<p>Popularna izreka kaže da čovjek ne bi trebalo da živi da bi radio, već da radi da bi živio. Osim što je za većinu ljudi u moderno vrijeme egzistencijalna, mnogi psiholozi smatraju da je potreba za radom svojstvena ljudskoj prirodi, piše Euronews, a prenosi RTCG.</p>
<p>Društvo počiva na radu jer je to temelj za ostvarivanje materijalnog napretka i rasta kvaliteta života. Najbogatije države su one koje su oplemenile ljudski rad ili, ekonomskim rečnikom, povećale kvalitet ljudskog kapitala, što im često omogućuje da i bez obilja prirodnih sirovina na svojoj teritoriji stvaraju i održavaju najbogatije ekonomije na svijetu.</p>
<p>Međutim, ljudi zahtjevaju i aktivnosti koje ne podrazumijevaju rad. To ne znači da ništa osim rada nije produktivno ili ekonomski i društveno korisno. Upravo suprotno – briga za djecu, volontiranje, potrošnja te održavanje društvenih i porodičnih odnosa neke su od aktivnosti koje stvaraju veliku dodatnu vrijednost u društvu, a da nisu rad. Iz toga proizlazi da manje vremena utrošenog na rad ostavlja više vremena za slobodne, ali društveno i individualno jako vrijedne aktivnosti.</p>
<p>Rad je ipak nužnost koja se ne može ignorisati. Zadovoljavanje primarnih ljudskih potreba, poput hrane, kuće, odjeće i obuće uveliko zavisi od materijalnih mogućnosti koje proizilaze iz rada.</p>
<p>Bitan je balans između rada i slobodnog vremena, a idealno maksimizovanje vrijednosti rada da bi se minimizovala potreba za potrošenim vremenom na njega. U suštini se postavlja pitanje kako raditi što manje, a imati što više koristi od rada. Glavni je način za to na većem nivou da se država sve više ekonomski razvije. Jednostavno rečeno, stanovnici bogatijih država rade manje nego stanovnici siromašnih država. Kako to?</p>
<p><b>Najmanje sati nedjeljno odrade stanovnici Holandije</b></p>
<p>Ne mora da se posmatra globalna slika da bi se došlo do zaključka da je ekonomski razvoj najbolji put za ostvarivanje manje potrebe za radom. To se vidi već na nivou Evrope. Na zapadu Evrope se samo u jednoj državi radi više od 37 sati nedjeljno, Portugalu (37,5 sati). Najmanje sati nedjeljno odrade stanovnici Holandije, tek 32,1 sat. Manje od 34 sata nedjeljno radi se još u Njemačkoj (33,9 sati), Austriji (33,9 sati), Danskoj (33,9 sati) i Norveškoj (33,7 sati).</p>
<p>Na istoku Evrope radi se između 37 i 43,1 sat nedjeljno, s izuzetkom Estonije (36,5 sati). Najdužu satnicu u nedjelji odrade stanovnici Turske (43,1 sata), Srbije (41,3 sata) i Grčke (39,8 sati). U Sloveniji se nedjeljno radi 38 sati, a u Hrvatskoj 37,8 sati. Već je na prvi pogled vidljivo kako postoji negativna korelacija između visine BDP-a po stanovniku i prosječnog broja radnih sati nedjeljno. Okvirno, što je država više razvijena, to njeni građani nedjeljno rade manji broj sati.</p>
<p><b>U Adria regionu radi se sve manje</b></p>
<p>Ne radi se samo o zakonitosti koja postoji kada se države upoređuju međusobno nego i za svaku državu pojedinačno važi da što se više ekonomski razvija, to njeno stanovništvo manje radi. Prošle godine su zaposleni između 20 i 64 godine u Hrvatskoj radili 0,5 sati nedeljno manje nego 2015. To je još uvijek iznad prosjeka EU, u kojem je prosječni broj nedjeljnih radnih sati pao sa 36,9 2015. na 36 2024.</p>
