Marija Vasić, aktivistkinja i profesorka sociologije u Gimnaziji „Jovan Jovanović Zmaj“, koja štrajkuje glađu i žeđu u zatvoru u Novom Sadu, prebačena je u bolnicu u Beogradu, rekao je njen sin, a prenosi N1.
- Jedva govori i ne može da stane na noge - rečeno je ispred suda u Novom Sadu.
Kako za Danas kaže Radivoj Jovović, ona se sada nalazi u Specijalnoj zatvorskoj bolnici.
Podsjećamo profesorka gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“ i članica Pokreta slobodnih građana Marija Vasić, započela je štrajk glađu i žeđu prije tri dana u znak protesta, jer je njoj i još petoro aktivista ponovo produžen pritvor do 30 dana.
Marija Vasić i aktivisti su uhapšeni par dana pred veliki protest u Beogradu 15. marta, nakon što je snimak njihovog razgovora objavljen na svim televizijama sa nacionalnom frekvencijom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Marija Vasić prebačena u bolnicu u Beogradu

Proslavljeni srpski muzičari, frontmen „Partibrejkersa" Zoran Kostić Cane, Momčilo Bajagić Bajaga i Aleksandar Saša Lokner iz benda "Bajaga i instruktori" - čije pjesme su obilježile proteste devedesetih i borbu protiv režima Slobodana Miloševića, &nbsp;snimili su pjesmu posvećenu protestima studenata u Srbiji i njihovoj borbi za bolje društvo.
Tekst za numeru „Mladost, hrabrost, pravda“ napisao je Cane, dok muziku i aranžman potpisuju sva trojica.
- Hvala za sve što činite sad, vaše svijetlo tjera ovaj mrak, u vašem glasu ima i nas- poručuju kultni muzičari svojim stihovima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSO0WQC_-AAk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Proslavljeni srpski muzičari Crne, Bajaga i Saša Lokner snimili pjesmu o srpskim studentima: Mladost, hrabrost, pravda

Danas je 16. mart. Mnogi su očekivali da će ovaj datum nositi simboliku šestog oktobra, iako takav scenario studenti nikad nijesu ni pomenuli. Ali postavlja se pitanje - šta nakon najmasovnijeg protesta u istoriji Srbije?
Nepregledna rijeka zastava i transparenata slila se sa svih strana u glavni grad. Dok su studenti držali čas demokratije i pristojnosti, predsjednik Srbije cjenjkao se brojevima – da ih je bilo i manje od sto hiljada dok je Arhiv javnih skupova objavio da je Beogradom demonstriralo najmanje triput više.
- Cijeli grad je šetao, cijeli grad je bio u tom duhu protesta i ja mislim da ni jedna ni druga informacija nijesu tačne. Po mom nekom mišljenju, mislim da je bilo preko pola miliona ljudi sigurno i jedino što mogu da kažem je da nekad tišina zna prepasti džina. Pa ćemo vidjeti ko je džin i kome smeta tišina i zašto- kaže studentkinja Lana Ekonomskog fakulteta.
Da li je džin koji je vrisnuo kako bi nadglasao tišinu znak da je protest, iako mu vlast ne pridaje veliki značaj, ipak uzdrmao sistem?
- Trinaestogodišnja govedina je skuvana. Još je žilava i tvrda, mora da se dinsta. I ona će se dinstati. To mu treba odmah reći, ovo nije kraj, ovo je početak- navodi sociolog Jovo Bakić.
N1: Čega?
- Dinstanja- dodaje Bakić.
Profesor Univerziteta u Gracu koji se već decenijama bavi problemima na Balkanu i sam je bio na protestu i kaže – nikad nije bio na većem skupu. Ali vlast će, po njegovom mišljenju, nastaviti sa strategijom ignorisanja protesta, što je taktika koja im je dosad omogućavala da izbjegnu i ispunjenje zahteva.
- Očigledno još nijesmo stigli do tog trenutka i to će zavisiti vjerovatno od drugih strategija blokade i protesta koje ćemo tek vidjeti u narednim danima. Samo broj neće mijenjati politiku vlade. Jasno je da vlada nema podršku, da je izgubila podršku većine građana. Takav broj ljudi na ulici pokazuje sigurno još veći broj ljudi koji nijesu došli, a koji su protiv ove vlade- ističe profesor Univerziteta u Gracu Florijan Biber.
Baklju otpora aktuelnom režimu već godinama nose aktivisti, a sad studenti. Opozicija, naizgled, nijemo posmatra sa strane i nema jedinstven stav šta dalje.
- Nastavak borbe i generalni štrajk je put za rješenje izlaska iz ove krize- kaže predsjednik Demokratske stranke Srđan Milivojević.
Predsednik Srbija Centra Zdravko Ponoš kaže da se govori o nekom konceptu prelazne vlade i taj papir je manje-više uobličen.
- Ali ja nijesam najbolja adresa da li treba trista i nešto hiljada ljudi da bi opozicija bila jedinstvena. Što se tiče mene i Srbija Centra, nama niko nije trebao na ulici da bismo radili zajedno. Ne znači da nekima nije potrebno- ističe.&nbsp;
Studenti su, čini se, konkretniji i kad su neodređeni.
- Prvo da sumiramo utiske sa jučerašnjeg protesta, danas je nedjelja, svi moramo malo da odmorimo, da stanemo. Od sutra je ponedjeljak, pa ćemo vidjeti dalje korake i obavijestićemo građane o daljim postupanjima- navodi Aleksandar, student Pravnog fakulteta.
Ovo je samo jedan u nizu mirnih protesta nakon kog studentski zahtjevi nijesu ispunjeni. Od starta su znali da je je njihova borba maraton, a dio njih se i bukvalno pripremio za takav scenario.

