Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje najoštrije protestuju što Savjet JU „Ratkovićeve večeri poezije“ nije imao hrabrosti ni zrelosti da donese odluku o oduzimanju književne nagrade ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.
Time je, kako su ocijenile Daliborka Uljarević (Centar za građansko obrazovanje), Tea Gorjanc Prelević (Akcije za ljudska prava - HRA), Ervina Dabižinović (Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA), Demir Ličina (Udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“), Velija Murić (Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava) i građanske aktivistkinje Dina Bajramspahić i Jovana Marović, Crna Gora još jednom propustila šansu da, u susret 30. godišnjici genocida u Srebrenici, ispravi jednu istorijsku sramotu i pošalje poruku da u ovoj zemlji zločinci ne mogu biti slavljeni, niti njihova imena ostati među laureatima najvećih priznanja.
- Podsjećamo da smo inicijativu podnijeli 28. juna, a potom i reagovali na pokušaj rukovodstva JU „Ratkovićeve večeri poezije“ da izbjegne odgovornost i proglasi se nenadležnim. U dodatnom pismu jasno smo i argumentovano pokazali da je ova javna ustanova pravni i suštinski nasljednik festivala koji je nagradio Karadžića 1993. godine, dok je bio predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant Vojske Republike Srpske - naveli su oni.
Deklarativni otklon i osuda su, podvlače, nedovoljni.
- Prema presudama međunarodnih sudova Karadžić je osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine i kažnjen doživotnom robijom - poručuju u NVO sektoru.
Zato su, kažu, očekivali da rukovodstvo JU „Ratkovićeve večeri poezije“ neće imati dileme oko toga šta je jedini ispravan potez.
- Takođe, podsjećamo i da je Bošnjačka stranka (BS), koja zajedno sa DPS-om učestvuje u vršenju vlasti u Bijelom Polju, podnijela sličnu inicijativu odbornicima Skupštine Opštine Bijelo Polje dan nakon nas. I ovom prilikom ističemo da je za rješavanje ovog pitanja nadležna isključivo JU „Ratkovićeve večeri poezije“ - istakli su u NVO sektoru.
Oni su pozvali Bošnjačku stranku da politički autoritet i uticaj koji nesumnjivo ima iskoristi tamo gdje se ovo pitanje zaista može riješiti - unutar nadležne institucije.
&nbsp;- Umjesto da doprinosi gubljenju vremena na pravno neutemeljene procedure. To bi bio pokazatelj integriteta i dosljednosti BS, posebno u situaciji kada na državnom nivou vlast dijele sa partijama čiji funkcioneri negiraju genocid u Srebrenici i koje Karadžića ne vide kao ratnog zločinca, već kao heroja. Obavljanje javne funkcije nije samo privilegija, već i obaveza da se donose teške, ali ispravne odluke - dodali su u NVO sektoru.
Još jednom ukazuju da uz ime jednog od najvećih crnogorskih književnika, Rista Ratkovića, ne može i ne smije stajati ime pravosnažno osuđenog ratnog zločinca.
- Nagrada koja nosi Ratkovićevo ime treba da bude izraz poštovanja prema književnosti, slobodi i ljudskom dostojanstvu, vrijednostima koje su nespojive sa nasljeđem zločina i negiranjem pravde - zaključili su u NVO sektoru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crna Gora još jednom propustila šansu da pošalje poruku da zločinci ne mogu biti slavljeni, niti njihova imena ostati među laureatima najvećih priznanja

Budući da smo minulih dana svjedočili sistemskom i sistematskom pokušaju urušavanja crnogorskog antifašističkog nasljeđa, a povodom skaredne odluke o dobitnicima Trinaestojulske nagrade, i otporu građana koji ne pristaju na beskrupulozni revizionizam, ne možemo a da ne pitamo Javnu ustanovu "Ratkovićeve večeri poezije" o sudbini inicijative za oduzimanje nagrade Radovanu Karadžiću.
Odgovor koji je ova Ustanova ponudila javnosti, a u vezi s navodnim pravnim preprekama, nije odgovor kakav očekuje građanska Crna Gora. Jer, utvrdili smo da pravnih prepreka nema, s obzirom na to da, kako je već obrazloženo od strane pravnih autoriteta, JU "Ratkovićeve večeri poezije" imaju pravo, ali i obavezu da to učine. Stoga, zahtijevamo da se sramno ime presuđenog ratnog zločinca i masovnog ubice bez odlaganja izbriše sa spiska dobitnika nagrade. Bez izgovora, i bez upućivanja na druge adrese.
U suprotnom, s pravom ćemo smatrati da je u pitanju kukavičluk, ili odsustvo volje da se bar simbolički ukloni mrlja s ove književne nagrade.
Znamo da to neće biti po volji Želidragu Nikčeviću, koji je nagradio i Radovana i Bećira, niti po volji vaskolikom aktuelnom režimu, ali to je najmanje što se može učiniti u vremenu kad se Crna Gora nastoji razoriti, okupirati i pretvoriti u projekat koji je još 90-ih sanjao baš Radovan Karadžić.
To je najmanje što se može učiniti za one čiji je dželat Radovan Karadžić.
Antifašizam, ili ništa.

Kad će JU „Ratkovićeve večeri poezije“ ispuniti svoju obavezu?

Mislim da nigdje u svijetu zločinac osuđen za genocid nije nagrađivan, kazala je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, Sara Čabarkapa iz Centra za građansko obrazovanje.
Grupa nevladinih organizacija pokrenula je inicijativu za oduzimanje nagrade ,,Risto Ratković” osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, koja mu je dodijeljena 1993. godine.
Karadžić - ratni predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska i vrhovni komandant vojske tog entiteta - odlukom Haškog tribunala 2019. je osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid i zločine protiv čovječnosti u Bosni i Hercegovini 90-ih godina.
- Kad je Karadžić došao te godine u Crnu Goru da primi nagradu uzeo je nekakvu pauzu od ubijanja, od te politike, da bi primio nagradu. Na neki način Crna Gora je tada stala na stranu agresora. Kada bi ova inicijativa bila uspješna, mi bismo nekoliko dana pred tridesetu godišnjicu genocida ipak rekli da ta politika više nije lice Crne Gore. Ovakve i slične inicijative postoje i u drugim zemljama, ali vjerujem da je ovo prvi put u Crnoj Gori da, 30 godina nakon presude za genocid, neko i dalje nosi prestižnu državnu nagradu i ostaje istaknut na sajtu sajtu JU ,,Ratkovićeve večeri poezije” — što jasno pokazuje da još nijesmo napravili neophodan otklon, jer teško je zamisliti da bilo gdje u svijetu osuđeni zločinac i dalje ima takvu nagradu - rekla je Čabarkapa.
JU ,,Ratkovićevi večeri poezije” deklarativno, kaže, podržava inicijativu da se oduzme nagrada Radovanu Karadžiću, ali su se proglasili nenadležnim da tu inicijativu i sprovedu, iako su, kako tvrdi, suštinski i pravni nasljednici te manifestacije.&nbsp;
- Važno je da spomenem da taj problem postoji odavno, da su slične inicijative postojale i ranije, da je Marko Vešović, naš poznati pjesnik, takođe Bjelopoljac, odbio da primi tu nagradu 2008.godine, zato što je on rat proveo u Sarajevu, pod okupacijom, on je pisao o toj okupaciji i trebalo je da primi istu nagradu koju je primio vrhovni komandant vojske koja je napadala njegov grad. U tom smislu je i Bošnjačka stranka podnijela sličnu inicijativu, dan nakon naše i bilo bi dobro, eto koristim ovu priliku da ih pozovem, da iskoriste svoju političku moć, da se donese ova odluka. Imamo još nekoliko dana, nijesmo dobili odgovor na novo pismo, tako da se nadamo da će se ova greška ispraviti i maći mrlja sa grada Bijelog Polja, Crne Gore i na kraju krajeva i Rista Ratkovića - istakla je Čabarkapa.&nbsp;
<h2>Potpuno obesmišljavanje Trinaestojulske nagrade</h2>
Član žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade je, podsjeća ona, savjetnik predsjednika Skupštine Andrije Mandića, Želidrag Nikčević, koji je bio u žiriju koji je 1993. godine dodijelio nagradu Radovanu Karadžiću.&nbsp;
- Nijesmo se suočili sa svojom prošlošću na pravi način - ocijenila je ona.
Na sceni je, napominje, potpuno obesmišljavanje Trinaestojulske nagrade s obzirom na to da se daje Bećiru Vukoviću za djelo koje niko nije pročitao.&nbsp;
- Ako bih ja sada, kao neko ko je zainteresovan za književnost, otišla u knjižaru ja neću naći tu knjigu (“Kuća beskućnika” Bećira Vukovića), a on treba da primi najveću državnu nagradu. Samim tim što institucije nijesu odgovorile građanima i stručnoj javnosti na legitimna pitanja o ovoj knjizi, odnosno za djelo za koje nagrađen, oni pokazuju da su postali potpuno arogantni kada je riječ o odnosu prema građanima. Takođe je riječ o osobi koja je uvrijedila jedan veliki dio crnogorske javnosti, pisac je govorio užasne stvari i o Crnogorcima i o Crnoj Gori, pa je malo čudno da prihvata nagradu od zemlje o kojoj tako loše misli - naglasila je Čabarkapa.&nbsp;
<h2>Odnos prema Srebrenici odnos prema našoj budućnosti</h2>
Podsjeća da je prošle godine u crnogorskom parlamentu usvojena Rezolucija Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici. Do posljednjeg trenutka bilo je neizvjesno kako će teći to glasanje, prisjeća se, ali se na kraju stekao utisak da je ipak Crna Gora stala na pravu stranu istorije.
- Nevladine organizacije i istaknuti pojedinci su tražili da mi kosponzorišemo tu Rezoluciju, iako na kraju jedva i da smo glasali za nju. Onda nijesmo uradili ništa na šta smo se obavezali kada je riječ o implementaciji te Rezolucije, odnosnu o Danu sjećanja. Nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje, Anima i Akcija za ljudska prava su tražile od institucija da se proglasi Dan sjećanja na 11. jul i da se pripremi program za 11.jul - podsjeća ona.&nbsp;
Dodaje da je tek nekoliko dana ostalo do 11. jula, a crnogorska vlast ništa nije uradila na primjeni Rezolucije.&nbsp;
- Tako da nemamo neku nadu da će se to desiti ove godine. Ipak, mi ćemo zajedno sa Akcijom za ljudska prava, CGO i Bošnjačkim vijećem imati komemorativni skup, kod spomen obilježja na Pobrežju u 10 sati 11. jula. To su trebale da urade institucije, ali pošto se to ne dešava neko mora čuvati čojstvo i junaštvo Crne Gore. Crna Gora kao država mora stati na pravu stranu, uraditi ono na šta se obavezala i pokazati da nam je stalo i do naše budućnosti. Odnos prema Srebrenici je odnos i prema našoj budućnosti. U Srebrenici je između 11. i 19. jula ubijeno preko 8.000 dječaka i muškaraca Bošnjaka, da je od toga bilo 600 djece, da je najmlađa žrtva bila rođena 13. jula i da je ekshumirana tek 2012. godine, to su stvari koje su važne za Evropu, važne su za naš region i za našu budućnost - zaključila je Čabarkapa.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbhvlVhrvvR8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Čabarkapa: Još nijesmo napravili neophodan otklon, u svijetu ratni zločinci ne dobijaju nagrade

Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje, koji su uputili JU „Ratkovićeve večeri poezije“ inicijativu za oduzimanje nagrade „Risto Ratković“ za knjigu poezije Radovanu Karadžiću, izražavaju razočarenje što ova institucija nije pokazala spremnost da što prije postupi po inicijativi, iako je jasno da je smatraju nespornom, što, kako dodaju, pozdravljaju.&nbsp;
- Naime, u odgovoru JU „Ratkovićeve večeri poezije“, između ostalog, stoji: “u ovom slučaju ne govorimo o spornoj interpretaciji istorijskih događaja, već o osobi koja je pred međunarodnim sudom pravosnažno osuđena na doživotnu kaznu zatvora za genocid i druge teške zločine”, te da ta činjenica “dodatno obavezuje (našu) ustanovu da jasno iskaže stav i distancu, bez prostora za relativizaciju ili neutralnost” - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
No, kako dodaju, brine što argumentacija kojom se pravda nepostupanje nije utemeljena na činjenicama.&nbsp;
- Nagrada ima višedecenijski kontinuitet i ni pravno ni suštinski se ne može odvojiti današnja manifestacija od one koja je postojala prije 1993. godine. Dodatno, ove godine se organizuju 55, a ne 13. Ratkovićeve večeri poezije, što potvrđuje kontinuitet nagrade. Na zvaničnoj stranici JU „Ratkovićeve večeri poezije“ i dalje su dostupna imena svih prethodnih dobitnika, uključujući i Radovana Karadžića - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Pravni kontinuitet, kako kažu, jasno potvrđuju i dva akta Opštine Bijelo Polje, dostupna na sajtu opština, koja precizno utvrđuju da je JU „Ratkovićeve večeri poezije“ pravni sljedbenik prethodne manifestacije.
- Tako se u Obrazloženju Odluke o osnivanju JU Ratkovićeve večeri poezije navodi da je „potrebno pristupiti reorganizaciji manifestacije Ratkovićeve večeri poezije, u duhu odredaba Zakona o kulturi, i osnovati javnu ustanovu koja ima svojstvo pravnog lica i pravni je sljedbenik postojeće manifestacije od posebnog značaja“. U Elaboratu o osnivanju JU „Ratkovićeve večeri poezije“ dodatno se potvrđuje ovo nedvosmisleno određenje. „U tom kontekstu potrebno je da opština Bijelo polje donese odluku o organizovanju Javne ustanove „Ratkovićeve večeri poezije“, koja bi imala svojstvo pravnog lica i bila pravni nasljednik postojeće manifestacije“, stoji u tom dokumentu - a navode u saopštenju grupa NVO i građanski aktivisti.&nbsp;
Ovo znači, kako ističu, da JU „Ratkovićeve večeri poezije“ preuzima sve pravne obaveze i prava vezane za manifestaciju, uključujući i kontinuitet dodjele nagrada, pa je time i jedini relevantni subjekt za donošenje odluke o eventualnom oduzimanju nagrade.
- Uočavamo i da je Želidrag Nikčević, član žirija koji je 1993. godine dodijelio nagradu Karadžiću, književnik i savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, bio i član žirija za dodjelu ovogodišnje Trinaestojulske nagrade, najvećeg državnog priznanja. To je, nažalost, i simbolična potvrda da su podržavaoci ratnohušačke politike ponovo na mjestima odlučivanja i oblikovanja vrijednosti ovog društva. Zbog toga je neophodno pokazati da postoji i Crna Gora koja se s tim ne miri. Krajnje je neprimjereno da se ime ratnog zločinca povezuje s manifestacijom koja predstavlja jedan od simbola crnogorske kulture, grada Bijelog Polja i imena Rista Ratkovića. Ova mrlja mora biti uklonjena sa lica grada, umjetnika i države - naglasili su oni.&nbsp;
Podsjećaju, kako kažu, da praksa povlačenja nagrada kontroverznim ličnostima postoji u svijetu.&nbsp;
- Na primjer, njemački pjesnik i dramaturg Hans Jost, blizak saradnik nacista, ostao je, nakon suđenja, bez svih književnih nagrada stečenih za vrijeme nacističkog režima. Primjeri postoje i u 21. vijeku - Nacionalna jevrejska nagrada za knjigu oduzeta je 2019. godine Hešu Kestinu zbog islamofobnih komentara - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Pozivaju i JU „Ratkovićeve večeri poezije“ da preispita svoju odluku, uzimajući u obzir izloženu argumentaciju zasnovanu na odredbama i usmjerenju osnivača ove institucije, Opštine Bijelo Polje, kao i relevantnim odredbama osnivačkih akata i Zakona o kulturi.
- Nadamo se da ćemo 11. jul, Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, dočekati u Crnoj Gori koja se odgovorno nosi sa svojom prošlošću i ne dozvoljava nikakva priznanja osuđenima za genocid. To bi bio značajan korak i za region i pokazatelj da postoji otpor prema politikama koje su dovele do genocida - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Vrijeme je za jasnu distancu od ratnih zločinaca