<p>Još veći pad u tom razdoblju zabilježile su Slovenija i Srbija, sa 39 na 38, odnosno s 42,3 sata na 41,3 sata. Iako su podaci nepotpuni, BiH, Sjeverna Makedonija i Crna Gora bilježe sličan trend. Ekonomski rast dovodi do smanjenja broja nedjeljnih stvarnih radnih sati.</p>
<p><b>Siromašni moraju da rade mnogo više od bogatih</b></p>
<p>Podaci OECD-a dokazuju pravilo da siromašniji više rade od bogatih, na globalnom nivou. Od država za koje organizacija prikuplja podatke, najviše stvarnih radnih sati odrade zaposleni u Peruu, Meksiku i Kostariki, njih više od dvije hiljade.</p>
<p>S duge strane, u bogatim državama Evrope, poput Njemačke, Danske, Holandije, Norveške, Švedske, Francuske itd. radi se manje od 1,6 hiljada sati godišnje. Ipak, ne zavisi sve isključivo od visine standarda. Postoje države koje delimično iskaču, tj. rade neobično mnogo s obzirom na nivo ekonomskog razvoja, poput SAD sa 1.799 radnih sati godišnje i Južne Koreje sa 1.872 radna sata godišnje.</p>
<p>Međutim, okvirno pravilo da što je država razvijenija i bogatija, to stanovništvo radi manji broj radnih sati godišnje jako je čvrsto. Primjera radi, iako zaposleni u SAD rade neobično dugo za nivo dostignutog standarda, to je ipak 453 sata manje nego radnici Perua i 498 sati manje od radnika u Kolumbiji.</p>
<p>U cijeloj evidenciji OECD-a postoji samo jedna država u kojoj se 2023. radilo više radnih sati godišnje nego 2010. godine, Velika Britanija. U svim ostalim državama radilo se manje, te je prosječno na nivou cijelog OECD-a broj godišnjih radnih sati pao sa 1.797 2010. na 1.742 2023.</p>
<p>U Hrvatskoj je 2010. prosječni godišnji broj stvarnih radnih sati iznosio 1.942, a 2023. 1.837 sata, a u Sloveniji je prosječni radnik između 20 i 64 godine radio 1.680 stvarnih radnih sati, što je smanjeno na 1.616 sati do 2023.
Raditi kvalitetno, a ne dugo.</p>
<p>Bogatije države mogu da priušte da im stanovništvo radi manje sati i bez obzira na to zadrže visoki standard zato što su im radnici produktivniji nego u siromašnim državama. To je djelimično rezultat “kvalitetnije” radne snage, koja je obrazovanija, kvalifikovanija, zdravija i upotrebljava bolje poslovne procese.</p>
<p>Drugi uzrok je razlika u tipu industrija koje postoje u određenoj državi. Bogatije države imaju kompleksnije industrije koje ostvaruju veću dodatu vrijednost po radniku, kapitalno su intenzivnije (siromašne države oslanjaju se na radno intenzivnu industriju) i generalno su profitabilnije.</p>
<p>Radi se o međuzavisnosti. Industrije visoke dodatne vrijednosti zahtijevaju visokokvalifikovanu radnu snagu, visoka kapitalna opremljenost omogućuje radu veću produktivnost, a sam kapital zahtijeva obrazovanu radnu snagu da bi se mogao efikasno upotrebljavati. Na primjer, mašina koja se koristi u proizvodnji robe visoke dodate vrijednosti ne može biti korišćena ako nema kvalifikovane radne snage u državi.</p>
<p>Zbog toga u državama poput Irske, Norveške, Danske, Belgije i Švajcarske mogu nedjeljno i godišnje raditi manji broj sati, a svejedno da stvore daleko veću vrijednost od radnika u manje razvijenim državama koji vremenski rade mnogo više.</p>
<p>Važne su i institucije, formalne i neformalne. Bogate države imaju zajedničke karakteristike kao što su visoko ulaganje u istraživanje i razvoj, uspješne obrazovne institucije, efikasan pravosudni aparat, niske stope kriminala i korupcije te efikasno zdravstvo. Postoji i snažna pozitivna korelacija između ekonomskih sloboda tog nivoa ekonomskog prosperiteta u državama u smjeru da u bogatijim državama postoje veće ekonomske slobode.</p>
<p>Produktivnost po satu rada u Bugarskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Poljskoj, Mađarskoj, Letoniji, Portugalu i Rumuniji se 2023. kretala između 40 i 60 dolara po satu rada, dok je u SAD, Danskoj, Švajcarskoj, Belgiji, Luksemburgu, Norveškoj i Irskoj bila između 90 i 150 dolara.</p>
<p><b>‘Nova Evropa’ sustiže ‘Staru Evropu’</b></p>
<p>U cijeloj EU produktivnost raste jako sporo posljednjih godina, prije svega zbog sporog rasta produktivnosti u velikim bogatim državama poput Njemačke, Italije i Francuske. Razvijene države svijeta se već decenijama muče s problemom sporog rasta produktivnosti, uprkos digitalizaciji, automatizaciji, robotizaciji i sličnim procesima koji su revolucionirali modernu ekonomiju. No države tzv. “Nove Evrope”, među kojima je i Hrvatska, ostvaruju bolji rast produktivnosti.</p>
<p>Prošle godine je produktivnost po satu rada u Hrvatskoj bila 16,85 odsto veća nego 2020. godini, u Srbiji 18,26 odsto veća, Bugarskoj 12,57 odsto veća, a Poljskoj 11,93 odsto veća. Na nivou cijelog EU je u posmatranom periodu praktički bila nepromenjena.</p>
<p><b>Oni koji žele da rade manje prvo moraju postati bogatiji</b></p>
<p>Kako bi se moglo manje raditi, treba se prvo ekonomski razviti i obogatiti. Koristi od ekonomskog napretka dvostruke su: povećavaju se realne plate i raste standard građana, a istovremeno se može raditi sve manje, što ostavlja više vremena za druge aktivnosti, kao što su volontiranje, briga o djeci, druženje, dodatno obrazovanje i sl.</p>
<p>Odrediti cilj lako je, sve države žele ekonomski napredak. Kako stići do tog cilja na najefikasniji mogući način teško je pitanje. Povećavanjem produktivnosti rada, svakako, ali koje politike i alate koristiti kako bi se to ostvarilo? Kvalitet odgovora na to pitanje stvara razlike u ekonomskim sudbinama država.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ekonomska tajna bogatih zemalja: Manje rada, više novca

<p>Društvena mreža Iks (X) danas je od 13.00 časova po srednjeevropskom vremenu imala dvostruki čas prekida rada, zbog čega je njen izvršni direktor <b>Ilon Mask</b> (Elon Musk) rekao da će se ponovo fokusirati na vođenje poslovanja.</p>
<p>Milijarder ima gust raspored, jer pored vođenja društvene mreže Iks, programa veštačke inteligencije xAI, kao i proizvodnje električnih automobila Tesla i raketa Spejs Eks (SpaceX), Mask je već nekoliko mjeseci u velikoj mjeri uključen u administraciju američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump).</p>
<p>Tramp je povjerio Masku zadatak da drastično smanji federalne troškove američke administracije, a preduzetnik rođen u Južnoj Africi bio je veoma istaknut tokom prvih nedjelja drugog Trampovog predsjedničkog mandata.</p>
<p>Međutim, nedavno je „nestao sa radara“.</p>
<p>Mask je poslije prekida rada Iksa napisao da se vraća poslu, 24 sata dnevno i sedam dana u nedjelji, sa spavanjem u konferencijskim salama ili u fabrici.</p>
