članice, realno je očekivati da do kraja ove dekade, barem jedna zemlja zaključi pregovore o članstvu i samo čeka datum prijema.
Tokom kasne jeseni će početi petogodišnji mandat nove Evropske komisije.
Predsjednica ove izvršne institucije Ursula fon der Lajen je već najavila da će proširenje EU biti osnovni prioritet institucije koju će ona ponovo voditi i u novom mandatu do 2029. godine.
Tačno prije deset godina, prilikom prvog govora kao šef Evropske komije (EK) u Evropskom parlamentu, tadašnji predsjednik te komisije, Žan Klod Junker je u septembru 2014. godine prvi javno izgovorio da tokom njegovog mandata EU neće rasti.
Bio je to "hladan tuš" za zemlje regiona kojima je od 2003 godine, redovno obećana evropska perspektiva.
Junkerov mandat je okončan 2019. godine, a prevaziđena su njegova najmračnija predviđanja.
<h2>Namjenski komesar za proširenje – dokaz posvećenosti procesu</h2>
Predsjednica Evropske komisije je nedavno potvrdila da će imenovati posebnog komesara za proširenje, što je, prema njoj dokaz povećane važnosti portfelja.
- Proširenje je bilo prioritet tokom prvog mandata ove Komisije i predsjednica Fon der Lajen je već jasno stavila do znanja da će to i dalje biti strateški prioritet, unapređujući njenu namjeru da u budućem kolegijumu imenuje namjenskog komesara za proširenje - izjavila je za Radio Slobona Evropa (RSE) Ana Pisonero, portarolka EK.
Godinama je u EU dominirao takozvani "zamor od proširenja".
Invazija Rusije na Ukrajinu bila je neka vrsta poziva za buđenje.
Moguće članstvo u EU se vidi kao alat da se ublaži uticaj Rusije na neke zemlje koje su van EU granica, a koje plutaju između istoka i zapada.
<h2>Deset zemalja na čekanju</h2>
Prije rata u Ukrajini, dio procesa proširenja je bilo sedam država: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Kosovo i Turska.
Sa obzirom da je sad u procesu proširenja čak deset država, jer su tu obuhvaćene države iz Istočnog partnerstva (Ukrajina, Gruzija i Moldavija), to je sada postao važan resor u Evropskoj komisiji. Shodno s tim i zanimanje je puno veće nego što je bilo na početku prvog mandata Fon der Lajen, 2019. godine.
Posljednji komesar koji se bavio isključivo proširenjem, bio je Oli Ren i tokom njegovog mandata je došlo do posljednjeg proširenja EU, kada je Hrvatska postala punopravna članica.
Poslije Rehna, troje komesara koji su naslijedili tu funkciju (Štefan File, Johanes Hahn i Oliver Varhelji) su u portfelju imali i proširenje i susjedstvo EU.
Iako komesari za proširenje, svi oni su imali mnogo veći broj država u sektoru susjedstva nego proširenja.
Jana Jurova, ekspert iz Instituta za evropske politike (EUROPEUM), je mišljenja da unutar EU sada zaista postoji politička volja za prijem novih članica u evropski blok.
- Vjerujem da trenutno imamo određenu političku volju unutar EU, a prioritet je dat proširenju koje nismo vidjeli u prošloj deceniju i po. Znak za to je i najava Ursule fon der Lajen da će u okviru nove evropske komisije, postojati namjenska pozicija komesara za proširenje koje bi moglo pomoći da se poboljšaju smjernice koje su date za zemlje kandidate, i dalje ubrzati proces. Ako jedna zemlja pokaže ubjedljiv napredak u ispunjavanju kriterijuma za pristupanje, moglo bi biti moguće vidjeti još jedno proširenje Unije do 2030. ili u najmanju ruku završetak procesa pristupanja i početak ratifikaciju ugovora o pristupanju - ocijenila je Jurova u izjavi za RSE.
<h2>Sedam talasa proširenja, jedan "Big Bang"</h2>
Od njenog formiranja 1957. godine, Evropska unija je sedam puta primila nove članice. 2004. godine je došlo do najvećeg proširenja u istoriji, takozvani "Big Bang" (Veliki prasak) kada je EU odjednom primila 10 novih članica.
Niko nema više očekivanja da će se "Big Bang" ponoviti.
EU će najvjerovtnije nastaviti da se širi, u više talasa, ali sa manjim brojem država.
- Imajući u vidu da s obzirom na velike razlike i različite nivoe pripremljenosti među kandidatima, ovo skoro sigurno neće biti još jedan "veliki prasak" proširenja već će se primenjivati princip "Regate", dozvoljavajući da svaka zemlja koja je spremna da prva napreduje - mišljenja je Jana Jurova.
<h2>Srbija i Crna Gora lideri iz regiona</h2>
Nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, narativ evropskih zvaničnika o proširenju EU se uglavnom odnosni na buduće članstvo Kijeva.
Međutim, ne mogu se zaobići zemlje Zapadnog Balkana koje su daleko naprednije u pristupnom procesu i mnogo duže čekaju prijem.
Crna Gora i Srbija se smatraju liderima iz regiona u pristupnim procesima.
Doduše ove dvije zemlje se nalaze u nejednakim fazama u pristupnim pregovorima.
Pregovori između Beograda i Brisela su praktično zaleđeni već tri godine zbog neuvođenja sankcija Rusiji kao odgovor na agresiju protiv Ukrajine.
Crna Gora je u junu ove godine odmrzla pregovore o članstvu; otvorila sva poglavlja te radi ka zatvaranju istih. Najnaprednija je zemlja iz grupe proširenja.
Eksperti iz Evropske komisije ne isključuju mogućnost da bi Crna Gora, pod uslovom da postoji politička volja, mogla zatvoriti sva poglavlja u naredne dvije godine kako bi se otvorio put ka punopravnom članstvu do 2028, najdalje 2030. godine.
<h2>EU dostigla rekord u zastoju proširenja</h2>
Predsjednik Evrpskog savjeta Šarl Mišel je prošle godine poručio da EU treba biti spremna za prijem novih članica do 2030. godine.
Dok su redovno oklijevali da se obavezuju datumima, nakon ovog trenutka, razni zvaničnici EU nisu oskudevali da spomenu ovaj vremenski okvir kao mogućnost.
Međutim i u slučaju da se ostvare najambicioznija predviđanja, i EU zaista primi, barem jednu novu članicu do kraja ove dekade, ili se makar završe procedure za članstvo, EU je već sada postigla rekord najdužeg perioda zastoja u širenju.
Biće skoro dvadeset godina da EU nije više rasla.
Hrvatska najduže uživa status najmlađe članice EU.
Nikad u istoriji EU, nije bilo toliko duge pauze, a da nisu primljene nove članice.
Nakon prijema Hrvatske 2013. godine, ne da se EU nije širila, već se i služila, odlaskom Velike Britanije, nakon Bregzita, referenduma koji je održan 2016. godine o izlasku ove zemlje iz evropske porodice.

Kakve su šanse za proširenje EU do 2030. godine i gdje je Crna Gora

Aktuelni potpredsjednik Evropske komisije i bivši premijer Letonije Valdis Dombrovskis mogao bi da bude sljedeći komesar za proširenje Evropske unije. O tome je najprije izvijestio njemački Velt, a onda i briselski Politiko.
Prema informacijama Velta, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predstaviće sastav nove Evropske komisije do kraja nedjelje, a ona bi trebalo da sadrži četiri “izvršna potpredsjednika”. Jedan od njih bi bio Valdis Dombrovskis, a njegov mandat bi pokrivao “proširenje i obnovu Ukrajine”, piše portal <a href="https://europeanwesternbalkans.rs/ko-je-valdis-dombrovskis-za-koga-se-spekulise-da-ce-biti-novi-komesar-za-prosirenje-eu/" target="_blank">EWB</a>.
I briselski Politiko vidi Dombrovskisa kao potencijalnog komesara za odbranu ili proširenje.
Taj medij ističe da je stvaranje funkcije zasebnog komesara za proširenje odraz povećanog značaja ove oblasti za Evropsku uniju.
Aktuelni komesar za proširenje Oliver Varhelji nije bio potpredsjednik Evropske komisije, a takođe se bavio politikom susedstva EU, koja pokriva zemlje koji nisu kandidati.
Valdis Dombrovskis već ima značajno iskustvo u Evropskoj komisiji, čiji je član postao 2014. godine. Za vrijeme mandata Žana Kloda Junkera, od 2014. do 2019, Dombrovskis bio je evropski komesar zadužen za evrozonu, društveni dijalog, finansijske usluge i tržište kapitala.
U prvoj Komisiji Ursule fon der Lajen, od 2019. do 2024. godine, Dombrovskis je bio “izvršni potpredsjednik za ekonomiju koja radi za ljude”, što je portfelj koji je pokrivao oblasti za koje je bio zadužen i u prethodnoj Komisiji – ekonomska i monetarna unija i socijalna prava – a tokom mandata Komisije pod njegovu nadležnost došla je i važna oblast trgovine.
Dombrovskis je bio premijer Letonije od 2009. do 2014. godine, a prije toga je bio poslanik u Evropskom parlamentu. Osnivač je partije Jedinstvo, koja je trenutno diio vladajuće koalicije u Letoniji. Ova partija je dio demohrišćanske Evropske narodne partije (EPP), koja je na izborima za Evropski parlament u junu ove godine osvojila prvo mjesto.

Jasmina Beharovic

Ko će biti novi evropski komesar za proširenje: Letonac ima najveće šanse

Mlađa omladinska fudbalska reprezentacija Crne Gore poražena je od Estonije u prvom kolu grupe B3 Lige nacija.
Uprkos inicijativi ,,sokola“ tokom većeg dijela meča, Estonija je bila konkretnija i sa 3:1 savladala naš tim.
– Prilično čudna utakmica. Činilo nam se da imamo igru, sve vrijeme smo bili na njihovoj polovini, imali dosta situacija u završnici, međutim, kada nema realizacije, to ne znači ništa. Primili smo golove nakon kontri, dosta smo griješili i u situacijama gdje smo morali biti konkretniji na sredini terena, kako bismo prekinuli napad protivnika. Posebno se to odnosi na drugi i treći primljeni gol, kazao je selektor Radovan Kavaja.
Čini nam se da imamo sv, sosta vremena visoko, na njigovu polovinu, dostasoituac, ali bez realizacije to ne znači ništa. Dali su nam golove nakon kontri, dosta smo i griješili u situacijama gdje smo morali biti konkretniji. Posebno kod drugog i trećeg gola.
Nakon nekoliko pokušaja Crne Gore, Estonija je došla do vođstva u 20. minutu. Lazar Popović je u svom šesnaestercu faulirao Martena Krisa Palberga, koji je nakon toga iskoristio najstrožu kaznu.
Poravnanje je donio Viktor Lesjak u posljednjim trenucima prvog poluvremena, međutim, u nastavku je Estonija dva puta koristila prostor koji joj se ukazao. U 65. minutu precizan je bio Karl Magi, dok je desetak minuta kasnije konačan rezultat postavio Palberg.
Naredni meč u grupi, ujedno i svoj posljednji na turniru, Crna Gora igra 10. juna u Baru, protiv Letonije.

Poraz “sokolića” od Estonije u Tuzima

Glumica Svetlana Ceca Bojković poručila je u Zaječaru da „moraju shvatiti da su sve oči u Srbiji uperene u njih i Kosjerić“.
Ona je na početku poručila okupljenima da „zna da sigurno znaju“, ali da ima potrebu da ih još jednom podsjeti.
- Svaka vlast se sastoji iz izvršne, zakonodavne i sudske. Mi nemamo nikoga sem izvršne vlasti, koja je otelotvorena u jednom jedinom čoveku. Znači, ako shvatimo, imamo takozvanu zarobljenu državu, zarobljene institucije i ono protiv čega se studenti bore je normalno. Oni traže da institucije rade svoj posao, a one su blokirane od strane izvršne vlasti, jednog čoveka i njegovih najbližih. Stanje u našoj državi, koja se pljačka svaki dan, koja se prodaje, poklanja, otima i čereči, znamo, svima nam je jasno i želimo da to prestane - kaže Bojković, prenosi N1.

Glumica Ceca Bojković na tribini ProGlasa u Zaječaru: Po cijenu toga da oborite izbore, nemojte im dati da kradu

Viši sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Nikoli Čvoroviću koji je u nedjelju veče uhapšen zbog razbojništva, potvrđeno je Portalu RTCG iz tog suda.
Njemu je pritvor odredio sudija za istragu Višeg suda u Podgorici Goran Šćepanović.
Podsjetimo, iz Uprave policije su u nedjelju, 1. juna, saopštili da je oko 22.15 sati u podgoričkom naselju Zabjelo jedno lice fizički napadnuto od strane tri osobe, a od oštećenog otuđena torbica sa ličnim dokumentima i mobilnim telefonom.

Viši sud: Čvoroviću pritvor do 30 dana

Glasanje o smjeni predsjednika Skupštine Crne Gore, Andrije Mandića, pokazalo je da je vladajuća koalicija stabilna, kazao je šef Kluba poslanika Evrope sad, Vasilije Čarapić.
Skupština Crne Gore juče nije usvojila inicijativu opozicije za smjenu Mandića, koju je podržalo 20 poslanika. Protiv inicijative glasao je 41 poslanik.
Iako svi poslanici vladajuće većine, dominantno predstavnici manjinskih partija, nijesu prisustvovali glasanju, Čarapić u tome ne vidi problem.
- Vladajuća većina je stabilna. Imamo ogroman kapital kada je riječ o broju poslanika koji podržavaju većinu - kazao je Čarapić za Newsmax Balkans televiziju.
Prema njegovim riječima, evidentno je da oko nekih pitanja manjinske stranke možda nijesu toliko naklonjene da glasaju za neke stvari koje su za njih politički osjetljive.
- Tu mislim na glasanje za Andriju Mandića koji je decenijama negdje projektovan kao neprijatelj broj jedan i za manjinske narode. To je možda osjetljivo pitanje za njih, manjinske stranke nijesu bile na tom glasanju, ali je činjenica da se svi okupljaju oko Pokreta Evropa sad i da smo mi centar koji okuplja i manjinske stranke i bivši Demokratski front - kazao je Čarapić za Newsmax Balkans TV.
Vrijeme je, dodaje, da parlament počne da se bavi ozbiljnim stvarima.
- Neophodno je bilo da ove jeftine politikantske stvari poput inicijative za razrješenje predsjednika Skupštine skinemo sa dnevnog reda da bismo mogli da radimo stvari koje su bitne za evropske integracije Crne Gore - kaže Čarapić.
Čarapić navodi da je Mandića, dok je bio u opoziciji, tadašnja vlast Demokratske partije socijalista predstavljala kao neprijatelja i u zemlji, i u inostranstvu.
- Mandić sada jako mudro koristi poziciju na vlasti, repozicionira narativ i političku strategiju jer vidi da građani njih 83 odsto žele članstvo u EU, kada bi bio evroskeptik išao bi protiv volje građana. Mandić prosto prati ono što narod želi - kaže Čarapić.
Upitan da li narod u Crnoj Gori želi pomirenje i koliko tome doprinosi činjenica da Mandić nije čestitao 21. maj Dan nezavisnosti države, Čarapić je kazao da je to legitimna opaska.
- Te stvari mogu da poljuljaju vjerodostojnost onog što gospodin Mandić želi da kaže. Politika Evrope sad je pomirenje ne samo u Crnoj Gori nego i u regionu. U tom smislu Mandić ima još posla na tom polju, ali pravi dobre korake - rekao je on za Newsmax Balkans.
Govoreći o nezvaničnim informacijama da su se Evropa sad i Demokratska Crna Gora sukobile povodom izbora Lazara Šćepanovića za direktora policije u punom mandatu, Čarapić je rekao da su zadovoljni radom policije.
- Evropa sad podržava Šćepanovića i njegov rad. Vidimo konkretne rezultate. Nemamo ništa protiv ni vetinga u policiji koji je u toku. Direktor koristi zakonska ovlašćenja. Što se Evrope sad tiče Šćepanović ima našu podršku i treba da nastavi i dalje da radi taj posao - zaključio je Čarapić.

Čarapić: Mandić mudro koristi poziciju, glasanje o njegovoj smjeni pokazalo da je vlast stabilna

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Jelena Perović je od petka, kada je donešena presuda Upravnog suda, direktorica Agencije za sprečavanje korupcije, kazao je novinarima njen advokat Nikola Martinović nakon što su njih dvoje napustili zgradu ASK-a, a poslije nemilih scena u kojima je učestvovala i policija. -Ta odluka suda se ne sviđa određenim krugovima u Agenciji i oni čine sve da bi zadržali svoja namještenja koja su im pripala na osnovu političkih dogovora, odnosno koalicionim sporazumima pripala – kazao je Martinović novinarima. On je kazao da je danas Perović spriječena da radi i najavio da će ona i sjutra doći na posao, ali i dodao kako očekuju da će se i sjutra ponoviti isto, odnosno da će biti spriječena da radi svoj posao. Martinović je kazao da u normalnoj državi ne bi bilo potrebe da se oko ovakve situacije vodi politička ili bilo kakva druga polemika. - Odluka je jasna, ona treba da se izvrši i da se stavi tačka – kazao je Martinović. Službenici policije prethodno su stigli u Agenciju za sprečavanje korupcije, nakon što je jutros Jeleni Perović, a nakon &nbsp;presude Upravnog suda Crne Gore koji je u petak poništio odluku Savjeta ASK-a o njenom razrješenju, onemogućeno da dođe na posao. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5O1UEyHnGmg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Advokat Jelene Perović opisijući situaciju sa policijom kazao je da su od dva mlada pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, koji su obavljali profesionalno svoj posao prilikom ustanovljavanja što se dešava u ASK-u, odnosno tokom prikupljanja podataka Maja Karas Bošković i v.d. direktora Dušan Drakić tražili od njih da novinare izbace i &nbsp;da pozovu pojačanje, kako bi ih spriječili da snimaju ono što se danas događa u Agenciji.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija stigla u ASK"> </figure>  - Da su htjeli da budu transparenti ne bi ništa smetalo, dakle ni Jelenji Perović ni meni ne smeta. Cijeli događaj vi adekvatno snimate, oni vas ne puštaju preko ovih vrata, već, kako sam vam rekao, traže da vas policija izbaci. Izvinite, neposredno prije ovoga su nam rekli da su vrata za medije otvorene - kazao je Martinović novinarima. On je kazao da traže sprovođenje konačne odluke Upravnog suda, te da to pravo &nbsp;policija treba da sprovjede kroz svoj postupak. - Ali, to je već druga dimenzija ove priče. Ja sam vam saopštio samo ono što sadašnje rukovodstvo agencije mislie o medijima i koliko je ono otvoreno - kazao je Martinović. Drakić je kazao da je uvijek otvoren za medije, da su mu oni , uz nevladin sektor, najveći partneri <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTtR0xqX0EBc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Odlučujući po tužbi Perović, Upravni sud je ocijenio da u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke njoj nije omogućeno da se izjasni u odnosu na razloge zbog kojih je razriješena dužnosti direktorice Agencije za sprečavanje korupcije. - Nije sporno da se dnevni red sjednice Savjeta utvrđuje na sjednici (član 14 stav 1 Poslovnika o radu Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije), kao što je to učinjeno u konkretnom slučaju, kada su članovi Savjeta, nakon uvida u dokumentaciju o izvršenom inspekcijskom nadzoru, konstatovali postojanje razloga za razrješenje direktorice Agencije iz člana 98 stav 1 tačka 4, a u vezi sa članom 9 stav 1 i 2 Zakona o sprečavanju korupcije, a koji se odnose na povredu odredbi Zakona i pravila o radu Agencije i obavezu javnog funkcionera da svoju funkciju vrši na način da javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izazove sukob interesa u vršenju javne funkcije. Međutim, kako je na istoj sjednici, bez prethodnog upoznavanja tužilje, pokrenut postupak njenog razrješenja i donijeta odluka, to je Sud zaključio da joj nije bila data mogućnost da učestvuje u postupku njenog razrješenja i izjasni se o činjenicama relevantnim za odlučivanje, budući da je izjašnjenje tužilje, broj 01-2193 od 15.08.2024. godine, na koje se tuženi pozvao, dato u odnosu na drugi razlog za razrješenje (iz člana 98 stav 1 tačka 3, a u vezi neispunjenosti uslova iz člana 87 stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije), a ne razlog zbog kojeg je ista osporenom odlukom razriješena dužnosti - navedeno je u saopštenju Upravnog suda. Zbog navedene procesne povrede, Sud je ocijenio da je osporenu odluku trebalo poništiti. Savjet ASK je jednoglasno smijenio Perović 15. avgusta. Odmah nakon što je ta odluka donijeta, na sajtu Agencije objavljeno je saopštenje bivše direktorice u kome tvrdi da je njena smjena “politički motivisana” i da “političke partije u čije ime, kako tvrdi, većina članova Savjeta sprovodi plan za njeno razrješenje, očigledno imaju obećanje nekažnjivosti za mnoga krivična djela”.

Martinović: Jelena Perović je direktorica ASK-a

Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp; Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp; Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije. KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp; Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane Dragana Krapovića, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore(Photo: Portal ETV, screenshot)</figcaption> </figure>  Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp; Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani. Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije. KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini Marko Kovačević vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio. Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac Andrija Mandić, mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta. VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore Jovan Vučurović prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp; Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp; Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom. Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao. &nbsp;

Tag: prosirenje