Popularna izreka kaže da čovjek ne bi trebalo da živi da bi radio, već da radi da bi živio. Osim što je za većinu ljudi u moderno vrijeme egzistencijalna, mnogi psiholozi smatraju da je potreba za radom svojstvena ljudskoj prirodi, piše Euronews, a prenosi RTCG.
Društvo počiva na radu jer je to temelj za ostvarivanje materijalnog napretka i rasta kvaliteta života. Najbogatije države su one koje su oplemenile ljudski rad ili, ekonomskim rečnikom, povećale kvalitet ljudskog kapitala, što im često omogućuje da i bez obilja prirodnih sirovina na svojoj teritoriji stvaraju i održavaju najbogatije ekonomije na svijetu.
Međutim, ljudi zahtjevaju i aktivnosti koje ne podrazumijevaju rad. To ne znači da ništa osim rada nije produktivno ili ekonomski i društveno korisno. Upravo suprotno – briga za djecu, volontiranje, potrošnja te održavanje društvenih i porodičnih odnosa neke su od aktivnosti koje stvaraju veliku dodatnu vrijednost u društvu, a da nisu rad. Iz toga proizlazi da manje vremena utrošenog na rad ostavlja više vremena za slobodne, ali društveno i individualno jako vrijedne aktivnosti.
Rad je ipak nužnost koja se ne može ignorisati. Zadovoljavanje primarnih ljudskih potreba, poput hrane, kuće, odjeće i obuće uveliko zavisi od materijalnih mogućnosti koje proizilaze iz rada.
Bitan je balans između rada i slobodnog vremena, a idealno maksimizovanje vrijednosti rada da bi se minimizovala potreba za potrošenim vremenom na njega. U suštini se postavlja pitanje kako raditi što manje, a imati što više koristi od rada. Glavni je način za to na većem nivou da se država sve više ekonomski razvije. Jednostavno rečeno, stanovnici bogatijih država rade manje nego stanovnici siromašnih država. Kako to?
Najmanje sati nedjeljno odrade stanovnici Holandije
Ne mora da se posmatra globalna slika da bi se došlo do zaključka da je ekonomski razvoj najbolji put za ostvarivanje manje potrebe za radom. To se vidi već na nivou Evrope. Na zapadu Evrope se samo u jednoj državi radi više od 37 sati nedjeljno, Portugalu (37,5 sati). Najmanje sati nedjeljno odrade stanovnici Holandije, tek 32,1 sat. Manje od 34 sata nedjeljno radi se još u Njemačkoj (33,9 sati), Austriji (33,9 sati), Danskoj (33,9 sati) i Norveškoj (33,7 sati).
Na istoku Evrope radi se između 37 i 43,1 sat nedjeljno, s izuzetkom Estonije (36,5 sati). Najdužu satnicu u nedjelji odrade stanovnici Turske (43,1 sata), Srbije (41,3 sata) i Grčke (39,8 sati). U Sloveniji se nedjeljno radi 38 sati, a u Hrvatskoj 37,8 sati. Već je na prvi pogled vidljivo kako postoji negativna korelacija između visine BDP-a po stanovniku i prosječnog broja radnih sati nedjeljno. Okvirno, što je država više razvijena, to njeni građani nedjeljno rade manji broj sati.
U Adria regionu radi se sve manje
Ne radi se samo o zakonitosti koja postoji kada se države upoređuju međusobno nego i za svaku državu pojedinačno važi da što se više ekonomski razvija, to njeno stanovništvo manje radi. Prošle godine su zaposleni između 20 i 64 godine u Hrvatskoj radili 0,5 sati nedeljno manje nego 2015. To je još uvijek iznad prosjeka EU, u kojem je prosječni broj nedjeljnih radnih sati pao sa 36,9 2015. na 36 2024.
Još veći pad u tom razdoblju zabilježile su Slovenija i Srbija, sa 39 na 38, odnosno s 42,3 sata na 41,3 sata. Iako su podaci nepotpuni, BiH, Sjeverna Makedonija i Crna Gora bilježe sličan trend. Ekonomski rast dovodi do smanjenja broja nedjeljnih stvarnih radnih sati.
Siromašni moraju da rade mnogo više od bogatih
Podaci OECD-a dokazuju pravilo da siromašniji više rade od bogatih, na globalnom nivou. Od država za koje organizacija prikuplja podatke, najviše stvarnih radnih sati odrade zaposleni u Peruu, Meksiku i Kostariki, njih više od dvije hiljade.
S duge strane, u bogatim državama Evrope, poput Njemačke, Danske, Holandije, Norveške, Švedske, Francuske itd. radi se manje od 1,6 hiljada sati godišnje. Ipak, ne zavisi sve isključivo od visine standarda. Postoje države koje delimično iskaču, tj. rade neobično mnogo s obzirom na nivo ekonomskog razvoja, poput SAD sa 1.799 radnih sati godišnje i Južne Koreje sa 1.872 radna sata godišnje.
Međutim, okvirno pravilo da što je država razvijenija i bogatija, to stanovništvo radi manji broj radnih sati godišnje jako je čvrsto. Primjera radi, iako zaposleni u SAD rade neobično dugo za nivo dostignutog standarda, to je ipak 453 sata manje nego radnici Perua i 498 sati manje od radnika u Kolumbiji.
U cijeloj evidenciji OECD-a postoji samo jedna država u kojoj se 2023. radilo više radnih sati godišnje nego 2010. godine, Velika Britanija. U svim ostalim državama radilo se manje, te je prosječno na nivou cijelog OECD-a broj godišnjih radnih sati pao sa 1.797 2010. na 1.742 2023.
U Hrvatskoj je 2010. prosječni godišnji broj stvarnih radnih sati iznosio 1.942, a 2023. 1.837 sata, a u Sloveniji je prosječni radnik između 20 i 64 godine radio 1.680 stvarnih radnih sati, što je smanjeno na 1.616 sati do 2023.
Raditi kvalitetno, a ne dugo.
Bogatije države mogu da priušte da im stanovništvo radi manje sati i bez obzira na to zadrže visoki standard zato što su im radnici produktivniji nego u siromašnim državama. To je djelimično rezultat “kvalitetnije” radne snage, koja je obrazovanija, kvalifikovanija, zdravija i upotrebljava bolje poslovne procese.
Drugi uzrok je razlika u tipu industrija koje postoje u određenoj državi. Bogatije države imaju kompleksnije industrije koje ostvaruju veću dodatu vrijednost po radniku, kapitalno su intenzivnije (siromašne države oslanjaju se na radno intenzivnu industriju) i generalno su profitabilnije.
Radi se o međuzavisnosti. Industrije visoke dodatne vrijednosti zahtijevaju visokokvalifikovanu radnu snagu, visoka kapitalna opremljenost omogućuje radu veću produktivnost, a sam kapital zahtijeva obrazovanu radnu snagu da bi se mogao efikasno upotrebljavati. Na primjer, mašina koja se koristi u proizvodnji robe visoke dodate vrijednosti ne može biti korišćena ako nema kvalifikovane radne snage u državi.
Zbog toga u državama poput Irske, Norveške, Danske, Belgije i Švajcarske mogu nedjeljno i godišnje raditi manji broj sati, a svejedno da stvore daleko veću vrijednost od radnika u manje razvijenim državama koji vremenski rade mnogo više.
Važne su i institucije, formalne i neformalne. Bogate države imaju zajedničke karakteristike kao što su visoko ulaganje u istraživanje i razvoj, uspješne obrazovne institucije, efikasan pravosudni aparat, niske stope kriminala i korupcije te efikasno zdravstvo. Postoji i snažna pozitivna korelacija između ekonomskih sloboda tog nivoa ekonomskog prosperiteta u državama u smjeru da u bogatijim državama postoje veće ekonomske slobode.
Produktivnost po satu rada u Bugarskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Poljskoj, Mađarskoj, Letoniji, Portugalu i Rumuniji se 2023. kretala između 40 i 60 dolara po satu rada, dok je u SAD, Danskoj, Švajcarskoj, Belgiji, Luksemburgu, Norveškoj i Irskoj bila između 90 i 150 dolara.
‘Nova Evropa’ sustiže ‘Staru Evropu’
U cijeloj EU produktivnost raste jako sporo posljednjih godina, prije svega zbog sporog rasta produktivnosti u velikim bogatim državama poput Njemačke, Italije i Francuske. Razvijene države svijeta se već decenijama muče s problemom sporog rasta produktivnosti, uprkos digitalizaciji, automatizaciji, robotizaciji i sličnim procesima koji su revolucionirali modernu ekonomiju. No države tzv. “Nove Evrope”, među kojima je i Hrvatska, ostvaruju bolji rast produktivnosti.
Prošle godine je produktivnost po satu rada u Hrvatskoj bila 16,85 odsto veća nego 2020. godini, u Srbiji 18,26 odsto veća, Bugarskoj 12,57 odsto veća, a Poljskoj 11,93 odsto veća. Na nivou cijelog EU je u posmatranom periodu praktički bila nepromenjena.
Oni koji žele da rade manje prvo moraju postati bogatiji
Kako bi se moglo manje raditi, treba se prvo ekonomski razviti i obogatiti. Koristi od ekonomskog napretka dvostruke su: povećavaju se realne plate i raste standard građana, a istovremeno se može raditi sve manje, što ostavlja više vremena za druge aktivnosti, kao što su volontiranje, briga o djeci, druženje, dodatno obrazovanje i sl.
Odrediti cilj lako je, sve države žele ekonomski napredak. Kako stići do tog cilja na najefikasniji mogući način teško je pitanje. Povećavanjem produktivnosti rada, svakako, ali koje politike i alate koristiti kako bi se to ostvarilo? Kvalitet odgovora na to pitanje stvara razlike u ekonomskim sudbinama država.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ekonomska tajna bogatih zemalja: Manje rada, više novca

Društvena mreža Iks (X) danas je od 13.00 časova po srednjeevropskom vremenu imala dvostruki čas prekida rada, zbog čega je njen izvršni direktor Ilon Mask (Elon Musk) rekao da će se ponovo fokusirati na vođenje poslovanja.
Milijarder ima gust raspored, jer pored vođenja društvene mreže Iks, programa veštačke inteligencije xAI, kao i proizvodnje električnih automobila Tesla i raketa Spejs Eks (SpaceX), Mask je već nekoliko mjeseci u velikoj mjeri uključen u administraciju američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump).
Tramp je povjerio Masku zadatak da drastično smanji federalne troškove američke administracije, a preduzetnik rođen u Južnoj Africi bio je veoma istaknut tokom prvih nedjelja drugog Trampovog predsjedničkog mandata.
Međutim, nedavno je „nestao sa radara“.
Mask je poslije prekida rada Iksa napisao da se vraća poslu, 24 sata dnevno i sedam dana u nedjelji, sa spavanjem u konferencijskim salama ili u fabrici.
„Moram biti veoma fokusiran na Iks/xAI i Teslu, jer imamo kritične tehnologije koje treba da primijenimo. Kao što pokazuju problemi sa Iks-a ove nedjelje, potrebno je napraviti velika operativna poboljšanja“, napisao je Mask.
Društvena mreža je ponovo proradila oko 15.00 časova.
Što se tiče njegove uloge u Trampovoj administraciji, Mask je početkom maja priznao da njegova velika kampanja za smanjenje američke federalne potrošnje, koju je pokrenula Komisija za efikasnost vlade (DOGE), nije u potpunosti ostvarila svoje početne ciljeve, uprkos hiljadama otpuštanja državnih službenika i drastičnim smanjenjima budžeta.

Nakon kratkog prekida rada platforme Iks, Mask najavio da će se fokusirati na svoje poslove

Službenici Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije tokom februara 2025. godine sproveli su 15 provjera zakonitosti rada svojih kolega.
U sedam slučajeva otkrivene su nepravilnosti koje su dovele do pokretanja disciplinskih i potencijalno krivičnih postupaka protiv više policijskih službenika.&nbsp;
Takođe, analizirane su i četiri građanske pritužbe, od kojih su dvije rezultirale konkretnim mjerama, navodi RTCG.
U dva slučaja, u postupcima unutrašnje kontrole utvrđeni su izvjesni propusti u radu i postupanju policijskih službenika, usljed čega su u jednom slučaju spisi predmeta sačinjeni u postupku unutrašnje kontrole dostvljeni Etičkom odboru na ocjenu etičnosti postupanja dva policijska službenika.
- U preostala dva slučaja u postupcima unutrašnje kontrole nijesu utvrđene činjenice i dokazi koji bi ukazivali na postojanje elemenata disiplinske ili druge odgovornosti u preduzimanju službenih radnji od strane policijskih službenika u predmetnim slučajevima - stoji u saopštenju Odjeljenja za unutrašnju kontrolu.

Unutrašnja kontrola analizirala pritužbe građana na rad policajaca, utvrđeni propusti u radu

Najmanje deset ljudi je ubijeno, dok je deset ranjeno u pucnjavi u opštini Bekersdal, zapadno od Johannesburga, saopštila je danas južnoafrička policija.
Napad se dogodio preko noći u jednoj krčmi, kada su nepoznati naoružani ljudi nasumično otvorili vatru na goste unutar objekta, a ljudi su se okupili vani.
Povrijeđeni su, kako javlja Anadolija, prevezeni u obližnje bolnice na liječenje.
Policija je prvobitno potvrdila deset smrtnih slučajeva i rekla da su policajci ostali na mjestu događaja dok se istraga nastavlja.&nbsp;
Vršilac dužnosti policijskog komesara Gautenga Fred Kekana rekao je da je raspoređeno više jedinica.
Kekana je kazao da još uvijek prikupljaju izjave i utvrđuju činjenice.&nbsp;

Najmanje deset poginulih u pucnjavi u Južnoj Africi

Protiv M.K. iz Berana podnijeta je krivična nakon što je kod njega pronađeno 2.921 komada petardi, 34 vatrometa, 350 komada prskalica i 15 metalnih palica na izvlačenje.
On je inače, kako su naglasili u policiji, višestruki povratnik u vršenju krivičnih djela iz oblasti ekonomskog kriminaliteta.
M.K. je procesuiran po nalgou tužioca u beranskom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) zbog sumnje na nedozvoljenu trgovinu.
- Preduzimanje ciljanih kontrola radi suzbijanja sive ekonomije kao i ostalih oblika kriminaliteta i prekršaja će i dalje biti u fokusu službenika RCB “Sjever”, radi održavanja stabilnog bezbjednosnog ambijenta za život i rad naših građana - poručili su u policiji.

Berancu krivična prijava, kod njega pronađeno oko 3.300 pirotehničkih sredstava

Titulu najskupljeg turističkog grada ponijela je južnokorejska prijestonica Seul, pokazali su rezultati novog istraživanja portala Time Out, zasnovanog na mišljenjima više od 18 hiljada stanovnika širom svijeta.&nbsp;
Istraživanje je pokazalo da tek 30 odsto ispitanika smatra da je odlazak u restoran u Seulu finansijski prihvatljiv, dok večernji izlazak kao pristupačan vidi svega 21 odsto građana. Ni piće u baru ne donosi veliko olakšanje za kućni budžet, jer ga tek nešto više od četvrtine ispitanih opisuje kao jeftino, prenosi Capital.ba.
Visoko na listi najskupljih gradova našao se i glavni grad Norveške, Oslo, koji godinama ima reputaciju jednog od najskupljih u Evropi. Rezultati istraživanja to dodatno potvrđuju, budući da je norveška prijestonica zabilježila najnižu ocjenu kada je riječ o pristupačnosti restorana, uz svega 24 odsto pozitivnih odgovora.
Na spisku skupih gradova očekivano su se našle i neke od najpoznatijih svjetskih metropola, među kojima su London, Sidnej i Los Anđeles. London se posebno izdvojio kao najskuplji grad za noćni izlazak, jer ga pristupačnim smatra tek 16 odsto njegovih stanovnika.&nbsp;
Ipak, britanska prijestonica ima i svoju svjetliju stranu. Čak 83 odsto stanovnika Londona navodi da su umjetnost i kulturni sadržaji u gradu jeftini ili u potpunosti besplatni.
Sasvim drugačija slika otvara se na drugom kraju liste. Tako je istraživanje pokazalo da su dva kolumbijska grada, Medeljin i Bogota, najpovoljniji za život. U Medeljinu čak 89 odsto ispitanika smatra da je odlazak u restoran pristupačan, 83 odsto to isto kaže za piće u baru, dok impresivnih 94 odsto tvrdi da je kafa tamo zaista jeftina.
Među povoljnijim gradovima našle su se i kineske megametropole Peking i Šangaj, naročito kada je riječ o pozorištu i kulturnim sadržajima, koje većina lokalnog stanovništva doživljava kao finansijski dostupne.
Zanimljivo je i to da se među američkim gradovima kao jedini povoljniji izdvojio Nju Orleans. Grad je dobio visoke ocjene kada je riječ o koncertima i piću u barovima, što dodatno potvrđuje njegovu reputaciju mjesta u kojem se vrhunska zabava i bogata kulturna scena mogu doživjeti bez pretjeranog opterećenja za kućni budžet.
Ispitanici u istraživanju portala Time Out procjenjivali su koliko su im finansijski dostupne svakodnevne aktivnosti poput odlaska u restoran, bioskop ili pozorište, ispijanja kafe, posjeta koncertima, pića u barovima i večernjih izlazaka.
Na osnovu odgovora koje su opisivali kao jeftine, besplatne ili jednostavno pristupačne, sastavljena je lista gradova u kojima je život, barem kada je riječ o izlascima i društvenim navikama, najskuplji, ali i onih u kojima se još može uživati bez prevelikih troškova.
Istraživanje se nije bavilo troškovima stanovanja, najma ili svakodnevnih namirnica, već isključivo cijenama izlazaka i kulturnog života u gradovima. Uprkos tome, rezultati jasno pokazuju koliko se doživljaj svakodnevice može razlikovati od grada do grada, te kako pojam skupoće ili povoljnosti najvjerodostojnije mogu procijeniti upravo oni koji u tim gradovima žive.&nbsp;

Seul najskuplji turistički centar na svijetu

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 13 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri osobe povrijeđene lakše, a jedna teže.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano osam saobraćajnih nezgoda.
U Baru i Nikšiću evidentirane su po dvije, a u Beranama jedna saobraćajna nezgoda.
Izdato je 512 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 77 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.

Za dan 13 saobraćajnih nezgoda

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.

Grupa građana Cetinja: Planira se da popovi SPC i njihovi učenici, pod izgovorom „volonterskog rada“, dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima

Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević odbacio je navode o navodnom potpisivanju ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom i „zapošljavanju sveštenika“, ističući da je riječ o netačnim i zlonamjernim interpretacijama. On je decidan da ne postoji nikakav ugovor sa SPC, niti se radi o zapošljavanju - ali kaže da je isključivo riječ o neplaćanom volontiranju onih koji već rade sa arhivskom građom u svojim arhivima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrupa-gradana-cetinja-planira-se-da-popovi-spc-i-njihovi-ucenici-pod-izgovorom-volonterskog-rada-dobiju-pristup-najvaznijim-drzavnim-dokumentima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Cilj je da ljudi koji postupaju sa izuzetno vrijednom arhivskom građom steknu stručno iskustvo, polože stručni ispit i rade u skladu sa pravilima struke, kako bi se ta građa sačuvala - naveo je Mrvaljević.
On u objavi na Fejsbuku, između ostalog, napominje da Državni arhiv Crne Gore, u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima, decenijama pruža stručnu pomoć svim registraturama, te da brine o dokumentarnoj i arhivskoj građi i van svojih prostorija.
Mrvaljević je istakao da se u Arhivu Pravoslavne mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) čuva vrijedna crnogorska arhivska građa, te da je Arhiv spreman da pruži stručnu pomoć svim vjerskim zajednicama.
- Na istu temu ranije sam razgovarao i sa bivšim kotorskim biskupom, nudeći pomoć Državnog arhiva i kada je u pitanju Arhiv Biskupije. I tu ostajemo otvoreni za saradnju, isključivo u cilju zaštite i očuvanja arhivske građe - naveo je on.
Direktor Državnog arhiva posebno je demantovao tvrdnje da se arhivska građa daje na nekontrolisano korišćenje ili upravljanje.
- Arhivska građa se nikada i nikome ne daje na upravljanje ili raspolaganje - to je strogo zabranjeno. Istraživači je mogu koristiti isključivo u našim čitaonicama, u skladu sa Zakonom, i dostupna je svima koji podnesu zahtjev, bez obzira na profesiju ili zvanje - naglasio je Mrvaljević.
On je ocijenio da se plasiranjem ovakvih tvrdnji direktno podriva povjerenje u rad zaposlenih u Državnom arhivu, posebno načelnika Centralnog depoa i odsjeka na Cetinju, koji su nadležni za čuvanje, sređivanje i izdavanje arhivske građe na korišćenje.
- Sramno je što se ovakvim neistinama direktno udara na stručne ljude koji savjesno rade svoj posao. Lako je napadati direktora, ali je nedopustivo dovoditi u pitanje profesionalni integritet zaposlenih u Državnom arhivu - poručio je Mrvaljević.
On je zaključio da su optužbe rezultat svjesnog i koordinisanog pokušaja dezinformisanja javnosti, te da Državni arhiv Crne Gore ostaje posvećen zaštiti crnogorske pisane kulturno-istorijske baštine i očuvanju arhivske građe, kako u okviru Arhiva, tako i van njega.

Direktor Državnog arhiva: Nema ugovora sa SPC niti zapošljavanja sveštenika, riječ je o volontiranju

Novi slučaj vršnjačkog nasilja, ovoga puta u Budvi, još jedan je upozoravajući primjer za crnogorske institucije da je odgovor sistema na ozbiljan rast ove pojave posljednjih godina, ipak nedovoljan i slab.
Uprava policije danas je saopštila da je u garaži jedne zgrade u Budvi, nakon kraćeg sukoba, dvanaestogodišnjak nagovorio jedanaestogodišnjaka da se neprimjereno ophodi prema vršnjaku.
Prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, dječak je bio žrtva odvratnog, ponižavajućeg iživljavanja – urinirano mu je po glavi.
Za incident se, kako kažu naši nezvanični izvori, saznalo kada je dječaku iznenada pozlilo u Muzičkoj školi, najvjerovatnije zbog stresa i tada je ispričao što mu se dogodilo.
Iz Uprave policije saopštili su da dječaci koji su se iživljavali nijesu krivično odgovorni, te da je tužilac naložio da o događaju bude upoznat Centar za socijalni rad Budva, kao i škola koju pohađaju.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je u septembru da je Savjet Evrope, uz podršku Vlade Savezne Republike Njemačke, pokrenuo projekat „Prevencija vršnjačkog nasilja u školama u Crnoj Gori“, vrijedan 500.000 eura.
Kako je saopšteno „poseban akcenat biće stavljen na saradnju, izgradnju kapaciteta i razvoj politika koje promovišu bezbjedno i podsticajno školsko okruženje“.
Ovaj projekat pokazuje da su u zemljama Evropske unije svjesni problema dramatičnog rasta vršnjačkog nasilja u našoj državi, a da je statistika upozoravajuća ukazano je i juče na stručnom skupu u Zavodu za školstvo.
Vlada je u oktobru predstavila priručnik „Škola bez nasilja – ka sigurnom i podsticajnom okruženju za djecu“, kada je upozoreno da je rečenica „kod nas u školi nema nasilja“, za kojom često posežu u obrazovnim ustanovama, upravo jedna od glavnih prepreka u borbi protiv nasilja među đecom.
U Crnoj Gori sve više je primjera vršnjačkog nasilja motivisanog ksenofobijom i diskriminiacijom, na što su u septembru upozorili iz NVO Akcija za ljudska prava, ukazujući da je to „odraz ponašanja odraslih, koji podržavaju podjele u društvu i blagonakloni su samo prema 'svojima'“.
Njihova reakcija uslijedila je nakon brutalnog psihičkog i fizičkog iživljavanja nad petnastogodišnjim dječakom u Zeti, u blizini škole. Iz HRA su tada upozorili da vršnjačko nasilje u našoj zemlji više nije sporadična pojava, već duboko ukorijenjen i sistemski problem.
Saopštili su i stravičan podataka – da je samo u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno najmanje 115 slučajeva vršnjačkog nasilja.
U junu je Portalu Standard saopšteno da je od početka godine Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo sedam predmeta povodom vršnjačkog nasilja, a da je Uprava policije za godinu evidentirala ukupno 86 slučajeva na teritoriji Glavnog grada. U Nikšiću je policija, prema podacima dostavljenim Standardu, za godinu dobila 30 prijava, u Herceg Novom evidentirano je 11 krivičnih djela i osam prekršaja, u Rožajama je bilo šest prijava, u Baru – 10, dok ih je u Ulcinju registrovano osam, a u Kotoru četiri slučaja, od kojih su u dva podnijete krivične prijave.
NVO Centar za građansko obrazovanje u junu prošle godine predstavio je istraživanje koje je pokazalo da svaki peti učenik/ca navodi iskustvo žrtve nasilja, a 53.4% poznaje nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja.
Prema tom istraživanju, od učenika/ca koji su bili žrtve nasilja, 64.2% je prijavilo nasilje, dok 35.8% to nije učinilo.
Skoro 60 odsto ispitanika/ca iz srednjoškolske populacije, kako je tada saopšteno, prepoznaje određeni stepen prisutnosti vršnjačkog nasilja u njihovoj školi ili sredini, a svega 11 procenata smatra da ga nema.

Dječak brutalno fizički ponižavan

Jedna osoba stradala je tokom vožnje žičarom na Savinom kuku - potvrđeno je Portalu ETV iz Uprave policije.
Turista iz Njemačke je poginuo tokom vožnje žičarom na Savinom kuku a njegova supruga je teško povrijeđena.
Nesreća se dogodila oko 13 sati tokom vožnje dok se par nalazio u putnikoj korpi.
Izvor blizak istragi kaže da je proklizala korpa u kojoj su se nalazili. Prilikom proklizavanja, poginuli turista ispao je iz korpe i pao na tlo. Povrijeđena žena ostalo je zaglavljena u korpi koja je prilikom proklizavanja udarila u korpu ispred.
Povodom tragedije na Savinom kuku obavljen je uviđaj na licu mjesta koji je okončan oko 17 časova.
Obavila ga je osnovna državna tužiteljka iz Pljevalja Merima Obućina sa pripadnicima policije.
U međuvremenu sa uspinjače je evakuisano troje turista. Među njima i povrijeđenja državljanka Njemačke koja je odmah transportovana u nikšićku bolnicu gdje je u toku operativni zahvat zbog preloma butne kosti koji je zadobila prilikom proklizavanja korpe.
Nesreća se dogodila na gornjoj uspinjači “Savin kuk 2”. Turisti iz Njemačke vraćali su se ka polazištu a do nesreće je došlo na strmom i veoma nepristupačnom terenu.

Tag: rad