<p>„Moram biti veoma fokusiran na Iks/xAI i Teslu, jer imamo kritične tehnologije koje treba da primijenimo. Kao što pokazuju problemi sa Iks-a ove nedjelje, potrebno je napraviti velika operativna poboljšanja“, napisao je Mask.</p>
<p>Društvena mreža je ponovo proradila oko 15.00 časova.</p>
<p>Što se tiče njegove uloge u Trampovoj administraciji, Mask je početkom maja priznao da njegova velika kampanja za smanjenje američke federalne potrošnje, koju je pokrenula Komisija za efikasnost vlade (DOGE), nije u potpunosti ostvarila svoje početne ciljeve, uprkos hiljadama otpuštanja državnih službenika i drastičnim smanjenjima budžeta.</p>

Nakon kratkog prekida rada platforme Iks, Mask najavio da će se fokusirati na svoje poslove

<p>Službenici Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije tokom februara 2025. godine sproveli su 15 provjera zakonitosti rada svojih kolega.</p>
<p>U sedam slučajeva otkrivene su nepravilnosti koje su dovele do pokretanja disciplinskih i potencijalno krivičnih postupaka protiv više policijskih službenika.&nbsp;</p>
<p>Takođe, analizirane su i četiri građanske pritužbe, od kojih su dvije rezultirale konkretnim mjerama, navodi RTCG.</p>
<p>U dva slučaja, u postupcima unutrašnje kontrole utvrđeni su izvjesni propusti u radu i postupanju policijskih službenika, usljed čega su u jednom slučaju spisi predmeta sačinjeni u postupku unutrašnje kontrole dostvljeni Etičkom odboru na ocjenu etičnosti postupanja dva policijska službenika.</p>
<p>- U preostala dva slučaja u postupcima unutrašnje kontrole nijesu utvrđene činjenice i dokazi koji bi ukazivali na postojanje elemenata disiplinske ili druge odgovornosti u preduzimanju službenih radnji od strane policijskih službenika u predmetnim slučajevima - stoji u saopštenju Odjeljenja za unutrašnju kontrolu.</p>

Unutrašnja kontrola analizirala pritužbe građana na rad policajaca, utvrđeni propusti u radu

<p>Privredna komora Crne Gore je u čast proizvođača nagrađenih na 92. Međunarodnom sajmu poljoprivrede u Novom Sadu organizovala svečanost, sa lkoje je poslata poruka da razvoj poljoprivrede mora da ostane jedan od strateških prioriteta crnogorske ekonomije.</p>
<p>- Okupljeni predstavnici državnih institucija, diplomatskog kora i poslovne zajednice svjedočili su snazi domaće proizvodnje i inovacija koje naši proizvođači uspješno plasiraju na regionalnom i međunarodnom tržištu- poručili su iz PKCG.</p>
<p>Tokom svečanosti, kako pojašnjavaju iz Privredne komore, istaknuti su uspjeh laureata prestižnih priznanja i važnost crnogorske poljoprivrede i prehrambene industrije za cjelokupnu ekonomiju.</p>
<p>- Podsjećamo, na prestižnom Novosadskom sajmu naši proizvođači postigli su jedan od najboljih rezultata u posljednjih nekoliko godina, osvojivši ukupno 200 medalja i priznanja. Posebno se ističu dva velika šampionska pehara, tri srebrna pehara za vrlo visoki kvalitet proizvoda, 17 priznanja stručnog žirija sajma, 119 zlatnih medalja, među kojima 19 velikih, kao i titulu „Šampion kvaliteta“ za sedam proizvoda u svojim kategorijama. Osvojene su i 42 srebrne i 10 bronzanih medalja- navode iz PKCG.</p>
<p>Predsjednica Privredne komore, <b>Nina Drakić</b>, istakla je značaj ovih priznanja.</p>
<p>- Ova priznanja su nagrade za predani rad i posvećnost naših proizvođača i prerađivača mlijeka i mesa, vinara, pčelara, proizvođača alkoholnih pića, maslinovog ulja, konditorskih proizvoda, žita i mnogih drugih, te potvrda da se crnogorski prehrambeni proizvodi cijene i prepoznaju kao kvalitetni. Upravo zbog toga od izuzetne važnosti je da kontinuirano i snažnije promovišemo domaće proizvode, posebno one prepoznatljivih karakteristika, kakvi su organski i sa geografskim oznakama, i koji se s razlogom smatraju visokokvalitetni- kazala je Drakić.</p>
<p>Prema njenim riječima, jasno je da je kvalitet ključni faktor naše konkurentnosti i mora ostati temelj poljoprivredne proizvodnje u Crnoj Gori.</p>
<p>&nbsp;- Razvoj poljoprivrede mora ostati jedan od strateških prioriteta crnogorske ekonomije. To podrazumijeva povećanje izdvajanja za Agrobudžet, jer ulaganje u poljoprivredu je investiranje u našu održivu budućnost. Uz to, treba da iskoristimo značajna sredstva podrške Evropske unije za modernizaciju proizvodnje, primjenu savremenih standarda i ispunjenje zahtjeva tržišta- kazala je Drakić.</p>
<p>&nbsp;Dodala je i &nbsp;da Komora ostaje partner i podrška na tom putu.&nbsp;</p>
<p>- Dragi proizvođači, nadam se da će naša naredna destinacija za uspjeh biti neki od sajmova u zemljama Evropske unije. To je naš zajednički cilj i, uvjerena sam, budućnost koja nas očekuje- riječi su predsjednice Privredne komore.</p>
<p>Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede <b>Vladimir Joković</b> smatra da je uspjeh na Međunarodnom sajmu poljoprivrede dokaz kvaliteta naših proizvoda, ali i potvrda rada, predanosti i znanja ljudi koji stoje iza njih.</p>
<p>- Ovo priznanje međunarodne stručne javnosti daje nam dodatni motiv, ali i obavezu da nastavimo ulagati u razvoj sela, modernizaciju proizvodnje, edukaciju poljoprivrednika i promociju domaćih proizvoda – jer Crna Gora ima šta da ponudi- kazao je ministar Joković.</p>
<p>On se zahvalio Privrednoj komori na kontinuiranoj podršci crnogorskim privrednicima.&nbsp;</p>
<p>- Neka ovaj uspjeh bude podsticaj i inspiracija svima nama da nastavimo još snažnije. Ministarstvo poljoprivrede će ostati vaš partner, saveznik i podrška na tom putu- poručio je ministar.</p>
<p>U ime nagrađenih, Privrednoj komori i resornom ministarstvu je zahvalio <b>Milutin Đuranović</b>, suvlasnik kompanije Šimšić Montmilk. Istakao je da uspjeh na manifestaciji sa dugom tradicijom nije slučajan, već rezultat predanog rada i kvaliteta koji crnogorska proizvodnja nudi.</p>
<p>&nbsp;- Kada dođete iz jedne male sredine na sajam koji ima tradiciju dugu 92 godine – najdužu u regionu – i osvojite brojna priznanja, ništa nije slučajno- rekao je on.&nbsp;</p>
<p>Govoreći o izazovima u sektoru, Đuranović je naglasio potrebu za sistemskom podrškom i strateškim pristupom.</p>
<p>- Održive poljoprivrede nema bez jasne budžetske podrške, a na poljoprivrednom tržištu nema liberalne ekonomije. Ono što Crnu Goru zaista odlikuje i drži prepoznatljivom u sektoru prerade jeste kvalitet. Upravo zahvaljujući tome, osvojili smo brojne medalje i pehare'- kazao je on i poručio je da se poljoprivreda ne smije zanemarivati, jer hranu moramo proizvoditi, posebno zdravu, a život postaje sve skuplji, te da to treba da bude glavna misija. Top of FormBottom of Form</p>