U roku od dva dana institucijama u Bijelom Polju upućene su dvije inicijative za oduzimanje književne nagrade "Risto Ratković" osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, koja mu je dodijeljena 1993. godine.
Karadžić - ratni predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska i vrhovni komandant vojske tog entiteta - odlukom Haškog tribunala 2019. je osuđen na <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/radovan-karadzic-drugostepena-presuda/29830087.html" target="_blank">doživotnu kaznu zatvora za genocid</a> i zločine protiv čovječnosti u Bosni i Hercegovini 90-ih godina.
Inicijativu za oduzimanje nagrade je 26. juna uputila grupa nevladinih organizacija i građanskih aktivista Javnoj ustanovi "Ratkovićeve večeri poezije" u Bijelom Polju, koja dodjeljuje nagradu.
Dan kasnije sličnu inicijativu lokalnoj skupštini dostavio je i opštinski odbor Bošnjačke stranke (BS). Ova stranka dio je vlasti u Crnoj Gori.
Nagrada je dodijeljena u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, koja je kasnije jasno osudila Karadžićevu genocidnu politiku.
Avgusta 2020. <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-blog-uzivo/30811223.html" target="_blank">Đukanovićeva partija je izgubila izbore</a>, a na vlast je došla koalicija partija predvođena prosrpskim Demokratskim frontom, koji je podržavao Karadžića.
<h2>Simbolički značaj oduzimanja nagrade</h2>
Jasna Tatar Anđelić, profesorica francuskog jezika i književnosti na Univerzitetu Crne Gore, smatra da, iako je dodijeljena prije tri decenije, inicijativa za oduzimanje nagrade u ovom trenutku u Crnoj Gori ima dodatni simbolički značaj:
"Jer mi od 2020. živimo jednu nacional - klerikalizaciju koja u potpunost podsjeća, a možda je čak i identična politici koja je sprovođena 90-ih godina", kazala je ona za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Dodaje da se velikosrpska politika vratila u Crnu Goru "na velika vrata" kroz litije Srpske pravoslavne crkve i političke promjene nametnute tim pokretom 2020.godine.
"Oduzimanje nagrade osuđenom ratnom zločincu bi moglo značiti da je Crna Gora i dalje antifašistička, na pravoj strani istorije, te da na neki način ispravlja greške koje su pogrešne politike svima donijele."
Avgusta 2020. na talasu antivladinih litija SPC na vlast je došla koalicija dominantno prosrpskih stranaka predvođena Demokratskim frontom, bliska SPC.
Dio stranka koje su na vlasti u Crnoj Gori, kao ni SPC, nikada nijesu osudile politiku Radovana Karadžića, niti priznale da je u Srebrenici počinjen genocid.
U napadu na Srebrenicu jula 1995. snage Vojske RS ubile su više od 8.000 muškarca i dječaka, te protjerale više od 25.000 žena, djece i starijih osoba.
<h2>Što piše u inicijativi nevladinih organizacija</h2>
U inicijativi civilnog sektora za oduzimanje nagrade Karadžiću se navodi da književnik Risto Ratković - čije ime nagrada nosi, Bijelo Polje i Crna Gora ne treba da nose teret zlodjela jednog čovjeka.
Bio bi to važan korak ka simboličkoj i moralnoj distanci od zločina, ali i poruka da Crna Gora bira stranu pravde, piše u inicijativi.
Apeluju i da se odluka o povlačenju nagrade donese najkasnije do 11. jula, Dana sjećanja na žrtve Srebrenice.
Dodaju da je Rezoluciju UN, kojom se 11.jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici i osuđuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, prošle godine podržala i Crna Gora.
Inicijativu je podnijelo pet nevladinih organizacija koje se bore za ljudska prava i troje građanskih aktivista Dina Bajramspahić, Jovana Marović i Edin Smailović.
Uputili su je Javnoj ustanovi "Ratkovićeve večeri poezije" u Bijelom Polju.
<h2>Nejasna procedura oduzimanja nagrade</h2>
No, da Savjet i rukovodstvo Javne ustanove "Ratkovićeve večeri poezije" nemaju ovlašćenje da retroaktivno oduzmu nagradu koju formalno nijesu ni uručili, jer ustanova u to vrijeme nije ni postojala, za RSE je saopštio njen direktor Kemal Musić.
Kako je objasnio, incijativu su proslijedili Opštini Bijelo Polje i lokalnom parlamentu s obzirom da su oni 1973. ustanovili nagradu "Risto Ratković". Uz to bili su i osnivači Centra za kulturu, nadležnog za manifestaciju "Ratkovićeve večeri poezije" do 2012.
Inicijativu su proslijedili i Ministarstvu kulture i medija, kako bi dobili pravno mišljenje o mogućim daljim koracima.
Na upit RSE o proceduri u ovom slučaju, te da li će to podržati inicijativu o oduzimanju nagrade Karadžiću, iz Ministarstva na čelu sa Tamarom Vujović nisu odgovorili.
<h2>I Bošnjačka stranka za oduzimanje nagrade</h2>
Dan nakon podnošenja inicijative civilnog sektora, sličnu je podnio bjelopoljski odbor Bošnjačke stranke (BS) lokalnoj skupštini.
Naveli su da je nagrada presuđenom zločincu za genocid Karadžiću dodijeljena iz političkih razloga, a ne zbog njegove poezije, te da je time nanijeta trajna mrlja Bijelom Polju.
I dok je Bošnjačka stranka na državnom nivou u koaliciji sa strankama koje nikad nijesu priznale da se u Srebrnici dogodio genocid, u Bijelom Polju lokalnu vlast vrše sa DPS i dvije socijaldemokratske partije koje osuđuju Karadžićevu politiku.
"Skupština opštine ne dodjeljuje nagradu, tako da bi bila upitna procedura koja bi se eventualno sprovela u skupštini", kaže za RSE Elvin Zvrko, predsjednik bjelopoljskog DPS-a.
Dodaje da DPS nema dilemu da nagradu Karadžiću treba oduzeti, ali da to treba sprovesti u JU "Ratkovićeve večeri poezije" kroz proceduru koja sada ne postoji.
Zvrko smatra da bi Savjet ustanove mogao u pravilnik dodati član o oduzimanju nagrada u određenim slučajevima, za što treba saglasnost i Ministarstva kulture:
"Onda bi Savjet imao pravo da donese odluku kakvu i očekujemo - da se nagrada Karadžiću iz 1993 oduzme".
<h2>I neke aktuelne nagrade sporne</h2>
Iako je u Crnoj Gori bilo spornih slučajeva sa dodjelama nagrada koje je javnost oštro kritikovala, nije bilo slučajeva njihovog oduzimanja.
Najnoviji je vezan za ovogodišnju Trinaestojulsku nagradu, među čijim laureatima je i pisac Bećir Vuković, poznat po negiranju države Crne Gore i izjavama poput one da je "crnogorska nacija komunistička izmišljotina".
Trinaestojulska nagrada je najveće državno priznanje u Crnoj Gori.
Prethodno je, 2021. godine, jedna od pet državnih nagrada- Miroslavljevo jevanđelje dodijeljena Milutinu Mićoviću, koji takođe negira crnogorsku naciju, Crnogorce i autohtonost nacionalnih manjina.
Mićović je rođeni brat mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Joanikija.
Jasna Tatar Anđelić smatra da je dodjela nagrade Vukoviću skandalozna:
"Dodijeliti Trinaestojulsku nagradu, oslonjenu na crnogorski antifašizam, nekome kao što je Vuković, koji slavi četnički pokret, je politički revizionizam."
Trinaesti jul je dan ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu.
Kako kaže Tatar Anđelić, dodjela nagrade Vukoviću je slika kulturne politike u Crnoj Gori koja "miriše" na devedesete.
Ona podsjeća da je tada državna Njegoševa nagrada dodijeljena <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/politicka-zaostavstina-dobrice-cosica/25391798.html" target="_blank">Dobrici Ćosiću</a> i Matiji Bećkoviću "kao ideolozima politike krvi i tla, i negiranja Crne Gore".
Tatar Anđelić smatra i da je to jedna od odluka koje treba revidirati, jednako kao onu o dodjeli nagrade presuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.
Karadžić je rođen 1945. u blizini Šavnika, na sjeveru Crne Gore.
Nakon završene osnovne škole preselio se u Sarajevo, gdje je ostao do kraja rata u Bosni i Hercegovini.
Kaznu doživotnog zatvora služi u Velikoj Britaniji.

U Crnoj Gori se traži oduzimanje nagrade Radovanu Karadžiću iz 1993.

Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost s Cetinja i u Crnogorskom PEN centru izrazili su punu podršku inicijativi nevladinih organizacija i građanskih aktivistkinja i aktivista za povlačenje nagrade „Risto Ratković“ 1993. godine dodijeljene bivšem predsjedniku bosansko-hercegovačkog entiteta i vrhovnom komandantu Vojske Republike Srpske Radovanu Karadžiću koji je osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Foduzimanje-nagrade-risto-ratkovic-radovanu-karadzicu-bio-bi-vazan-korak-ka-moralnoj-distanci-od-zlocina-i-poruka-da-crna-gora-ne-zaboravlja-i-da-bira-stranu-pravde&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su pozvali Javnu ustanovu „Ratkovićeve večeri poezije“ da povuče ovu nagradu i time pošalje jasnu poruku: književnost ne može biti utočište za zločin.
- Smatramo moralno, kulturno i civilizacijski nedopustivim da ime značajnog umjetnika Rista Ratkovića i ugled nagrade koja nosi njegovo ime ostanu povezani s osobom pravosnažno osuđenom za genocid i druge najteže zločine protiv čovječnosti. Dodjela književne nagrade Radovanu Karadžiću, u trenutku dok je aktivno učestvovao u osmišljavanju i sprovođenju zločinačke politike, bila je čin institucionalne i kulturne kolaboracije s ratnom ideologijom - naveli su oni.
Danas, trideset godina kasnije, taj čin, podvlače oni, ne može biti relativizovan “književnim razlozima” koji su tada bili instrumentalizovani da pruže legitimitet zločinu.
- Crna Gora, koja je podržala Rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici, ima odgovornost da se jasno i dosljedno distancira od svakog vida veličanja osuđenih ratnih zločinaca. Povlačenje nagrade Karadžiću bio bi čin simboličke reparacije, ali i jasna poruka da crnogorsko društvo bira istinu, pravdu i ljudsko dostojanstvo - istakli su u saopštenju.
Nasljeđe Rista Ratkovića zaslužuje, podvlače na FCJK i u PEN Centru, da bude oslobođeno ove mrlje.
- A Bijelom Polju i Crnoj Gori je potrebna kultura pamćenja utemeljena na istinskim vrijednostima - na saośećanju, odgovornosti i pravdi. Učinjeni zločini ne mogu biti izbrisani, ali se odgovornost prema njima mora stalno potvrđivati - zaključili su u saopštenju.

1084x550

FCJK i PEN Centar: JU „Ratkovićeve večeri poezije“ da povuče nagradu Radovanu Karadžiću i pošalje jasnu poruku da književnost ne može biti utočište za zločin

Inicijativa Bošnjačke stranke, građanskih aktivista i nevladinih organizacija Javnoj ustanovi „Ratkovićeve večeri poezije“ da se oduzme nagrada koje je svojevremeno dodijeljena osuđenom ratnom zločincu Radovani Karadžiću je sasvim u redu i svesrdno je podržavam. Ali, red bi bio možda da su istovremeno &nbsp;tražili i oduzimanje Njegoševe nagrade recimo Dobrici Ćosiću i Matiji Bećkovicu - poručio je predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP), akademik i potpredsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) Novak Adžić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Foduzimanje-nagrade-risto-ratkovic-radovanu-karadzicu-bio-bi-vazan-korak-ka-moralnoj-distanci-od-zlocina-i-poruka-da-crna-gora-ne-zaboravlja-i-da-bira-stranu-pravde&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Treba, podvlači on, razmisliti i o tome.
- Karadžić je pravosnažno osuđen za genocid i druge ratne zločine, ali Matija Bećković i Dobrica Ćosić bili su među ideolozima agresorskog velikosrpskog projekta i zakleti protivnici postojanja crnogorske države i nacije i zdušni Karadžićevi podržavaoci u suštini tokom zlikovačke agresije na državu Bosnu i Hercegovinu. Uprkos nekim Ćosićevim protivljenjima Karadžiću i Mladiću zbog neprihvatanja, Vens-Ovenovog plana i plana Kontakt grup (ali Ćosic je tada već bio smijenjen sa pozicije predsjednika tzv. SRJ u vrijeme mirovnog plana Kontakt grupe), ali to bit ne mijenja. Jer u esenciji nema ideološke i političke razlike među njima. Sem u nijansama - istakao je Adžić.
Dodao je da se na suđenju u Nirnbergu 1946. sudilo i presudilo i ideolozima u nacistističkom režimu Hitlera, Alfredu Rozembergu i Juliusu Štrahjeru.
- Na suđenju u Hagu suđeno je ratnim komandantima i političkim vođama, ali ne i ideolozima - zaključio je on.

Adžić: Red bi bio i da se traži oduzimanje Njegoševe nagrade Dobrici Ćosiću i Matiji Bećkovicu

Oduzimanje nagrade „Risto Ratković“ bivšem predsjedniku bosansko-hercegovačkog entiteta i vrhovnom komandantu Vojske Republike Srpske Radovanu Karadžiću koji je osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja, bilo bi važan korak ka simboličkoj i moralnoj distanci od zločina, ali i poruka da Crna Gora ne zaboravlja i da bira stranu pravde.
To su poručili su građanski aktivisti i nevladine organizacije koje su prije dva dana uputile ovu inicijativu Javnoj ustanovi „Ratkovićeve večeri poezije“.
Iza te inicijative stoje Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Udruženje „Štrpci protiv zaborava“ i Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava, kao i građanske aktivistkinje i aktivisti Dina Bajramspahić, Jovana Marović i Edin Smailović, a već idućeg dana je i Bošnjačka stranka Skupštini Opštine Bijelo Polje podnijela gotovo identičnu inicijativu. U NVO sektoru, kako su danas saopštili, to vide kao potvrdu značaja njihovog postupka.
U NVO sektoru su danas, u godini kada se obilježava 30 godina od genocida u Srebrenici, pozvali U „Ratkovićeve večeri poezije“ da donese odluku o povlačenju nagrade Radovanu Karadžiću najkasnije do 11. jula - Dana sjećanja na žrtve Srebrenice.
- Pozivamo sve društvene aktere - institucije, akademsku zajednicu, organizacije civilnog društva, političke partije, umjetnike i građane - da podrže ovu inicijativu kao čin elementarne ljudskosti, istinske evropske orijentacije i odgovornog suočavanja s prošlošću - dodali su oni.
Decidni su da bi time Crna Gora postavila primjer odgovornog suočavanja s prošlošću za cijeli region, ali još više i prema budućnosti.
- Nagrada „Risto Ratković“ je 1993. godine u Bijelom Polju dodijeljena Radovanu Karadžiću. Tadašnje crnogorsko državno rukovodstvo dočekalo je Karadžića tokom njegove posjete rodnoj Crnoj Gori 1993. godine, čime mu je faktički pružilo političku legitimaciju za ulogu koju je imao u ratu u Bosni i Hercegovini. Te iste godine su iz voza koji je saobraćao na liniji Beograd-Bar oteti i ubijeni putnici, civili bošnjačke i hrvatske nacionalnosti i jedno neidentifikovano lice u stanici Štrpci, koja je tada bila pod kontrolom Vojske Republike Srpske. Od 20 otetih i ubijenih putnika, samo su četiri identifikovana i pronađena. U ovom ratnom zločinu, među ubijenima je bilo i građana Bijelog Polja, a u Bijelom Polju je 2016. godine otkriven spomenik žrtvama - ukazali su u NVO sektoru.&nbsp;
Oni su podsjetili da Rezolucija Ujedinjenih nacija o Međunarodnom danu sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici, koju je prošle godine podržala i Crna Gora, nedvosmisleno osuđuje veličanje osuđenih ratnih zločinaca, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici, a uz napomenu da se u njenom uvodnom dijelu jasno referira na presudu protiv Radovana Karadžića.
- Stvaralaštvo Rista Ratkovića predstavlja značajan doprinos crnogorskoj i jugoslovenskoj književnosti 20. vijeka i Bijelo Polje se, s razlogom, ponosi što je Risto Ratković (1903-1954) iz njihovog grada. Poezija, književnost i umjetnost postoje da bi povezivale ljude, kulture i promovisale univerzalne vrijednosti - istakli su oni.
Stoga su podvukli da je nedopustivo da se ime velikog književnika kakav je Risto Ratković, ali i imena drugih pjesnika iz Crne Gore i regiona koji su dobili ovu nagradu, povezuje i stavlja u isti kontekst sa licem odgovornim za genocid i zločine protiv čovječnosti.
Ukazali su i da je Bjelopoljac Marko Vešović, pjesnik koji je proveo rat u okupiranom Sarajevu i pisao mnogo o opsadi ovog grada od strane Vojske Republike Srpske, čiji je vrhovni komandant bio Karadžić, odbio 2008. godine da primi ovu nagradu upravo zbog toga što je Karadžić bio njen dobitnik.&nbsp;
Vešović je tada, a kako su ga citirali u saopštenju, rekao: „Dali su nagradu koljaču koji je prekinuo ubijanje muslimana i sa jednom divizijom, eskadronom oklopnih transportera, otišao da primi u Domu kulture u Bijelom Polju, opkoljenom Domu kulture i dali mu nagradu i poslije toga nikom ništa. Ja ne pristajem na to nikom ništa“.
Bijelo Polje, Risto Ratković i Crna Gora ne treba, jasni su u NVO sektoru, da nose teret zlodjela jednog čovjeka.&nbsp;

1250x600

Oduzimanje nagrade „Risto Ratković“ Radovanu Karadžiću bio bi važan korak ka moralnoj distanci od zločina i poruka da Crna Gora ne zaboravlja i da bira stranu pravde

