Uvođenjem školskih uniformi pospješila bi se disciplina, posvjećenost, zajedništvo, ali i smanjila, možda i eliminisala socijalno-ekonomska razlika među učenicima - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, pedagog Radoje Novović.
Prema istraživanju Monstata u Crnoj Gori 20 odsto ljudi ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva, a prema istraživanju UNICEF-a svako treće dijete u Crnoj Gori se nalazi u zoni siromaštva.
Jedan od kriterijuma, kaže Novović, koji kao razlog navode zagovornici uvođenja uniformi u škole je u upravo pospješivanje ravnopravnosti i jednakosti među djecom.
- Uniforme na neki način ublažavaju, ili eleminišu kao problem u odrastanju, u razvijanju samopouzdanja, razvijanju socijalnih vještina kod učenika, modni pritisak, gdje se mora poštovati neki modni trend, a koji sva djeca i njihovi roditelji ne mogu da zadovolje - rekao je Novović.
Vršnjačka grupa ima uticaj, kako navodi, da na nepovoljan način utiče na razvoj svakog pojedinca, pa je i to razlog zašto bi bilo dobro da se uvedu đačke uniforme.&nbsp;
Smatra da je jedan od atributa nesmetanog razvoja djece ambijent koji zadovoljava njihove potrebe, hrana, odjeća i ostale potrepštine.&nbsp;
- Ako mene pitate, volio bih da đaci imaju školske uniforme, jer to na neki način pospješuje vaspitnu ulogu škole. Svi su jednaki, ravnopravni i na neki način se pospješuje disciplina, posvećenost, zajedništvo, pripadnost školi, kao kad su svi u dresovima jednog kluba i na neki način to jeste vaspitna komponenta - zaključio je Novović.
Srednja mješovita škola "25. maj" u Tuzima uvela je uniforme za nastavnike i učenike. To je za njih novi izazov, a sve sa željom da svi budu ravnopravni.&nbsp;
Osim đaka uniforme će nositi i profesori, rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, direktor SMŠ ,,25 maj” Sehad Ljuljanaj.
Renovirana je škola i dvorište, pa su u skladu sa tim, odlučili da disciplinuju prvo nastavnike, jer je prvobitna ideja bila uniforme za nastavnike, a zatim i za učenike.&nbsp;
- Prva ideja je bila da bude uniforma za nastavnike, da uvijek budemo mi primjer tome i nakon toga je školski odbor, jer smo mi imali spremne uniforme od maja za nastavno osoblje, dao prijedlog da isto tako krenu ove školske godine i sa učenicima. To je nova budućnost za nas, novi izazov, da budemo ravnopravni - rekao je Ljuljanaj.
Smatra da uniforma znači disciplinu rada, jer je i zahtjev roditelja da učenici budu u školama, da se pridržavaju pravila i budu svi jednaki.&nbsp;
- Nastavnici će nositi bež i plave mantile, učenici će nositi majice bijele boje, a mogu upotrijebiti i crnu majicu - zaključio je Ljuljanaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Novović: Školske uniforme pospješuju vaspitnu ulogu škole

