Popularna izreka kaže da čovjek ne bi trebalo da živi da bi radio, već da radi da bi živio. Osim što je za većinu ljudi u moderno vrijeme egzistencijalna, mnogi psiholozi smatraju da je potreba za radom svojstvena ljudskoj prirodi, piše Euronews, a prenosi RTCG.
Društvo počiva na radu jer je to temelj za ostvarivanje materijalnog napretka i rasta kvaliteta života. Najbogatije države su one koje su oplemenile ljudski rad ili, ekonomskim rečnikom, povećale kvalitet ljudskog kapitala, što im često omogućuje da i bez obilja prirodnih sirovina na svojoj teritoriji stvaraju i održavaju najbogatije ekonomije na svijetu.
Međutim, ljudi zahtjevaju i aktivnosti koje ne podrazumijevaju rad. To ne znači da ništa osim rada nije produktivno ili ekonomski i društveno korisno. Upravo suprotno – briga za djecu, volontiranje, potrošnja te održavanje društvenih i porodičnih odnosa neke su od aktivnosti koje stvaraju veliku dodatnu vrijednost u društvu, a da nisu rad. Iz toga proizlazi da manje vremena utrošenog na rad ostavlja više vremena za slobodne, ali društveno i individualno jako vrijedne aktivnosti.
Rad je ipak nužnost koja se ne može ignorisati. Zadovoljavanje primarnih ljudskih potreba, poput hrane, kuće, odjeće i obuće uveliko zavisi od materijalnih mogućnosti koje proizilaze iz rada.
Bitan je balans između rada i slobodnog vremena, a idealno maksimizovanje vrijednosti rada da bi se minimizovala potreba za potrošenim vremenom na njega. U suštini se postavlja pitanje kako raditi što manje, a imati što više koristi od rada. Glavni je način za to na većem nivou da se država sve više ekonomski razvije. Jednostavno rečeno, stanovnici bogatijih država rade manje nego stanovnici siromašnih država. Kako to?
Najmanje sati nedjeljno odrade stanovnici Holandije
Ne mora da se posmatra globalna slika da bi se došlo do zaključka da je ekonomski razvoj najbolji put za ostvarivanje manje potrebe za radom. To se vidi već na nivou Evrope. Na zapadu Evrope se samo u jednoj državi radi više od 37 sati nedjeljno, Portugalu (37,5 sati). Najmanje sati nedjeljno odrade stanovnici Holandije, tek 32,1 sat. Manje od 34 sata nedjeljno radi se još u Njemačkoj (33,9 sati), Austriji (33,9 sati), Danskoj (33,9 sati) i Norveškoj (33,7 sati).
Na istoku Evrope radi se između 37 i 43,1 sat nedjeljno, s izuzetkom Estonije (36,5 sati). Najdužu satnicu u nedjelji odrade stanovnici Turske (43,1 sata), Srbije (41,3 sata) i Grčke (39,8 sati). U Sloveniji se nedjeljno radi 38 sati, a u Hrvatskoj 37,8 sati. Već je na prvi pogled vidljivo kako postoji negativna korelacija između visine BDP-a po stanovniku i prosječnog broja radnih sati nedjeljno. Okvirno, što je država više razvijena, to njeni građani nedjeljno rade manji broj sati.
U Adria regionu radi se sve manje
Ne radi se samo o zakonitosti koja postoji kada se države upoređuju međusobno nego i za svaku državu pojedinačno važi da što se više ekonomski razvija, to njeno stanovništvo manje radi. Prošle godine su zaposleni između 20 i 64 godine u Hrvatskoj radili 0,5 sati nedeljno manje nego 2015. To je još uvijek iznad prosjeka EU, u kojem je prosječni broj nedjeljnih radnih sati pao sa 36,9 2015. na 36 2024.
Još veći pad u tom razdoblju zabilježile su Slovenija i Srbija, sa 39 na 38, odnosno s 42,3 sata na 41,3 sata. Iako su podaci nepotpuni, BiH, Sjeverna Makedonija i Crna Gora bilježe sličan trend. Ekonomski rast dovodi do smanjenja broja nedjeljnih stvarnih radnih sati.
Siromašni moraju da rade mnogo više od bogatih
Podaci OECD-a dokazuju pravilo da siromašniji više rade od bogatih, na globalnom nivou. Od država za koje organizacija prikuplja podatke, najviše stvarnih radnih sati odrade zaposleni u Peruu, Meksiku i Kostariki, njih više od dvije hiljade.
S duge strane, u bogatim državama Evrope, poput Njemačke, Danske, Holandije, Norveške, Švedske, Francuske itd. radi se manje od 1,6 hiljada sati godišnje. Ipak, ne zavisi sve isključivo od visine standarda. Postoje države koje delimično iskaču, tj. rade neobično mnogo s obzirom na nivo ekonomskog razvoja, poput SAD sa 1.799 radnih sati godišnje i Južne Koreje sa 1.872 radna sata godišnje.