Evropski savez daje punu i bezrezervnu podršku inicijativi uglednih nevladinih organizacija koje su zatražile da se Radovanu Karadžiću oduzme književna nagrada „Risto Ratković“.
- Kao politička grupacija dosljedna u borbi za građansko i civilizovano društvo, bili smo i ostajemo odlučni protivnici revizije istorije, normalizacije zločina i afirmacije četništva - čemu nažalost svjedočimo od strane pojedinih vladajućih partija u Crnoj Gori - naveli su oni.
Međutim, kažu da smatraju krajnje licemjernim i politički nečasnim to što Bošnjačka stranka podnosi sličnu inicijativu, a istovremeno ostaje dio koalicije sa političkim grupacijama koje otvoreno slave Radovana Karadžića i Ratka Mladića - ne kao osuđene ratne zločince, već kao navodne heroje i moralne uzore.
- Ukoliko Bošnjačka stranka zaista želi da doprinese suočavanju s prošlošću i odbrani dostojanstva žrtava, očekujemo da odmah raskine savez sa Andrijom Mandićem i njegovim političkim savezom. Sve drugo je jeftin populizam i grubo vrijeđanje inteligencije građana Crne Gore, posebno Bošnjaka, koji nikada nijesu, niti će podržavati neprincipijelni savez sa afirmatorima četništva i negatorima genocida - naveli su u Evropskom savezu.
Građanska, evropska i istinoljubiva Crna Gora ne može, podvlače oni, i ne smije da gradi budućnost na zaboravu zločina niti na licemjernim političkim trgovinama.

Evropski savez: Puna podrška inicijativi NVO - BS da raskine koaliciju sa onima koji slave ratne zločince umjesto što vrijeđa inteligenciju građana

Opštinski odbor Demokratske partije socijalista (DPS) u Bijelom Polju će, kada se zvanično upozna sa inicijativom za oduzimanje nagrade „Risto Ratkovic“ Radovanu Karadžiću, na organima partije zauzeti jasan stav &nbsp;i o tome obavijestiti javnost.
To je Televiziji E rekao Elvir Zvrko iz te partije.
- S maksimalnom pažnjom uvažavamo incijative koje dolaze iz nevladinog sektora i to će biti i ovoga puta - poručio je Zvrko za ETV.
Javnosti je, kako je dodao, poznat stav DPS prema presuđenim ratnim zločincima, genocidu u Srebrenici, zločinu u Štrpcima i drugim događajima iz naše bliže prošlosti.
Ovu inicijativu je 26. juna pokrenuo civilni sektor, na čelu sa Centrom za građansko obrazovanje (CGO), a kako je kazao Zvrko, iz medija saznajemo da je danas sličnu inicijativu uputio i Opštinski odbor Bošnjačke stranke u Bijelom Polju.

Arnela Hajdarpašić

Zvrko: Zauzećemo jasan stav o inicijativi za oduzimanje nagrade „Risto Ratkovic“ Radovanu Karadžiću

Stefan Adžić (197, 1999) novi je košarkaš Podgorice Bemax, saoppšteno je iz tog kluba.
Rođeni Trebinjac igra na poziciji beka, ponikao je u Leotaru, prošao mlađe kategorije Crvene zvezde i Partizana, a nakon juniorskog staža u “crno-belom” dresu (igrao i juniorsku ABA ligu i juniorsku Evroligu), nastupao je za Vršac i Novi Pazar u KLS, da bi zatim u sezoni 2021/2022 sa Zlatiborom osvojio ABA2 ligu. Sa Zlatiborom je osvojio KLS, dok je sa ekipom Leotara bio osvajač Kups RS.
Posljednje tri sezone, kako navode, &nbsp;proveo je u ekipi Leotara, gdje je minule takmičarske godine imao prosjek 12 poena na 31 utakmici, od čega je na 17 mečeva bio dvocifren.
- Veoma sam srećan i ponosan što sam postao igrač Podgorice. Klub ima jasnu viziju i ambicije koje su se poklopile sa mojim. Poslije odličnog rada sa trenerom Ljubom Vidačićem u prošloj sezoni, sada imam priliku da nastavim da napredujem uz još jednog trenera sa velikim iskustvom i znanjem Miodragom Kadijom. Privukla me i činjenica da je ovo mlada i talentovana ekipa sa kojom vjerujem da možemo da ostvarimo dobre rezultate. Radujem se radu sa stručnim štabom i jedva čekam da počne sezona – kazao je za klupski sajt Stefan Adžić.
Rođeni Trebinjac sedmo je pojačanje našeg kluba, jer su prethodno paraf na vjernost potpisali Srđa Bulatović, Aleksa Bulajić, Petar Minića, Danilo Ivanovića, Lazar Radetić i Dušan Mahorčić.

Stefan Adžić potpisao za Podgoricu Bemax

Zvaničnik izraelske vojske saopštio je danas da su najviši generali zemlje odobrili planove za početak nove faze operacija u nekim od najgušće naseljenih dijelova Gaze.
Govoreći pod uslovom anonimnosti, jer nije bio ovlašćen da javno istupa, zvaničnik je Asošijeted presu kazao da će vojska djelovati u dijelovima grada Gaze u kojima izraelske snage do sada nijesu bile prisutne, a gdje je Hamas i dalje aktivan.
Prema njegovim riječima, nakon što je dobijeno odobrenje vojnih lidera, plan sada ide ka završnoj fazi usvajanja.
I dalje je neizvjesno kada će operacija početi. Zvaničnik je naveo da će u narednom mjesecu biti pozvano 50.000 rezervista, čime će se broj aktivnih rezervista gotovo udvostručiti, na 120.000.

Vojni lideri Izraela preliminarno odobrili novu fazu rata u Gazi

Iz Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) saopšteno je da su otpravnici vozova, TK dispečeri i saobraćajni dispečeri izrazili nezadovoljstvo zbog višegodišnjeg ignorisanja njihovih zahtjeva od strane rukovodstva ŽICG i Ministarstva saobraćaja. U saopštenju navode da su njihova egzistencija, dostojanstvo i profesionalni integritet ugroženi, te da im je strpljenje iscrpljeno.
Radnici poručuju da će, ukoliko njihovi zahtjevi do petka, 22. avgusta u 9:00 časova, ne budu prihvaćeni, sprovesti potpunu obustavu saobraćaja na ključnim prugama: Beograd–Bar, Podgorica–Nikšić i Podgorica–Bajze. U obustavi će učestvovati ukupno 84 radnika.
„Naše zarade iznose svega 680 do 800 eura, uključujući noćni rad i 35 godina staža. To su najniže plate u Crnoj Gori, iako upravo mi snosimo ključnu odgovornost za odvijanje i bezbjednost željezničkog saobraćaja“, naveli su u saopštenju i dostavili platne liste kao dokaz, a ne prazne riječi.
Prema njihovim riječima, ovakva diskriminacija dovela je do toga da su otpravnici i dispečeri postali deficitaran kadar.
- Ljudi masovno napuštaju posao, a ukrsnice Kos i Trebaljevo zatvorene su upravo zbog nedostatka radnika. Rukovodstvo ŽICG i Ministarstvo saobraćaja uporno ćute. Javni su vidjeli dopis dva reprezentativna sindikata, koji brane rukovodstvo i napadaju naše medijske istupe bez ikakvog argumenta. To pokazuje da ti sindikati više ne zastupaju interese radnika, već isključivo rukovodstva. Pokušaj da nas 80 radnika predstave kao ‘manjinu’ je uvredljiv i ponižavajući. Ovdje se radi o ljudima koji nose ključnu odgovornost za bezbjednost saobraćaja, koji imaju svoje porodice i svoj posao obavljaju časno, pošteno i odgovorno - naglašavaju.
Radnici podsjećaju da su im zarade između 2009. i 2019. smanjene dva puta, ukupno za 30%, uz saglasnost sindikata koji, kako tvrde, i tada i danas funkcionišu kao produžena ruka rukovodstva.
- Ta nepravda nikada nije ispravljena. U tom periodu zarađivali smo 600–700 eura, dok je minimalna plata bila 192 eura. Danas, i pored višestruko veće minimalne zarade, i dalje radimo za gotovo iste iznose. Ukinut nam je beneficirani radni staž i status službenog lica. Prekovremeni sati nam se ne plaćaju, što je direktno kršenje Zakona o radu. Prema izmjenama kolektivnog ugovora naši koeficijenti rastu sa 6,12 na 7,34, a dodatak sa 14% na 15%, što znači povećanje plata od svega 80–100 eura, dok menadžmentu i rukovodiocima rastu za 200–450 eura - naveli su u saopštenju.
Radnici poručuju da njihova odluka nije prijetnja, već posljednje sredstvo da ih nadležni konačno čuju.&nbsp;
- Spremni smo da branimo svoje dostojanstvo i egzistenciju do kraja, pa i po cijenu otkaza. Do današnjeg dana rukovodstvo ŽICG nije uputilo nijedan odgovor na naše molbe i zahtjeve - zaključuju otpravnici i dispečeri.