Emocionalna dimenzija je ključna u radu sa djecom sa teškoćama u razvoju, poručio je pedagog Radoje Novović gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E. Kako ističe, podjednako je važno da se ova djeca osjećaju prihvaćeno i poželjno među svojim vršnjacima, kao i da im se pruži obrazovna podrška u skladu sa njihovim mogućnostima.
- Što se tiče obrazovnog smisla, stalno se trude nastavnici, koliko god je to moguće, da izvuku maksimum iz njih i da im pomognu u okviru njihovih mogućnosti. Znači, standardi su njihove mogućnosti, ne prosječno dijete – fokus je na tome. Različit je tempo napredovanja, pomoći, podrške takvoj djeci, ali bitno je, meni se čini, na toj emocionalnoj ravni da su prihvaćena, da se osjećaju prihvaćeno i poželjno - naglasio je Novović.
U crnogorskim školama trenutno je oko 1.700 učenika sa posebnim obrazovnim potrebama. Novović ističe da je inkluzivno obrazovanje izuzetno važno, jer sva djeca imaju pravo na podršku – ne samo od obrazovnog sistema, već i od društva u cjelini.
- Djeca sa poteškoćama u razvoju treba da motivišu čitavu javnost i društvenu zajednicu da se na pravi način bave tom djecom. Prije 20 godina, kada je krenuo taj proces inkluzije, bio sam malo skeptik. Kada sam studirao u Beogradu, pored mog fakulteta bio je defektološki fakultet, gdje su specijalizovani stručnjaci radili sa tom djecom. Ideja da se u škole uključe djeca s teškoćama, a da nastavnici nijesu osposobljeni, činila mi se upitnom - prisjetio se Novović.
Svoju sumnju je, kaže, prevazišao kroz edukaciju u okviru finskog modela, koji je uključivao četiri modula za rad sa djecom sa teškoćama.
- Tada sam shvatio da je to jako dobro rješenje. Ta djeca kad uđu u svijet odraslih, ne žive u izolovanim sredinama – oni egzistiraju, sarađuju, žive, zadovoljavaju svoje potrebe sa svim ostalim stanovništvom. Kroz školu se, na neki način, pripremaju za takav život. Na kraju krajeva, cilj škole jeste da podrži djecu i da ih sprema za život - kazao je on.
Dodaje da je Crna Gora među najnaprednijim zemljama u regionu kada je riječ o implementaciji inkluzivnog obrazovanja.
- Imamo tradiciju dugu preko 20 godina i zajedno sa Slovencima smo na ovim prostorima među prvima počeli da se bavimo inkluzivnim obrazovanjem - rekao je Novović.
Kao ključni element uspješne inkluzije izdvaja podršku vršnjaka.
- Da se sva djeca osjećaju prihvaćeno, poželjno, da ih prihvate kao drugare, drugarice. Mislim da se tu najviše pomaka napravilo. To je ono što je, na nekoj emocionalnoj ravni, najvažnije – da sebe doživljavaju ravnopravnim sa ostalima, a da im u tome drugari i drugarice pomognu. To je ključna stvar - naglasio je Novović.
Govoreći o osposobljenosti nastavničkog kadra, ističe da je stalna edukacija neophodna.
- Po pitanju edukacije nastavnog kadra – edukacije nikad dovoljno, nikad dosta. Čovjek se čitav život uči, edukuje, usavršava. Inicijalno obrazovanje je samo osnova – sve ostalo je nadogradnja. To je proces koji permanentno traje i treba da traje za svakoga ko želi da nađe svoje pravo mjesto u prosvjetnom životu - zaključio je Novović.

Novović: Djeca sa teškoćama u razvoju moraju da se osjećaju prihvaćeno i poželjno među vršnjacima