<p>Posebnu zahvalnost uputio je Privrednoj komori Crne Gore i Ministarstvu poljoprivrede na finansijskoj podršci i kontinuiranoj kampanji za promociju domaćih proizvoda, uz poziv institucijama da nastave sa afirmacijom ideje ,,Kupujmo domaće''.</p>

PKCG: Razvoj poljoprivrede mora ostati jedan od strateških prioriteta crnogorske ekonomije

<p>Skijalište Žarski na Bjelasici – nekada simbol razvoja i nade za sjever Crne Gore, danas je ruglo nesposobnosti, nemara i otvorene sabotaže i propada zahvaljujući nemaru i nestručnosti lokalnih vlasti, upozorili su iz Stranke evropskog progresa.</p>
<p>- Otkad je došla na vlast ova zlonamjerna i nestručna garnitura, radovi su zaustavljeni, projekat je ugašen, a oprema – koja je godinama planski nabavljana i postavljana – prepuštena krađi, vandalizmu i propadanju- navode iz SEP-a.</p>
<p>Žičara koja je već postavljena, temelji bazne stanice, put koji je izgrađen, pojašnjavaju iz SEP-a, &nbsp;danas su samo nijemi svjedoci jednog od najgorih primjera kako se uništava budućnost jednog grada.</p>
<p>- Polomljena i raznesena oprema. Milionske investicije bačene niz liticu partijskih osvetoljubivosti. Građani Mojkovca su gledali kako se san o modernom turističkom centru pretvara u pustoš, dok institucije ćute, a odgovorni peru ruke- poručili su iz SEP-a.</p>
<p>Stranka evropskog progresa upitala je lokalne i državne vlasti ko je odgovoran za krađu i uništavanje državne imovine.</p>
<p>- Zašto niko nije procesuiran? Zašto se ćuti dok Mojkovac ponovo tjeraju u siromaštvo i zaborav? Dosta je bilo! SEP traži hitnu istragu, reviziju projekta i odgovornost svih koji su svojim nečinjenjem dozvolili da se opljačka ono što je godinama građeno- ističe se u saopštenju ove partije.</p>
<p>Iz Stranke evropskog progresa poručili su da građani Mojkovca zaslužuju razvoj, a ne odmazdu, te da aaslužuju posao, a ne prazna obećanja.</p>

SEP: Zločin protiv Mojkovca, vlast dozvoljava krađu i propadanje Ski-centra Žarski

<p>Dok mi je dragi prijatelj cinično predlagao da diogenovski nabavim fenjer i krenem u potragu za Srbima u Crnoj Gori koji ovih dana osjećaju stid, intelektualno i nacionalno poniženje, ošamareni činjenicom da su, u skarednoj trinaestojulskoj mobilizaciji srpstva primat dobile individue kojima je osnovna stvaralačka osobenost necivilizovani antiintelektualizam, beznadežno umotan u pseudo umjetničku formu, a najveći kreativni domašaj ozloglašena sprega starosvatovskog mudrovanja i vjetrenja, nijesam odustajao od te, kako on reče, zaludnje samoobmane, vjerujući da ipak postoje i da će se oglasiti - prije ili kasnije.</p>
<p>Nemoćan da se oduprem utisku da je dodjela prestižne nagrade svedena na počasni tretman u seoskom okupljanju oko rakijskog kazana, gdje, ako mene pitate, i rakiju - a i kazan – &nbsp;ni krive ni dužne uvodimo u kontekst koji ne zaslužuju, ipak sam istrajavao u nadi da će se pojaviti makar neko ko će reagovati na ovo nacionalno poniženje i javno reći da se radi o blamaži koja za Srbe u Crnoj Gori predstavlja crvenu liniju i - pa neka bude i uz bre – odlučno i hrabro podviknuti: e sad je dosta. I evo, još tvrdoglavo čekam, spreman da istrajavam i dalje, iako me ovaj moj prijatelj svakoga jutra ironično propituje: ima li što novo?</p>
<p>Nije zato samo tema što je sve Andrija Mandić, nedostojni predsjednik Parlamenta, spreman da priredi Crnoj Gori i svemu crnogorskom, dok, raščerečen ličnim strahovima i preuzetim obavezama, efikasnije od bilo kojeg tužioca, ipak, skoro pa dnevno, izvodi dokaze koji upućuju na ono što je oduvijek bilo jasno - u Crnoj Gori je na djelu permanentni državni udar.</p>
<p>Ne manje važno je postaviti pitanje do kada će se Andrija Mandić, uz asistenciju postavgustovskih političkih struktura, izrugivati &nbsp;sa srpskim korpusom u Crnoj Gori - dakle svima onima koji su te večeri bili svjesni poniženja, a ipak su otćutali, vjerujući da ih i ova nacionalistička kič parada štiti od zlih Crnogoraca, koji bi da im uzurpiraju njihovo poimanje Crne Gore, što god to značilo. &nbsp;</p>
<p>Tačku na zločin, učinjen te večeri prema svojoj državi i građanima, stavila je ostrašćena partijsko- bezbjednosna kamarila u nastajanju, koju zloslutno formira i nad njom gazduje Aleksa Bečić. Nasrćući policijskim kordonima i hemijskim sredstvima na okupljene građane, koji su u malom broju i bez objektivne mogućnosti da ugroze ovo brukanja Crne Gore, željeli skrenuti pažnju da je u toku realizacija necivilizovanog blaćenja najvažnijih državnih &nbsp;tekovina, dokazali su što je osnovni cilj zakonski neutemeljenog, a populistički zvučnog vetinga Alekse Bečića. Naravno, tako je očigledno da je u toku stvaranje lojalističke bezbjednosne strukture, homogenizovane da bude efikasna logistika projektima svojevrsne implozije naše države i društva, koja se sve intenzivnije očituje u nazadnim, antidržavnim i građanski neosviještenim istupima lojalista Aleksandra Vučića, formatiranim da kapilarnim političkim prisustvom realizuju najodvratnije agende. Šta se tu još može dodati posle večeri u kojoj smo svjedočili državnom poniženju u kojem su naše najznačajnije priznanje – Trinaestojulsku nagradu – primitivno, i bez elementarne svijesti o posljedicama, dodijelili parolašima i provincijalnim dangubama, pretvarajući je u još jedno sredstvo kojim se nagovještava etnofederalizacija Crne Gore. I sve to pod patronatom jedne od najvažnijih državnih adresa.</p>
<p>Ovaj bljutavi pokušaj sahrane temeljnih vrijednosti države Crne Gore je svojevrsna pokazna vježba stvarnih ciljeva ove bratije, neuvjerljivo relativizovana jasno čitljivim batrganjem Andrije Mandića i nesrećnih laureata, svjesnih potrebe da se pred međunarodnim svjedocima predstave kao pomiritelji, kojih uzgred budi rečeno nije bilo ni u tragovima, ako zanemarimo ambasadora Republike Srbije, kome je taj kontekst, bio i ostao, apsolutno nepotreban. To jadno i neiskreno dodvoravanje nije moglo sakriti njihove prave ciljeve.</p>
<p>Pogotovo to nije moglo očigledno odsustvo državnog vrha, koji je, u duhu već preuzetih obaveza, izbjegao, čak i za njih, blamantno učešće u besprizornom omalovažavanju najznačajnije državne nagrade. Vjerujem da je to odsustvo bilo više rezultat običnog političkog kalkulanstva, nego li neslaganje sa estetskim posrnućem, nacionalnim hegemonizmom i brutalnim revizionizmom koji smo vidjeli na djelu, pod strogim okom srpskog klera iz prvog reda, koje Mandić, sve da je htio, nije smio da ne uvaži počasnim mjestom u obraćanju prisutnima. Upravo taj izostanak najvažnijih državnih adresa nagovještava unutrašnju konfuziju crnogorske vlasti, a prenijela se i na prijem koji je povodom 13. jula &nbsp;organizovao predsjednik Crne Gore, u čemu, između ostalog, treba tražiti razloge sve težeg i sve očiglednijeg srljanja iskusnog i uobičajeno lukavog Andrije Mandića, dok manirom svog nalogodavca Aleksandra Vučića, nacionalnom homogenizacijom nagovještava u što bi mogla da se pretvori Crna Gora, ako bi se obistinile sve češće, za sada samo špekulacije, da se priprema stanovita promjena u Vladi Crne Gore koja njegovoj politici, a ni njemu lično, ne bi donijela ništa dobro. Strah je izrazitiji jer bi takve okolnosti možda revitalizovale i neka nedovršena pitanja oko državnog udara</p>
<p>E to su strahovi, a znamo da bokser na konopcima može opako da udari. Zato je i prisutna strepnja koju Mandić vješto plasira, dok provocira strpljenje građanske Crne Gore, <i>urbi et orbi</i> šaljući signal da se Crna Gora može pretvoriti u poprište, koje svojim liderstvom i uticajem, poput vučićevski lažnog stabilokrate, pred eventualnim naletima opšteg ekstremizma, jedino mirnim može održati on i njegova politička struktura. Za to vrijeme proizvodnjom kriznog patriotizma i sabornosti, svaka normalnost koja bi došla iz srpskog korpusa u Crnoj Gori, uz asistenciju uslužnih medija Aleksandra Vučića, predstavlja se kao izdajstvo nacionalnih interesa.</p>
<p>Nije realno da u Crnoj Gori nema Srba koji će prepoznati da se njihovom budućnošću igraju najgori među njima, predstavljajuću taj užas od nazadnjaštva kao pravednu i iskrenu borbu za prava navodno ugroženog Srpstva. Upravo suprotno! Ovo je samo i jedino borba za dominaciju političkih kreatura koje ispunjavaju strategiju Aleksandra Vučića, čiji su voljni ili nevoljni taoci i prirepci. Ako je EU cilj da integracijama pacifikuje Zapadni Balkan, to neće učiniti orbanizacijom Crne Gore u kojoj dominira liderstvo Andrije Mandića, pogotovo ne institucionalno - &nbsp;teritorijalnom raspodjelom, dok se &nbsp;od države stvara provizorijum, kojim ne vladaju institucije, već lojalistički i partijski koalicioni ključ.</p>
<p>U nadi da su ovo tako očigledne stvari i da intelektualno i društveno ostvareni Srbi u Crnoj Gori ovo vide i osuđuju, još iščekujem njihov valjan otpor ovom zlu, koje nam svima podjednako donosi nespokoj, bili Srbi, Crnogorci ili neko treći. Pa neka mi se pomenuti prijatelj ruga koliko mu drago. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</p>

Hoće li, konačno, neki Srbin iz Crne Gore reći: ne u moje ime!

<p>Apoteke Montefarma dežuraće tokom praznika - &nbsp;13. jula, Dana državnosti.&nbsp;</p> <p>Raspored se odnosi na dane 14. i 15.07. (ponedjeljak i utorak):</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711100720_3a4e07eace7c90bd2643b62833f57c5774327b0c70d54c058353bc944e938241.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250711100720_3a4e07eace7c90bd2643b62833f57c5774327b0c70d54c058353bc944e938241" data-rendition-name="original" width="717" height="482" loading="lazy" alt="apoteke"> </figure>  <p><br/></p> <p>U nedjelju, 13.07.2025. godine, apoteke će raditi po ustaljenom rasporedu.</p> <p>Građani mogu pronaći detaljnije informacije o apotekama – uključujući adrese, brojeve telefona i radno vrijeme – na zvaničnom sajtu: <a href="https://montefarm.co.me/apoteke/">https://montefarm.co.me/apoteke/</a>&nbsp;</p>

Apoteke Montefarma biće otvorene tokom praznika

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: rad