Zaposleni u ŽICG daju rok do petka za ispunjenje zahtjeva, u suprotnom obustava saobraćaja na ključnim prugama

Ulcinjska policija, u sklopu aktivnosti usmjerenih na lociranje i hapšenje međunarodno traženih lica, a na osnovu operativnih informacija dostavljenih od NCB Interpola Podgorica, sinoć su locirali i lišili slobode državljanku Bosne i Hercegovine F.R. (57).
- F.R. se potražuje po međunarodnoj potjernici NCB Interpola Stokholm, zbog krivičnog djela oduzimanje maloljetnog lica počinjeno od strane roditelja – navodi se u saopštenju Uprave policije.
Ona će danas, u zakonskom roku, biti sprovedena sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici.

Lišena slobode državljanka BiH po potjernici Švedske

Neaktivnost crnogorske policije i specijalna aktivnost Srpske pravoslavne crkve ali i srpske Bezbjednosno informativne agencije BIA - to su ključni razlozi zbog čega je postavljanje spomenika četničkom zlikovcu Pavlu Đurišiću uspješno i bez peripetija organizovano 7. avgusta u selu Gornje Zaostro. &nbsp; Raspoloživa saznanja više bezbjednosnih izvora ukazuju da su aktivnosti oko podizanja spomen obilježja Đurišiću realizovana pod direktim instrukcijama BIA, koja je sačinila sveobuhvatan plan aktivnosti radi subverzivnog djelovanja na teritoriji Crne Gore. &nbsp; POPOVSKA PODRŠKA &nbsp; Posebno važna bila je aktivnost sveštenika Crkve Srbije. Osim mitropolita Metodija Ostojića - koji je govorio ispred spomenika i osveštao kip ratnog zločinca odgovornog za smrt najmanje 10.000 miuslimanskih žena, staraca i đece – vrlo aktivna je uloga pripala i popu Mijajlu Backoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji"> <figcaption>I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji(Photo: Preuzeto: IN4S)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Televizije E, nekolicina prisutnih u Gornjem Zaostru, koji su napadali na fotoreportere Pobjede i Vijesti bili su ljdi od povjerenja popa Backovića, nekadašnjeg srpskog padobranca i čovjeka kojem je Beograd znao da povjeri odgovorne poslove. &nbsp;&nbsp; Inače, nekadašnji pripadanik srpske 63. padobranske jedinice, Mijajlo Backović je glavni čovjek bratstva srpske pravoslavne omladine ,,Sveti Pantelejmon“, prvom osnovanom u Crnoj Gori, na Miholjskoj prevlaci. Poznata je Backovićeva uloga u političkom forsiranju svog prijatelja, advokata Dejana Vukšića, i njegovom postavljenju za predsjednika Skuopštine opštine Kotor na rpijedlog koalicije Andrije Mandića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b" data-rendition-name="original" width="481" height="360" loading="lazy" alt="DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop"> <figcaption>DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Kasnije će Vukšić postati i prvičovjek ANB-a, a danas je savjetnik predsjednika Jakova Milatovića. &nbsp; Ipak, najširoj javnosti pop Backović je poznat po specifičnom prijateljstvu sa srpskom starletom Sorajom Vučetić. &nbsp; To je, međutim, samo dio njegove zanimljive vojno-svešteničke biografije. &nbsp;&nbsp; ,,Pop Backović se pojavljuje i kao organizator izvjesnih „omladinskih pravoslavnih bratstava“; njeguje stajling: pola vojna uniforma, pola sveštenička odora. Pretvorio je posljednjih godina Miholjsku prevlaku u „paramilitarni“ poligon „molepstvija“ za majku Rusiju i Srbiju. Tu se sabiraju srpski i ruski oficiri. Takođe, Backović je nosilac odlikovanja Vazdušno-desantne vojske Ruske Federacije...” Ovo je izvod iz teksta novinara istraživača Vladimira Jovanovića objavljenog još 2022. godine na Anteni M. &nbsp; I to je tek manji dio priče o pozadini akcije postavljanja spomenika četničkom koljaču u selu Gornje Zaostro. &nbsp; ,,MARKUS” VOLI DA BUDE OBAVIJEŠTEN Prema više izvora Televizije E iz bezbjednosnog sektora, akcijom postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću – koju su izveli sveštenici Crkve Srbije - koordinirao je Marko Parezanović, šef BIA za Crnu Goru, preko svojih operativaca iz Berana, Šavnika Danilovgrada i Podgorice. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9" data-rendition-name="original" width="600" height="339" loading="lazy" alt='ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama '> <figcaption>ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim što rukovodi operacijama u Crnoj Gori, Parezanović je u bezbjednosnim krugovima poznat po vrlo bliskim vezama sa ruskom službom bezbjednosti, FSB-om, koji ima vrlo jaku mrežu uticaja u Srbiji i Crnoj Gori, kao interesnim zonama Kremlja. Parezanović omogućava, ističu izvori Televizije E, koneciju odnosno povezanost srpske i ruske službe u Crnohj Gori. &nbsp; Nedavno istraživanje srpskih istraživačkih medija ukazuje na veze Parezanovića sa organizovanim kriminalom. &nbsp; Istraživanje KRIK-a pokazalo je vezu bivšeg ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića sa organizovanim kriminalom. Međutim, tu se pominje moćan čovek iz sprskih institucija, načelnik Bezbednosno informativne agencije, Marko Parezanović u „Skaj“ prepiskama poznat kao „Markus“. Kako se navodi u istraživanju,<a href="https://www.krik.rs/policijska-prijava-nebojsa-stefanovic-i-marko-parezanovic-pomagali-saricevom-klanu/" target="_blank"> </a>„Markus“, odnosno Parezanović, trebalo je da pomogne da se izvrši pritisak na sudiju Apelacionog suda Duška Milenkovića, ne bi li osuđeni „narko bos“ Darko Šarić dobio što manju zakonsku kaznu. KAKO JE PROPAO PLAN BIA Izvori Televizije E naglašavaju da je osnovna zamisao BIA plana bila podizanje tenzija između procrnogorskog i prosrpskog bloka u Crnoj Gori koje bi dovelo podizanje tenzija. &nbsp; Prije svega, očekivala se žestoka reakcija suverinstičkih partija DPS-a i Evropskog saveza, ali i pojedinih grupa koje srpski bezbjednjaci, ali i političari srpskih partija u Crnoj Gori, &nbsp;nazivaju ,,komitskim ekstremistima”. Jaasno je da bi bura u Crnoj Gori odgovarala Aleksandru Vučiću koji se bori sa studentskom i građanskom pobunom u Srbiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf" data-rendition-name="original" width="1200" height="630" loading="lazy" alt='KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića'> <figcaption>KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Burna politička situacija u Crnoj Gori donekle bi rasteratilo poziciju predsjednika Srbije jer bi se fokus međunarodne zajednice usmjerio, umjesto na pobunu građana u Srbiji, na dešavanja na crnogorskoj političkoj sceni. &nbsp; Plan se, međutim, nije realizovao kako je zamišljeno. &nbsp; -Crnogorski operatarivci su izvijestili vrh ANB-a da je reakcija dijela vlasti u Herceg Novom, tokom promocije podrške četničkog ratnog zločinca koju su priredili &nbsp;navijača ,,Crvene Zvezde” na Kanli kuli, razočarala organizatore postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću. Pogotovu javno negodovanje pojedinih istaknutih pristalica Novske liste koaj je oslonac vlasti u tom gradu na Crnogorskom primorju – kaže sagovornik Portala ETV i Televizije E iz bezbjednosnog sektora. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović"> <figcaption>TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Objašnjava i zašto nije bilo ni reakcije čelnika srpskih partija koje vladaju parlamentarnom većinom. Prema tom operativcu, izostanak oštre reakcije predsjendnika Skupštine Andrije Mandića i poslanika Milana Kneževića na naredbu uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću rezultat je prethodnog dogovora sa premijerom Milojkom Spajićem. &nbsp; -Dogovoreno je da čelnici parlamentarne većine djeluju sinhronizovano kako ne bi ugrozili evropski put Crne Gore. Takvo uzdržano ponašanje Mandića i Kneževića trebalo je da Evropljanima posluži kao dokaz da oni neće, zbog postamenta Pavlu Đurišiću, ugroziti opstanak Vlade u kojoj učestvuju – ističe izvor naše redakcije. &nbsp; KAD ,,SPAVA” CRNOGORSKI BEZBJEDNOSNI SEKTOR Deset dana od postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću, nejasno je zašto je crnogorsku policiju i službu bezbjednosti iznenadila akcija u Gornjem Zaostru. &nbsp; Izvjesno je da je kip ratnog zločinca Đurišića unešen u Crnu Goru prevoznim sredstvom koje nije kontrolisala ili nije htjela da kontroliče ni granična policija ni Uprava carina. &nbsp; Nemoguće je, ipak, progutati zvaničnu verziju da o postavljenju spomenika u Gornjem Zaostru nijesu znali i niejsu informsali pretpostavljene ni komandir Odjeljenje bezbjednosti Željko Babović, ni načelnik regionalnog policijskog centra Haris Đurđević. Kao što je, u najmanju ruku čudno, da rukovodilac ANB-a za sjever nije imao čan ni posrednu informaciju da javi vrhu službe u Podgorici. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a "> <figcaption>DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a(Photo: Vlada Crne Gore )</figcaption> </figure>  Da li je to bila osmišljena opstrukcija ili baš nesposbnost ljudi iz bezbjednosnog sektora? O tome bi valjalo da se izjasne minstar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović, ali i čelnik Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović. &nbsp; Valjalo bi da se čuju neki smisleni odgovori, ali je već sada jasno da će se čelnici bezbjednosnog sektora radije odlućčiti za nastavak ćutanja. Kada se nema što smisleno reći, možda je i šutnja najbolji odgovor. &nbsp; &nbsp;

Kip četničkog koljača postavljen uz ,,pratnju” sveštenika SPC Metodija i Mijajla ali i koordinaciju Marka Parezanovića ,,Markusa”

-Ne postoji ni jedan dokaz, niti osnovana sumnja da je imovina bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u Novom Selu stečena, a niti uvećana od kriminala &nbsp;- obrazloženje je tročlanog sudskog vijeća Višeg suda u Podgorici, kojim je predsjedavao sudija Nenad Vujanović, a u koje je Portal ETV imao uvid. Ovom odlukom jasno se pokazuje da je bio neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koja je upisana na Katnića i njegovu suprugu Natašu Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca Šoškića da su Katnić i Lazović svoje službene položaje podredili kavačkoj krimialnoj grupi - oni su već godinu i četiri mjeseca u pritvoru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac "> <figcaption>NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac(Photo: Ilustracija: Ivana ABRAMOVIĆ )</figcaption> </figure>  Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu, specijalni državni tužilac Miloš Šoškić pokrenuo je i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da je stečena iz kriminala. ORTOFOTO SNIMCI I NALAZ VJEŠTAKA No, krivično vijeće Višeg suda djelimično je usvojilo zahtjev odbrane Katnića i preinačilo odluku sudije za istrage za imovinu koju je bivši glavni specijalni tužilac stekao u Novom Selu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama "> <figcaption>NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U obrazloženju, u koji je Portal ETV imao uvid, jasno proizilazi da Specijalno državno tužilaštvo nijesu zanimale činjenice, niti se bavilo istragom kada je imovina stečena, jer u odluci Sud ukazuje na ključne propuste i nelogičnosti u zahtjevu. Tužilaštvo je u prijedlogu za donošenje privremene mjere obezbjeđenja navelo da je Katnić znatno povećao vrijednost imovine u Novom Selu, „ulažući u objekte novac stečen kriminalnom djelatošću sjedinjujući ga sa imovinom stečenom na zakonit način“. -U ovom dijelu nije navedena nijedna riječ o tome koliko iznosi imovina koja je stečena na zakonit način, kada je stečena, za koji dio imovine postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošču, odnosno da je u nesrazmjeri sa prihodima okrivljenog. Ni u rješenju sudije za istragu ne navodi se nijedna riječ o tome, a zanemaruje se se činjenica koja proizilazi iz nalaza i mišljenja geodetske struke koji se odnosi na Novo Selo, posebno se zanemaruje ortofoto snimci iz 2011. na kojima se vidi koliko su izgrađeni objekata – navodi se u obrazloženju sudskog vijeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16" data-rendition-name="original" width="738" height="741" loading="lazy" alt="POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici"> <figcaption>POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ukazali su da iz spisa predmeta proizilazi da su u listu nepokretnosti 733 KO Grbe, opština Danilovgrad na Natašu Katnić kao svojina 1/1 upisane katarske pacele i porodična zgrada u osnovi 80 metara kvadratnih, dvije pomoćne zgrade, dvorište i &nbsp;parcele. U &nbsp;drugom listu, podaci se odnose na djelove objekata u zgradi broj 1 površine 80 metara kvadratnih u osnovi se nalaze dva stambena prostora – 62 i 64 metra kvadratna i upisana su na Milivoja Katnića, dok se preostale zgrade i posebni djelovi vode na Natašu Katnić. -Upravo iz ortofoto snimka iz 2011. godine, nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke proizilazi da se radi o porodičnoj kući izgrađenoj 2010. godine. Na ortofoto snimku iz 2011. godine zapažen je izgrađeni objekat sa ogradom &nbsp;i pomoćnim objektima. Nejasno je kako se izgradnja objekta vremenski može dovesti u vezu sa novcem koji je eventualno stečen kriminalnom djelatnošću, a posebno da postoji nesrazmjera između &nbsp;zakonitih prihoda Milivoja Katnića i njegove uže porodice koja je vlasnik tog imanja. Nasuprot tome, Tužilaštvo se bavilo samo prihodima okrivljenog od 2019. godine pa nadalje. Okrivljeni je sudu dostavio dokaze o prihodima od 2005. godine koje je ostvarivao u periodu kada je građen objekat u Novom Selu i jasno proizilazi da ne postoji vremenska povezanost između izvršenja krivičnog djela sa izgradnjom i opremanjem objekata na Novom Selu, pa samim tim ne postoji ni osnovana sumnja da je ova imovina stečena, niti uvećana usljed kriminalne djelatnosti okrivljenog &nbsp;- navodi se u obrazloženju Višeg suda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a" data-rendition-name="original" width="738" height="664" loading="lazy" alt="NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškića"> <figcaption>NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškić(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  GRADNJA OBJEKTA Vijeće se u odluci poziva i na član 8, stav 1, Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, kojim je propisano da će imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću „oduzeti od učinioca kad sud utvrdi da postoji vremenska povezanost između vremena u kojem je stečena i drugih okolnosti konkretnog događaja koji opravdavaju oduzimanje imovinske koristi“. Sud, kako su istakli, nije utvrdio da postoji vremenska povezanost opisana u citiranom članu, kada je evidentno da je objekat zajedno sa pomoćnim sagrađen 2010. godine dakle 13 – 14 godina prije nego što je protiv okrivljenog pokrenut postupak, a 10 godina prije izvršenja krivičnog djela koje mu je stavljeno na teret. Tročlano vijeće ukazuju da se ni jednom riječju ne pominje vrijednost „imovinske koristi koja je pripojena zakonitoj imovini, pa nije bilo moguće na adekvatan način ispitati da li bi takav iznos bio u očiglednoj nesrazmjeri sa Katnićevim zakonitim prihodima“. Takođe, ne navodi se ni u čemu se sastoji znatno uvećane vrijednosti imovine u Novom Selu i koliko je to novca uloženo u objekte na tom lokalitetu. Sud je preinačio rješenje sudije za istragu i ukinuo privremenu mjeru raspolaganja na nepokretnostima koje su upisane na Milivoja Katnića u Novom Selu. Sudija za istrage nije bio odredio privremenu mjeru na dio koji se vodi na Natašu Katnić iako je i to Tužilaštvo tražilo. KAMPANJA Imovinom Milivoja Katnića, pa i šire porodice Katnić, detaljno se bavio Istraživački centar MANS-a. Objavljen je maja 2021. godine i video zapis, snimci iz drona imovine u Novom Selu i Bajramovici, kao uvod u kasniju akciju Specijalnog tužilaštva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30" data-rendition-name="original" width="3494" height="1583" loading="lazy" alt='UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a'> <figcaption>UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a(Photo: MANS)</figcaption> </figure>  Tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić reagovao je na objavu MANS-a i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv MANS-a jer je dronom prije nekoliko dana snimano njegovo porodično imanje, a sve, kako je kazao, da bi se ,,omogućilo izvršiocima krivičnih djela da evenutalno realizuju njegovu likvidaciju“. Krivična prijava ipak nije uslijedila, a operacija difamacije i uklanjanja Milivoja Katnića je nastavljena. Pola godine kasnije, februara 2022. godine Tužilački savjet je smijenio Katnića sa mjesta glavnog specijalnog tužioca i to na osnovu dva rješenja – Fonda PIO i Ministartsva odbrane. Pozivajući se na akt Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, dostavljen dan prije sjednice, ali i dodatno pojašnjenje Fonda PIO na dan sjednice, članovi Tužilačkog savjeta su konstatovali da je Katnić ,,navršio 64 godine i 8 mjeseci života i 41 godinu i 4 mjeseca staža osiguranja“ čime su se, kako je konstatovano, stekli uslovi da Tužilački savjet odluči o – prestanku funkcije glavnom specijalnom tužiocu. Kao dokaz za tu tvrdnju podastrijet je i dopis Ministarstva odbrane kojim je rukovodila ministarka Olivera Injac, a u kojem se navode godine kada je Katnić bio aktivno vojno lice. IMOVINA – ZAKONITO STEČENA! Ispostaviće se, međutim, da su oba dopisa, Fonda PIO i Ministarstva odbrane, na osnovu kojih je Tužilački savjet donio odluku, bila - pravno nevaljana. Nikoga iz vrha države to nije interesovalo. Pokazalo se i zašto: godinu nakon (ne)zakonitog penzionisanja, 14. aprila 2024. godine, po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića uhapšen je bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Istog dana uhapšen je i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1" data-rendition-name="original" width="1171" height="893" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"> <figcaption>ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Obojica pod otužbom za učešće u kriminalnom klanu Radoja Zvicera, iako su Milivoje Katnić i specijalni tiužilac Saša Čađenović, uz logističku podršku sektora policije Zorana Lazovića, u prethodnih sedam godina uhapsili i tužilački procesuirali više od 100 pripadnika klana Radoja Zvicera?! Nakon hapšenja, Specijalno državno tužilaštvo odmah je objavilo snimak imovine Milivoja Katnića i Zorana Lazovića, sličan onome koji je dvije godine ranije objavio MANS. Sa istom optužbom - da je Milivoje Katnić, dok je obavljao funkciju glavnog specijlanog tužioca, zloupotrebio položaj i sebi pribavio pozamašnu imovinsku korist. Portparol SDT-a Vukas Radonjić je tada, odgovarajući na upite više medija, kazao da hapšenje Katnića i Lazovića nije osveta za njihovo učešće u procesu pokušaj terorizma 2016. godine, kada su optuženi, osim dvojice agenata ruskog GRU-a Vladimira Popova i Eduarda Šišmakova i desetak srpskih državljana te crnogorski političari, lideri tadašnjeg Demokrastkog fronta, Andrija Mandić i Milan Knežević. -Sve odluke koje je SDT donio u tom krivičnom predmetu na neki način potvrđene su od strane suda, jer je određen pritvor okrivljenima, što znači da postoji osnovana sumnja da su učinili krivična djela za koja se terete – kazao je 24. aprila Radonjić, ponavljajući da je problematična imovina i Milivoja Katnića i Zorana Lazovića. &nbsp;&nbsp; Punih četrnaest mjeseci kasnije, Vijeće Višeg suda je presudilo da je imovina Milivoja Katnića u Novom selu – zakonito stečena. Uz obrazloženje koje je ponižavajuće i govori o umišljaju specijalnog tužioca Miloša Šoškića.&nbsp; Naime, Šoškić je pokušao da stavi zabranu raspolaganja imovinom u Novom selu, jer je sumnjao da su objekti sagrađeni 2010. godine, finansirani novcem iz kriminala u koji je Milivoje Katnić stupio - sudeći po optužnici - 2020. godine!&nbsp; Kako je onda mogao novcem iz kriminalne organizacije bivši glavni tužilac finanirati gradnju imovine deset godina ranije? Iz Specijalnog državnog tužilaštva za sada nema reakcija, na odluku Višeg suda. Nije se oglašavao ni tužilac Šoškić, jer očito je ostao bez argumenata.&nbsp;

VIŠI SUD: Imovina Katnića u Novom Selu - zakonito stečena

Ombudsman: Nataši, Marku i Mašanu Martinoviću Uprava policije povrijedila pravo na nepovredivost fizičkog integireta i pravo na život

Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava ocijenili su poražavajućim što tek 2025. godine, zahvaljujući mišljenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, u javnost izlaze činjenice o propustima MUP-a i Uprave policije u vezi masovnog ubistva u Medovini na Cetinju 2022. godine.
Kako su naveli, da su ti propusti bili ranije utvrđeni i da se na njih adekvatno reagovalo, možda se novi masakr iz januara 2025. ne bi dogodio ili ne bi bilo toliko žrtava.
- Država je bila dužna da mnogo ozbiljnije štiti pravo na život adekvatnim i pravovremenim preventivnim mjerama i institucija Zaštitnika je na to odgovorno ukazala. Ispostavlja se da je tendencija nadležnih državnih organa - MUP-a, Uprave policije i Državnog tužilaštva - da tolerišu i zataškavaju propuste državnih službenika osvjedočeno opasna po živote građana, jer da se blagovremeno pogledalo istini u oči i bar povećao broj policijskih službenika, možda bi životi bili spašeni - poručile su organizacije.
Zaštitnik je u mišljenju naglasio da Uprava policije 2022. godine nije obezbijedila dovoljan broj policajaca niti ih adekvatno osposobila za reakciju u hitnim situacijama, čime je propustila da osigura pravo na život žrtava. HRA i CŽP podsjećaju da ni do januara 2025. godine broj policajaca nije povećan, iako je Zaštitnik još 2020. i 2023. upozoravao na taj problem.
Organizacije su ocijenile posebno problematičnim što je Osnovno državno tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu porodica žrtava protiv policije zbog nesavjesnog rada, i to bez saslušanja oštećenih, što je „suprotno međunarodnim standardima i pokazuje da se tužilaštvo stavilo u poziciju zaštitnika policije, a ne građana“. Ocjenjuju i da je veliko pitanje jesmo li i danas bezbjedni od istih propusta?
- Umjesto potpune i transparentne istrage, i tužilaštvo i unutrašnja kontrola policije zaključili su da nema osnova za postupke protiv odgovornih, čime je dodatno produbljeno nepovjerenje i porodica žrtava i javnosti - navodi se u saopštenju.
HRA i CŽP su podsjetile da su još 24. januara ove godine podnijele predstavku Savjetu za građansku kontrolu rada policije, ali da ni nakon sedam mjeseci Savjet nije objavio mišljenje.
- Cilj predstavke je upravo bio da se utvrde relevantne činjenice i ocijeni postupanje Uprave policije, da bi se unaprijedila zaštita prava na život i bezbjednost građana. Očekujemo od Savjeta za građansku kontrolu rada policije da u najkraćem roku objavi mišljenje o postupanju policije u kontekstu ubistava na Cetinju 1. januara ove godine – navode HRA i CŽP.
Ove organizacije ponovo su pozvale premijera Milojka Spajića da sasluša porodice koje su pretrpjele najteže moguće gubitke i da na njihove zahtjeve odgovori uvažavajući sva iskustva i saznanja o okolnostima oba događaja.
- Takođe tražimo i da obavijesti javnost o rezultatima mjera koje je najavio da će preduzeti na konferenciji za medije koju je organizovao 3. januara 2025, posebno u odnosu na suzbijanje nelegalnog posjedovanja oružja i izmjena i dopuna Zakona o oružju, što su bili naši raniji zahtjevi – navodi se u saopštenju.
Ove organizacije traže i da nadležni organi u potpunosti sprovedu preporuke Zaštitnika i obezbijede novu, nepristrasnu i djelotvornu istragu svih okolnosti i propusta zločina u Medovini i da se odgovornost utvrdi na svim nivoima – od onih koji su omogućili da počinilac zadrži oružje, do onih koji nisu pravovremeno reagovali 12. avgusta 2022, ali i 1. januara 2025. godine.
Zahtijevaju da se obezbijedi adekvatno uključivanje predstavnika oštećenih porodica u istrage, u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava; zataškavanje i formalističko zatvaranje predmeta bez obrazloženja predstavljalo bi nastavak nasilja nad porodicama žrtava i prijetnju društvenom povjerenju u institucije.
HRA i CŽP traže da se obezbijedi i hitno privremeno oduzimanje oružja svakoj osobi protiv koje bude pokrenut postupak zbog nekog krivičnog djela nasilja, kao i da se adekvatno osnaži zdravstveni sektor da pruža podršku u oblasti mentalnog zdravlja.
- Zločini na Cetinju moraju biti prekretnica u izgradnji odgovorne i efikasne države koja štiti živote svih građana. Dok se to ne desi, insistiramo na istini, odgovornosti i promjenama koje će spriječiti da se ovako nešto ikada ponovi – zaključuju u saopštenju.

Tag: radovan-karadzic