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta, Uvaženi Okrivljeni, Dragi konsultantu, Da Vam poželim mir, ljubav i slogu, da ste mi dobro i zdravo, pa da pišemo. Da ne bih objašnjavala đe sam, šta sam, što me nije bilo taj zeman, evo da podastrem fotografiju što je meni napravio moj drug Čajo. E pa, kao što se može vidjeti, bila sam đe sam bila. Ali, eto me, čim vrijeme dozvoli, na mojoj klupi u takozvanom “simpozijumu skulptura”, da zapalim cigar duvana I misaono se posvetim problemima smisla I besmisla. Samo da napomenem - đe god sam bila, svuda sam vas pominjala. I Vas i Borisa. Samo biranim riječima. Normalno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109120152_1d2c6bab9e8c5cd758b311cfd9125de0c0e6d288124996eff458e1764c10953b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260109120152_1d2c6bab9e8c5cd758b311cfd9125de0c0e6d288124996eff458e1764c10953b" data-rendition-name="original" width="667" height="297" loading="lazy" alt="Tanja Š ilustracija"> </figure>  Ali, da ne gubimo vrijeme na stvari koje se podrazumijevaju, evo da odmah krenemo u problematiku. Čujem, a nije mi milo, opet Vas prozivaju zbog nekih aranžiranih angažmana. Kažu da ste imali neki konsultantski ugovor sa Ministarstvom sporta I mladih još 2024. godine? I da je, po tom ugovoru, Vaš glavni zadatak bio da podižete svijest. Kod dječice. Nešto kao kako je sport važan, kako bi bilo dobro da se bave sportskim aktivnostima i tako to i tome slično… Ne sumnjam da je ministar Šćekić bio vođen isključivo profesionalnim motivima, pa je Vama povjerio tako kompleksan zadatak. Vjerujem i da je uticalo to što ste u ovih nekoliko godina mnogo uradili na podizanju svijesti u RTCG. Toliko ste je podigli, da je to sad skoro izjednačeno sa stanjem nesvijesti. Evo, ne znam, ali skoro sam sigurna da ste kao svaki dokazani naučni pregalac kome je dobro poznata metodologija naučnog istraživanja, radili i malo na terenu. Recimo propitivali ste dječicu: “ Misliš li da je bolje za tvoje zdravlje da se malo igraš loptom, nego da se razvlačiš po krevetu kao mrtvo puvalo?” I jadno dijete, šta će, još kad ga pogledate onako začuđeno odmah zaokruži da je bolje da ne bude mrtvo puvalo. Normalno. I, Vi tako, sakupiste te đečurlije, jedno sedam-osam, što rodbine što prijatelja, propitaste ih i oni jadni nemaju kud nego svi izaberu opciju da je bolje da trče za loptom. A jedva pletu putem koliko su smoreni i boli ih uvo za podizanje svijesti. Ali, ne znaju oni šta je profesionalac. Vi tu odmah donesete zaključak da su na terenu zabrinjavajući rezultati i da pod hitno mora da se donese Akcioni plan o podizanju svijesti. Kažete Vi to Šćekiću, a on veli: “Pušti, Veso bogati, nijesam ja mislio to nešto preozbiljno da bude. Šta znaju đeca, bogami ne znam ni imaju li svijest”.&nbsp; To kaže Šćekić. E, sad… Šćekić, kako se priča, nema baš taj kontinuitet u učenju, pa se kod Vas odmah probudi inat naučnika i krenuste u naučno sagorijevanje – Ili ćete dići svijest ili dižete ruke od nauke. Nemam trenutno baš sve egzaktne podatke, ali mislim da je na početku projekta đečija svijest o značaju sporta, kod njih sedmoro, bila 0, 5, a nakon uspješno sprovedenog rada podignuta je na 3,7… nečega. Ovaj jedan ispitanik se nešto koprcao, tako da su njegovi odgovori stavljeni u rubriku standardna devijacija. I, sad, nakon tako blistavog rezultata, neko se usuđuje da pita kako i zašto ste baš Vi dobili da radite taj projekat?! No, dobro, nećemo ništa da prejudiciramo, da sačekamo da rezultati ovog naučnog rada budu objavljeni u nekom prestižnom znanstvenom časopisu. Imate Vi iskustva, vazda može da se “nabere” tih trideset I nešto strana teksta. Ako me razumijete šta hoću da kažem?! E, sad, moram da Vas pitam, jeste li zapazili koliko je bila dirljiva Bobijeva poruka đe nam opisuje kako je samo proviđenje u pitanju pa je vidio sebe na arhivskom snimku iz 1977. godine? Ja lično mislim da je u pitanju samo čudo. Zamislite! Kako je to skoro pa nezamislivo da danas, neko ko ima oko 5 decenija, vidi sebe iz perioda kad je imao 5-6 godina?! Evo, meni i sad suze oči. Ne mogu da se kontrolišem. Uz arhivski snimak iz 1977. godine na kojem se vide dječica iz podgoričkog vrtića I naglašena novogodišnja atmosfera, naš dragi Raonić na Fejsbuku je objavio: “ Skoro pola vijeka kasnije, gledam sebe u vrtiću i to iz TV arhive koju danas digitalizujemo. Vrijeme čudno radi: ono malog mene sačuvalo na traci, a ja sada čuvam njega digitalnog. Nadam se da me prepoznajete na snimku”. Pa, drago sudstvo i tužilaštvo, šta poslije ovog reći?! Imate li srca i dokaznog materijala da ga maknete sa direktorskog mjesta? Kud ćete čvršći dokaz od ovog da on treba da ostane tu đe jeste? Znači, još 1977. godine, kad je sačinjen snimak na kojem je i mali Bobi, bilo je potpuno jasno da će doći dan kad će taj takoreći Mesija, zasjesti u fotelju Generalnog direktora RTCG da čuva ono što se sačuvati mora! Jer, kad malo razmislimo, potpuno je logično i sa aspekta proročanstva nedvojbeno da neko ko se pojavi u arhivskom tv snimku treba da obnaša i neku funkciju u kući koja je taj snimak napravila! Kako drugačije. Nema veze što taj neko do skoro nije imao pojma šta je arhivski materijal, niti ima veze to što je odmah počistio koleginicu koja je oformila Programski TV Arhiv i sačuvala to silno televizijsko blago. Koga briga. Bitno je proviđenje iz 1977. I to je zid - beton. Dakle, mali Bobi je na snimku od prije pedeset godina i to je apsolutno pouzdan znak da treba da ostane na mjestu Generalnog. Je li to tako tumačimo? S tim u vezi imam jedno pitanjce. Kako tretiramo još jedno mirakolo? Evo, recimo ja. Na arhivskom sam snimku iz 1972. godine. Kao đak prvak. Šta radimo u mom konkretnom slučaju? Biću Generalni?! Ipak, ovaj snimak đe sam ja je stariji. I, samo još nešto da Vas pitam. Pošto ste Vi dobro sa crkvenim menadžmentom zanima me kako da se ponašamo u narečenoj situaciji. Naime, jedan od dvojice mitropolita Crkve Srbije u Crnoj Gori gospodin Joanikije pozvao je, uoči Božića, građanstvo da se izgrli. E, sad… Vi znate da ja pomno pratim šta kažu naši dragi oci, ali imam nekih dilema u vezi s ovim pozivom. Pa, ne znam, da li ovo grljenje ima neki koncept ili ko koga dohvati? Mislim, nije mi svejedno. Grlim koga hoću ili postoji neki raspored? To mi nije najjasnije. Šta ako mi dopadne da grlim nekog popa ili Vas I Bobija? Naime, posljednji put kad sam bila okružena većom koncentracijom ljudi u mantijama, bila sam u golemom problemu. Jedan dragi sveštenik htio je da me zvekne posred glave, drugi me nazvao svinjom, a treći mi je saopštio da sam, što se Crkve tiče, persona non grata. Vas i Bobija da ne pominjem. Šta ste mi vas dvojica zakuvali, ne bi trebalo mašicama da vas taknem. Stoga, voljela bih neko jasno uputstvo da dobijem. Ako nije problem. Uostalom, čije upute mi slijedimo? Ni to mi nije jasno. Slušamo Joanikija ili Metodija? Koga više volimo? I, da ne zaboravim, čula sam, a ne znam je li tačno: Ovi iz Radija Svetigora žale se da ste im prepisali programsku šemu za božićne praznike. Ma, je li moguće?! Neka Vam Bog podari mudrost I strpljenje, blagodarim. Tanja Šuković, djelatnica Javnog servisa