500x500

„Nekad tišina zna prepasti džina – videćemo ko je džin“: Šta nakon najmasovnijeg protesta u istoriji Srbije

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, povodom današnjeg protesta, rekao je da je bio veliki protest i da je ogroman broj ljudi došao iz unutrašnjosti.
Dodao je da je protest održan uz ogromnu negativnu energiju, „i gnjev i bijes koji je iskazivan prema vlastima u Srbiji, da nije bilo ni stradalih ni teško povrijeđenih“.
Kazao je i da je ukupno 56 osoba povrijeđeno, ali niko teško.
- To je dobra i velika vijest; 22 osobe su uhapšene zbog krivičnih djela protiv imovine, zbog napada na policajce i drugih osoba - kazao je.
Prema njegovim riječima, vojna služba je procijenila da je na ulicama bilo 88.000 ljudi, policija je procijenila na 107.000, a BIA je objavila nešto između.
Kazao je i da je gnusna laž da je korišten zvučni top.
Rekao je i da je bilo „1.500 ljudi u alkoholiziranom stanju“.
- Nismo htjeli ni njih da sklanjamo, da bismo mogli da kažemo da ni palicu nismo izvukli. Mi nismo ni vodene topove izveli. Trudimo se da budemo demokratičniji od onih koji nam često sole pamet na tu temu“, rekao je Vučić.
Naveo je da će odgovarati i nadoknaditi štetu svi oni koji su pričinjavali štetu nad privatnom imovinom, traktorima, državnom imovinom.
Naveo je da je direktoru policije on ranije danas, „negdje oko 2.30 rekao očekujte napade između 7.00 i 8.30. Kada se spusti mrak i kada budu shvatili da se ništa veliko o čemu su maštali i sanjali nije dogodilo“. I baš se tako to, čini mi se, i dogodilo, dodao je.
- Ponosan sam na činjenicu da studenti-blokaderi, njih 99% nije željelo incidente. Ništa posebno dobro ne mislim o onima koji krše ustavom garantiranu slobodu kretanja. Ništa posebno dobro ne mislim o svim njihovim političkim akcijama i o svemu, ali sam zadovoljan jer sam shvatio da ti mladi ljudi, gotovo svi, nisu željeli da učestvuju ni u sprovođenju mjera nasilja, sile ili bilo čega drugog. Oni su i večeras, poslije prvih incidenata, naravno i poslije međusobnih svađa i poslije svađa s opozicionim aktivistima koji su bili tu, napustili skup i rekli ovo više nije naše, kada su shvatili da nemaju kontrolu nad skupom - rekao je.
On je ponovio da opozicija pokušava da zloupotrijebi građane i da „nisu mnogo marili za tragediju“.&nbsp;
Vučić je rekao da opozicionari dolaze na proteste tako što stave fantomku, da ih ne bi prepoznali.
On navodi da da nisu otkrili oružje u Aberdarevoj, Bog zna kako bi se sve ovo završilo.&nbsp;
- Ne možemo ni da vam kažemo koliko smo još različitih stvari otkrivali. I ne zaboravite da još imamo problem s tim što nismo sigurni da smo sve otkrili, jer mislimo da postoji jedan tzv. štek stan, gdje su pripadnici jedne kriminalne grupe koja nema veze ni s političarima, ni sa studentima… Skrivali svoje oružje. A znamo i na tragu smo bili preko informativne agencije i preko službe da to postoji i da se to nalazi tu u centru grada, u vrlo malom perimetru oko Pionirskog parka i Skupštine Srbije - rekao je.
<h2>Ponovo o obojenoj revoluciji</h2>
Vučić je rekao da svi ljudi koji su u vlasti moraju da razumiju poruku kada im se okupi toliki broj ljudi.&nbsp;
- I moraćemo sebe da mijenjamo i moraćemo da naučimo mnogo toga. S druge strane, nadam se da su neki drugi dobro razumjeli poruku većinske Srbije – da građani Srbije ne žele obojene revolucije. Da građani Srbije ne žele nasilje. I da građani Srbije hoće na izborima da mijenjaju svoju vlast - naveo je.
Pozvao je studente da analiziraju da li su zahtjevi ispunjeni, bez pritiska „lažnih ekspertskih grupa“ i profesora „koji imaju političke ambicije“.
Iako je predsjednik najavio obraćanje javnosti u 22.00, ono je kasnilo.
Danas je održan najveći protest u historiji Srbije, prema procjenama Arhiva javnih skupova.
U centru grada se okupilo više stotina hiljada ljudi, mada je MUP procijenio da ih je u zenitu bilo 107.000.&nbsp;
Arhiv javnih skupova rekao je za N1 da će im trebati neko vrijeme da objave procjenu, ali da je vjerovatno da je ovo bio najveći skup do sada.
Vučić kaže da je „sretan što je 20.000 onih koji su došli“ bili u TC Galerija. Sretan je što ti ljudi imaju mnogo novca, što su bogati, da je došao ogroman broj automobila – „baš se vidjelo da je Srbija napredovala“.
Skup je proticao mirno, sve do dva minuta pred kraj tišine na Slaviji za 15 žrtava pada nadstrešnice u Novom Sadu, kada je došlo do incidenata na Terazijama i kod Pionirskog parka.
Studenti su nakon toga skinuli prsluke i objavili da ovo više nije njihov protest.
Uprkos tome, mnogi građani su ostali na ulicama.

