Refinansiranjem javnog duga se samo odlaže rješavanje problema fiskalnih neravnoteža, jer se tekući rashodi opterećuju višim rashodima za kamate, a javna potrošnja se ne usklađuje strukturno sa potrebom smanjenja javnog duga, u smislu smanjenja tekućih rashoda u cilju otplate dijela javnog duga - saopštila je Pobjedi profesorica Ekonomskog fakulteta dr Maja Baćović, komentarišući novo zaduženje i realizaciju emisiju državnih obveznica na međunarodnom tržištu u iznosu od 850 miliona eura, s rokom dospijeća od sedam godina, po kamatnoj stopi od 4,875 odsto.
- I ova emisija obveznica u potpunosti potvrđuje primjenu takvog pristupa, jer se kompletan javni dug koji dospijeva za naplatu u ovoj godini refinansira novim zaduživanjem, koje je ostvareno po višim kamatnim stopama u odnosu na kamatne stope po kojima je javni dug inicijalno kreiran – kazala je Baćović.
<h2>Sve manje prostora za otplatu duga</h2>
On je navela da su rashodi za kamate činili pet odsto ukupnih budžetskih konsolidovanih rashoda, i dva odsto BDP-a Crne Gore u 2024. godini.
- U kombinaciji sa tekućim rashodima za zdravstvo i penzioni sistem, koji se sada finansiraju u većoj mjeri ostalim budžetskim prihodima, a ne prihodima od doprinosa kako je to bilo ranije, i rastom broja zaposlenih u javnom sektoru, ostaje sve manje prostora za otplatu duga i finansiranje razvojnih inicijativa – smatra Baćović.
Dodaje da se refinansiranjem duga nastavlja praksa neproduktivnog zaduživanja, tj. formiranja javnog duga koji se, kako kaže, može otplaćivati ili tekućim budžetskim prihodima, ili inflatorno (inflacija smanjuje realnu vrijednost duga) ,,ali ne prihodima koje bi zadužena sredstva ostvarila da su investirana produktivno (npr. ulaganje u infrastrukturu je produktivna investicija jer ubrzava ekonomski rast, čime, kroz povećanje poreske baze, doprinosi rastu budžetskih prihoda)“.
- Uz predviđene umjerene stope privrednog rasta Crne Gore u narednim godinama, koje su prosječno oko tri odsto godišnje, u modelu aktuelne državne potrošnje, biće izazovno smanjivanje javnog duga opterećenog višim kamatnim stopama – upozorava Baćović.
Ona je saopštila da je kamatna stopa od 4,8 odsto koja je ostvarena na finansijskom tržištu, prema trenutnim podacima, viša od kamatnih stopa po kojima se prodaju državne obveznice najvećeg broja evropskih ekonomija sa istim rokom dospijeća, iako niža u odnosu na nekoliko evropskih ekonomija.
- Npr. kamatne stope na državne obveznice Bugarske su oko 3,7 odsto, Italije 3,4 odsto, Grčke 3,2 odsto, Slovenije 2,8 odsto, Rumunije 7,5 odsto. Očekivano, kamatna stopa od 4,8 odsto je niža u odnosu na kamatnu stopu ostvarenu 2024. godine, jer referentne kamatne stope Evropske centralne banke, koje su rasle do 2024. godine su u martu 2025. godine za oko 1,2 do 1,6 odsto niže u odnosu na jun 2024. Stoga je razumljivo da je kamatna stopa ostvarena u posljednjoj emisiji obveznica niža u odnosu na kamatnu stopu od 5,8 odsto ostvarenu prošle godine – pojasnila je Baćović.
<h2>Kamatna stopa&nbsp;</h2>
Istraživač u Institutu za strateške studije i projekcije (ISSP) dr Vojin Golubović kazao je, u razgovoru za Pobjedu, da je primjetno da je Crna Gora u ovoj godini emitovala obveznice s kamatnom stopom od gotovo pet odsto što je, kako je naveo, znatno viša kamatna stopa u poređenju sa nekim prethodnim emisijama (npr. 2,55 odsto u 2019. i 2,875 odsto u 2020. godini).
- Zaduživanje po ovakvim kamatnim stopama je svakako nepovoljno, naročito ako imamo u vidu da su se neke druge zemlje regiona, poput Slovenije ili Hrvatske nedavno uspjele zadužiti po znatno povoljnijim uslovima i nižim kamatnim stopama. Da ne pominjemo jednu Švajcarsku koja je emitovala obveznice po stopi od 0,5%. Ovo ukazuje na potencijalne izazove u fiskalnoj politici Crne Gore i potrebu za boljim upravljanjem javnim finansijama kako bi se obezbijedili povoljniji uslovi zaduživanja u budućnosti – rekao je Golubović.
U Vladi tvrde da se ne zadužuju zbog tekuće potrošnje, već isključivo radi finansiranja obaveza koje nijesu stvorene u mandatu ovog ministarstva i Vlade, čime, kako kažu, štite fiskalnu stabilnost države i budžet svih građana.
Pored toga, kako kažu, sve redovne budžetske obaveze poput plata, penzija i socijalnih davanja finansiraju iz tekućih prihoda, a pritom su, kako navode, dodatno povećali i plate i penzije - „i to bez zaduživanja“.
<h2>Zaduživanje i tekuća potrošnja&nbsp;</h2>