Podizanje svijesti i ostale misterije

Podkast „Evropska praksa za razvoj sporta u Crnoj Gori“, Mreže za evropske politike MASTER, od sada možete pratiti i na Televiziji E, petkom od 15:05 sati.
Serijal donosi inspirativne priče sportista koji su, vođeni vjerom u sebe, disciplinom i ljubavlju prema sportu, gradili svoj put od prvih treninga do velikih snova. To su priče o upornosti, odricanju i snazi duha koje motivišu mlade generacije da istraju na svom putu.
U jednoj od novih epizoda gledaoci će imati priliku da upoznaju Ninu Ramusović, mladu rukometašicu čiji je sportski put počeo iz čiste ljubavi prema igri. Iako dolazi iz malog grada, Nina dokazuje da su predanost, vjera i kontinuiran rad ključni za savladavanje svih izazova i ostvarenje sportskih ciljeva.
Dok u drugoj epizodi podkasta, koju vodi Katarina Radović, je Marko Vukotić, trener i sportista čiji put od prvih treninga do takmičarske bine govori o snazi discipline, duha borca i vjere u sebe. Kroz razgovor on dijeli iskustva i odluke koje su oblikovale njegov sportski i životni put, podsjećajući da se istinski napredak gradi korak po korak, iz dana u dan.
Projekat „Evropska praksa za razvoj sporta u Crnoj Gori“ podržan je od strane Ministarstva sporta i mladih, putem konkursa „Sport za sve - svi za sport“.

MASTER podkast na TV E: Inspirativne sportske priče koje pokreću nove generacije

Predsjednik SAD Donald Tramp je rekao da bi za SAD „moglo biti pitanje izbora“ između ostvarivanja svoje ambicije da preuzmu kontrolu nad Grenlandom i očuvanja NATO-a.
Predsjednik SAD je u dvodjelnom intervjuu za New York Times 7. januara odgovarao na pitanje da li mu je važnije da preuzme Grenland ili da sačuva 76 godina staru vojnu alijansu, prenosi Politiko (POLITICO).
To je pitanje posljednjih dana postalo naročito bitno za evropske saveznike SAD, s obzirom na to da su Donald Tramp i njegovi saradnici pojačali retoriku o prisvajanju samoupravne danske teritorije.
Tramp nije direktno odgovorio, ali je priznao da bi njegova administracija možda morala da bira između dvije opcije, objavio je NYT u štampanom izdanju.
Na pitanje zašto želi da SAD kontrolišu Grenland, Tramp je rekao: „Zato što mislim da je to psihološki potrebno za uspjeh. Vlasništvo ti daje nešto što ne možeš dobiti putem zakupa ili ugovora. Vlasništvo donosi stvari i elemente koje ne možeš dobiti samo potpisivanjem dokumenta."
Predsjednik SAD je takođe rekao NYT da se ne osjeća odgovornim pred međunarodnim pravom i da ga ograničava samo njegova savjest.
- Moj moral. Moj razum. To je jedino što me može zaustaviti. Ne trebam međunarodno pravo - dodao je.
Danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je 5. januara da bi američka invazija na Grenland označila kraj vojne alijanse.
- Ako SAD izaberu da vojno napadnu drugu NATO zemlju, onda sve staje, uključujući NATO i bezbednost koja je uspostavljena od kraja Drugog svjetskog rata - rekla je ona.
Francuski predsjednik Emanuel Makron, u svom godišnjem govoru o spoljnjoj politici u četvrtak, takođe je rekao da se Vašington „postepeno udaljava od nekih saveznika i oslobađa od međunarodnih pravila koja je ranije promovisao“.
Tramp, koji je dugo skeptičan prema NATO-u, ovog je puta dodatno doveo u pitanje svoju posvećenost alijansi, rekavši da nije uvjeren da bi NATO pomogao SAD u kriznoj situaciji.
- Sumnjam da bi NATO bio tu za nas ako bi nam zaista bili potrebni - napisao je na Truth Social, iako je dodao da će SAD nastaviti da podržavaju svoje NATO saveznike.