Vučić: Veliki protest, ogroman broj ljudi došao iz unutrašnjosti

"Od Velike Srbije ostao omanji svinjac u Pionirskom parku". "I tako radikali dođoše od Karlobag - Ogulin - Karlovac - Virovitica do Trg Nikole Pašića - Kneza Miloša - Kralja Milana - Dragoslava Jovanovića". Ovo su samo dva tvita od mnogih objava na društvenim mrežama, čiji su korisnici ovih dana šaljivo komentarisali okupljanje poslušnika i plaćenika srpskih vlasti oko prorežimske grupe "Studenti 2.0", u parku koji razdvaja zgrade Predsedništva i Skupštine Srbije u Beogradu. Na meti su skromni intelektualni i obrazovni dometi učesnika ovog skupa, ali i razne "moralne veličine" iz kriminalnog miljea, rijalitija i drugog beogradskog parka poznatog po prodavačicama seksualnih usluga. Pionirski park je uredno ograđen bezbednosnim barikadama, na koje su duhoviti Beograđani okačili natpise u stilu "molimo vas da ne hranite životinje" ili "dajte im kikiriki, ali ih ne mazite". Napravljena je i "ulaznica" za "Ćacilend". A na "gugl mapama" već su šaljivo označene lokacije "ljudskog ZOO vrta".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314070340_b76611b2950c1cb4b97c7bd52a854632bd8f53d021b8506f809a603269fed2ef.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250314070340_b76611b2950c1cb4b97c7bd52a854632bd8f53d021b8506f809a603269fed2ef" data-rendition-name="original" width="642" height="303" loading="lazy" alt="Ćaciland karta"></figure>  Neki duhoviti Beograđani su čak znali da oko tri izjutra dođu pred Park i sirenama i vuvuzelama razbude stanovnike ovog nehigijenskog naselja. Ipak, poznavaoci prilika vele da je većina iznajmljenih studenata noćivala na toplom, u obližnjem hotelu "Balkan". Koji, navodno, pripada porodici Dodik. Nekada elitni park u centru grada sada već izgleda kao razrovana livada, na kojoj se grupici mladih ljudi koji se predstavljaju kao studenti, danima priključuju organizovani "podržavaoci" iz redova Srpske napredne stranke i Vulinovog Pokreta socijalista, ali i brojne ličnosti sa biografijama kojima ne bi trebalo da se ponose: osuđeni i neosuđeni ratni zločinci, siledžije, sitni kriminalci i prostitutke. Studente, ili "studente", predvodi Miloš Pavlović, rodom iz Doboja (BiH), student Medicinskog fakulteta u Beogradu s odličnim prosekom, inače sin osuđivanog narko-dilera. Zbog bliskosti sa predsednikom Srbije, već je zaradio pogrdni nadimak "prva pratilja", a zbog činjenice da je na čelu grupacije u kojoj - istina - ima nekoliko studenata, ali mnogo više statista, nazvan je "vrhovni Ćaci". Termin "Ćaci" je, da podsetimo, postao pogrdan naziv za sve članove vladajuće stranke s kupljenim ili falsifikovanim diplomama srednjeg i visokog obrazovanja, odnosno diplomama nekih od brojnih "no nejm" privatnih srednjih škola i fakulteta - naziv koji označava, u stvari, nemanje onog osnovnog obrazovanja. Nastao je od pogrešnog ćiriličnog pisanja termina "đaci" (gde nedostaje dugačka crta nadole koja razlikuje ćirilično "đ" od "ć") i simboliše podsmeh celoj velikosrpskoj bulumenti, koja svoje "srpstvo" vezuje za ćirilicu. Elem, "Ćaci" Miloš nije nepismen, iako uočljivo ima problem sa verbalizacijom, ali je zato većina njegovih drugara u ograđenom prostoru Pionirskog parka - za svaki podsmeh. Aleksandar Vučić je tu, doista, dovukao sve šta je mogao, baš onako s koca i konopca. Pa i iz "Republike Srpske". No, nisu svi akteri skupa ološ, bar ne po akademskom statusu. Tako su "Studente 2.0" posetili vrhunski endokrinolog, Svetlana Vujović, i još nekoliko profesora Medicinskog fakulteta, pa i sudija Ustavnog suda i profesor Pravnog fakulteta Vladan Petrov. Sasvim slučajno, sve ljudi sa izbornih lista Srpske napredne stranke ili spiskova podržavalaca Aleksandra Vučića. Ipak, tu su i ljudi sumnjivog karaktera i morala, počev od neonacista i siledžija Pavla Bihalija i Miše Vacića, preko Sime Spasića, redovne mirođije u svakoj režimskoj čorbi, ali i lica osuđenog za silovanje, do elitne prostitutke Mine Vrbaški i izvesnog Srđana "kneza" Babovića, jedne žalosne osobe s očiglednim psihijatrijskim problemom, koja već dugo služi za podsmeh.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314070340_8e78ab024d47c03d42aa917b589dc08ce2106ecf6f9bf7a1e350add62cdbb204.