- Iako Vlada tvrdi da se novac iz novog zaduženja koristi isključivo za refinansiranje starih dugova, dosadašnje iskustvo pokazuje da takve najave često padaju u vodu zbog prethodne prakse. Priča o zaduživanju koje se sprovodilo pod parolom vraćanja starih obaveza i ulaganja u kapitalne investicije gubi smisao usljed gotovo potpunog izostanka takvih investicija i zanemarivanja kapitalnog budžeta. Dakle, zaduživanje je išlo i u tekuću potrošnju – tvrdi Golubović.
On je dodao da je činjenica da je u posljednja dva mjeseca prethodne godine zabilježen deficit od preko 300 miliona eura ukazuje na mogući pritisak na budžet koji bi se mogao pokriti novim zaduženjem.
- Stoga je s razlogom upitno da li je ovo uistinu samo refinansiranje starih obaveza ili se, barem djelimično, radi o finansiranju tekuće potrošnje. Uprkos tvrdnjama da su plate, penzije i socijalna davanja obezbijeđeni iz redovnih prihoda, ranije prakse – ali i nedovoljna transparentnost u pogledu planiranih ulaganja – ostavljaju prostor za sumnju da bi se dio sredstava ipak mogao iskoristiti za tekuće obaveze, naročito u kontekstu rastućih budžetskih potreba i ograničenih fiskalnih kapaciteta – smatra Golubović.
Profesorica Baćović navela je da zaduženje od 850 miliona približno odgovara iznosu otplate dijela javnog duga koji dospijeva za naplatu tokom 2025. godine, tako da je, kako kaže, realno pretpostaviti da će novac ostvaren emisijom ove serije obveznica i biti usmjeren na refinansiranje javnog duga.
<h2>Pitanje finansiranja budžetskog deficita</h2>
- Ostaje otvoreno pitanje finansiranja budžetskog deficita, koji je prema podacima Ministarstva finansija planiran u iznosu od 278 miliona eura (3,5 odsto BDP-a). Inostrani javni dug Crne Gore je u trećem kvartalu 2024, prema podacima dostupnim na sajtu Centralne banke, bio za 956 miliona eura veći nego u trećem kvartalu 2020. godine (državni dug u istom periodu bio je veći za 742 miliona eura zbog smanjenja domaćeg duga za 214 miliona eura), tako da se stiče zaključak da postoji praksa finansiranja dijela budžetske potrošnje zaduživanjem – rekla je Baćović.
Ona smtra da je struktura planiranih rashoda budžeta za 2025. godinu davala mogućnost određenih ušteda (npr. rashodi za lična primanja, usluge, itd).
- Vjerujem da je napravljen napor da se smanjenjem tekuće potrošnje smanji javni dug ili deficit makar i za 50 ili 100 miliona eura, to bi bio pozitivan razvojni signal za sve ekonomske aktere – izjavila je Baćović.
U Ministarstvu finansija tvrde da emisija državnih obveznica ne samo da omogućava odgovorno upravljanje javnim dugom, već i jasno pokazuje da globalni finansijski sektor prepoznaje Crnu Goru kao pouzdanog partnera i atraktivnu investicionu destinaciju, te da snažna potražnja za crnogorskim obveznicama, uz rekordni interes investitora na eurskom tržištu, potvrđuje da su međunarodna finansijska tržišta prepoznala stabilnost naše fiskalne politike, ekonomske perspektive i dugoročnu održivost crnogorskih javnih finansija.
Iako je interesovanje investitora za crnogorske obveznice svakako pokazatelj da na finansijskom tržištu postoji spremnost za ulaganje u državne hartije od vrijednosti važno je, kako dodaje dr Vojin Golubović, napomenuti da je visoka potražnja često uslovljena i atraktivnom kamatnom stopom, odnosno potencijalnom dobiti koju investitori ostvaruju.
- Dakle, veća tražnja ne mora nužno značiti da Crna Gora uživa visok nivo povjerenja isključivo na osnovu fiskalne stabilnosti i atraktivnosti za ulaganje, već se može objasniti i činjenicom da je prinos koji država nudi dovoljno visok da privuče ulagače spremne da preuzmu određeni nivo rizika. Drugim riječima, iako se potražnja za obveznicama može tumačiti kao signal povjerenja, ona u velikoj mjeri odražava i uslove koje Crna Gora nudi na tržištu kapitala, prije svega kamatu koja će se na kraju platiti – pojasnio je Golubović.
Profesorica Baćović navodi da s obzirom da je kreditni rejting Crne Gore, objavljen početkom marta 2025. godine, nepromijenjen u odnosu na prethodni period „realno je očekivati da je interesovanje investitora stabilno“.
- Ali, kako je navedeno i u obrazloženju kreditnog rejtinga Crne Gore za 2025. godinu, do poboljšanja kreditnog rejtinga Crne Gore moglo bi doći ako fiskalni rezultati premaše trenutna predviđanja, uz trend pada neto javnog duga. Poboljšanje kreditnog rejtinga Crne Gore vodilo bi i nižim kamatnim stopama po kojima bi se državne obveznice moge emitovati – zaključila je Baćović.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Refinansiranje duga nastavak prakse neproduktivnog zaduživanja

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta, Uvaženi Okrivljeni, Godišnjica Javnog servisa nije mala stvar. Dapače! Zato, uvaženi Docentu, moram ponovo da se osvrnem na taj iznimno važan događaj I obilježavanje istog u Vašoj I Bobijevoj izvedbi. Dakle, osmislili ste, kako reče Nezakoniti, jedan vrlo bogat I nadasve zanimljiv program. A, ako kome, njemu svakako treba vjerovati na riječ. Elem, bilo je tu raznih izmišljaja od događaja, ali meni su mnogo zanimljivije poruke čelnih ljudi RTCG, izrečene tokom ovih svečarskih dana. Inače, svečanosti su zanimljiv sociološki fenomen, izazovu dosta emocija, a često I navalu inspiracije da se nešto prigodno kaže. Mislim, dešava se, ako kome basta, da održi neku mudru besjedu. Ako je, pak, situacija kao u Bobijevom slučaju – deficit maloprije navedenog, a izražen suficit ambicije, funkcije I volje, onda dobijemo umotvorine koje su smućkali ChatGpt I neki kum. Po uputama, naravno, našeg Bobija. Pa da citiramo tu misaonu eklektiku: “Nastavljamo da radimo da RTCG bude glas svih građana, a ne eho”. “Odradili smo fantastične stvari po pitanju organizacione strukture, kulture rada unutar kuće, što je možda bio jedan od većih izazova u posljednjih nekoliko godina, da radnu etiku i radnu kulturu popravimo, da probudimo i kreativnost kod naših kolega, koja je možda bila malo zapostavljena.” E, pa sad, da ne bih trošila mnogo riječi I analizirala šta nam o radnoj etici, radnoj kulturi I buđenju kreativnosti, kaže naš Bobi, samo ću, umjesto komentara, da podastrem nekoliko fotografija na kojima su zabilježeni djelovi teksta objavljenog juče na portalu rtcg.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251128061156_28c41cb0a877dd0277c5dc95fb0877d3d1f92694f5a0a1145024cbc058070ad3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251128061156_28c41cb0a877dd0277c5dc95fb0877d3d1f92694f5a0a1145024cbc058070ad3" data-rendition-name="original" width="623" height="628" loading="lazy" alt="rtcg"> </figure>  Ne bih išla dalje od naslova I jednog podnaslova. I, evo, sve Vam se samo reklo. Ako me razumijete šta sam htjela da kažem?! Inače, u posljednje vrijeme, našeg Bobija jako često srijećem. Za moj ukus susret češći nego jednom u deset godina je previše. Svejedno, što bi rekao gospodin Dragomir Despić zvani Desingerica, naš Bobi, voli da “baulja I čarlija” po hodnicima RTCG. Ali, zanimljivo, ne vidi ono što vidimo mi, djelatnici. Da ne objašnjavam, samo ću da podastrem svježe fotografije. Ne znam samo jesu li ovo ti “fantastični projekti” koje je opjevao doktor I profesor Dragan Koprivica?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251128061156_815282817701c2dd5341fcd9e85ce1f7023154ca6cc3cb70dee916fad7764908.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251128061156_815282817701c2dd5341fcd9e85ce1f7023154ca6cc3cb70dee916fad7764908" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="hodnik rtcg"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251128061156_6dc0530a71d10222ff0f0d6aa4141c84ac925ffdfd694fa7d67ce7bbd6deba38.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251128061156_6dc0530a71d10222ff0f0d6aa4141c84ac925ffdfd694fa7d67ce7bbd6deba38" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="POZOR RTCG"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112807110_50ceba9011a9c5745b169d313789ef0fbe28f024042529e18d8537ef3c095d3e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112807110_50ceba9011a9c5745b169d313789ef0fbe28f024042529e18d8537ef3c095d3e" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="HODNIK RTCG"> </figure>  „Ako misliš da ćeš dobiti bitku, razmisli još jednom. Ako si razmislio još jednom — razmisli ponovo.” (Grunf, Alan Ford) Neka Vam bog podari mudrost I strpljenje, blagodarim! Tanja Šuković, generalni direktor RTCG I mis Jugoslavije 1989. godine

Primjeri “popravljene” radne etike i kulture po mjeri Nezakonitog

Broj poginulih u požaru koji je zahvatio stambeni kompleks u Hongkongu porastao je na 83, saopštili su vatrogasci. Skoro 300 osoba i dalje se vodi kao nestalo.
Prema podacima koje prenosi Rojters, u požaru je povrijeđeno najmanje 75 ljudi. Kompleks u kojem se nesreća dogodila obuhvata oko dvije hiljade stanova i dom je za više od 4,6 hiljada stanovnika.
Vlasti navode da je dio ljudi još zarobljen u pojedinim dijelovima zgrada, dok spasilačke ekipe nastavljaju potragu i evakuaciju.
Istraga se posebno fokusira na zapaljive skelu i materijale od pjene korišćene tokom radova, za koje se vjeruje da su doprinijeli izuzetno brzom širenju vatre. Riječ je o najsmrtonosnijem požaru u Hongkongu u posljednjim decenijama.

Broj poginulih u požaru u Hongkongu porastao na 83

Crnogorski karatista Balša Vojinović eliminisan je u osmini finala, dok su Nenad Dulović i Nemanja Mikulić zaustavljeni u grupi, u prvoj fazi takmičenja, na Svjetskom prvenstvu u Kairu.
Vojinović je u kategoriji do 60 kilograma bio drugoplasirani u grupi, sa pobjedom i dva poraza.
Savladao je Martiala Kpadonua iz Benina 6:1, dok je poražen od Čileanca Matijasa Kijada 1:0.&nbsp;
Pravilo prvog osvojenog poena odlučilo je pobjednika u dulu sa Abdulahom Hamadom iz Jordana, koji je završen 6:6.
U osmini finala poražen je od zvaničnog svjetskog prvaka, Grka Kristosa-Stefanosa &nbsp;Ksenosa 1:0.
Dulović je u kategoriji do 67 kilograma bio trećeplasirani, sa pobjedom i dva poraza.
Savladao je Rija Takeučija sa Novog Zelanda 7:3, dok je izgubio od Uzbekistanca Abdula Rašidova 5:1 i Portugalca Žoakima Mendeša zbog prvog osvojenog poena. &nbsp;
Remi i poraz nijesu bili dovoljni Mikuliću da prođe grupu idomogne se osmine finala u kategoriji do 75 kilograma.
Borba protiv Italijana Danijela de Viva završena je 0:0, dok je poražen od Abdala Mamduha Abdelaziza iz Egipta 9:3.
Takmičenje u Kairu biće nastavljeno sjutra kada će nastupiti kataš Vladimir Mijač.
Završen je prvi takmičarski dan na Svjetskom prvenstvu u Kairu.
Na svom debiju na Svjetskom prvenstvu u seniorskoj konkurenciji, Balša Vojinović je u kategoriji do 60kg stigao do osmine finala.
On je grupnu fazu završio sa jednom pobjedom i dva poraza što je bilo dovoljno za prolaz među 16 najboljih na svijetu, u kojem je poražen minimalnim rezultatom od predstavnika Grčke, aktuelnog prvaka svijeta.
Nenad Dulović je nakon tri velika takmičenja sa kojih se vratio sa medaljom, Svjetsko prvenstvo u Kairu završio u grupnoj fazi, sa jednom pobjedom i 2 poraza.
Nemanja Mikulić je u kategoriji do 75kg zabilježio remi i poraz, što nije bilo dovoljno za prolaz u nokaut fazu.
Takmičenje u Kairu se nastavlja sjutra kada će nastupiti naš najbolji kataš, Vladimir Mijač.

Vojinović zaustavljen u osmini finala, Dulović i Mikulić u grupi

Svečanim defileom u brazilskom gradu Sao Francisko do Sul zvanično je otvoreno Svjetsko prvenstvo u podvodnom ribolovu, saopšteno je iz Ronilačkog saveza.
Na svečanoj ceremoniji otvaranja šampionata, čiji je organizator Međunarodna ronilačka federacija (CMAS), defilovale su reprezentacije 22 države, sa više od 100 takmičara, među kojima i svoje predstavnike ima i Crna Gora.&nbsp;
Crnogorska reprezentacija nastupiće u sastavu Boban Radošević, Dušan Vukčević, Miljan Knežević, Dejan Ražnatović i Lidija Vukić, koje predvode šef delegacije Danilo Mijajlović i kapiten tima Dušan Jovović.&nbsp;
Tokom naredna dva dana crnogorska reprezentacija odmjeriće snage sa najjačim ekipama svijeta u toj sportskoj disciplini.
Kapiten Dušan Jovović kazao je da ekipa u Brazil doputovala spremna i motivisana.&nbsp;
- U izuzetno jakoj konkurenciji potrudićemo se da ostvarimo rezultat vrijedan pažnje - kazao je Jovović.

Svečano otvoreno SP u podvodnom ribolovu, učestvuje i reprezentacija Crne Gore

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić je, na današnjoj sjednici posvećenoj premijerskom satu, saopštio da u okolini i u kotorskom selu Dragalj postoji stotine parcela sa stotinama nelegalnih objekata koja se vode na fizička i pravna lica, a koja, prema njegovom utisku, dominantno podsjećaju na one u susjednim zemljama koji služe za kampove, regrutovanje i obuku vojnika.
Nenezić je, postavljajući pitanje premijeru Milojku Spajiću o nelegalnoj izgradnji u Crnoj Gori, u tom kontekstu pokazao fotografiju crkve u izgradnji koja je u vlasništvu Mitropolije crnogorsko-primorske.
- Takođe, na glavnom magistralnom putu imamo još jednu parcelu u vlasništvu MCP na kojoj se nalazi ugostiteljski objekat koji ima teret poreskog duga na ime ruskog državljanina koji je suvlasnik i parcele i svih objekata na njoj, između ostalog i ugostiteljskog objekta. Pitanje je kako su se ovi nelegalni objekti priključili na energetski sistem, ko je uradio uličnu rasvjetu i ko živi u ovim objektima i za šta služe - pitao je Nenezić.
Ukazao je i da je danas objavljena informacija da je Danko Savić iz Danilovgrada uhapšen zbog sumnje da je učestvovao u oružanim formacijama Rusije.
- Evo danas se možemo pohvaliti novom akcijom policije i istaći da imamo i državljane Crne Gore koji su se borili na ratištima Evrope. Da li ćete kao prvi čovjek izvršne vlasti preduzeti određene mjere, što bojim se da nije situacija samo u selu Dragalj, već da ovakvih izolovanih zajednica imamo i u drugim djelovima države - istakao je Nenezić.
Spajić je ovo pitanje delegirao ministru urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slavenu Radunoviću.
<h2>RIZIČNA FIRMA DARINKE HRNJEZ</h2>
Nenezić je nakon toga iznio više detalja, istučući da je jedno pravno lice posebno interesantno koje je vlasnik parcela na kojima se nalaze objekti u vlasništvu DOO „Sveti Benedikt“.
- To ime povezuje se dosta sa kupovinom, prodajom lokacija i parcela u ovom lokalitetu. Firma je označena kao veoma rizična, nema račun u banci, nema platnog prometa. Sve što ima je osnivački ulog od pet hiljada eura osnivača za isplatu zarade izvršnom direktoru koji je i osnivač u iznosu od 414,92 eura. Pitam: kako firma može da kupi zemljište od 1.000 kvadrata, napravi objekat od cca 200 metara kvadratnih, pratećim objektima, putem, a da nema novca na računu? - naveo je Nenezić.
Sve ovo bi, kako je rekao, bilo manje interesantno da osnivač i izvršni direktor nije strani državljanin, nekadašnja kandidatkinja za poslanicu parlamenta Austrije, izvjesna Darinka Hrnjez.
- Rođena je u Beču, studirala i radila u Austriji i Kanadi, stručnjak je za telekomunikaciji. Sad ja pitam premijera, neko ko je rođen u Beču, živio i radio u Kanadi i Austriji dođe da se kući u Godrnjim Krivošijama gdje nema vode - naglasio je Nenezić, navodeći da je ovo samo jedan od primjera sporne gradnje u tom mjestu.
<h2>NADLEŽNI ĆE PROVJERITI NAVODE</h2>
Ako je ovo ozbiljna država, Nenezić kaže da će koliko je danas sazvati sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost.
- Ovo je pitanje za ministra unutrašnjih poslova, potpredsjednika Vlade zaduženog za bezbjednost, šefa ANB-a. Znamo li ko su ljudi koji žive u golom kršu sela Dragalj gdje ne mogu da žive i privređuju? Da li ćete preduzeti radnje i mjere u Vašoj nadležnosti i od nadležnih institucija dati odgovor građanima ko živi u 300 nelegalnih objekata dominantno u šumama Gornjih Krivšija? - pitao je Nenezić.
Spajić je odgovorio da će relevantne institucije provjeriti ove navode i dati odgovor u najkraćem mogućem periodu.
Nenezić je rekao da iz odgovora premijera zaključuje da on, kao i potpredsjednik Vlade ne znaju ništa o ovome.
Potpredsjednik Vlade zadužen za bezbednosni sektor Aleksa Bečić kazao je da nema tog imena u Crnoj Gori, bio crnogorski ili strani državljanin, koji može biti zaštićen ili privilegovan.
- Prema svakom se primjenjuje Zakon, tako da mislim da će nadležni i Vaše navodi uzeti u obzir. Nadam se da ćemo u ovom domu unaprijediti i Zakon o strancima kako detektovani problemi, a tiču se velike fleksibilnosti koja je postojala u dosadašnjem rješenju i kada govorimo o osnivanju firmi i vrijednosti nekretnina koje su korišćene kao osnova za dobijanje privremenog boravka, uredili na način koji će u narednom periodu onemogućili bilo kakvu vrstu zloupotreba - kazao je Bečić.

Nenezić: U selu Dragalj ima na stotine nelegalnih objekata koji podsjećaju na one za regrutovanje i obuku vojnika

Akcija crnogorske policije kodnog imena ,,Lugansk” - tokom koje je 12 osoba osumnjičeno za učešće u stranim oružanim formacijama, prevashodno za Ruse u Ukrajini - bila je koordinirana sa dvije obavještajne službe država osnivačica NATO. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191116_1e40ecd45cf421adb53d83f7485726ec157798bc25f5533b13de79601b55a3b6.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251127191116_1e40ecd45cf421adb53d83f7485726ec157798bc25f5533b13de79601b55a3b6" data-rendition-name="original" width="1586" height="1080" loading="lazy" alt='TRAGOVI: Dio zaplijenjenih stvari u akciji ,,Lugansk"'> <figcaption>TRAGOVI: Dio zaplijenjenih stvari u akciji ,,Lugansk"(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  RUSKO-SRPSKE ORGANIZACIJE Na osnovu informacija zapanih službi, policija je pretresala objekte ljudi koji su – kako saznaje Televizija E - pripadnici ,,Balkanske kozačke vojske”, ,,Crnogorsko-kozačkog bratstva” kao i organizacije ,,Noćni vukovi”. &nbsp; Među osumnjičenima za učešće na stranim ratištima je i bivši aktivista stranke prosrpske i proruske stranke ,,Prava Crna Gora” Marka Milačića, koji je u svojevremeno prešao u tabor ,,Narodnog pokreta” Miodraga Dake Davidovića. Akcija crnogorske policije otvara pitanje djelovanja brojnih rusofilskih ili prosrpskih &nbsp;organizacija u Crnoj Gori, koje su čvrsto vezane za aktivnosti Crkve Srbije. &nbsp; Povezanost proipadnika bajkerske organizacije ,,Noćni vukovi” razotkrila se prilikom nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića 5. septembra 2021. godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191120_5679c560b84beb4ed364855d6605f9bdfe120c58a08b7cd219b3a8c14e225966.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251127191120_5679c560b84beb4ed364855d6605f9bdfe120c58a08b7cd219b3a8c14e225966" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='NEGIRAJU EKSTREMIZAM I GOVORE O HUMANIZMU: Dio članova ,,Noćnih vukova" u Crnoj Gori '> <figcaption>NEGIRAJU EKSTREMIZAM I GOVORE O HUMANIZMU: Dio članova ,,Noćnih vukova" u Crnoj Gori(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,NOĆNI VUKOVI” NA STRAŽI ZA SPC To se najbolje vidi iz zapisnika iz septembra 2021. godine sa saslušanja Željka Vukčevića, jednog od vođa ,,Noćnih vukova” u Crnoj Gori. &nbsp; &nbsp;-U manastir sam stigao 3. septembra, sa Mučalicom, popodne, oko 17 sati. On je poslije izašao iz Cetinjskog manastira. Ja sam dva dana boravio u porti Manastira, jer nam policija nije dozvoljavala izlazak. Napominjem da sam član Moto kluba. ,,Noćni vukovi“ i ja lično, kao i u ime Kluba stojimo na raspolaganju crkvi, kao i svim građanima, ali u humanitarnim akcijama. Upozorio me je mitropolit da istrpim eventualne provokacije ili napade na Manastir ukoliko ih bude i da ne reagujemo na bilo koji način, jer je to posao policije… - svjedočio je Vukčević pred inspektorima crnogorske policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191120_4e43bf273c89172af063c4f7c7fb0501402fb68f5131df02665a33fcade49199.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251127191120_4e43bf273c89172af063c4f7c7fb0501402fb68f5131df02665a33fcade49199" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="NA RASPOLAGANJU CRKVI SRBIJE: Detalji iz Cetinjskog manastira 5. septembra 2021. "> <figcaption>NA RASPOLAGANJU CRKVI SRBIJE: Detalji iz Cetinjskog manastira 5. septembra 2021.(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Koji su mu povjerovali na riječ, jer je nakon saslušanja odmah pušten, bez ikakve policijske dalje reakcije. &nbsp; Inače, „Noćni vukovi“ u Crnoj Gori su aktivni još od 2015, a često su bili angažovani kao neka vrsta obezbjeđenja za akcije sveštenstva Crkve Srbije. Negiraju da su ekstremisti i predstavljaju se kao grupa kojoj su ,,na srcu pravoslavlje, Rusija i Srpska pravoslavna crkva i u čijem je fokusu humanitarni rad”. &nbsp; U mnogim akcijama bili su skupa sa tadašnjim episkopom, sada mitropolitom Crkve Srbije Metodijem Ostojićem. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191124_4aead7a9195700529dde7680791b19ff12c87d1e08ba7b65bcea2506fd266b41.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251127191124_4aead7a9195700529dde7680791b19ff12c87d1e08ba7b65bcea2506fd266b41" data-rendition-name="original" width="599" height="496" loading="lazy" alt="KOD GLAVNOG KOMANDANTA: Aleksandar Zaldostanov i Vladimir Putin"> <figcaption>KOD GLAVNOG KOMANDANTA: Aleksandar Zaldostanov i Vladimir Putin(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  „Noćni vukovi“ vezuju se za rusku istoimenu organizaciju koja je opet direktno povezana za Kremlj i predsjednika Rusije Vladimira Putina. &nbsp; Njihov vođa u Rusiji Aleksandar Zaldostanov, poznatiji pod nadimkom Hirurg. Nakon avgusta 2020. godine &nbsp;on je čestitao, citiramo, „Srpskoj pravoslavnoj crkvi i srpskom narodu u Crnoj Gori“ pobjedu na izborima. BALKANSKI KOZACI U CRNOJ GORI &nbsp; Nijesu oni jedini „branitelji“ Crkve Srbije u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp; Među 12 ljudi koje crnogorska policija sumnjiči za učešće na ratištima u korist Putinove Rusije je i Danko Savić, koji se predstavljao kao ataman Balkanske kozačke vojske. &nbsp; Ta paramilitarna organizacija osnovana je 2016. godine u Kotoru. ,,Balkanska kozačka vojska” stoji iza udruženja ,,Saveza dobrovoljaca Donbasa“, pokazuju podaci Digitalnog forezničkog centra. O njihovom malignom uticaju u Crnoj Gori je svojevremeno za Ruski Insajder govorio analitičar Konstantin Batozkij.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191124_175f6c3a319f87cc3d3344cf88d41866af4ea4dd49ef198cc97ea67cd71c3960.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251127191124_175f6c3a319f87cc3d3344cf88d41866af4ea4dd49ef198cc97ea67cd71c3960" data-rendition-name="original" width="441" height="573" loading="lazy" alt="SVJEDOČENJE O RUSKOM MALIGNOM UTICAJU: Konstantin Bezotkaj"> <figcaption>SVJEDOČENJE O RUSKOM MALIGNOM UTICAJU: Konstantin Batockij(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Već smo vidjeli da je Rusija pokušala da destabilizuje Crnu Goru, a možemo pretpostaviti da će se takvi pokušaji i nastaviti i preko ovih paramilitarnih organizacija kao što su Balkanska kozačka vojska i Savez dobrovoljaca Dombasa – ocijenio je Batozkij. &nbsp;&nbsp; BACKOVIĆ I NJEGOVO BRATSTVO Direktna veza između Balkanske kozačke vojske i Crkve Srbije u Crnoj Gori je – Mijajlo Backović, paroh Crkve Srbije u Tivtu. &nbsp; Poznate su Backovićeve ,,vancrkvene” aktivnosti: svojevremeno je uticao na osnivanje bratstva srpske pravoslavne omladine ,,Sveti Pantelejmon“, prvom osnovanom u Crnoj Gori, na Miholjskoj prevlaci. Backović je i inicijator izgradnje nelegalne krstionice Srpske pravoslavne crkve na Miholjskoj prevlaci.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191128_069bc8adce41292f450f96f2cb8151b430dd37f9bf576a1535dce23b6768f4fa.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251127191128_069bc8adce41292f450f96f2cb8151b430dd37f9bf576a1535dce23b6768f4fa" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="PADOBRANAC, POP I GERILAC: Mijajlo Backović"> <figcaption>PADOBRANAC, POP I GERILAC: Mijajlo Backović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Poznata je i politička opcija koju podržava: Backović je sredinom 2020. godine koordinirao protestima Demokratskog fronta u Budvi, a potom neposredno pred izbore prokleo svakog građanina Crne Gore koji je namjeravao da glasa stranke tadašnje vladajuće koalicije zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Backović je dio aktivnog sastava Balkanske kozačke vojske. Osim njega, prema podacima Digitalno-forenzičkog centra (DFC), članovi su i kozački pukovnik, ataman Crne Gore Slobodan Pejović, pa onda glavni ataman za Srbiju, Crnu Goru i Republiku Srpsku Vojislav Vidaković, Sergej Stepin iz Saveza dobrovoljaca Donbasa, Vojo Gušić, potpredsjednik Boračke organizacije Republike Srpske i Miroslav Topalović, koji je predstavljen kao bivši ratnik iz Republike Srpske. Neki od ovih ljudi bili su angažovani 2021. godine na Cetinju, a sigurnosnim mjerama je &nbsp;koordinirao Backović, inače blizak tadašnjem direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejanu Vukšiću, ali i poznat kao ljubitelj brzih i skupih automobila, ali po druženju sa starletom i bezbjednosno-interesantnom osobom Sorajom Vučelić. ISTRAGA SE (NE) NASTAVLJA &nbsp; Svi ovi podaci ukazuju da je današnja akcija udruženih snaga Uprave policije i Bezbjednosno-obavještajnog direktorata Ministarstva odbrane otkrila tek vrh ledenog brijega. I sasvim je izvjesno da 12 osoba koje se sumnjiče za nelegalno učešće na ratištima u inostranstvu, je tek dio razgranate mreže koju je u Crnoj Gori svojevremeno formirala ruska obavještajna zajednica. &nbsp; Zato će biti zanimljivo pratiti da li će crnogorski bezbjednosni sektor nastaviti po insttrumcijama zapadnih partnera da locira i razotkriva žarišta paramilitarnih grupa koje su eksponeni ruskog malignog uticaja. &nbsp; Ili će odnekud, iz Beograda ili Moskve, stići glas da bi dalja istraga trebalo biti obustavljena, u ime budućih dobrih odnosa sa zvaničnom Podgoricom. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

OPASNE VEZE: Balkanski kozaci, ruski ,,spavači” i Crkva Srbije

Danko Savić (61), koji je uhapšen zbog sumnje na učestvovanje u oružanim formacijama Rusije, je nekadašnji pripadnik kozačkog pokreta i, kako je ranije objavio Radio Slobodne Evrope, Vojske Jugoslavije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapsen-danilovgradanin-osumnjicen-za-ucestvovanje-u-oruzanim-formacijama-rusije-na-racunu-imao-milion-i-po-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je u junu ove godine uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdanilovgrad-pronadeno-vise-od-12-kilograma-eksploziva-municija-optika-amblemi-i-falsifikovane-legitimacije-uhapsena-jedna-osoba&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tokom pretresa lokacija koje je Savić koristio, tada je pronađeno 12,2 kilograma eksploziva, 33 komada municije, optika za noćno osmatranje, dvije radio stanice, legitimacije sa različitim imenima, gas maska, vojne oznake, pečati, epolete i amblemi...
Hapšen je i 2018. godine kada je kod njega pronađeno oružje, trotil (vrsta eksploziva), panciri i vojna oprema.
Među oduzetim predmetima, kod njega su 30. juna pronađene i značke Granične jedinice Vojske Jugoslavije koje su bile zadužene za odbranu pograničnih područja i karaula. Ove jedinice su učestvovale u ratovima krajem devedesetih.
Ove značke dostupne su na <a href="https://www.limundo.com/kupovina/Kolekcionarstvo/Znacke/Militarija/Granicne-jedinice-vojske-Jugoslavije/44048653/AukcijaNijeNadjena" target="_blank">prodajnim platformama</a> za nekoliko eura.
Savić se ranije deklarisao kao ataman (kozački vojni zapovjednik) i dovodio u vezu sa Balkanskom kozačkom vojskom, koja navodno djeluje kao ogranak Centralne kozačke vojske Rusije, bliske predsjedniku Vladimiru Putinu.
Ataman Crne Gore kozački pukovnik Slobodan Pejović je potvrdio za RSE da je Savić bio vojno lice, rekavši da je iznenađen arsenalom oružja koji je kod njega pronađen.
- Znam ga kao mirnog i dobrog čovjeka. Ne vjerujem da je išta radio da bi to zloupotrijebio - rekao je on za RSE ranije.
Naveo je i da Savić od prije četiri godine nije njihov član.
- Zbog nekih neslaganja oni su osnovali drugu organizaciju, Kozačko bratstvo Crne Gore - dodao je on.
Kod Savića su pronađeni i simboli i dokumentacija Crnogorskog kozačkog bratstva.
<h2>Šta se zna o Crnogorskom kozačkom bratstvu?</h2>
Javno dostupni registri potvrđuju da je kao nevladina organizacija Crnogorsko kozačko brastvo osnovano 2. jula 2021. u Nikšiću.
Osnivač Crnogorskog kozačkog bratstva Jovan Burić je u izjavi za RSE potvrdio da su osnovani 2021. rekavši da je to bila "kratkotrajna organizacija koja je brzo prestala s radom".
Istakao je da nisu bili dio šire balkanske kozačke mreže i da su djelovali samostalno.

Ko je Danko Savić, uhapšen zbog sumnje na učestvovanje u oružanim formacijama Rusije?

U razgovoru za Portal ETV, predsjednik Socijaldemokratske partije i jedan od lidera Evropskog saveza, Ivan Vujović, iznio je najdirektnije upozorenje do sada o, kako tvrdi, „organizovanom pokušaju vlasti da razori crnogorski identitet“ i „vrati državu u okvire zavisnosti i potčinjenosti“. Vujović govori o mehanizmima kojima se, prema njegovim riječima, trenutno urušavaju temeljne vrijednosti savremene Crne Gore, zašto se stalno podgrijava tema kapele na Lovćenu, te koji je krajnji cilj trenutne vlasti. <h2>„STRATEGIJA RUŠENJA CRNOGORSKOG IDENTITETA“</h2> „Potpuno je jasno da ova vlast planski i organizovano radi na rušenju crnogorskog identiteta“, rekao je Vujović. „To više nije ni skriveno — to je postalo zvanična politika. Oni sistemski brišu sve što simbolizuje savremenu, evropsku i građansku Crnu Goru i zamjenjuju ga narativima koji Crnu Goru vraćaju u vrijeme kada nije odlučivala sama o sebi. To nije slučajna politika, to je strategija.“ On je istakao da se ta strategija vidi u svakom segmentu državnog djelovanja – „od obrazovanja, preko kulture, do uporne revizije prošlosti i reinkarnacije poražene zločinačke četničke ideologije“. <h2>PROBLEMI U OBRAZOVANJU I KULTURI</h2> „Vidimo to u školama“, kazao je, „gdje se iz nastavnih programa gotovo krišom uklanja savremena crnogorska državnost i gdje se očigledno priprema teren za uvođenje vjeronauke, što je zamišljeno da primarno bude u funkciji asimilacije Crnogoraca. Vidimo to i u kulturi, gdje se institucije koje decenijama čuvaju crnogorski identitet marginalizuju, dok se veličaju alternativne strukture koje nijesu dio državnog sistema. Vidimo i kakvi danas, ideološki a i u svakom drugom smislu, opskurni likovi dobijaju državne nagrade.“ <h2>REVIZIJA ISTORIJE I OPASNI NARATIVI</h2> Govoreći o pokušajima revizije istorije, Vujović je naglasio da se „od 1918. godine nasilna aneksija pokušava predstaviti kao čin dobrovoljnog ujedinjenja, a period Drugog svjetskog rata falsifikuje tako što se jedan zločinačko-kvislinški pokret nastoji izjednačiti sa, pa čak i staviti u prvi plan u odnosu na oslobodilački i pobjednički partizanski“. „To je smišljena strategija – da se Crna Gora vrati u okvire u kojima je nemoćna, zavisna i podređena“, rekao je. „Oni Crnu Goru hoće da liše njene unutrašnje suštine, kako bi ona kao prazna ljuska, ili ispunjena klerikalno-mitomanskim sadržajem, u narednoj fazi izgubila smisao samostalnog postojanja.“ <h2>O LOVĆENU I KAPELI „NAJGRUBLJA MANIPULACIJA“</h2> „A Lovćen i kapela? To je najstarija, najgrublja manipulacija“, naglasio je Vujović. „Kad god ovoj vlasti ponestane rezultata, stabilnosti ili kredibiliteta, oni vade Lovćen da bi zapalili emocije i podjele. Lovćen im služi kao oruđe za unutrašnji politički obračun, a ne kao simbol Crne Gore.“  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250119070152_35bae6b4c6df20e588116ea6560cbe1ba9a22b1f087a29f75613786ad21cdf57.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250119070152_35bae6b4c6df20e588116ea6560cbe1ba9a22b1f087a29f75613786ad21cdf57" data-rendition-name="original" width="2917" height="1641" loading="lazy" alt="Mauzolej Lovćen"><figcaption>META „SRPSKOG SVIJETA“: Njegošev mauzolej na Lovćenu(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption></figure>  On je podsjetio da „instrumentalizuju Njegoša da bi destabilizovali državu“, dodajući: „Njegoša brane oni koji su sa njegovom slikom išli da žare, pale i ubijaju po BiH i Hrvatskoj. Oni koji su i tada ‘ispunjavali’ njegov amanet tako što su blagosiljali zločinačku politiku koja je iza sebe ostavila spržene gradove i genocid, prvi nakon Drugog svjetskog rata.“ <h2>SIMBOLIČKO “OSVAJANJE” LOVĆENA</h2> Priča o kapeli je priča o vraćanju karađorđevićevskog simbola okupacije Crne Gore. To je suština te priče i ona je baš u toj simbolici“, kazao je. „Treba na taj način simbolički osvojiti Lovćen kako bi suštinski pala Crna Gora. Oni znaju da je Lovćen temelj naše moderne državnosti — i zato ga napadaju. Jer identitetski jaka, moderna, evropska Crna Gora nije Crna Gora koju oni žele. Njima treba zavađena, zbunjena i slaba Crna Gora.“ „A mi im to nećemo dozvoliti“, poručio je Vujović. „Generalno, ta politika će, bez ikakve sumnje, kao i vazda, doživjeti poraz i razbiti se o stijene milenijumskog trajanja ove države. I to mnogo brže nego što mnogi misle.“

Tag: refinansiranje-duga

Refinansiranje duga nastavak prakse neproduktivnog zaduživanja

Primjeri “popravljene” radne etike i kulture po mjeri Nezakonitog

Broj poginulih u požaru u Hongkongu porastao na 83

Vojinović zaustavljen u osmini finala, Dulović i Mikulić u grupi

Svečano otvoreno SP u podvodnom ribolovu, učestvuje i reprezentacija Crne Gore

PRATITE TVe UŽIVO