Međutim, okvirno pravilo da što je država razvijenija i bogatija, to stanovništvo radi manji broj radnih sati godišnje jako je čvrsto. Primjera radi, iako zaposleni u SAD rade neobično dugo za nivo dostignutog standarda, to je ipak 453 sata manje nego radnici Perua i 498 sati manje od radnika u Kolumbiji.
U cijeloj evidenciji OECD-a postoji samo jedna država u kojoj se 2023. radilo više radnih sati godišnje nego 2010. godine, Velika Britanija. U svim ostalim državama radilo se manje, te je prosječno na nivou cijelog OECD-a broj godišnjih radnih sati pao sa 1.797 2010. na 1.742 2023.
U Hrvatskoj je 2010. prosječni godišnji broj stvarnih radnih sati iznosio 1.942, a 2023. 1.837 sata, a u Sloveniji je prosječni radnik između 20 i 64 godine radio 1.680 stvarnih radnih sati, što je smanjeno na 1.616 sati do 2023.
Raditi kvalitetno, a ne dugo.
Bogatije države mogu da priušte da im stanovništvo radi manje sati i bez obzira na to zadrže visoki standard zato što su im radnici produktivniji nego u siromašnim državama. To je djelimično rezultat “kvalitetnije” radne snage, koja je obrazovanija, kvalifikovanija, zdravija i upotrebljava bolje poslovne procese.
Drugi uzrok je razlika u tipu industrija koje postoje u određenoj državi. Bogatije države imaju kompleksnije industrije koje ostvaruju veću dodatu vrijednost po radniku, kapitalno su intenzivnije (siromašne države oslanjaju se na radno intenzivnu industriju) i generalno su profitabilnije.
Radi se o međuzavisnosti. Industrije visoke dodatne vrijednosti zahtijevaju visokokvalifikovanu radnu snagu, visoka kapitalna opremljenost omogućuje radu veću produktivnost, a sam kapital zahtijeva obrazovanu radnu snagu da bi se mogao efikasno upotrebljavati. Na primjer, mašina koja se koristi u proizvodnji robe visoke dodate vrijednosti ne može biti korišćena ako nema kvalifikovane radne snage u državi.
Zbog toga u državama poput Irske, Norveške, Danske, Belgije i Švajcarske mogu nedjeljno i godišnje raditi manji broj sati, a svejedno da stvore daleko veću vrijednost od radnika u manje razvijenim državama koji vremenski rade mnogo više.
Važne su i institucije, formalne i neformalne. Bogate države imaju zajedničke karakteristike kao što su visoko ulaganje u istraživanje i razvoj, uspješne obrazovne institucije, efikasan pravosudni aparat, niske stope kriminala i korupcije te efikasno zdravstvo. Postoji i snažna pozitivna korelacija između ekonomskih sloboda tog nivoa ekonomskog prosperiteta u državama u smjeru da u bogatijim državama postoje veće ekonomske slobode.
Produktivnost po satu rada u Bugarskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Poljskoj, Mađarskoj, Letoniji, Portugalu i Rumuniji se 2023. kretala između 40 i 60 dolara po satu rada, dok je u SAD, Danskoj, Švajcarskoj, Belgiji, Luksemburgu, Norveškoj i Irskoj bila između 90 i 150 dolara.
‘Nova Evropa’ sustiže ‘Staru Evropu’
U cijeloj EU produktivnost raste jako sporo posljednjih godina, prije svega zbog sporog rasta produktivnosti u velikim bogatim državama poput Njemačke, Italije i Francuske. Razvijene države svijeta se već decenijama muče s problemom sporog rasta produktivnosti, uprkos digitalizaciji, automatizaciji, robotizaciji i sličnim procesima koji su revolucionirali modernu ekonomiju. No države tzv. “Nove Evrope”, među kojima je i Hrvatska, ostvaruju bolji rast produktivnosti.
Prošle godine je produktivnost po satu rada u Hrvatskoj bila 16,85 odsto veća nego 2020. godini, u Srbiji 18,26 odsto veća, Bugarskoj 12,57 odsto veća, a Poljskoj 11,93 odsto veća. Na nivou cijelog EU je u posmatranom periodu praktički bila nepromenjena.
Oni koji žele da rade manje prvo moraju postati bogatiji
Kako bi se moglo manje raditi, treba se prvo ekonomski razviti i obogatiti. Koristi od ekonomskog napretka dvostruke su: povećavaju se realne plate i raste standard građana, a istovremeno se može raditi sve manje, što ostavlja više vremena za druge aktivnosti, kao što su volontiranje, briga o djeci, druženje, dodatno obrazovanje i sl.
Odrediti cilj lako je, sve države žele ekonomski napredak. Kako stići do tog cilja na najefikasniji mogući način teško je pitanje. Povećavanjem produktivnosti rada, svakako, ali koje politike i alate koristiti kako bi se to ostvarilo? Kvalitet odgovora na to pitanje stvara razlike u ekonomskim sudbinama država.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ekonomska tajna bogatih zemalja: Manje rada, više novca

Društvena mreža Iks (X) danas je od 13.00 časova po srednjeevropskom vremenu imala dvostruki čas prekida rada, zbog čega je njen izvršni direktor Ilon Mask (Elon Musk) rekao da će se ponovo fokusirati na vođenje poslovanja.
Milijarder ima gust raspored, jer pored vođenja društvene mreže Iks, programa veštačke inteligencije xAI, kao i proizvodnje električnih automobila Tesla i raketa Spejs Eks (SpaceX), Mask je već nekoliko mjeseci u velikoj mjeri uključen u administraciju američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump).
Tramp je povjerio Masku zadatak da drastično smanji federalne troškove američke administracije, a preduzetnik rođen u Južnoj Africi bio je veoma istaknut tokom prvih nedjelja drugog Trampovog predsjedničkog mandata.
Međutim, nedavno je „nestao sa radara“.
Mask je poslije prekida rada Iksa napisao da se vraća poslu, 24 sata dnevno i sedam dana u nedjelji, sa spavanjem u konferencijskim salama ili u fabrici.
„Moram biti veoma fokusiran na Iks/xAI i Teslu, jer imamo kritične tehnologije koje treba da primijenimo. Kao što pokazuju problemi sa Iks-a ove nedjelje, potrebno je napraviti velika operativna poboljšanja“, napisao je Mask.
Društvena mreža je ponovo proradila oko 15.00 časova.
Što se tiče njegove uloge u Trampovoj administraciji, Mask je početkom maja priznao da njegova velika kampanja za smanjenje američke federalne potrošnje, koju je pokrenula Komisija za efikasnost vlade (DOGE), nije u potpunosti ostvarila svoje početne ciljeve, uprkos hiljadama otpuštanja državnih službenika i drastičnim smanjenjima budžeta.

Nakon kratkog prekida rada platforme Iks, Mask najavio da će se fokusirati na svoje poslove

Službenici Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije tokom februara 2025. godine sproveli su 15 provjera zakonitosti rada svojih kolega.
U sedam slučajeva otkrivene su nepravilnosti koje su dovele do pokretanja disciplinskih i potencijalno krivičnih postupaka protiv više policijskih službenika.&nbsp;
Takođe, analizirane su i četiri građanske pritužbe, od kojih su dvije rezultirale konkretnim mjerama, navodi RTCG.
U dva slučaja, u postupcima unutrašnje kontrole utvrđeni su izvjesni propusti u radu i postupanju policijskih službenika, usljed čega su u jednom slučaju spisi predmeta sačinjeni u postupku unutrašnje kontrole dostvljeni Etičkom odboru na ocjenu etičnosti postupanja dva policijska službenika.
- U preostala dva slučaja u postupcima unutrašnje kontrole nijesu utvrđene činjenice i dokazi koji bi ukazivali na postojanje elemenata disiplinske ili druge odgovornosti u preduzimanju službenih radnji od strane policijskih službenika u predmetnim slučajevima - stoji u saopštenju Odjeljenja za unutrašnju kontrolu.

Unutrašnja kontrola analizirala pritužbe građana na rad policajaca, utvrđeni propusti u radu

Fudbaleri Budućnosti odigrali su danas dvije pripremne utakmice u Andaluziji i ostvarili pobjedu i poraz.
Budućnost je ranije danas izgubio od švedskog Hamštada 3:0, dok je večeras savladao južnokorejski Inčon junajted 1:0.
Trener Miodrag Božović kazao je da je podgoričkom timu trebao takav dan i dvije prijateljske utakmice, navodeći da manje-više svi su odigrali po 90 minuta.
- Naravno, nijesu svi fizički spremni za kompletan meč, ali generalno nije to toliko loše izgledalo - rekao je Božović.
Budućnost je protiv Halmštada odigrala dva različita poluvremena.
Prvo je bilo veoma dobro, uz dosta šansi, a u drugom se pitao rival.
Božović je kazao da bez obzira na poraz od 3:0, Budućnost prvo poluvrijeme odigrala izvanredno.
- Bilo je tu dosta dobrih stvari, ali kao što je normalno bilo je i loših. Opet smo primili golove iz naših grešaka, ali imamo vremena da ispravimo određene stvari - kazao je Božović.
Budućnost je u duelu sa Inčonom, u kojem nije bilo Stefana Mugoše, imala šanse (preko Bojovića i Neškovića), a dva gola su im poništena zbog ofsajda.
Jedini pogodak viđen je 15 minuta prije kraja kada je Bojović centrirao, Nikolić spustio loptu Neškoviću koji je lako poentirao.
- Što se tiče druge utakmice, to je bilo sasvim solidno. Zadovoljan sam - istakao je Božović.

Pobjeda i poraz Budućnosti na pripremama u Španiji

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da Sjedinjene Američke Države i Rusija ne treba da produžavaju Sporazum o smanjenju strateškog nuklearnog naoružanja, već da rade na novom sporazumu.
- Umjesto da produžavamo novi START, koji su Sjedinjene Države loše dogovorile, a i grubo se krši, naši nuklearni stručnjaci trebalo bi da rade na novom, poboljšanom i modernizovanom ugovoru, koji bi mogao da traje dugo u budućnosti - napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth social.
Tramp je naveo da su Sjedinjene Države najmoćnija zemlja na svijetu, jer je potpuno obnovio njenu vojsku tokom njegovog prvog mandata, uključujući novo i obnovljeno nuklearno oružje, a uveo je i svemirske snage.
Američki predsjednik tvrdi i da je "spriječio da nuklearni ratovi izbiju širom svijeta - između Pakistana i Indije, Irana i Izraela i Rusije i Ukrajine".
Sporazum Rusije i SAD o smanjenju strateškog ofanzivnog naoružanja danas je prestao da važi.

Tramp: SAD i Rusija treba da rade na novom sporazumu o nuklearnom naoružanju

Crnogorski jedriličari nijesu uspjeli da se plasiraju u finalnu trku međunarodne regate na španskom ostrvu Lancerote, u klasama ILCA 7 i ILCA 6.
Najbolji plasman ostvarili su Milivoj Dukić i Nikola Golubović koji su završili su na 13, dok je Petar Klakor zauzeo 18. mjesto.
Dukić, koji je četiri puta biti učesnik Olimpijskih igara, poslije prvog dana u klasi ILCA 7 bio je sedmi, tokom drugog je pao za tri mjesta, ali je i dalje bio na poziciji koja vodi u medal race regatu.
Dan kasnije, promjenljivi vremenski uslovi prouzrokovali su oscilacije kod gotovo svih jedriličara na regatnom polju, pa je završio na 13. mjestu, istoj poziciji i na kojoj je završio nastup.
Zlato je osvojio Filip Jurišić iz Hrvatske, srebrni je bio Nik Aron Vilim iz Njemačke, a bronzani Džonatan Vadnai iz Mađarske.
Tonči Stipanović, dvostruki osvajač olimpijskih medalja, koji je tokom ljeta odlučio da se vrati takmičenjima, zauzeo je deveto mjesto.
U klasi ILCA 6, Nikola Golubović i Petar Klakor, odlično su se borili u konkurenciji sa iskusnijim jedriličarima.
Poslije prvog dana, Petar Klakor je bio na 16. mjestu, a Nikola Golubović na koti 18.
Drugog dana takmičenja, mnogo bolje se na regatnom polju snašao Nikola Golubović, koji je osvojio i jedno prvo mesto, pa se probio na poziciju 12, sa izgledima da se umiješa u borbu za medal race.
Klakor je za dva mjesta pokvario plasman.
Uoči posljednjeg dana takmičenja, Golubović je na 14. a &nbsp;Klakor na 19. mjestu.
Dali su sve od sebe, ali nijesu stigli do finalne, odosno medal race regate.

Crnogorski jedriličari finalne regate

Sud je donio rješenje kojim je određena mjera zabrana napuštanja stana Milošu Medenici. Svima je bilo poznato, a i &nbsp;direktoru policije da je 28. januara izricanje presude u tom predmetu i zaista je zanimljivo da su vršili nadzor veče uoči a da toga dana nijesu obezbijedili čitavog dana tu zgradu i stan, rekao je predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović. On je rekao i da direktor policije Lazar Šćepanović pogrešno tumači pravo i da je "sve pomiješao".
On pojašnjava da je prema članu 166 ZKP-a koji nabraja koje su to mjere nadzora, između ostalog, i zabrana napuštanja stana i za sprovođenje te mjere je nadležna policija.&nbsp;
"Sud je donio rješenje kojim je određena ova mjera. Svima je bilo poznato, a i direktoru policije da je 28. januara izricanje presude u tom predmetu i zaista je zanimljivo da su vršili nadzor veče uoči a da toga dana nijesu obezbijedili čitavog dana tu zgradu i stan, posebno pod činjenicom da je nadležni državni tužilac, specijalni tužilac predložio izricanje kazne od 20 godina, da je &nbsp;on organizator kriminalne organizacije i da se moglo i očekivati i predvidjeti da je postojala mogućnost da se izrekne zatorska kazna", naglasio je Radović u emisiji "Načisto" na TV Vijesti.
Toga dana policija je zatajila, ocijenio je predsjednik Višeg suda.
Radović je rekao i da nijesu tačni navodi direktora Uprave policije da zabrana napuštanja stana kao mjera nadzora nije kućni pritvor.
"Apsolutno je kućni pritvor. Ono se u teoriji naziva kućnim pritvorom, kolokvijalno se naziva kućnim pritvorom i u praksi Evropskog suda pravde u Strazburu naziva se kućnim pritvorom. A zašto je to kućni pritvor? Zato što je odredbom člana 51 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore propisano da se i vrijeme provedeno za vrijeme mjere nadzora zabrana napuštanja stana, kao i svako drugo lišenje slobode, uračunava u zatvorsku kaznu. Dakle, Milošu Medenici za slučaj pravosnažnosti ove presude kojom je oglašen krivim na kaznu zatvora od 10 godina, u tu zatvorsku kaznu uračunavalo bi se i vrijeme provedeno u pritvoru &nbsp;kao i vrijeme provedeno na izvršenju ove mjere nadzora zabrana napuštanja stana od 25. oktobra 2025. godine do 28. januara 2026. godine", pojasnio je Radović.
Šćepanović je citirao zakon i rekao:
"Policija da je ovo lice (Medenicu) pronašla ispred zgrade ne može da ga &nbsp;liši slbode jer je članu 175 stav 1 ZKP istekao pritvor tri godine. Ne bi ga mogli uhapsiti".
Nakon ovoga, Radović je rekao Šćepanoviću da je sve pomiješao i da bi mu "zabranio da tumači pravne norme".
"On je toliko toga pomiješao da je to nevjerovatno... Policija ima ovlašćenja da ga vrati u stan... Mislite da su vam argumenti jači ako vičete, ako dižete ton. Znate li što je ciljno ili teleološko tumačenje... Sve dok vi budete tumačili pravo, vrlo će opasno biti", naglasio je Radović.

Tag: rad

Ekonomska tajna bogatih zemalja: Manje rada, više novca

Nakon kratkog prekida rada platforme Iks, Mask najavio da će se fokusirati na svoje poslove

Unutrašnja kontrola analizirala pritužbe građana na rad policajaca, utvrđeni propusti u radu

Pobjeda i poraz Budućnosti na pripremama u Španiji

Tramp: SAD i Rusija treba da rade na novom sporazumu o nuklearnom naoružanju

Crnogorski jedriličari finalne regate

Radović Šćepanoviću: Sve ste pomiješali, dok vi budete tumačili pravo - opasno će biti

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO