Odbornici SO Bijelo Polje na današnjoj sjednici usvojili su prijedlog o davanju saglasnosti za izmjenu Statuta JU Ratkovićeve večeri poezije i oduzimanje nagrade „Risto Ratković" Radovanu Karadžiću.&nbsp;
Od 22 odbornika, koliko ih je bilo prisutno na početku sjednice, prijedlog je podržalo 19, kao i prethodnog puta kada je izglasan zaključak koji je upućen Savjetu JU Ratkovićeve večeri poezije.
Nije bilo glasova protiv, niti uzdržanih.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Odbornici SO Bijelo Polje dali saglasnost za izmjenu Statuta i oduzimanje nagrade „Risto Ratković" Radovanu Karadžiću

Savjet JU „Ratkovićeve večeri poezije“ je na sjednici održanoj dana 6. novembra 2025. godine, postupajući po Zaključku i nalogu osnivača – Skupštine opštine Bijelo Polje, a u skladu sa svojim zakonskim i statutarnim nadležnostima, jednoglasno donio Odluku o oduzimanju književne nagrade „Ratkovićeve večeri poezije“ Radovanu Karadžiću, dodijeljene 1993. godine za knjigu poezije „Slovenski gost“. To je za Antenu M potvrdio predsjednik Savjeta ove ustanove Jasmin Ćorović.
- Mi smo imali rok od 30 dana, tako da smo mi donijeli odluku da se oduzme nagrada na osnovu zaključka Skupštine i Opštine. Tako da smo mi, što je do nas, završili i poslali Opštini. Mislim da oni imaju sjednicu 3. decembra. Na njima da je izmjene Statuta, koje smo napravili, potvrde. I to je to. To je završena priča - kaže Ćorović.
Odluci je prethodilo usvajanje izmjena i dopuna Statuta JU „Ratkovićeve večeri poezije“, u kojima su precizirane nadležnosti Savjeta u slučajevima oduzimanja već dodijeljenih priznanja. Savjet je postupao striktno u okviru svojih nadležnosti, poštujući institucionalni okvir i odluke osnivača Ustanove.
- U Statut smo ubacili da možemo da oduzemo nagradu. Donijeli smo i novi Pravilnik o oduzimanju nagrade. Pravilnik, koji do sada nijemo imali, a koji ima 19 čranova, pored ostalog, jasno sadrži član kojim nam omogućava da oduzemo nagradu ukoliko je li neko osuđen za neko krivično dijelo, ratne zločine, genocid, plagijat itd - navodi Ćorović.
JU „Ratkovićeve večeri poezije“, ističe Ćorović, smatra da književna nagrada mora predstavljati ne samo umjetničku, već i moralnu i civilizacijsku vrijednost, u skladu sa temeljnim principima humanosti, prava i dostojanstva žrtava. Dodaje da Savjet ostaje posvećen očuvanju ugleda Manifestacije i njenoj misiji afirmacije književnosti i kulturnih vrijednosti zasnovanih na antifašizmu, toleranciji i poštovanju ljudskog dostojanstva.
Karadžić je nagradu Risto Ratković dobio 1993. godine, a Haški tribunal ga je 2019. osudio na doživotnu robiju za genocid u Srebrenici i druge zločine protiv čovječnosti.
Inicijativu za oduzimanje nagrade 26. juna pokrenulo je više NVO i građanskih aktivista, a dan kasnije i bjelopoljski odbor BS.
Tokom glasanja, sjednicu su napustili odbornici PES-a, Demokrata i DF-a, a inicijativu je podržalo 19 odbornika.

1084x550

Savjet JU „Ratkovićeve večeri poezije“ donio Odluku o oduzimanju književne nagrade Radovanu Karadžiću

Aktuelna dešavanja u Crnoj Gori udžbenički su primjer islamofobije - ocijenio je istoričar i univerzitetski profesor Adnan Prekić poslije incidenta na Zabjelu u kojem je jedan Podgoričanin povrijeđen, turski državljani privedeni, a nakon što su uslijedila ksenofobična okupljanja ulicama Podgorice u kojima se poziva na ubijanje i protjerivanje Turaka.
Prekić je, gostujući u Drugačijoj radio vezi na Anteni M, poručio da niko ne bi ni trebalo da ima dileme kuda to vodi.
- Mislim da je ovo moglo da iznenadi samo nekoga ko nije želio da vidi istinu. O tome sam često i ranije govorio. Mislim da su one slike koje smo gledali na ulicama u suštini većinska Crna Gora i da je to ono što mi sebi ne želimo da priznamo - smatra istoričar.
<h2>ZABLUDA</h2>
Često, kaže, govori da su ljudi, zamišljeni u neke romantičarske demokratske ideje, sami sebe, a onda i one oko sebe, ubijedili da je Crna Gora demokratska, prozapadna, pluralistička zemlja.
- Mislim da je to jedna velika zabluda, zato što je u istorijskom razvoju Crne Gore prozapadna orjentacija incident, a nikako pravilo - istakao je Prekić.
Prozapadna orjentacija Crne Gore nije, cijeni on, urađena sistemski - već je sve bazirano na parolama.
- Mislim da tu odgovornost snose političke elite. Prije svega one koje su bile na vlasti prije 2020. godine, zato što se stvari nijesu rješavale suštinski. Emancipacija i demokratizacija društva nije bila suštinska i stvarna nego je više bila na nivou forme i parole. Druga strana političkog spektra je ono što se dešavalo nakon 2020. godine, kada imamo dolazak na vlast desničara i konzervativaca, od kojih se ove stvari mogu očekivati. Treća kategorija su oni koji su normalizovali ovo - objašnjava Prekić.
<h2>ODGOVORNOST PARTIJA MANJE BROJNIH NARODA I EU PARTNERA</h2>
On odgovornost vidi i kod partija manje brojnih naroda.
- Zato što su oni posljednji koji su imali pravo da normalizuju ono što je desničarski narativ. Međutim, i tu imamo problem. Problem klerikalnog, desničarskog potencijala u Crnoj Gori ne možemo samo vezati za jednu nacionalnu grupu, kako se često postavlja problem. To su nam i ove posljednje demonstracije pokazale - naveo je Prekić.
U ovim izlivima fašizma smo, ukazuje on, u prvim redovima imali i likove koji su nosili majice Krsta Zrnova Popovića.
- Tu vi vidite da je taj desničarski potencijal jednako jak i u dijelu srpskog nacionalnog korpusa, i crnogorskog, i bošnjačkog i albanskog. Tako da mislim da je taj problem mnogo veći i opasniji. Ono što smo vidjeli na ulicama je po mom dubokom uvjerenju većinska Crna Gora - rekao je Prekić.
Nije mala odgovornost, podvlači Prekić, ni evropskih partnera.
- Naši međunarodni partneri uporno pokušavaju od vuka da naprave vegetarijanca. To je nemoguće. I dok ne budu insistirali na onome što su vrijednosti, ove stvari će ići u ovom pravcu i meni tu nema ništa nepoznato ni nejasno, nego je to samo posljedica onoga što smo gledali u prethodnom periodu - jasan je istoričar.
Crnogorsko društvo bi trebalo, poručuje, da prizna da boluje od prošlosti, ali je, smatra on, problem što mi to još ne želimo da priznamo.
- Kreiranje društvene platforme, zasnovane na obrazovanju, nauci i zdravom sistemu vrijednosti, uz prihvatanje problema i suočavanje sa prošlošću je jedini put do ozdravljenja crnogorskog društva - stava je istoričar.
<h2>SPORNA NAGRADA KARADŽIĆU TREBALO DA OSTANE KAO PEČAT JEDNOG VREMENA</h2>
Osvrnuvši se i na oduzimanje književne nagrade presuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, Prekić je rekao da mu je nije trebalo oduzeti jer bi ona trebalo da ostane kao pečat jednog vremena.
- Isto kao što će ova odluka predsjednika (Jakova) Milatovića da dodijeli orden Amfilohiju ostati pečat jednog vremena i istorijska činjenica, koja će pokazati karakter, namjere i suštinu političkih elita na vlasti. Jer ono što revizionisti ne razumiju je da, ono što je prošlost, oni ne mogu izmijeniti. Ali će svojim djelovanjem ostaviti dovoljno materijala nekim budućim istoričarima da svjedoče i da pišu o vremenu u kojem smo mi živjeli. Sve to jeste teško i mučno, ali je djelotvorno - naglasio je Prekić.
Dobro je, dodaje on, što se sve ovo dešava - jer su konačno maske pale.
Siguran je da ove retrogradne ideje i njihovi propagatori nikada ne mogu pobijediti, ali je problem, ističe on, što će štetu koju one prave, morati da plate građani.

Prekić: Aktuelna dešavanja su udžbenički primjer islamofobije

"Savjet JU „Ratkovićeve večeri poezije“ je postupio po zaključku Skupštine opštine Bijelo Polje i započeo proces izrade Pravilnika o oduzimanju nagrade „Risto Ratković“, kao i izmjeni i dopuni Statuta ustanove, kako bi se ti akti uskladili sa zaključkom Skupštine i javnim interesom”, kazao je za Antenu M predsjednik Savjeta JU Ratkovićeve večeri poezije Jasmin Ćorović.
Kako pojašnjava, Skupština opštine je već zauzela jasan stav i donijela odluku o oduzimanju nagrade Radovanu Karadžiću, a Savjet JU ima zadatak da konstatuje tu odluku i sprovede sve prateće pravne i administrativne korake u okviru nadležnosti ustanove.
- Naš cilj je da se postupak sprovede na zakonit, transparentan i dostojanstven način, uz puno poštovanje moralnog i kulturnog integriteta nagrade „Risto Ratković“ i same ustanove - ističe Ćorović.
Podsjetimo, odbornici SO Bijelo polje prije dvije sedmice donijeli su zaključak o oduzimanju nagrade Risto Ratković presuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.
JU Ratkovićeve večeri poezije dužna je da u roku od dva mjeseca zakaže sjednicu na kojoj će biti izglasane promjene Statuta i Pravilnika ustanove, kako bi odluka bila konačna.
Podsjećamo, nagradu može oduzeti samo ustanova koja ju je dodijelila.
Odbornik SDP Adnan Striković za Antenu M naglašava kako je uvjeren da će sjednica biti zakazana u predviđenom roku, a nagrada Karadžiću oduzeta shodno usvojenom zaključku.
- Odluka, odnosno direktiva koju je Skupština opštine uputila JU Ratkovićeve večeri poezije podrazumijeva da se sjednica Savjeta ustanove održi u roku od dva mjeseca od punovažnosti te odluke. Ono što mogu da garantujem je da će ta sjednica biti održana i po informacijama koje imamo da će oni postupiti u skladu sa onim što predviđa ta direktiva i donijeti odluku o oduzimanju te nagrade - objašnjava Striković.
Smatra da će postavljeni rokovi od dva mjeseca biti ispoštovani.
Striković naglašava da je preuranjeno licitirati sa rokovima, budući da su, kako navodi, tek počeli da važe.
- Mislim da je preuranjeno praviti priču oko toga, zato što su tek počeli da teku ti rokovi. Ne znam ni da li je ta odluka koju smo donijeli, odnosno taj zaključak objavljen u Službenom listu, da li u suštini počinje da važi itd, a od tada teku rokovi. To je sve što u ovom trenutku mogu da kažem, bez imalo sumnje da će na kraju epilog svega biti ono što smo inicijalno i planirali, a to je da se nađu mehanizmi za zakonito oduzimanje te nagrade - zaključuje Striković.
Kontaktirali smo i predsjednicu SO Bijelo Polje Selmu Omerović, koja nam je kazala kako ne želi da daje izjave za medije, dok ne protekne mjesec od objave zaključka u Službenom listu.
Podsjetimo, Karadžić je nagradu Risto Ratković dobio 1993. godine, a Haški tribunal ga je 2019. osudio na doživotnu robiju za genocid u Srebrenici i druge zločine protiv čovječnosti.
Inicijativu za oduzimanje nagrade 26. juna pokrenulo je više NVO i građanskih aktivista, a dan kasnije i bjelopoljski odbor BS.
Tokom glasanja, sjednicu su napustili odbornici PES-a, Demokrate i DF-a, a inicijativu je podržalo 19 odbornika.

Ćorović: Savjet JU Ratkovićeve večeri počeo proces po zaključku SO; Striković: Nema sumnje da će epilog biti zakoniti mehanizmi za oduzimanje nagrade Karadžiću

Crnogorski PEN centar i Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) pozdravili su odluku Skupštine opštine Bijelo Polje da ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzme nagradu "Risto Ratković".
Time je, smatraju u PEN centru i FCJK-u, uklonjena dugogodišnja sramota i jasno poručeno da književnost ne smije biti zaklon za one koji su odgovorni za zločine i patnju hiljada ljudi.
- Nažalost, dio odbornika nominalno građanskih partija, odbio je da podrži ovu odluku pod izgovorom da ona izaziva podjele. Ipak, kad je riječ o genocidu i ratnim zločinima, jasno je da nema srednjeg puta. Stoga, ne glasati za oduzimanje nagrade Karadžiću znači isključivo svrstati se uz velikosrpsku ideologiju u čije je ime zločin počinjen - navedeno je u saopštenju PEN centra i FCJK-a.
Da je vladajuća koalicija u potpunosti stavljena u službu pomenute ideologije, pokazuje, ističu, i činjenica da jedan od članova žirija koji je Karadžiću dodijelio nagradu 1993. godine danas ponovo odlučuje o najvećim državnim priznanjima. 
Time se, kako kažu u PEN centru i FCJK-u, stvaraju nove prilike za buduća odricanja i nova kasna "ispravljanja nepravdi", umjesto da se konačno pristupi ozdravljenju društva na temelju civilizacijskih vrijednosti.
- Minimum koji dugujemo žrtvama, ali i budućnosti crnogorskog društva, jeste da u žirijima ne śede oni koji su kompromitovani relativizacijom ratnih zločinaca - naglašeno je u saopštenju.
Upozoravaju da je društvo koje se ne želi suočiti s prošlošću osuđeno da u njoj ostane zarobljeno i pozvali su predstavnike vlasti da prestanu s ideološkom reciklažom 90-ih. 
- Ako vlast bude dalje promovisala one koji su kompromitovali javno śećanje, građani, civilni sektor i međunarodni partneri neće ćutati, a posljedice za ugled, političke pozicije i institucionalni legitimitet biće ozbiljne i trajne - zaključili su iz PEN centra i FCJK-a.

PEN centar i FCJK: Oni koji nijesu glasali za oduzimanje nagrade Karadžiću svrstali se uz velikosrpsku ideologiju

I više je nego jasno da Skupština opštine Bijelo Polje nije nadležna ni za davanje ni za uzimanje nagrade „Risto Ratković“. Ne moramo podsjećati građane da je upravo DPS bio na istim talasnim dužinama kao i Radovan Karadžić i to u vrijeme najvećeg zla na ovim prostorima, kada je ratovao za mir, saopšteno je iz Pokreta Evropa sad Pljevlja.&nbsp;
Kako navode, DPS je bio aktivni saučesnik u zločinima 90-ih i sada želi falsifikujući istoriju da spere ljagu sa sebe.&nbsp;
- Da je bilo pravne osnove DPS bi nagradu oduzeo još 2016. godine, kada je slična inicijativa podnijeta od strane građana. Tada su imali istovjetna obrazloženja koja danas nazivaju nemuštima. Očigledno je posrijedi ucjena Bošnjačke stranke tako da su ovog puta bili primorani da učestvuju u instrumentalizaciji lokalnog parlamenta - dodali su iz bjelopoljskog PES-a.&nbsp;
Iz ove partije ističu da osjećaju najdublji senzibilitet prema bolnim događajima iz naše prošlosti, dodajući da ovakvi potezi danas nemaju smisla osim ubiranja jeftinih političkih poena.
- Indikativno je da DPS i danas potencira teme iz prošlosti, naročito u danu kad im se hapse bivši čelnici bezbjednosnog sektora, dok PES optužuju za svoja djela iz 90-ih - zaključili su u saopštenju

Bjelopoljski PES o oduzimanju nagrade Radovanu Karadžiću: Očigledno posrijedi ucjena Bošnjačke stranke

Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori pozdravilo je odluku odbornika Skupštine opštine Bijelo Polje o oduzimanju Ratkovićeve nagrade Radovanu Karadžiću, osuđenom ratnom zločincu, ocjenjujući je kao civilizacijski čin i demokratski iskorak.
U saopštenju Vijeća navodi se da je odluka dostojna vremena u kojem živimo, ali i značaja nagrade koja nosi ime velikog crnogorskog pjesnika i književnika Rista Ratkovića.
- Same okolnosti pod kojima je ova prestižna nagrada dodijeljena jednom od protagonista destruktivne i genocidne ratne politike bile su veoma problematične i trebalo je i ranije pokrenuti preispitivanje smisla i svrhovitosti same nagrade - ističe se u saopštenju.
Bošnjačko vijeće podsjeća i na atmosferu devedesetih godina, kada su, kako navode, tadašnje crnogorske vlasti stvarale ambijent u kojem su Karadžić i slični „navodni pjesnici“ bili poželjni i slavljeni, a njihova djela predstavljana kao dekor na „narodnim vašarima“ širom Crne Gore.
- Odluka odbornika bjelopoljske skupštine, iako zakašnjela, ipak pokazuje da građansko Bijelo Polje i Crna Gora njeguju čestitost i etičke vrijednosti, te da žele napraviti otklon od mrlja zastiđa i civilizacijskog mraka iz 90-ih godina prošlog vijeka - saopštilo je Vijeće.
Dodaju da očekuju da ovaj primjer posluži i u drugim društvenim oblastima, kako bi se institucije pozabavile uklanjanjem ostataka nacional-šovinističkog nasljeđa i netrpeljivosti.
- Iskreno suočavanje s prošlošću jedan je od preduslova za zajednički doprinos pridruživanju savremenim demokratskim društvima i evropskoj budućnosti - zaključuje se u saopštenju Bošnjačkog vijeća.&nbsp;

Bošnjačko vijeće: Oduzimanje nagrade Karadžiću je civilizacijski čin

Odbornici Skupštine opštine Bijelo Polje počeli su večeras raspravu o inicijativi Bošnjačke stranke za oduzimanje književne nagrade "Risto Ratković" presuđenom &nbsp;ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.&nbsp;
- Danas je važan dan za opštinu Bijelo Polje i za suočavanje sa prošlošću- kazao je odbornik Amer Smailović iz Bošnjačke stranke.&nbsp;
On je kazao da nagrada koja je dodijeljena osuđenom &nbsp;ratnom zločincu predstavlja teret ne samo za opštinu već i za ustanovu koja je dodjeljuje.&nbsp;
Podsjetio je da veliki broj građana i umjetnika ne želi da učestvuje u manifestaciji "Ratkovićeve večeri poezije", te da je književnik iz Bijelog Polja Marko Vešović odbio da primi nagradu da njegovo ime ne bi stajalo pored imena ratnog zločinca.&nbsp;
Smailović je predložio tekst zaključka koji glasi: SO Bijelo Polje prihvata inicijativu o oduzimanju nagrade Radovanu Karadžiću, pravosnažno osuđenom na doživotnu robiju za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine. Zadužuje se Savjet JU “Ratkovićeve večeri poezije” da u roku od mjesec izmijeni i dopuni akta kojima se uređuje pitanje dodjele Ratkovićeve nagrade, uvodeći i odredbe o oduzimanju nagrade.&nbsp;
Rasprava u SO Bijelo Polje je u toku.&nbsp;
Podsjetimo, Savjet javne ustanove "Ratkovićeve večeri poezije" je u avgustu iz javne evidencije dobitnika nagrade uklonio ime Radovana Karadžića čime su kako su naveli simbolično željeli da se ograde od bivšeg dobitnika.
Karadžić je nagradu "Risto Ratković" dobio 1993. godine, tokom rata u Bosni i Hercegovini, a 2019. je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotnu robiju za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine.
Inicijativu za oduzimanje „Ratkovićeve nagrade“ Radovanu Karadžiću uputila je 26. juna grupa NVO i građanskih aktivista, a dan kasnije sličnu inicijativu uputio je i bjelopoljski odbor Bošnjačke stranke, koja je dio vlasti i u toj opštini i na državnom nivou.
.

U SO Bijelo Polje počela rasprava o inicijativi da se ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzme nagrada "Risto Ratković"

U Bijelom Polju je u toku sjednica kolegijuma predsjednika Skupštine opštine, na kojoj je, prema saznanjima TV Vijesti, dogovoreno da se Skupština sastane 2. oktobra 2025. godine kako bi odbornici raspravljali o prijedlogu za oduzimanje nagrade "Risto Ratković" Radovanu Karadžiću.
Inicijativu za oduzimanje nagrade je 26. juna uputila grupa nevladinih organizacija i građanskih aktivista Javnoj ustanovi "Ratkovićeve večeri poezije" u Bijelom Polju, koja dodjeljuje nagradu. Dok je dan kasnije sličnu inicijativu lokalnoj skupštini dostavio je i opštinski odbor Bošnjačke stranke.
Savjet javne ustanove "Ratkovićeve večeri poezije" u Bijelom Polju nedavno donio je odluku da se ime Radovana Karadžića ukloni iz javne evidencije dobitnika nagrade "Risto Ratković" čime su, kako su naveli simbolično željeli da se ograde od bivšeg dobitnika.
Karadžić je nagradu "Risto Ratković" dobio 1993. godine, tokom rata u Bosni i Hercegovini, a kasnije je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotnu robiju za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine.

SO Bijelo Polje će 2. oktobra raspravljati o oduzimanju nagrade "Risto Ratković" Radovanu Karadžiću

Skupština opštine Bijelo Polje krajom septembra ili početkom oktobra raspravljaće o inicijativi za oduzimanje nagrade "Risto Ratković" Radovanu Karadžiću.
Inicijativu je podnio Opštinski odbor Boštnjačke stranke, a podršku svih odbornika očekuje predsjednica Skupštine Selma Omerović.
Na prvoj narodnoj sjednici lokalnog parlamenta odbornici Skupštine opštine Bijelo Polje će se izjasniti o inicijativi za oduzimanje književne nagrade Risto Ratković Radovanu Karadžiću, potvrdila je za Novu M Omerović.
- Skupštini opštine Bijelo Polje je dostavljena inicijativa 27. juna od strane Opštinskog odbora Bošnjačke stranke, koja je vezana za ukidanje nagrade Risto Ratković pravosnažno osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, koja mu je dodijeljena 1993. Ova inicijativa naći će se na sjednici Skupštine opštine Bijelo Polje, koja je planirana krajem septembra, početkom oktobra - kaže Omerović.
Očekuje podršku svih odbornika, kako vlasti, tako i opozicije.
- Bijelo Polje je grad koji već decenijama gradi multietnički, multivjerski sklad, pa očekujem da će i ovog puta biti na strani pravde, istine i poštovanja ljudskih prava. Smatram da bi postupak oduzimanja ove nagrade bio i civilizacijski iskorak jer je nagrada dodijeljena osobi koja je osuđena za ratne zločine i genocid na Međunarodnom sudu u Hagu - ističe Omerović.&nbsp;
Prethodno je Savjet Javne ustanove Ratkoviće večeri poezije donio odluku da se ime Radovana Karadžića ukloni iz javne evidencije dobitnika nagrade Risto Ratković.
Riječ je o simboličnom činu koji se odnosi isključivo na javno predstavljanje bivših laureata, dok formalno-pravno oduzimanje nagrade nije u nadležnosti Savjeta ni te ustanove, već o tome odlučuje Opština kao osnivač, kazao je za Novu M direktor JU Ratkovićeve večeri poezije Kemal Musić.
- S obzirom na to da javna ustanova Ratkoviće večeri poezije nema pravni mehanizam za oduzimanje nagrade jer nagrada je Radovanu Karadžiću dodijeljena 1993. godine kada su Ratkoviće večeri poezije bile manifestacija u okviru Centra za kulturu i to je bio jedan potpuno drugi pravni subjekt. Javna ustanova Ratkoviće večeri poezije je formirana te 2012. godine - objašnjava Musić.
Radovan Karadžić je nagradu Risto Ratković dobio 1993. godine, u sred rata u Bosni i Hercegovini. Kasnije je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina.
Jedan od prethodnih laureata, književnik Jevrem Brković, nakon što je saznao za dodjelu nagrade Karadžiću, vratio je vlastitu nagradu Risto Ratković uz poruku žiriju - “Primite moje iskreno prezrenje”.
Brković nije bio jedini, to je uradio i Sreten Perović, a iz istog razloga 2008. nagradu je odbio da primi Marko Vešović.&nbsp;

SO Bijelo Polje uskoro o inicijativi za oduzimanje nagrade "Risto Ratković" Radovanu Karadžiću

Masovni protesti protiv vlade odvijaju se u Teheranu i drugim iranskim gradovima, a snimci s terena prikazuju najveće demonstracije protiv klerikalnog režima u posljednjih nekoliko godina, prenose mediji. Nemiri, koji traju već 12. dan zaredom, podstaknuti su bijesom zbog kolapsa nacionalne valute i proširili su se na više od 100 gradova širom zemlje.
Protesti su dodatno podstaknuti pozivom Reze Pahlavija, koji živi u Vašingtonu, a čijeg je oca svrgnula Islamska revolucija 1979. godine. On je pozvao Irance da "izađu na ulice i, kao ujedinjeni fornt, traže svoje zahtjeve".
Iranski državni mediji umanjuju razmjere nemira ili ih u potpunosti negiraju, objavljujući snimke praznih ulica. Vlasti su pribjegle i drastičnim mjerama, pa je nadzorna grupa NetBlocks izvijestila o "nacionalnom prekidu interneta" kako bi se omela komunikacija protestanata. Situaciju u Iranu pomno prati i međunarodna zajednica.
Američki predsjednik Donald Tramp ponovio je prijetnju vojnom intervencijom ako iranske vlasti pribjegnu smrtonosnom nasilju.&nbsp;
"Dao sam im do znanja da ako počnu ubijati ljude, što obično čine tokom svojih nereda, a imaju puno nereda, ako to učine, udarićemo ih vrlo snažno", izjavio je Tramp.
Njegov ministar financija Scott Bessent dodao je da je iransko gospodarstvo "na koljenima" te da je ovo "napet trenutak".
 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Ftwitter.com%2Fi%2Fstatus%2F2009452875865538661&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Masovni protesti u Iranu, Tramp zaprijetio: Ako počnu ubijati ljude, udarićemo snažno

Broj nelegalnih migracija tokom 11 mjeseci minule godine bio je manji za četiri odsto, zahvaljujući aktivnostima Uprave policije i saradnji sa međunarodnim partnerima, saopštio je rukovodilac sektora granične policije Dejan Bojić. Ističe i da je uz podršku Evropske unije u toku izgradnja Savremenog koordinacionog centra elektronskog nadzora na najugroženijim djelovima državne granice, sistema za elektronsku identifikaciju i registraciju, kao i izgradnja logističkih i operativnih baza.
Da li boravak stotinu hiljada stranaca u Crnoj Gori zahtijeva promjenu migracione politike pitanje je koje se u posljednje vrijeme sve češće potencira u javnosti.
Naša država nije privlačna samo bogatim inostranim investitorima, već i običnim ljudima iz slabo razvijenih zemalja.
"Moje ime je Mohamad, došao sam u Albaniju, a nakon nje u Crnu Goru. Imam malu djecu i jako sam siromašan, jako je teško u Pakistanu", kaže Mohamed za Radio Crne Gore. 
Osim iz Pakistana, u posljednje vrijeme u Crnu Goru dolaze i državljani Turske, Rusije i Azerbejdžana.
Zato je započet proces usklađivanja migracione politike prilagođavanjem zakona potrebama tržišta rada.
No, jasno bi trebalo razdvojiti pozitivna migratorna kretanja od nezakonitih migracija za čije spriječavanje Uprava policije preduzima određene mjere. Rukovodilac sektora granične policije Dejan Bojić ukazuje na trend smanjenja u protekloj godini.
"Kada govorimo o nezakonitim migracijama, moram naglasiti da je tokom 11 mjeseci registrovano ukupno 2.874 migranta, što predstavlja smanjenje od 4 odsto. Smatramo da je pored aktivnosti koje preduzima granična policija smanjenju nezakonitih migracija značajno doprinijelo i angažovanje pripadnika Fronteksa u Crnoj Gori", kazao je Bojić za Radio CG.
Uprava policije, ističe Bojić, preduzima mjere i na unapređenju kapaciteta u oblasti granične bezbjednosti kao i upravljanja mješovitim migrantskim tokovima u skladu sa EU standardima.
"Uz podršku Evropske unije, u toku su aktivnosti na izgradnji savremenog koordinacionog centra sektora granične policije, aktivnosti na uspostavljanju elektronskog nadzora na najugroženijim dijelovima državne granice, izgradnje logističkih i operativnih baza kao i uspostavljanje sistema za elektronsku identifikaciju i registraciju migranata koji će biti usklađen sa evropskim Eurodac sistemom", objašnjava Bojić.
Šef misije Međunarodne organizacije za migracije u Crnoj Gori, Vladimir Georgijev, ukazuje na značaj jačanja međuinstitucionalne saradnje.
"Same institucije su veoma dosta jake, spremne su za partnerstvo, sarađuju i sa međunarodnim institucijama i sa međunarodnim organizacijama kao što je naša. Mislim da ako svi radimo zajedno, društvo će da bude još više i bolje i kvalitetnije", ističe Georgijev.
Značajni rezultati postignuti su i zahvaljujući akciji uprave policije pod nazivom Stranac, u okviru koje je za 11 mjeseci realizovano 574 aktivnosti. Zabilježen je povećan broj prekršajnih prijava, naplate novčanih kazni, izdatih rješenja o povratku, kao i protjeranih stranaca, odnosno otkazivanja boravaka.

Smanjen broj nelegalnih migracija

Sjednica Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) biće održana danas. Na sjednici tog ključnog partijskog organa biće razmatrano dalje učešće DNP-a u državnoj i lokalnoj vlasti u Podgorici, nakon intervencije policije u Botunu.
Predsjednik DNP Milan Knežević ranije je saopštio da će podnijeti ostavku na funkciju predsjednika partije, kao i na poslanički mandat, ukoliko Predsjedništvo ne prihvati njegov predlog da DNP napusti Vladu i vlast u Podgorici.
Podsjećamo, u Botunu i Zeti na snazi je dogovor prema kojem je policija deblokirala ulice i prilaze tom naselju, dok su protesti obustavljeni. Za sada nije poznato da li su u toku pregovori, koje je, prema ranijim najavama, predložio Andrija Mandić.
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpredsjednistvo-dnp-a-9-januara-o-izlasku-te-partije-iz-vlasti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

DNP danas o izlasku iz državne i podgoričke vlasti

Opravdani razlog zašto se pustinjski pijesak ne može koristiti.
Uprkos ogromnim pustinjskim prostranstvima, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) uvoze velike količine pijeska iz Australije, prvenstveno zato što je pustinjski pijesak fizički nepogodan za građevinarstvo, piše N1 Sarajevo.
Zašto se pustinjski pijesak ne može koristiti?
Oblik: Zrna pustinjskog peska su zaglađena i zaobljena dugotrajnim djelovanjem vjetra tokom milenijuma. Takva zrna, često opisana kao „nalik mermeru“, ne povezuju se efikasno jedno s drugim, što onemogućava izradu betona visoke čvrstoće.
Veličina: Pustinjski pijesak je često previše sitan i ujednačene granulacije, dok je za građevinu potreban grublji pijesak sa uglastim zrncima kako bi se cement pravilno vezao.
Sastav: Veliki dio obalnog pijeska u regionu sadrži povišene količine soli ili kalcijuma, što može dovesti do korozije čelične armature unutar betonskih konstrukcija.
Uloga australijskog pijeska
Građevinski kvalitet: Australija je jedan od vodećih svjetskih izvoznika visokokvalitetnog silicijum-dioksida i građevinskog pijeska.
Ovaj pijesak se uglavnom dobija iz riječnih korita ili obalnih područja gdje erozija vode stvara potrebna oštra i uglata zrna pogodna za izradu izdržljivog betona.
Veliki projekti
UAE: Burdž Kalifa je izgrađena uz korišćenje uvoznog australijskog pijeska jer lokalne zalihe nisu bile dovoljne ili nisu ispunjavale zahtjeve za beton visoke čvrstoće.
Saudijska Arabija: U okviru programa Vizija 2030, megaprojekti poput NEOM-a, Projekta Crvenog mora i Qiddiye značajno su povećali potražnju za uvoznim pijeskom. Tokom 2023. godine Saudijska Arabija je iz Australije uvezla prirodni građevinski pijesak u vrijednosti od približno 140.000 dolara.

Tag: radovan-karadzic