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250314070340_8e78ab024d47c03d42aa917b589dc08ce2106ecf6f9bf7a1e350add62cdbb204" data-rendition-name="original" width="526" height="698" loading="lazy" alt="Sima Spasić Ćaciland"></figure>  Kad smo kod podsmeha - pojavio se i direktor novosadske gimnazije "Zmaj Jova Jovanović" Radivoje Stojković, koji je postao poznat kada je klekao u poniznu molitvu pošto su učenici škole stupili u obustavu. Njega su po povratku u Novi Sad sačekali đaci s transparentima "Pošto obraz" i "Vrati se u Ćacilend". Slično je prošao i nastavnik fizičkog Umetničke škole u Nišu, koji se u Beogradu predstavio kao student: đaci su ga izviždali i sprečili da uđe u zgradu škole. S društvancem u parku slikao se i nekadašnji košarkaš Dejan Tomašević, poslanik SNS. Pojavio se i "novinar" Dragan J. Vučićević ("Informer"), kome su Beograđani tom prilikom s druge strane ograde skandirali "vrati konju glavu, Dragane". Možda i najveći bezobrazluk bilo je pojavljivanje nekoliko nekadašnjih pripadnika zloglasne jedinice "Crvene beretke", baš uoči dana na koji su 22 godine ranije njeni pripadnici ubili premijera Srbije Zorana Đinđića. Ipak, sa Živoradom Ivanovićem poznatim kao "Žika Crnogorac" - kome nikad nije suđeno za zločine "beretki" iako im je bio komandant - došlo je tek nekoliko stvarnih penzionera. Ostatak do broja za koji je procenjeno da bi trebalo da uliva strahopoštovanje popunili su statisti, koji su većinom bili deca u vreme delovanja ove zloglasne jedinice. Bio je tu i Goran Radisavljević Guri, bivši komandant Žandarmerije, koji je dovođen u vezu s ubistvom državljana SAD, braće Bitići. I naravno, haški osuđenik general Vladimir Lazarević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314070340_0949210502140e8fd32b0da6b8630f60dcad8577ab7f1a08dd0c1eb01a171557.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250314070340_0949210502140e8fd32b0da6b8630f60dcad8577ab7f1a08dd0c1eb01a171557" data-rendition-name="original" width="403" height="589" loading="lazy" alt="Crvene beretke Ćacičand"></figure>  Na društvenim mrežama identifikovan je i najveći broj učesnika ovog skupa kao lokalni funkcioner Srpske napredne stranke u nekoj od srpskih opština. Ali, tu ima i romske populacije koja je više nego očigledno došla samo po dnevnicu. Kao i nekoliko registrovanih narkomana, kojima takođe dnevnica dobro dođe. "Da li ste svesni da bi danas i Ivan Tasovac morao da bude u Ćacilendu, da se nasmejan slika s ubicama i kurvama, da hvali "srpsku mladost"? Kad se uhvatite s mafijom - samo vas smrt izbavlja" - glasi još jedna objava na društvenim mrežama, koja opisuje čudnu potrebu nekih afirmisanih ljudi da se povežu sa SNS, koja to članstvo posle "naplaćuje" i kroz pojavljivanja na ovakvim mestima i u ovakvom društvu. Juče je predsednik Srbije, onim svojim glasom odgovarajućim za izjave saučešća, zamolio "Studente 2.0" da razmisle da se 15. maja ne pojave u Pionirskom parku, kako bi se izbegli incidenti. O incidentima, međutim, samo on i vođstvo Srpske radikalne stranke pričaju, jer ni na jednom studentskom okupljanju do sada - na Slaviji, u Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu - nije bilo nikakvih incidenata. Svakako, o mogućem nepojavljivanju na kraju će ipak razmisliti sam student Fakulteta za fizičku kulturu iz Andrićevog venca, koji je i smislio pojavljivanje. Ako bi se nešto do sada moglo nazvati "incidentom" - to je uspešna akcija kolega sa televizije N1, koji su provalili i snimili šemu angažovanja i plaćanja "rent-a-studenata", za oko 70-100 eura po noći. Naredni incident su spremili sami studenti Fakulteta dramske umetnosti, koji su se infiltrirali među "ćacije" i snimili film. Uglavnom, Pionirski park ovih dana zatrpan je đubretom i ljudskim izlučevinama, a zabeleženo je već nekoliko međusobnih tuča ovog perfomansa, jer su sponzori prekasno shvatili da nije trebalo da im obezbeđuju pakete "Rubin" vinjaka za zagrevanje u hladnim martovskim noćima. Da sve bude tužnije, u Pionirskom parku nalazi se kamenje za koje mnogi tvrde - iako to nauka ne potvrđuje - da predstavlja delove osmatračnice srpske vojske u Prvom svetskom ratu. Ta je "osmatračnica" postala jedan od simbola srpskog nacionalnog ponosa, ali to nije sprečilo najveće Srbe među Srbima, angažovanim u ovom igrokazu, da na njoj vrše nuždu, ignorišući postavljene mobilne toalete. Verovatno kao još jednu podvalu mrskog Zapada.

Nebojša Vučinić

1250x600

1084x550

Statisti iz "Ćacilenda"

Dekanica Muzičke akademije sa Cetinja Tatjana Krkeljić koja je nedavno bezrezervno podržala studentske proteste u Srbiji, M portalu nije potvrdila da istu takvu podršku može da pruži crnogorskim studentima, odnosno neformalnoj studentskoj grupu „Kamo śutra”, koja od početka godine organizuje seriju protesta i blokada tražeći smjenu potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, zbog propusta policije u slučaju masovnog ubistva na Cetinju 1. januara.
Krkeljić je na pitanje M portala da li će podržati neformalnu studentsku grupu “Kamo śutra”, i da li ima isti stav prema crnogorskim studentima koji protestuju kao i prema studentima u Srbiji odgovorila uopšteno, ne dotičući se konkretne problematike.
- U dnevnoj sam komunikaciji sa studentima, članovima Studentskog Vijeća i drugima iz plenuma studenata Muzičke akademije. Teme su razne, od studentskih, profesionalnih do onih koje se tiču različitih djelovanja građanskog aktivizma i vrlo poštujem i pratim njihova razmišljanja i različitost u pristupu po svim pitanjima. Za primjer bih istakla i nedavnu inicijativu naših mladih ljudi koja je mogla opravdano naići i na širu medijsku pažnju <a href="https://cetinjskilist.com/studenti-muzicke-akademije-prikupili-preko-800e-za-miu-popovic" target="_blank">https://cetinjskilist.com/studenti-muzicke-akademije-prikupili-preko-800e-za-miu-popovic</a> - kazala je ona.
U daljem odgovoru navodi da su njeni razlozi podršci studentskim protestima u Srbiji lične prirode i iz potrebe da stane uz inicijativu koju su, kako je rekla, pokrenuli njeni školski drugovi, odazivajući se upravo njihovoj molbi za podršku.
- Dalje, po pitanju podrške protestima u Srbiji, želim reći sljedeće: kao nekadašnji učenik Mladenovačke gimnazije, izrazila sam svoju podršku punu studentskim protestima u Srbiji. Ova podrška dolazi ne samo iz lične uvjerenosti, već i iz želje da stajem uz inicijativu koju su pokrenuli moji školski drugovi i molba za podrškom je došla upravo sa te adrese, i niotkuda drugo. Oni, koji su početkom devedesetih godina prošlog vijeka bili učesnici antiratnih demonstracija u Beogradu, sada, kao roditelji, gledaju svoju decu kako izlaze na ulice u borbi za bolju i pravedniju budućnost - navodi dekanica Muzičke akademije sa Cetinja.
Ona takođe nije mogla da potvrdi da će zakazati sjednicu Vijeća Muzičke akademije povodom podrške studentskoj grupi “Kamo śutra”, dodajući da za sada nije podnijet nijedan zahtjev sa takvu inicijativu.
- Povodom vašeg novinarskog upita, želim vas obavijestiti da do ovog trenutka nije podnijet nijedan zahtjev po pitanju predmetne inicijative za zakazivanjem sjednice Vijeća Muzičke akademije od strane njenih članova, u skladu s Pravilnikom o radu Vijeća. Kao predsjedavajuća Vijeća, ja mogu i obavezna sam da sazovem sjednicu isključivo u situacijama predviđenim članom 64. Statuta Univerziteta Crne Gore - kazala je Krkeljić, dodajući da ćemo biti obaviješteni u slučaju da do nekih izmjena dođe.
Sagovornica M portala je u jednom od ranijih tekstova o studentskim protestima u Srbiji nedvosmisleno podržavla mlade ljude u toj zemlji, ističući da oni imaju pravo na izražavanje mišljenja i zahtijevanje odgovornosti od institucija. Tada je naglasila da iznosi isključivo lični stav jer, kako je kazala, za institucionalni odgovor treba više vremena zbog procedura.
- Kao profesorica i kao čovjek, u potpunosti podržavam mlade ljude koji se odlučuju da svoj stav iskažu na legitiman, demokratski način. Smatram da je njihovo pravo na izražavanje mišljenja i zahtijevanje odgovornosti od institucija ključni stub svakog zdravog društva. Duboko me potresla vijest o tragediji u Novom Sadu i svim njenim posljedicama, uključujući i reakcije sistema koje su dovele do hapšenja srednjoškolaca, studenata i aktivista. Istovremeno, želim istaći da su ovakvi tragični događaj dio šire slike problema koji danas pogađaju naš region i svijet. Rat u Ukrajini, rat u Palestini, sve intenzivnije ugrožavanje ženskih prava u SAD i dijelovima Evrope, brutalni napadi na novinare, poput onoga kojem smo svjedočili u slučaju novinarke Ane Raičković i njene porodice u našoj zemlji, svjedoče o ozbiljnim izazovima sa kojima se suočava današnje društvo. Video napada na novinarku duboko me uznemirio i podsjeća nas na važnost zaštite novinara i slobode govora. Nažalost, razloga za reakcije i osudu ima na svakom koraku, kako u našoj zemlji, tako i šire. Kao profesorica, biram da prvenstveno reagujem kroz svoj rad, edukaciju i podršku mladim ljudima - navela je ona.
Kazala je i da se zajedno sa koleginicama i kolegama trudi da doprinesu društvenom boljitku kroz djelovanje u okviru institucije kojoj pripadaju.&nbsp;
- Takođe bih željela da istaknem važnost uloge medija u ovom kontekstu. Nadam se da će mediji, pored izvještavanja o tragičnim događajima i krizama, posvetiti veću pažnju i pozitivnim vijestima, akcijama i inicijativama koje dolaze sa našeg i drugih fakulteta. Naši napori u obrazovanju, inovacijama i podršci mladima često ostaju zanemareni, a vidljivost tih aktivnosti bila bi značajan podsticaj svim uključenim stranama. Odsustvo praćenja ovakvih priča ostavlja utisak da društvo nije spremno prepoznati i cijeniti napore koji idu ka unapređenju zajednice, što je, uvjerena sam, greška koju možemo i trebamo ispraviti. Podrška pravdi, slobodi i ljudskim pravima mora ostati prioritet za sve nas, kako kroz individualne, tako i kroz kolektivne napore - kazala je ranije Krkeljić.

Krkeljić podržala studentske proteste u Srbiji ali ne i u Crnoj Gori

Broj gradova i sela Srbije u kojima je neki oblik protestne akcije održan bar jednom porastao je na najmanje 276, javlja Arhiv javnih skupova te zemlje. U svega četiri opštine nije bilo protesta.
Niška Banja jedna je od opština u kojima do sada nijesu održani protesti zbog pada nadstrešnice u Novom Sadu. Ta opština ostala je usamljena, s obzirom na to da su druge opštine u Nišu ustale, piše Nova.rs.
- Niška Banja je specifična situacija, ona jeste posebna gradska opština, ali ona gravitira ka Nišu i mnogi ljudi iz Niške Banje dolaze na proteste na druge lokacije po Nišu. I u Niškoj Banji postoji opozicija, to su pokazali izbori, tako da znamo mnogo ljudi koji dolaze na protest u centar iz Niške Banje - kaže Milan Zirojević, glavni i odgovorni urednik “Južnih vesti”.
Osim Niške Banje, na spisku onih koji nijesu izašli na ulice, po Arhivu javnih skupova su i: Preševo, Medveđa i Vranjska Banja.

Bez protesta u samo četiri opštine u Srbiji

Čini se sumnjivom tišina s kojom lideri Evropske unije reaguju na studentske proteste u Srbiji, i kukavički djeluje to što Unija u slučaju nastojanja mladih Srba ne brani vrijednosti za koje tvrdi da ih brani u Ukrajini, ocjenjuje Toni Barber, urednik evropske rubrike Fajnenšnel tajmsa u autorskom tekstu "Evropski neliberalni čvrstorukaš sedi na vulkanu javnog nezadovoljstva".
Barber ističe da su među onima koji podržavaju protest srpskih studenata srpski teniser Novak Đoković i američka pjevačica Madona.
Ovaj urednik ukazuje na još jedan kontrast – onaj između političkih kretanja u Evropi i studentskih protesta u Srbiji koje naziva jednim od najvećih te vrste u Evropi nakon onih koji su 1968. godine krenuli iz Francuske.
- Dok je prijetnja tvrde desnice liberalnim demokratijama često fokus pažnje u Evropi, mladi srpski demonstranti pokazuju da su i čvrstorukaški režimi - prezreni kao korumpirani, nekompetentni i represivni - takođe ranjivi - piše Barber i podsjeća da se slični protesti sada zahuktavaju u Slovačkoj, i da je na njihovom udaru neliberalni premijer Robert Fico.
Studentski revolt u Srbiji Barber upoređuje sa antikorpucijskim nemirima koji su 2013. godine zapljusnuli Bugarsku.
Prema njegovim riječima, demonstranti u Srbiji sada se suočavaju sa neugodnim opcijama ukoliko žele da održe zamajac svog pritiska na vlast: sudeći po anketama imaju podršku javnog mnjenja, ali ne žele da imaju ništa sa zvaničnom političkom opozicijom koju smatraju ukaljanom usljed učešća u trulom političkom sistemu.
Barber ukazuje i na svjesnu odluku studenata da nemaju predvodnika, što znači da „nema srpskog Leha Valense, koji je osamdesetih godina prošlog vijeka vodio poljski pokret Solidarnost, i nema srpskog Vaclava Havela, češkog disidentskog intelektualca iz toga doba“.
- Ako žele da Vučiću vide leđa, demonstranti bi morali da se ostave po strani svoje bojazni, da sarađuju sa opozicijom i da nađu kredibilnu zamjenu za predsjednika - piše Barber.
On ističe da u Vučićevu korist radi to što su pod njegovom kontrolom poluge državne moći poput tajne policije, sudstva i medija, i to što ogroman dio društva zavisi od Srpske napredne stranke koja je „manje politički pokret a više patronažna mašina za raspodjelu poslova i povlastica“.
Barber ističe i prednosti koje studenti imaju u svojoj borbi: ;“Jedna od njih je to što je velika većina demonstranata dovoljno mlada da ne poznaje ni jednog drugog srpskog vladara osim Vućića. Žeđ za promjenom je žestoka. Druga je to što se okupljaju pod srpskom zastavom, čime apeluju na patriotizam naroda“.
- Studenti ne osjećaju ništa od stida starijih, liberalnih Srba koji se sjećaju da je (Slobodan) Milošević pod tom zastavom činio zločine u jugoslovenskim ratovima - dodaje urednik evropske rubrike FT-a.

Sumnjiva tišina lidera EU povodom studentskih protesta u Srbiji

Studentski protesti u Srbiji ulaze u kritičnu fazu. Nakon velikog te vrlo emotivnog i emocionalno snažnog skupa 1. i 2. februara u Novom Sadu, kada su pobrali neskrivene simpatije ne samo Srbije nego i regije, te kada su se beogradski i novosadski studenti okupili kao jezgra pobune protiv režima Aleksandra Vučića, mnogi su postavili pitanje šta dalje, jer su ga doživjeli kao kulminaciju dvomjesečnog bunta. No, iako je ekstaza na vrhuncu, a nada se vratila u Srbiju, Aleksandar Vučić i njegov režim još daju znakove života i održanja na vlasti. Nakon ovakvog skupa, kada su beogradski studenti pješice išli u Novi Sad, čime su ujedinili dobar dio srpskog društva, očekivao se završni udarac jer je pitanje koliko se još dugo može održavati ovaj protestni naboj.
Režim, dojma je, još nije upitan, a evidentno je da Aleksandar Vučić s vlasti neće dobrovoljno. On neće, poput Fica, pasti zbog gubitka većine u skupštini, on može pasti ili svojevoljnim odlaskom, u što je teško povjerovati, ili će ga na to prisiliti - bilo da se pred masom protestanata i napušten od poluga režima pokunji kao Milošević, bilo da zbriše u Rusiju ili Mađarsku, o čemu se u posljednje vrijeme stalno nabada po Beogradu. Prema svemu sudeći, on se neće samo tako povući pred protestnom masom, recimo ostavkom ili "političkim umirovljenjem". Jedno rješenje da sve ovo ne padne u vodu je da se, kao i u Slovačkoj il Gruziji, protesti jasno politički definišu i razjasne. Ondje se tačno zna ko je za što, a ko je protiv čega.
Studenti sada najavljuju novi, još jedan svoj kumulativni, krucijalni krešendo - protest u Beogradu 15. februara, na Dan državnosti, koji se slavi povodom Prvog srpskog ustanka iz 1804. godine. No režim takođe najavljuje velike manifestacije povodom tog dana, tako da je sada pitanje šta će jedna i druga strana napraviti u sljedeće dvije nedjelje. No evidentno je da studenti nužno moraju "politizovati" svoju revoluciju, da ne izduši i da se ne ugasi.
Studenti se za sada nijesu htjeli da politizuju niti su prihvatali opozicione političare u svoju blizinu. Sve njihove skupove režim je nasilno razbijao, za razliku od studenata s kojima i Vučić nastupa u rukavicama, nadajući se da će se mladenački ushit, kako je spontano i nastao, na isti način ugasiti. To je, čini se, Vučićeva jedina nada prije nego što se izađe s političkim zahtjevima, kao u Slovačkoj i Gruziji, gdje su pozicije potpuno jasne.
Doduše, studentski bunt, koliko god oni tvrdili da nema političkih konotacija, jeste politički jer drugačije ne ide. Studenti se bore protiv režima tako da kažu da žele "institucije koje odgovorno i nepristrasno rade svoj posao" te da na taj način pristupe rješavanju novosadske tragedije, kao i da se kazne svi odgovorni bez obzira na funkciju. No, s druge strane im je jasno pa govore da su sve "institucije pod Vučićevom kapom". Šta to znači? Da bi institucije počele da rade svoj posao, mora se ukloniti Vučićeva kontrola, a kako je to moguće bez njegovog odlaska? A to znači samo jedno - moraju da izađu s jasnim političkim zahtjevima, koliko god to studentima bilo odbojno ili koliko god oni od toga bježali kao đavo od tamjana. No ako misle da uspiju, moraju da imaju političku agendu, i to po mnogim pitanjima, ne samo u okviru rješenja novosadske tragedije.
Pobuna se mora politički definisati, da bi se znalo šta žele i koji su i kakvi prioriteti. Trenutno pobuna okuplja sve šire mase ljudi, ali s različitom političkom agendom, kako je to uostalom bilo prilikom svrgavanja Vučićevog ideološkog prethodnika Slobodana Miloševića. Upozorimo, da je nakon Miloševića došao Zoran Đinđić, ali na čelu isto tako preširoke i heterogene političke koalicije, pa su iznutra blokirane i bojkotovane mnoge njegove dobre i nužne reforme. Jasno je da kod mnogih srpskih opozicionih političara koji bi pokrenuli reforme u glavi ipak bljeska Đinđićeva nesrećna sudbina. Na to Vučić i igra. On pokušava da unese razdor. To je najveća opasnost. On profesore i studente u srijedu 5. februara poziva na razgovore za, kako kaže, "dobrobit ne samo mladih nego i cijelog društva". No čini se da ćemo morati pričekati sredinu februara da saznamo nešto više. Nakon toga će doći jasniji odgovori. Doduše, nikad se ne zna. Možda i ranije. Srbija je to.

Jutarnji list: Nada se vratila u Srbiju, ali Vučić je i dalje u sedlu

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić večeras je, komentarišući protest ispred RTS-a, na svom Iks nalogu napisala da je suština „ubiti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića”.
Brnabić je podijelila prilog televizije N1 sa izjavom jednog od učesnika protesta koji je rekao da je “za Slobu (Miloševića) važilo ‘gotov je’ a za ovoga (Vučića) važi ‘bio je dugačak čovjek“.
- Konačno, suština programa! Objasnio student u cvijetu mladosti: Ubiti Aleksandra Vučića. Sve sa osmjehom: ‘Bio je dugačak čovek’. Šolakova novinarka ni da trepne. Dobro je što ne pozivaju na mržnju i sukobe, kako bi tek izgledalo da pozivaju… - napisala je Ana Brnabić na svom nalogu.

Brnabić: Suština protesta ubiti Vučića

U okviru muzičkog programa KIC-a „Budo Tomović”, u Multimedijalnoj sali u sjutra u 19 sati, predavanje će održati ugledni poljski muzikolog iz Krakova, profesor Jerži Stankevič, a tema predavanja je „Novi aspekti nastanka Kvarteta za kraj vremena” Olivijea Mesijana - kompozicije nastale tokom njegovog zatočeništva u logoru Stalag VIII A u Gorlicu.&nbsp;
- Ovim ekskluzivnim predavanjem vraćamo se remek djelu Olivijea Mesijana, kroz istraživački rad muzikologa Jeržija Stankeviča, nakon zapaženog koncertnog izvođenja „Kvarteta za kraj vremena” održanog u KIC-u, krajem januara- kazali su iz KIC-a.
&nbsp;Nakon predavanja, poručili su iz KIC-a, biće organizovana projekcija francuskog dokumentarnog filma „Le charme des impossibilites" (Čar nemogućnosti, 2006) reditelja Nikolasa Buonaventure Vidala, u produkciji „Les Films du Rat”, „Gloria Films” i Nacionalnog audiovizuelnog instituta, Francuska, 2006. Originalna verzija je na francuskom, njemačkom i poljskom, sa titlom na engleskom jeziku.
&nbsp;Govoreći o gostu i predavaču, iz KIC-a ističu da je Jerži Stankevič muzikolog i istoričar, profesor emeritus i predsjednik Saveza kompozitora Poljske/odsjek u Krakovu.&nbsp;
- Specijalizovao je muzikologiju i analizu djela na Pariškom konzervatorijumu u klasi Olivijea Mesijana 1977. godine. Ostajući u bliskim odnosima sa slavnim mentorom, kreirao je ciklus emisija posvećen Mesijanu na Poljskom radiju i inicirao izvođenje njegovih djela u Poljskoj. Istraživao je nastanak „Kvarteta za kraj vremena” tokom kompozitorovog zarobljeniištva u Gorlicu, vezu s djelovanjem poljskih ratnih zarobljenika u ovom logoru i prijem njegove muzike u savremenom svijetu- navodi se u njegovoj biografiji.
&nbsp;Dokumentarni muzički film, koji će takođe biti prikazan sjutra, ilustruje hipoteze o nastanku „Kvarteta za kraj vremena” Olivijea Mesijana (Olivier Messiaen), krajem 1940. i početkom 1941. godine, u zarobljeničkom logoru Stalag VIII A u Gorlicu (danas u Poljskoj, u Zgoželecu u Donjoj Šleskoj), i predstavlja svjedočenja ljudi koji su učestvovali u događajima: kompozitora Olivijea Mesijana, podoficira Zdislava Nardelija (poslijeratni direktor krakovske radio stanice Poljskog radija i istaknuti tvorac poljskog radio teatra), tri muzičara-interpretatora i francuskih ratnih zarobljenika. Predstavljene su potresne činjenice i razmišljanja o zatočeništvu u logoru, događajima iz svakodnevnog života, njihovoj kulturnoj djelatnosti i pokušajima nemogućeg.&nbsp;
- Muzičari istražuju mogućnosti koje su postojale u zimskim uslovima u logoru za prvo izvođenje djela, koje je održano 15. januara 1941. godine u Gerlicu. U filmu se pojavljuju istaknuti francuski solisti tokom usklađene rekonstrukcije Mesijanovog djela u čuvenom cistercitskom manastiru Klervo u Šampanji: violinista Režis Paskije (čiji je stric bio violončelista Etjen Paskije, učesnik u događajima), klarinetista Pol Mejer, violončelista Rolan Pidu i pijanista Fransoa-Rene Dišabl- navodi se u saopštenju KIC-a.
Kompozicija Olivijea Mesijana, podsjećaju iz KIC-a, napisana u nacističkom logoru za ratne zarobljenike, danas je naširoko priznata kao remek djelo muzike 20. vijeka i izvodi se sa zapanjujućom učestalošću na pozornicama najvećih svjetskih koncertnih dvorana.&nbsp;
- Film je prikazan u Karnegi holu u Njujorku 2021. gdje je bilo napisano: “Ovo je priča o tome kako je, uprkos nezamislivim uslovima, uspio da stvori djelo neprolazne ljepote, dokazujući da se ljudski duh može uzdići iznad najsurovijih trenutaka”. Ovaj film potresa i izaziva duboka razmišljanja kod gledaoca, noseći poruku nade i vjere u održivost temeljnih humanističkih vrijednosti. Film je prikazan u Francuskoj, Poljskoj, Italiji, Njemačkoj, Republici Češkoj, kao i u Ukrajini, Litvaniji, Bjelorusiji i SAD- poručili su iz KIC-a.

Sjutra u KIC-u: Predavanje poljskog muzikologa Jeržija Stankeviča

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je večeras da prijevremeni parlamentarni izbori koje studenti zahtijevaju sada nijesu potrebni, a uvjerena je da će ih biti “kad im bude vrijeme”.
- Ne vidim da su nam potrebni. Vidjela sam da jedina nadležna institucija nije previše oduševljena time da izlazi u susret njihovim (studentskim) zahtjevima, navela je ona- rekla je Brnabić u emisiji “Hit tvit” na TV Pink.
Brnabić je rekla da je predsjednik Srbije Aleksamdar Vučić „jedina nadležna institucija“ za „ultumativni zahtjev studenata blokadera”, a to su prijevremeni parlamentarni izbori.

Ana Brnabić o vanrednim izborima: Ne vidim da su nam potrebni

Bivšem američkom predsjedniku Džo Bajdenu dijagnostikovan je „agresivan oblik“ raka prostate, navodi se u saopštenju njegovog ličnog kabineta, a bolest se proširila i na kosti, piše CNN. 
 
- Prošle nedjelje, predsjednik Džo Bajden je pregledan zbog novonastalog čvora na prostati nakon što je imao pojačane urinarne simptome. U petak mu je dijagnostikovan rak prostate, sa Gleasonovim skorom 9 (Grupa 5 po stepenu), uz metastaze na kostima- navodi se u saopštenju.
Dalje se navodi: „Iako je riječ o agresivnijem obliku bolesti, rak izgleda da je osetljiv na hormone, što omogućava efikasno liječenje.“
Bajden i njegova porodica „razmatraju opcije liječenja sa njegovim ljekarima“, dodaje se u saopštenju.

Bajdenu dijagnostikovan „agresivan oblik“ raka

Potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens izjavio je danas u Rimu da je Evropa “važan saveznik”, ali je priznao da postoje neslaganja oko trgovine, tokom sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.
Taj razgovor, prvi na tako visokom nivou od povećanja carina Donalda Trampa biće početak dugoročnih trgovinskih pregovora i dugoročnih trgovinskih koristi između Evrope i SAD”, rekao je Vens na početku sastanka koji se održava usred carinskog rata između Evropske unije (EU) i SAD.
- Evropa je važan saveznik SAD, pojedinačne evropske zemlje su važni saveznici SAD, ali naravno imamo neka neslaganja, kao što ponekad imaju i prijatelji, oko pitanja poput trgovine- istakao je Vens u sjedištu italijanske vlade u prisustvu premijerke Đorđe Meloni, prenosi Beta.
Predsjednica Evropske komisije kazala je da cijeni odnos sa SAD.
- Svi znaju da je đavo u detaljima, ali ono što nas ujedinjuje jeste da na kraju zajedno želimo da postignemo dobar dogovor za obje strane- rekla je Ursula fon der Lajen.
Vens i Ursula fon der Lajen danas su prisustvovali u Rimu prvoj misi novog poglavara Rimokatoličke crkve, pape Lava XIV.

Džej Di Vens sa Fon der Lajen o carinskim mjerama

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Tag: protesti-u-srbiji