Tramp: Možda ćemo morati da biramo - preuzeti Grenland ili sačuvati NATO

Astro-psihološki konsultant Nenad Gogić ocijenio je da će 2026. godina donijeti brojne promjene, kako na ličnom, tako i na društveno-političkom planu, uz naglašene izazove tokom perioda retrogradnih planeta.
Govoreći u emisiji Srećan dan na Televiziji E, Gogić je posebno upozorio na uticaj retrogradnog Merkura, savjetujući oprez pri donošenju važnih odluka.
- Posebno se preporučuje svima, naročito ako treba da potpišu neki poslovni ugovor ili neki važan papir da u ovom periodu ukoliko je moguće ne potpisuju nikakva zvanična dokumenta, nikakvi prenosi vlasništva, vlasničke strukture vezano za nekretnine tokom drugog i trećeg perioda retrogradnog Merkura - rekao je Gogić.
Govoreći o planetarnim uticajima, istakao je značaj Saturna, kojeg opisuje kao planetu mudrosti i karme.
Saturn je planeta mudrosti, kaže Gogić, planeta karme i gdje se nalazi u natalnoj karti govori gdje se mora osoba, kako kaže, prilično pomučiti da bi lekciju kroz naslijeđeno životno polje uredila na najbolji mogući način.
Osvrnuvši se na numerološki aspekt, Gogić je naveo da 2026. godina nosi snažnu simboliku novog početka.
- Numerološki gledano 2026.godina je godina 1(jedinice) i polako izlazimo iz onog prevarantskog modusa koji je bio karakterističan za ove godine unazad. Što znači da je Saturn vladar 2026.godine, a numerološki godina 1 (jedinice), vladar 1 je Sunce, što znače da se u ovoj godini na svakom planu oslobađamo svih onih iluzija prije svega vezanih za nas same, za naše okruženje, odabir prijatelja, saradnika, poslovnih partnera, u partnerstvu emotivnom, ali i na društvenom planu možemo reći da će biti jako dinamična godina, posebno politički i posebno druga polovina godine - rekao je Gogić.
Podsjetio je i na periode retrogradnosti planeta u 2026. godini. Kako je naveo, Merkur će biti retrogradan tri puta – od 26. februara do 20. marta, zatim od 29. juna do 24. jula, kao i od 24. oktobra do 13. novembra, dok će Venera biti retrogradna od 3. do 25. oktobra u znaku Škorpije i od 25. oktobra do 13. novembra u znaku Vage.
Ističući da je Merkur planeta komunikacije, dogovora i pregovora, Gogić je objasnio da će sva tri njegova retrogradna hoda biti u vodenim znacima.
- Druga dva perioda retrogradnosti Merkura u 2026.godini, od 29.6.-24.7. biće u znaku Raka i od 24.10.- 13.11. biće u znaku Škorpije, to govori da će sva tri retrogradna Merkura tokom ovom godini biće u vodenim znacima i poprilično će uticaj ove retrogradnosti biti prisutan i osjećaće se zato što su vodeni znaci znaci unutrašnjeg, znaci empatije, znaci intuicije, a Merkur sam po sebi ne traži intuiciju nego traži logiku. Posebno se preporučuje svima, naročito ako treba da potpišu neki poslovni ugovor ili neki važan papir da u ovom periodu ukoliko je moguće ne potpisuju nikakva zvanična dokumenta, nikakvi prenosi vlasništva, vlasničke strukture vezano za nekretnine tokom drugog i trećeg perioda retrogradnog Merkura, ali ono što je najbitnije jeste da - logika tokom retrogradnog hoda Merkura u ovoj godini ne postoji, nego će ljudi imati potrebu da donose na osnovu unutrašnjeg osjećaja odluke i uglavnom te odluke u ovim periodima biće pogrešne - istakao je Gogić.
Govoreći o Veneri, Gogić je podsjetio da ova planeta upravlja emotivnim odnosima i ličnim odnosom prema novcu.
- Ovo godine Venera će biti retrogradna od 3. do 25. oktobra u znaku Škorpiona i od 25.10.- 13.11. u znaku Vage. Retrogradna Venera svima onima koji su ušli u 2026.godinu sa nesređenim emotivnim statusima ili bili u nekim vezama koje su za kratko prekinute zbog raznoraznih razloga upravo retrogradnost Venere u ovim posljednjim mjesecima, 10. i 11.mjesecu ove godine donosi donosi mogućnost obnavljanja tih veza i postavljanje istih na neke nove temelje - zaključio je Gogić.

Gogić: 2026. će biti dinamična, posebno politički u drugoj polovini

Društvo

Od ministra Dragoljuba Šćekića, s ljubavlju: ugovor o djelu za predsjednika Savjeta RTCG Veselina Drljevića

Ekonomija

Vukićević: Iz Crne Gore će se letjeti ka više od 130 destinacija, Air Montenegro će uzeti u zakup još jedan avion

Svijet

(VIDEO) Masovni protesti u Iranu: Sve više mrtvih i ranjenih, srušen internet

Mujović: Biće sankcionisani svi koji su ugrozili kanal Mareze i izdati nalozi da se uklone nelegalni objekti

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation