Crna Gora, uz zemlje Evropske unije, države kandidatkinje, Lihtenštajn, Ujedinjeno kraljevstvo i mnoge druge, glasala je protiv nacrta „Rezolucije o borbi protiv glorifikacije nacizma i neonacizma“ na Trećem komitetu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija pošto ruski dokument koristi narativ o navodnom širenju neonacizma u Evropi kako bi opravdao invaziju na Ukrajinu.
No, iako je nacrt rezolucije usvojen, zapadne zemlje ističu da borba protiv nacizma ostaje univerzalna, ali ne smije da služi kao opravdanje za teritorijalnu agresiju.
Ruska Federacija je to potvrdila govoreći u ime kosponzora nacrta rezolucije na sjednici Komiteta za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a 14. novembra.
- Sjenka nacizma obuzima gradove i čitave zemlje u Evropi. Oni koji su sarađivali sa nacistima i počinili ratne zločine i zločine protiv čovječnosti danas se predstavljaju kao nacionalni heroji ili kao dio nacionalnih oslobodilačkih pokreta - ocijenio je predstavnik Rusije u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a.
Da nije riječ o univerzalnoj borbi protiv nacizma, već o političkoj instrumentalizaciji tog pitanja, tvrde gotovo sve zapadne zemlje.
Zato je Evropska unija, zajedno sa državama kandidatkinjama, uključujući i Crnu Goru, uložila amandman kojim se jasno osuđuje rusko korišćenje narativa o neonacizmu kako bi opravdala napad na Ukrajinu. To je u ime EU i država kandidatkinja objasnila predstavnica Danske.
- Specijalni izvjestilac sa zabrinutošću primjećuje da je Ruska Federacija nastojala da opravda svoju vojnu invaziju i teritorijalnu agresiju u Ukrajini navodnim ciljem eliminisanja neonacizma. Upotreba neonacizma kao izgovora za opravdavanje teritorijalne agresije ozbiljno podriva istinske napore da se neonacizam suzbije - navela je predstavnica Danske u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a.
Slične poruke stigle su i od Japana, Ujedinjenog Kraljevstva, Novog Zelanda i drugih članica Generalne skupštine UN-a.
Naglašavaju da kritika Rusije ne znači odbacivanje borbe protiv nacizma, već odbacivanje zloupotrebe tog pitanja, te poručuju da je neophodno da se međunarodna zajednica odupre pokušajima politizacije ovih pitanja, kako bi se zaista suzbili rasizam i netolerancija.
- Japan je zabrinut što ova rezolucija pominje neonacizam na način koji razvodnjava i skreće pažnju sa stvarnog problema. Konkretno, Ruska Federacija nastavlja da pogrešno koristi ovu naraciju u vezi sa svojim očiglednim kršenjem međunarodnog prava protiv Ukrajine. Iako svaka nacija ima pravo da se bavi ekstremizmom, upotreba takve retorike za opravdavanje teritorijalne invazije otvara važna pitanja u pogledu istorijske tačnosti i integriteta globalnih napora u borbi protiv nacizma -naveo je predstavnik Japana u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a.
Predstavnik Ujedinjenog Kraljevstva u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a decidan je da su i dalje zgroženi ruskim pokušajima da ovu rezoluciju iskoristi kao opravdanje za svoje postupke u nezakonitoj invaziji na Ukrajinu.
- Iako naslov navodi da joj je cilj borba protiv glorifikacije nacizma i neonacizma, u stvarnosti rezolucija besramno manipuliše istorijskom istinom. Rusija nastavlja da širi dezinformacije, ugrađene u ovaj nacrt rezolucije, kako bi promovisala lažne narative. Ruski narativ tvrdi da je neonacizam osnovni uzrok Putinovog rata protiv Ukrajine. To je gnusna laž - naveo je on.
Predstavnica Novog Zelanda u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a ocijenila je da Rusija nastoji da prisvoji lažne narative, uključujući glorifikaciju nacizma, kao izgovor za svoj agresorski rat protiv Ukrajine.
- Što je u suprotnosti sa Poveljom Ujedinjenih nacija, koja zabranjuje upotrebu sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti bilo koje države - naglasila je ona.
Uprkos protivljenju evropskih zemalja i njihovom amandmanu, nacrt Rezolucije je usvojen. 114 država glasalo je za, 52 su bile protiv, a njih 12 uzdržane. Dokument su, među ostalima, podržale zemlje poput Uzbekistana, Nikaragve, Pakistana, Srbije.
Turska je bila uzdržana. Japan, Ujedinjeno kraljevstvo, države EU i zemlje kandidatkinje, među kojima i Crna Gora, poručile su da je borba protiv nacizma univerzalna i neupitna, ali ne smije postati političko oružje.
Nacrt rezolucije proslijeđen je Generalnoj skuštini UN-a na konačno usvajanje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crna Gora protiv nacrta rezolucije i ruske političke instrumentalizacije: Borba protiv nacizma ne smije služiti kao opravdanje za teritorijalnu agresiju

Nije se moglo naslutiti da je neko u stanju da tako bestijalno orgija pred ženom, majkom koja je spremna da se, rizikujući život, bori za pravdu i istinu o smrti svoga djeteta. Nije se moglo naslutiti da dijelimo vazduh i prostor sa takvim bezdušnicima. Režim Aleksandra Vučića je probio svije moralno dno, rekao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata", na Televiziji E, predsjednik Demokratske stranke i poslanik u Skupštini Srbije, Srđan Milivojević.
Dijana Hrka traži pravdu za svoje dijete, sina kojeg je izgubila kada se srušila nadstrešnica željezničke stanice u Novom Sadu. Dijana, nakon godine borbe za pravdu na ulici, sa hiljadama studenata i garđana, sada danima štrajkuje glađu majka ispred Skupštine Srbije u Beogradu. Poslanik Srđan Milivojević kaže da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije savladan bolom jedne majke, već je nečovječno dozvolio da se pušta muzika i igraju kola, pred Dijanom Hrkom. Tako nešto, kako kaže, Srbija nije zapamtila ni u vrijeme većih zvjerstava, većih i gorih okupatora.
- Riječ je o ljudima koji nemaju nikakvu etičku kočnicu, koji snagom nagomilane bahatosti i primitivizma pokušavaju da utišaju narodnu pobunu i gnijev. Kao građanina Srbije, čovjeka čija porodica generacijama, vjekovima živi ovdje, zaprepastilo me je da imamo ljude na vlasti koji se prema građanima Srbije ophode gore nego što su to radili mnogi okupatori koji su prokrstarili ovom teritorijom. Za šezdeset godina sam se svega nagledao, a ovo je jedan ogorman civilizacijski korak unazad, bruka koja će pratiti pokoljenja onih koji ovo rade Dijani Hrki - rekao je Milivojević.
Kaže i da se u takozvanom Ćacilendu pred očima policije dešavaju brojna krivična djela - napadaju novinari i građani, ispaljuju pirotehnička sredstva, što pokazuje da je režim ušao u političko minsko polje i da je spreman da se detonira.
- Moj zadatak kao predsjednika Demokratske stranke je da ne dozvolim da u taj sunovrat povuku i Srbiju i ne daj bože region. Jednostavno, Aleksandar Vučić je uvijek ovakve krize rješavao tako što bi je proširio na čitav region. On sada već uveliko nišani i Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, a možda i Sjevernu Makedoniju. Dobro je što su političke prilike kod susjeda koliko-toliko stabilne, tako da vjerujem da njegov pokušaj neće uroditi plodom. Ali, zabrinjava činjenica da je Aleksandar Vučić i dalje spreman da krizu ne rješava političkim sredstvima nego nasiljem. Nasilje nije teren na kojem ćemo se takmičiti sa Aleksandrom Vučićem, jer naš protest je i dalje nenasilan - istakao je Milivojević.
Podsjeća da je Vučić nekada govorio da će se osvetiti novinaru Slavku Ćuruviji, pa je onda i ubijen 1999. godine, kao i da je govorio “da za jednog ubijenog Srbina treba ubiti stotinu Muslimana”. Smatra da Vučićevo izvinjenje studentima služi samo da pokaže svom biračkom tijelu kako je on, navodno, veliki i plemenit čovjek.
- To je isti onaj Šešeljev šegrt, glasnogovornik, pomoćnik i trbuhozborac koji jednako mrzi sve građane Srbije, bez obzira da li se oni krste, križaju ili klanjaju. To je protivnik ljudskog roda i civilizacijskog napretka ove zemlje. To je čovjek koji svjesno radi licemjerno, samosažaljivim plačnim glasom. Meni je prosto neshvatljivo da ima ljudi i političkih snaga u Crnoj Gori koje podržavaju Aleksandra Vučića. Ja mislim da svako ko voli Srbiju ne može da bude za Aleksandra Vučića. Aleksandar Vučić je razorio temelje naše nacionalne politike, to je čovjek koji ugrožava vitalne interese Republike Srbije i svako ko podržava tog čovjeka radi na štetu i na uštrb interesa države - istakao je Milivojević.
Podsjeća da je rezolucijom Evropskog parlamenta o stanju u Srbiji, Vučić najbolje raskrinkan. Smatra i da to što su Crna Gora i Albanija daleko pretekle Srbiju u evropskim integracijama, Vučić doživljava kao svoju noćnu moru. Vjeruje i da će Vučić učiniti sve što je u njegovoj moći da destabilizuje Crnu Goru i spriječi je da prije Srbije pristupi Evropskoj unij.
- On je preko Šešeljevog šinjela obukao evropski frak. Ali, ispod tog fraka i dalje viri taj šinjel i jasno se vidi da je ta zarđala kašika, kojom je prijetio Hrvatima, Bošnjacima, Crnoj Gori, BiH i Albancima, i dalje je u njegovom rukama, spremna da zamijeni neko ubojitije oružje. Evropa i svijet su jasno shvatili sa kakvim diktatorom, tiraninom i autokratom imamo posla. To je čovjek koji više ne može da pokaže da ima podršku bilo koga u svijetu. Ono što je nekada obećavao u Briselu, na engleskom jeziku, nije uspijevao da prevede na ruski kada ode u Moskvu. Ono što je obećavao u Moskvi, na ruskom jeziku, nije uspijevao da prevede na srpski kada dođe u Beograd. Srbija ovoga trenutka ima sankcije međunarodne zajednice u vezi sa naftnom industrijom, pred dubokom je ekonomskom krizom koja će samo upotpuniti sliku opšte krize koja vlada u Srbiji - naglasio je Milivojević.
Prema njegovim riječima, Srbija bi trebalo što prije da raskrsti sa Vučićevm režimom i gradi, dobrosusjedske odnose sa Crnom Gorom, kako bi jedni drugima bili oslonac na evropskom putu.
- Ključna stvar u Srbiji je to što Aleksandar Vučić ima veliki nespokoj jer svi građani, koji su protiv njega, ovu zemlju doživljavaju kao svoju. Iz Srbije se šalju nevjerovatne slike u svijet, neki mladi ljudi, Bošnjaci iz Novog Pazara su 16 dana, u pomen 16 žrtava, skoro 400 kilometara pješačili do Novog Sada - zaključio je Milivojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKgCtJjD4sw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milivojević: Vučićev režim je probio svoje moralno dno, neshvatljivo je da ima političkih snaga u Crnoj Gori koji ga podržavaju

Specijalni izaslanik Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula kazao je da je u radu na Rezoluciji o Srbiji poslaničkim grupama "trebalo dva sata da nađu zajednički jezik". O pucnjavi u "Ćacilendu" je kazao da je nasilje bilo neizbježno jer "Vučićeve pristalice u njemu služe da intervenišu" protiv protivnika režima.
- Čini mi se da je taj prostor naseljen Vučićevim pristalicima i čini mi se da je to slika Vučićeve Srbije. Nasilje je bilo neizbježno jer su Vučićeve pristalice tu da intervenišu protiv svih kojima je ovaj režim dozlogrdio. Takav prostor treba vratiti svim građanima - kazao je poslanik u razgovoru za N1.
<h2>"Vlast najodgovornija za stanje u zemlji"</h2>
Europoslanici su usvojili Rezoluciju o Srbiji koja je ocijenjena kao "nikad oštrija".
- Rezultat kojim je prihvaćena Rezolucija se poklapa sa podrškom koju je dobio moj Izveštaj u Srbiji koji je usvojen ranije ove godine. Možemo govoriti o stabilnoj većini u EP koji prati i podržava ono što se zaključuje na radnim grupama ili ad hoc Rezolucijama. Riječ je o većini koja je svjesna stanja u Srbiji i spremni su podržati sve ono što je potrebno mijenjati, kako bi Srbija, kao kandidat za članstvo, napredovala, a ne nazadovala - istakao je Picula.
Kako je istakao, raduje ga što je poslaničkim grupama bilo potrebno "dva sata da nađu zajednički jezik" oko nacrta ovog dokumenta.
Istakao je i da vlast snosi najveću odgovornost za ono što se u nekoj državi dešava.
- Vlast je najodgovornija za stanje u zemlji, bilo da je pozitivno ili negativno. S obzirom na to da smo u ovoj Rezoluciji iznijeli mnogo toga negativnog, očekujemo od vlasti da to mijenja, ali primjećujemo da postoje snage koje žele promene - navodi specijalni izaslanik za Srbiju i pita šta ova Rezolucija znači za zvanični Beograd i da li će je uzeti u razmatranje, "ako su iskrene izjave Vučića da je strateški cilj Srbije članstvo u EU".
Na pitanje N1 šta znači to što predsjednik u jednom trenutku govori o članstvu u EU, a sa druge strane europoslanike naziva ološima, Picula navodi da taj dvostruki narativ ne može zauvijek da traje.
- To je šizofrena situacija koja traje predugo. Ne možete imati dva narativa. Taj dvostrukti narativ može neko vrijeme poslužiti svrsi, a dugoročno se u pitanje dovodi glavni cilj - članstvo u EU. Potrebno je strpjeti se još koju nedjelju, jer očekujemo Komisiju koja bi morala podnijeti izvještaj o stanju u državama kandidatima i volio bih da vidim šta će napisati i da li će, na neki način, promijeniti narativ u skladu sa onim što EP u dokumentima iznosi - dodao je on.
<h2>"Kritika vlasti, ne napad na Srbiju kao takvu"</h2>
Istakao je da se na Rezoluciju ne treba gledati kao na "napad na Srbiju".
- Ovo se ne smije shvatiti kao napad na Srbiju kao takvu. Ovo je kritika ponašanja vlasti. EU nikada nije zatvorila vrata Srbiji, ali Unija ima pravo da otvoreno govori o onome što u Srbiji treba mijenjati. Svako drugo tumačenje je - falsifikat. Nadam se da će tumačenja biti ozbiljno shvaćena u Beogradu - ističe Picula za N1.
Zaključio je da do promjena u Srbiji ne može doći bez usvajanja Zakona o biračkom spisku i izbora Saveta Regulatornog tijela za elektronske medije (REM).

1250x600

1084x550

Picula: "Ćacilend" slika Vučićeve Srbije, nasilje bilo neizbježno

U prijedlogu rezolucije Evropskog parlamenta (EP) o Srbiji, evropski poslanici podržavaju pravo studenata i građana na mirne proteste, najoštrije osuđuju talas nasilja sponzorisanog od strane države, zastrašivanja i neselektivna hapšenja.
U dokumentu, objavljenom na sajtu Evropskog parlamenta, smatra se da je srpsko rukovodstvo politički odgovorno za eskalaciju represije, normalizaciju nasilja i slabljenje demokratskih institucija u zemlji.
Europarlamentarci raspravljaju o rezoluciji o Srbiji na zasijedanju 21. oktobra.
Fokus rezolucije je stanje u Srbiji godinu dana nakon nesreće 1. novembra 2024, kada je u padu nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu poginulo 16, a jedna osoba teško povrijeđena.
Pad nadstrešnice je pokrenuo talas masovnih antivladinih protesta, sa zahtjevom da se utvrdi odgovornost, dok predstavnici vlasti odbacuju krivicu za nesreću.
U usaglašenom tekstu rezolucije Evropskog parlamenta "O polarizaciji i povećanoj represiji u Srbiji, godinu dana nakon novosadske tragedije", ponavlja se zahtjev za potpunom i transparentnom istragom i sudskim postupkom, kako bi se odgovorni za pad nadstrešnice priveli pravdi.
Osuđuje se otvoreno miješanje Ruske Federacije u proteste u Srbiji kroz dezinformacije ruskih zvaničnika, uključujući Vladimira Putina, u kojima se govori o "obojenoj revoluciji" uz podršku Zapada.
Srpske vlasti se pozivaju da "preduzmu mjere protiv takve maligne propagande u domaćim medijima, umjesto što učestvuju u njenom širenju".
Evroposlanici u rezoluciji podržavaju raspoređivanje ad hoc misije za procjenu stanja demokratije, uz učešće Evropskog parlamenta.
Evropska komisija se poziva da pokrene inicijativu za ciljane pojedinačne sankcije protiv odgovornih za teška kršenja zakona i ljudskih prava u Srbiji.
<h2>Povećan uticaj Kine, projekti mimo tendera</h2>
U tekstu se navodi da se prisustvo i uticaj Kine u Srbiji znatno povećao proteklih godina kroz velika infrastrukturna ulaganja, "što izaziva zabrinutost u vezi sa transparentnošću, poštovanjem standarda EU i usklađenošću s propisima o zaštiti životne sredine".
Podsjeća se da su projekat rekonstrukcije novosadske željezničke stanice sprovele dvije kineske kompanije mimo uobičajenih procedura javnih nabavki, i da je Evropsko javno tužilaštvo pokrenulo istragu o potencijalnoj zloupotrebi fondova EU namenjenih za rekonstrukciju stanice.
U tekstu se ocjenjuje da su izbori u Srbiji obilježeni sistemskim zloupotrebama, uključujući nepravilnosti u biračkom spisku, kupovinu glasova, zloupotrebu državnih resursa, pritisak i zastrašivanje birača i javnih službenika.
Ukazuje se i da su "nezavisni posmatrači izvijestili da nedavni lokalni izbori u Zaječaru i Kosjeriću nisu bili ni slobodni ni pošteni".
<h2>Policijska brutalnost na protestima</h2>
Evropski parlament ukazuje da su protesti koje je organizovao studentski pokret uglavnom bili mirni, iako je tokom ljeta 2025. bilo nekoliko izolovanih nasilnih incidenata.
Primjećuju i da je u pojedinim slučajevima tokom masovnih protesta bilo prikazivanja radikalnih simbola i korišćenja ekstremno nacionalističke, proruske i šovinističke retorike, što je naišlo na značajne kritike iz inostranstva i iz same Srbije.
U tekstu se ocjenjuje i da srpske vlasti koriste nasilje protiv političkih protivnika i prekomernu upotrebu sile protiv demonstranata, i ukazuje se na eskalaciju represije.
U rezoluciji se podseća da su na protestu u Beogradu 15. marta, prema navodima nezavisnih izvora, demonstranti bili napadnuti zvučnim oružjem, što izaziva "ozbiljnu zabrinutost zbog proporcionalnosti i zakonitosti upotrebe sile".
Podsjećaju da vlast poriče upotrebu zvučnog topa, te da je pozvala Federalnu službu bezbjednosti Rusije (FSB) da istraži incident, kao i da zvanična istraga još uvek nije dovela ni do jedne optužnice.
Navodeći da su proteste obeležili represija, prebijanja, proizvoljna hapšenja, upotreba suzavca, politički motivisana pritvaranja, deportacije i masovni nadzor, EP ocjenjuje da je nasilje pojačano od avgusta 2025.
Podsjećaju na policijsku brutalnost, torturu i seksualno nasilje nad studentima, prijetnje, politički motivisana krivična gonjenja Višeg tužilaštva i kampanje blaćenja na prorežimskim medijima.
U tekstu se ocjenjuje da je BIA "nezakonito snimala i prenosila na televiziji privatne razgovore" koji su korišćeni da se studenti i aktivisti optuže za pripremanje napada na ustavni poredak i bezbjednost Srbije, dok je "elitna vojna jedinica Kobre angažovana u unutrašnjim sukobima i čak je ispaljivala bojevu municiju".
EP ukazuje i da su provladine grupe i lica sa kriminalnom prošlošću bila zaštićena od strane policije tokom nasilnih kontramitinga, dok su studenti, opozicioni lideri i poslanici bili prebijani od strane policajaca u civilu.
<h2>Vučićev "dehumanizujući rječnik" protiv političara EU</h2>
EP ocjenjuje da predlozi seta krivičnih zakona, kojima se uvode nova krivična dela i strože kazne kojima bi mogle da budu nesrazmjerno ograničene slobode okupljanja i izražavanja, rizikuju da kriminalizuju oblike mirnih protesta.
U tekstu se navodi da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić predstavlja proteste kao "obojenu revoluciju" koju organizuju i finansiraju strane tajne službe zapadnih država, a da taj narativ prenose provladini mediji i podržava ruska Spoljna obaveštajna služba (SVR), koja optužuje EU za sprovođenje "subverzivnih aktivnosti" u cilju podsticanja protesta.
Dodaje se da Vučić "koristi dehumanizujući rječnik" prema političarima EU, uključujući poslanike EP koji su podržali studente, a da su vlada i vladajuća elita su "normalizovali represiju" time što su pomilovali vladine pristalice osumnjičene za nasilne napade.
<h2>Poziv na istragu korupcije</h2>
Evropski parlament u prijedlogu rezolucije ponavlja zahtjev za potpunom i transparentnom istragom i sudskim postupkom, kako bi se odgovorni za pad nadstrešnice priveli pravdi.
Poziva se i na nezavisno tehničko ispitivanje uzroka urušavanja, kao i potpunu procjenu mogućih slučajeva korupcije ili nemara.
U tekstu se ističe da je potrebno "šire ispitati u kojoj mjeri je korupcija dovela do snižavanja bezbjednosnih standarda i doprinijela ovoj tragediji".
Srpske vlasti pozivaju se u tekstu da sprovedu sveobuhvatnu tehničku, bezbjednosnu i transparentnu inspekciju svih infrastrukturnih objekata.
Takođe se traži da se u rad ne puštaju infrastrukturni projekti koji nemaju potrebne dozvole i sertifikate za bezbjedno korišćenje.
Evroparlamentarci su podržali pravo srpskih studenata i građana na mirne proteste, istakli važnost građanske hrabrosti, posvećenosti nenasilju i angažovanje mladih u cilju napretka Srbije na evropskom putu i pozvali vlasti da garantuju i poštuju pravo na okupljanje i slobodu izražavanja.
U tekstu se izražava podrška istinskom dijalogu o tome kako vlada može da ispuni zahtjeve studenata, uključujući zahtjeve za prijevremenim izborima.
<h2>Osuda nasilja "sponzorisanog od strane države"</h2>
EP je "duboko zabrinut zbog situacije u Srbiji koja je i dalje puna tenzija i polarizacije koji lako mogu da dovedu do nasilja" i poziva vlasti da "promovišu inkluzivno političko učešće i garantuju svim političkim partijama i kandidatima jednak pristup medijima".
EP "najoštrije osuđuje talas državno sponzorisanog nasilja, zastrašivanja i neselektivnih hapšenja mirnih demonstranata, novinara, organizacija civilnog društva i predstavnika opozicije", osuđuje kampanje blaćenja i zloupotrebu ličnih podataka kako bi se diskreditovali demonstranti, kao i nezakonito praćenje demonstranata pomoću špijunskih softvera.
Vlasti se pozivaju da obezbijede slobodu medija, a visoki zvaničnici da prestanu sa zapaljivom retorikom koja podstiče neprijateljstvo ili nasilje.
Posebna zabrinutost se izražava zbog "raspoređivanja akustičnih uređaja dugog dometa" i velike upotrebe suzavca protiv civila, i poziva na usvajanje i primenu jasnih protokola o zakonitim tehnologijama za kontrolu mase i i na uspostavljanje nezavisnih mehanizama nadzora-
Evropski parlament smatra da je "srpsko rukovodstvo politički odgovorno za eskalaciju represije, normalizaciju nasilja i slabljenje demokratskih institucija" i izražava žaljenje "zbog činjenice da najviši državni zvaničnici aktivno šire teorije zavere o tome da je urušavanje nadstrešnice bilo sabotaža ili teroristički napad".
Izražava se i zabrinutost zbog toga što državne i pravosudne institucije ne rade ništa da "opovrgnu te neosnovane tvrdnje".
Naglašava se da izmjene zakona ne smiju dovesti do kriminalizacije mirnog ponašanja ili nenasilnih oblika protesta.
<h2>O studentima u pritvoru i kampu u Pionirskom parku</h2>
U rezoluciji se izražava zabrinutost zbog hapšenja uoči protesta 15. marta i 28. juna 2025. nakon objavljivanja snimaka razgovora osumnjičenih u provladinim medijima.
Konstatuje se da su na toj osnovi uhapšeni pojedini aktivisti i opozicionari, od kojih su neki i dalje u kućnom pritvoru ili u egzilu, i poziva na njihovo hitno oslobađanje.
Poziva se na hitnu, nepristrasnu i transparentnu istragu svih navoda o nepotrebnoj i nesrazmjernoj upotrebi sile, proizvoljnim hapšenjima, pritvorima, mučenju, seksualnom nasilju nad pritvorenima, politički motivisanim krivičnim gonjenjima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava.
Posebno se podsjeća na slučajeve studenata Bogdana Jovičića, Nikoline Sinđelić i Luke Mihajlovića, kao i na raniji slučaj navodne policijske brutalnosti nad aktivistom Ilijom Kostićem, a vlasti se pozivaju da temeljno ispitaju navode da su ova kršenja potekla od visokih zvaničnika policijske Jedinice za zaštitu objekata (JZO), posebno komandanta Marka Krička.
U usaglašenom prijedlogu rezolucije oštro se osuđuje odmazda vlasti prema zaposlenima u sektoru obrazovanja i kulture zbog podrške protestima, uključujući gubitak radnih mjesta, smanjenje plata, povlačenje sredstava za državne univerzitete i prisustvo policije u zgradama univerziteta.
Vlasti Srbije pozivaju se da odmah obnove finansiranje univerziteta, a nadležne institucije da obezbijede nesmetano učešće akademske i istraživačke zajednice u projektima koje finansira Evropska unija.
Osuđuje se djelovanje vladajuće stranke u organizovanju nelegalnog kampa u Pionirskom parku ispred zgrade Predsedništva i njegovo kasnije proširenje na trg ispred Narodne skupštine.
Izražava se ozbiljna zabrinutost zbog brojnih izvještaja da su osobe sa kriminalnim dosijeima mobilisane od strane vladajuće stranke za aktivnosti kontramitinga.
Dodaje se da su oni napadali demonstrante pirotehničkim sredstvima, dodatno podižući tenzije, nasilje i polarizaciju u zemlji. Takođe se osuđuju incidenti protiv pripadnika nacionalnih manjina i upotreba etničkih uvreda u provladinim medijima kako bi ih targetirali.
Vlasti Srbije pozivaju se da omoguće siguran povratak svih građana koji su napustili zemlju uslijed političke represije, zastrašivanja ili straha od progona, i da garantuju njihovu potpunu zaštitu.
<h2>Osuda nezakonitih hapšenja i proterivanja građana EU</h2>
U tekstu se oštro osuđuju nezakonita hapšenja i proterivanje građana EU koji su podržali studente u protestu, kao i javno otkrivanje ličnih podataka građana EU od strane osuđenih ratnih zločinaca.
Istovremeno se izražava zabrinutost zbog rastućeg broja slučajeva pritvaranja građana EU na srpskim granicama.
Europoslanici najoštrije osuđuju verbalne napade na poslanike Evropskog parlamenta od strane najviših srpskih zvaničnika, uključujući napad predsjednika Vučića na europoslanike iz grupe Zeleni/EFA početkom septembra.
Dalje se osuđuje otvoreno miješanje Ruske Federacije u proteste u Srbiji kroz dezinformacije koje šire ruski zvaničnici, uključujući Vladimira Putina, u kojima se govori o "obojenoj revoluciji" uz podršku Zapada.
Istovremeno se odbacuju optužbe srpskih zvaničnika i provladinih medija da su EU i neke njene članice bile umiješane u organizaciju studentskih protesta sa ciljem pokretanja "obojene revolucije" i pozivaju srpske vlasti da preduzmu mjere protiv takve maligne propagande u domaćim medijima, umjesto što učestvuju u njenom širenju.
Izražava se zabrinutost zbog prisustva nacionalističkih narativa u pojedinim djelovima protestnog pokreta i izražava žaljenje zbog nastavka korišćenja nacionalističkih narativa, poput koncepata "Velike Srbije" i "Srpskog sveta", koje su u prošlosti promovisali pojedini članovi srpske vlade.
Podsjeća se da takva retorika nema mjesto u odnosima između EU i Srbije i da podriva regionalnu stabilnost.
U tekstu se sa zabrinutošću primjećuje da vlada izgleda pregovara sa vlasnicima kompanije Junajted medija kako bi oslabila taj medij i upozorava da to predstavlja ozbiljan napad na već ugroženi medijski pluralizam u Srbiji.
Poziva se na hitnu i punu primjenu svih preporuka OSCE/ODIHR kako bi se obezbijedili slobodni i fer izbori, posebno oko revizije biračkog spiska, te transparentnog i pluralističkog izbora članova Regulatornog tela za elektronske medije (REM).
<h2>O članstvu Srbije u EU i sankcijama protiv Rusije</h2>
Evropski parlament ponovo podvlači da pregovori o pristupanju Srbije treba da napreduju samo na osnovu mjerljivog i održivog napretka u temeljnim oblastima - naročito u vladavini prava, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, nezavisnosti pravosuđa, slobodi medija i reformi javne uprave, kao i potpunog usklađivanja sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU i sankcijama protiv Rusije.
Podsjeća se da Srbija i dalje predstavlja upadljiv izuzetak u regionu Zapadnog Balkana kada je riječ o usklađivanju sa spoljnom politikom EU.
Europoslanici podržavaju raspoređivanje ad hoc misije za utvrđivanje činjenica u Srbiji, uz učešće Evropskog parlamenta, a kako bi se procijenilo stanje demokratije, protesti koji traju, napadi na demonstrante i represija prema studentima, prosvjetarima i zaposlenima u javnom sektoru.
Takođe se Evropska komisija poziva da pokrene inicijativu za ciljane pojedinačne sankcije protiv odgovornih za teška kršenja zakona i ljudskih prava u Srbiji u skladu sa Globalnim režimom sankcija EU za ljudska prava.
U usaglašenom tekstu rezolucije se najviši evropski zvaničnici pozivaju da se uzdrže od neutemeljenih izjava u kojima se hvali reformski proces Srbije i pozdravlja "novi ton" predsjednice Komisije Ursule fon der Lajen tokom nedavne posjete Beogradu.
Članice EU pozivaju se da ojačaju mjere zaštite za one koji su u riziku, uključujući hitne vize i programe preseljenja, i traži od diplomatskih misija EU da pažljivo prate sudske sporove vezane za proteste.
Europoslanici na kraju pozivaju sve zemlje koje će učestvovati na međunarodnoj izložbi EXPO 2027 u Srbiji da uzmu u obzir ozbiljne bojazni i dokaze o raširenoj korupciji povezanoj sa vlastima, kao i prijavljeni nedostatak poštovanja osnovnih građevinskih standarda i zakona u organizaciji i procesu izgradnje.

EP u predlogu rezolucije o Srbiji podržao pravo građana na proteste, najoštrije osude nasilja i neselektivnog hapšenja

Katar će biti domaćin samita arapskih i muslimanskih lidera kako bi osudili izraelski napad na Dohu i iskazali solidarnost s državom Zaljeva.
Na sastanku koji je zakazan za ponedjeljak razmatrati će se “nacrt rezolucije o izraelskom napadu na Državu Katar”, koja će biti pripremljena u nedjelju na ministarskom sastanku, izjavio je zvaničnik Ministarstva vanjskih poslova Majed al-Ansari.
Samit odražava “široku arapsku i islamsku solidarnost s Državom Katar suočenom s kukavičkom agresijom Izraela … i kategoričnu osudu izraelskog državnog terorizma”, dodao je, prenosi zvanična novinska agencija QNA.
Analitičari smatraju da je sastanak namijenjen da Izraelu pošalje jasnu poruku.
Prema riječima Andreasa Kriega sa King’s College London, izraelski udari “posmatraju se širom Zaliva kao neviđeno kršenje suvereniteta i napad na samu diplomatiju”, te je istakao da samit šalje signal da “takva agresija ne može biti normalizovana”.
- Cilj je povući jasne crvene linije i okončati osjećaj u Izraelu da može djelovati nekažnjeno. Očekuje se oštriji stav prema pitanju Palestine i strožiji pristup izraelskim akcijama - naveo je.

Arapske zemlje pripremaju rezoluciju: Solidarnost nakon izraelske agresije

Republikanski i demokratski kongresmeni podnijeli su rezoluciju kojom od američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) i državnog sekretara Marka Rubija (Marco) traže zalaganje za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji.
- Pozivamo predsjednika i državnog sekretara da tijesno sarađuju sa Vladom Crne Gore - navodi se u <a href="https://www.congress.gov/bill/119th-congress/house-resolution/584/text" target="_blank">predlogu rezolucije</a> u koju je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid.
Rezoluciju su pripremili kongresmeni, republikanac Majk Tarner (Mike Turner) i demokrata Šeli Pingri (Chellie Pingree).
Sredinom jula proslijeđena je na razmatranje Odboru za vanjske poslove Predstavničkog doma.
Bivši crnogorski šef diplomatije i ambasador u Vašingtonu Srđan Darmanović za RSE ocjenjuje da bi podrška rezoluciji bila logična iz dva razloga - jer je Crna Gora saveznica u NATO i što Sjedinjene Države podržavaju politiku proširenja.
- Sve što dolazi iz Vašingtona - bez obzira koja je administracija u pitanju - je uvijek važno za evropske poslove. Iako SAD nemaju direktni glas u pitanjima proširenja EU, ta politika se nije mijenjala - ističe.
<h2>Ko su predlagači?</h2>
Darmanović ističe da su dvoje predlagača "osvjedočeni prijatelji Crne Gore".
On je kao tadašnji šef diplomatije 2018. uručio republikanskom kongresmu Tarneru predsjednički <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-ordenje/29118657.html" target="_blank">Orden crnogorske zastave</a> zbog njegove podrške prijemu u NATO.
Orden je dodijeljen godinu nakon što je Crna Gora <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-postaje-clanica-nato/28528808.html" target="_blank">postala članica saveza</a>.
Odluka o članstvu donijeta je u prvom mandatu predsjednika Donalda Trampa.
- Tarner je bio predsjedavajući Parlamentarnom skupštinom NATO u vrijeme kada sam bio ambasador u Vašingtonu (2010-2016.). Jedan je od najzaslužnijih ljudi u američkom političkom životu za ulazak Crne Gore u NATO - ističe Darmanović.
Demokratska kongresmenka Šeli Pingri predvodi crnogorski kokus u Predstavničkom domu.
Ona je u Domu predstavnica američke države Mejn.
Crna Gora sa ovom američkom državom od obnove nezavisnosti 2006. ima strateško partnerstvo, posebno u prilagođavanju crnogorske vojske NATO stadardima.
- Tradicionalno kongresmeni i senatori iz te države nastoje da koliko mogu i kad mogu podrže nešto što je vezano za Crnu Goru - pojašnjava Darmanović.
Uz opasku sa Trampova administracija "ne pokazuje poseban interes za zapadni Balkan", Darmanović ističe da podnijeta rezolucija "asocira na bipartizam", imajući u vidu da su je predložili kongresmeni iz obje partije.
No, naglašava da Tarner ne spada "u dio koji čine podržavaoci Trampovog pokreta MAGA (Make America Great Again - Učinimo Ameriku ponovno velikom)".
- Bez obzira na unutrašnje podjele i ko gdje pripada u Republikanskoj partiji, ovo je jedan dosta nesporni predlog, koji ni na koji način ne dovodi u pitanje interese SAD. Naprotiv... Mislim da sa demokratske strane tu svakako neće biti problema - navodi.
Specijalni izaslanik predsjednika Trampa Ričard Grenel kazao je na sastanku sa crnogorskim ministrom odbrane Draganom Krapovićem 11. septembra da "SAD cijene Crnu Goru kao pouzdanu NATO članicu".
Kako je saopšteno iz Ministarstva, Grenel je takođe pozdravio rezultate koje Vlada ostvaruje na putu evropskih integracija.
<h2>Detalji</h2>
U predlogu rezolucije o potvrđivanju podrške se ističe da Podgorica "igra stratešku ulogu u balkanskoj misiji Alijanse, uprkos naporima Rusije da drži Crnu Goru podalje od NATO".
U tekstu rezolucije se ističe i podrška crnogorskih vlasti Ukrajini u ratu protiv Rusije, započet prije tri i po godine.
Crna Gora je <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-ukrajina-zelenski-spajic-sporazum/33411479.html" target="_blank">od početka ruske invazije</a> pružila vojnu pomoć Ukrajini od preko 11 miliona eura, primila procentualno najveći broj ukrajinskih državljana, usaglasila se sa evropskim sankcijama Moskvi...
U tekstu rezolucije se ističe i da je Crna Gora uz pomoć američkih institucija ostvarila napredak u borbi protiv korupcije, transnacionalnog organizovanog kriminala ali i suprotstavljanju hibridnim prijetnjama.
Kongresmeni su pozvali američke vlasti da tijesno sarađuju sa Vladom Crne Gore na Okviru za suprotstavljanje manipulaciji informacijama stranih zemalja (Framework to Counter Foreign State Information Manipulation).
Okvir je mehanizam Stejt departmenta za suprotstavljanje problemu manipulacija i stranog miješanja, koji, ističu u Vašingtonu, predstavlja prijetnju po nacionalnu bezbjednost SAD i partnerskih zemalja.
Poseban naglasak je, međutim, na procesu evropskih integracija Crne Gore.
- SAD podstiču Vladu Crne Gore i crnogorske institucije da daju prioritet neophodnim reformama i mjerama za članstvo u EU, kao i naporima za unapređenje mira i prosperiteta na Zapadnom Balkanu - piše u predlogu
Crna Gora u ovom trenutku ima otvorena sva pregovaračka poglavlja.
Vlada planira da ih sve zatvori do kraja sljedeće godine i 2028. postane članica EU.
U ovom trenutku ima zatvoreno <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-eu-integracije-milena-besic/33507387.html" target="_blank">malo više od 20 odsto poglavlja</a>.
<h2>Godinama bez ambasadora i lobista u SAD</h2>
Crna Gora, inače, nije imala ambasadora u Vašingtonu tri i po godine.
Nakon što je tadašnjem ambasadoru istekao mandat 2021, crnogorske vlasti su njegovog nasljednika izabrale tek prošle godine.
U ovom trenutku nema ni lobiste, koji zastupaju interese stranih zemalja u SAD.
Crna Gora, na primjer, bez prestanka imala lobiste u Americi pune dvije decenije, od 1995. do 2015. godine.
Poslije toga je uslijedio je samo jedan polugodišnji angažman, koji je završen maja 2023.

Američki kongresmeni od Trampa i Rubia traže zalaganje za pristupanje Crne Gore EU

Predstavnik Kine u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija pozvao je na hitno uspostavljanje primirja između Izraela i Irana te je osudio američke napade.
U svom govoru, predstavnik Kine je rekao kako akcije SAD-a narušavaju principe UN-a.
- Osuđujemo napade. Akcije SAD-a narušavaju UN principe i međunarodno pravo kao i suverenitet Irana. Šire tenzije na Bliskom istoku. Međunarodna zajednica mora smiriti situaciju - &nbsp;rekao je.
Nakon toga, Kina je pozvala na usvajanje četiri tačke.
- Prvo, pozivamo na uspostavljanje primirja. Kina je zabrinuta zbog situacije i toga da ona može izmaći kontrolu. Pozivamo na zaštitu civila. Žrtve ratova su nevini ljudi. Kina je razočarana zbog velikog broja civilnih žrtava u ovom sukobu. Pozivamo na posvećenost dijalogu. Mir na Bliskom istoku se ne može ostvariti upotrebom sile. Dijalog jedino može biti izlazno rješenje. Postoji nada za mirno rješenje. Četvrto - Savjet bezbjednosti ima veliku ulogu u održavanju mira i sigurnosti. Rusija, Kina i Pakistan predložili su rezoluciju pozivajući se na uspostavljanje primirja. Nadamo se da će članice Savjeta podržati nacrt rezolucije - zaključio je.

Kina pozvala na hitno uspostavljanje primirja između Irana i Izraela, rezoluciji se pridružili Rusija i Pakistan

Evropski parlament usvojio je danas rezoluciju u kojoj se ocjenjuje da Srbija, uprkos određenom napretku, i dalje mora da prevaziđe značajne prepreke na putu ka Evropskoj uniji, prije svega unaprjeđenje unutrašnjeg političkog dijaloga, reforme u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije, postizanje sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa sa Kosovom, kao i potpuno usklađivanje sa spoljnom politikom EU.
Rezolucija izvjestioca EP za Srbiju Tonina Picule usvojena je sa 419 glasova za, 113 protiv i 88 uzdržanih, na sjednici u Strazburu. 
 
Izvještaj i rezolucija Tonina Picule predstavljaju odgovor Evropskog parlamenta na Izveštaje Evropske komisije o Srbiji za 2023. i 2024. godinu, ali takođe uzima u obzir najnovija dešavanja u zemlji, uključujući studentske proteste, koja su, kako se ocjenjuje, obilježena zabrinutošću zbog stanja demokratije i vladavine prava.
U tekstu se naglašava i da obezbjeđivanje nezavisnosti ključnih institucija, uključujući Regulatorno tijelo za elektronske medije (REM) i puna primjena preporuka Kancelarije OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (OEBS/ODIHR) i tijela Savjeta Evrope u vezi sa izbornim reformama, kroz transparentan i inkluzivan proces i znatno prije održavanja bilo kojih novih izbora, takođe ostaju od ključnog značaja.
Izražava se duboka zabrinutost zbog sistemskih problema na koje su ukazali studentski protesti i drugi protesti u Srbiji, kao što su pitanja građanskih sloboda, podjele vlasti, korupcije, zaštite životne sredine, institucionalne i finansijske transparentnosti, posebno u vezi s infrastrukturnim projektima, i odgovornosti.
EP potvrđuje da su studentski zahtjevi u skladu sa reformama koje se od Srbije očekuju na njenom evropskom putu.
Takođe se konstatuje da masovni protesti održani 15. marta u Beogradu "predstavljaju najveće proteste u savremenoj istoriji Srbije i poziva se na nepristrasnu istragu tvrdnji da je protiv demonstranata korišćena nezakonita tehnologija za kontrolu mase, usljed čega je više njih povrijeđeno".

Evropski parlament usvojio rezoluciju Tonina Picule o Srbiji

Pokret solidarnosti sa Palestinom pozvao je poslanika Socijaldemokrata Nikolu Zirojevića da bude, kako su rekli, glas savjesti u Skupštini Crne Gore i ponovo pokrene rezoluciju o sudi zločina Izraela u Palestini, nakon što je prijedlog ove rezolucije povuvako iz skupštinske procedure
Pismo ove organizacije prenosimo u cjelosti.
"Poštovani poslaniče Zirojeviću,&nbsp;
Obraćamo Vam se ovim otvorenim pismom u ime Pokreta solidarnosti sa Palestinom Crne Gore, kao i u ime hiljade građana i desetine organizacija civilnog društva koji su podržali Rezoluciju o osudi zločina Izraela u Palestini. Duboko razočarani zbog povlačenja ovog prijedloga iz skupštinske procedure, pozivamo Vas da preispitate Vašu odluku i ponovo stavite prijedlog rezolucije u skupštinsku proceduru.&nbsp;
Naš zahtjev je zasnovan na principima demokratije, ljudskih prava i moralne odgovornosti koje Crna Gora, kao građanska i slobodarska država, treba da njeguje.&nbsp;
Prije svega, želimo da istaknemo da je volja građana po ovom pitanju nedvosmisleno izražena. Podsjećamo da je peticija za usvajanje rezolucije, pokrenuta na zvaničnom portalu Skupštine, prikupila više od &nbsp;7.000 potpisa u roku od 24 sata. Taj impresivan odaziv građana predstavlja ne samo statistiku, već i snažan demokratski legitimitet same inicijative.&nbsp;
Kao poslanik, Vi ste prepoznali značaj te volje građana i ispunivši javno dato obećanje, svojim potpisom omogućili da rezolucija uđe u skupštinsku proceduru. Time ste pokazali odgovornost prema građanima koji su Vam povjerili mandat. Sada Vas pozivamo da tu odgovornost nastavite izvršavati do kraja, jer građani traže da se njihov glas čuje na najvišem zakonodavnom nivou.&nbsp;
Takođe podsjećamo da su brojne nevladine organizacije i društveni akteri podržali ovu rezoluciju. Više od trideset NVO, uključujući organizacije za ljudska prava, udruženja mladih, ženskih grupa, organizacija osoba sa invaliditetom, pa čak i strukovnih i lokalnih udruženja, zajednički su apelovali na Skupštinu da bez odlaganja usvoji rezoluciju. Taj presedan ujedinjenja civilnog sektora oko jednog pitanja dovoljno govori o važnosti i urgentnosti ovog pitanja.&nbsp;
Zaista, teško je sjetiti se kada je posljednji put toliki broj raznolikih organizacija govorio jednim glasom, glasom koji traži pravdu i humanost. Kao predlagač rezolucije, imate podršku civilnog društva koje očekuje da se njegove poruke ne ignorišu.&nbsp;
Razumijemo da ste se prilikom zagovaranja rezolucije suočili sa otporom i izazovima unutar Skupštine. U svom obraćanju javnosti rekli ste da neki poslanici nisu bili spremni da podrže tekst rezolucije zbog formulacije kojom se osuđuju zločini, konkretno riječi “osuda” . Smatramo da ovdje treba jasno naglasiti: osuđivanje zločina nad nedužnim civilima ne može i ne smije biti sporno. Ukoliko je problem bila samo semantika, vjerujemo da se uz dobru volju to moglo prevazići formulacijom koja bi očuvala suštinu. Međutim, suština mora ostati ista, nedvosmislena osuda ratnih zločina i humanitarne katastrofe koja i dalje traje u Gazi i na okupiranim palestinskim teritorijama. Svako ublažavanje tog stava bilo bi ravno moralnoj kapitulaciji pred patnjom nedužnih.
&nbsp;Takođe ste ukazali da je izostala podrška dijela kolega poslanika iz najvećih klubova vlasti, koji “nisu imali petlje” da izađu sa svojim amandmanom čak ni kad je kompromisni tekst bio dogovoren. Cijenimo Vašu otvorenost u iznošenju tih činjenica. Nažalost, one svjedoče da je do povlačenja rezolucije došlo usljed političkih kalkulacija, a ne zbog toga što bi predlog bio suštinski neosnovan. Štaviše, time je još veća odgovornost na Vama kao poslaniku koji razumije važnost i urgentnost ovog pitanja, da uputite poziv savjesti svim kolegama i pokušate ponovo.&nbsp;
Vjerujemo da se uz snažnu argumentaciju i pritiskom javnosti (koji je evidentan) može postići saglasnost bar oko minimalnih principa koje rezolucija treba da afirmiše: zaštita civila, poštovanje međunarodnog i humanitarnog prava i prekid nasilja, ubijanja nedužnih, posebno djece i žena.&nbsp;
Duboko smo uvjereni da će ponovno stavljanje ove rezolucije u skupštinsku proceduru biti ispravan korak iz više razloga. Moralni razlog je najvažniji: svakodnevno smo svjedoci stradanja sve više stanovništva Palestine, razaranja bolnica, škola i domova, ubijanja djece, što međunarodne organizacije i mnoge države nazivaju ratnim zločinima i genocidom. Crna Gora, kao dio civilizovanog svijeta, ima moralnu obavezu da ne ćuti pred tim zločinima.&nbsp;
Vi ste i sami isticali da je ovo pitanje iznad politike, pitanje ljudskosti i osnovnih prava . Podsjećamo i da je veliki broj naših građana, izašao na ulice širom zemlje (Podgorica, Bijelo Polje, Rožaje, Bar…) da bi zahtijevali od Skupštine da položi ispit humanosti i demokratije. Zar taj vapaj naših građana da se zauzmemo za pravdu ne zaslužuje da se i predlog ove rezolucije nađe na dnevnom redu Skupštine. Demokratski razlog je takođe ključan: institut peticije uveden je da bi građani mogli direktno inicirati propise i akte od javnog interesa. Ignorisanje jedne tako snažne peticije predstavlja podrivanje povjerenja građana u institucije.
Neusvajanje rezolucije bez rasprave praktično obesmišljava mehanizam e-peticije, upravo ono na šta ste i Vi upozorili kada ste je preuzeli na sebe. Da ne bismo poslali poruku da je glas građana uzaludan, potrebno je da Skupština raspravlja i glasa o predlogu koji je narod inicirao. U protivnom, šteta po demokratiju je dugoročna. Vrijednosti života, pravde i istine nemaju alternativu.&nbsp;
Vi, gospodine Zirojeviću, pokazali ste inicijalnu hrabrost i principijelnost pokretanjem ovog pitanja. Sada Vas pozivamo da tu hrabrost pokažete ponovo. Nemojte odustati. Pozovite sve poslanike, i poziciju i opoziciju, da još jednom razmotre tekst i amandmane. U krajnjem slučaju, zahtijevamo od Vas da stavite u skupštinsku proceduru prvi prijedlog koji je predložio Pokret solidarnosti sa Palestinom, a građani Crne Gore će svakako suditi o radu poslanika, njihovom zastupanju u Skupštini kao i odnosu prema ovom pitanju. Pozivamo Vas da budete primjer drugim poslanicima i predsjedniku parlamenta koji se ne oglušuju o zahtjeve civilnog društva, primjer poslanika koji poštuje i afirmiše demokratske vrijednosti i prakse, čija podrška ljudskim pravima i pravima palestinskog naroda nije samo na floskulama već i na konkretnim djelima.&nbsp;
U ime svih nas koji smo potpisali peticiju, protestovali i uputili apele iz naših organizacija, tražimo od Vas da vratite Prijedlog rezolucije u skupštinsku proceduru. Uradite to hitno, imajući u vidu da svaki dan odlaganja znači još izgubljenih nedužnih života u Gazi. Crna Gora ne može da zažmuri pred humanitarnom katastrofom ovog obima.&nbsp;
Kao poslanik, Vi imate i ustavnu dužnost i ljudsku dužnost da predstavljate glas onih koji zahtijevaju mir i pravdu. Istorija će pamtiti kako su se pojedinci i narodi ponijeli u trenucima velikih nepravdi. Vjerujemo da Vi ne želite da naše društvo ostane upamćeno po ćutanju, već po solidarnosti sa žrtvama i osudi zločina. Još nije kasno da se učini ispravna stvar.&nbsp;
Pozivamo Vas da budete glas savjesti u Skupštini Crne Gore i da ponovo pokrenete ovu rezoluciju, uzdajući se u podršku svih onih poslanika koji u srcu nose vrijednosti humanosti i pravde iznad dnevne politike, političkih i ekonomskih kalkulacija."

Pokret solidarnosti sa Palestinom pozvao Zirojevića da se vrati rezolucija o osudi zločina Izraela na dnevni red Skupštine

Aktuelna vlast u više prilika je potvrdila da baštini, njeguje i afirmiše političke ideje koje su bile pogonsko gorivo za učešće Crne Gore u Dubrovačkom ratištu, ocijejnio je za Antenu M istoričar Adnan Prekić.
Ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman kazao je nedavno da je agresija na Dubrovnik izvršena sa crnogorske strane, pa bi rezolucija kojom se osuđuju ona i svi počinjeni zločini – bila dobar gest prema Hrvatskoj.
Prekić za Antenu M komentarisao je da li bi Crna Gora trebalo da usvoji rezoluciju o Dubrovniku.
- Nijesam siguran da aktuelna parlamentarna većina ima svijest o potrebi suočavanja sa prošlošću i kritičkim odnosom prema jednoj od najmračnijih stranica savremene crnogorske istorije - kazao je Prekić.
On je isključuje mogućnost da možda pod međunarodnim, ili nekom drugom vrstom pritiska dođemo do rezolucije koja bi bila predstavljena kao uslov daljeg napretka na evropskom putu.
- Stoga mislim da je realnija opcija, da ukoliko dođemo do te situacije, da usvojimo jednu takvu rezoluciju koja bi bila jedna vrsta trgovine ili političkog kompromisa, a ne suštinske potrebe crnogorskog društva da se kritički odnosi prema epizodama iz prošlosti, naročito onim najtamnijim kao što je sigurno učešće Crne Gore u operacijama na Dubrovniku - ocjenjuje Prekić.

Prekić: Aktuelna vlast afirmiše ideje koje su bile pogonsko gorivo za učešće Crne Gore u Dubrovačkom ratištu

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:

Tema dana: No passaran

- Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) obratila se povodom prekršajnog procesuiranja 35 građana koji su u julu protestovali zbog, kako navode, nezakonite dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću za knjigu koja ne postoji. Učesnici skupa poručili su da institucije djeluju selektivno i ne štite zakon, već interese pojedinaca, te da je time dovedena u pitanje elementarna pravna sigurnost svakog građanina. Govornici su istakli da je riječ o borbi za ustavni poredak, pravdu i antifašističke vrijednosti, najavljujući nastavak protesta 19. decembra uz poruku “No pasaran”.

Ostale teme:

- U Skupštini se raspravljalo o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, kao i o izmjenama i dopunama Zakona o strancima.

- Kancelar Njemačke Fridrih Merc saopštio da sa Crnom Gorom treba početi rad na sporazumu o pristupanju Evropskoj uniji.
 
- Ustavni sud nije odlučio o tri pritvorske žalbe za Danila Mandića. Nisu dobili potrebnu većinu jer su glasovi bili podjeljeni. Za ponovno glasanje čekaće se izbor nedostajućih sudija.
Gost emisije je Miloš Đuričković, međunarodni sekretar SD-a, predstavnik Evropskog saveza (učesnik protesta 8. jula i jedan od procesuiranih).
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Amra Tahirović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Miloš Đuričković, tema dana "No passaran"

Vlada je donijela je uredbu prema kojoj će prodavci plastičnih kesa, debljine preko 50 mikrona, plaćati naknadu od pet centi po komadu, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS).
Iz MERS-a su kazali da je Uredba o naknadi koju plaća prodavac lagane plastične kese za nošenje, debljine zida više od 50 mikrona, donijeta na predlog resornog ministra Damjana Ćulafića.
Uredbom se, kako su pojasnili, utvrđuju način obračuna plaćanja i visina naknade za ove vrste plastičnih kesa, sa ciljem jačanja sistema upravljanja plastičnim otpadom.
- Uredbom je propisano da se naknada obračunava na osnovu mjesečnog izvještaja o količini kesa koja je prodavac stavio u promet, a izvještaj se dostavlja Agenciji za zaštitu životne sredine, organu uprave nadležnom za poslove zaštite životne sredine, najkasnije do petog u mjesecu - navodi se u saopštenju.
Iz MERS-a su rekli da se naknade obračunavaju rješenjem nadležnog organ, a upućuje se u roku od 15 dana od dana izdavanja rješenja na poseban račun Fonda za zaštitu životne sredine, u skladu sa propisima o uplati javnih prihoda.
Ćulafić je podsjetio da je, shodno Zakonu o upravljanju otpadom, zabrana upotrebe plastičnih kesa debljine od 15 do 50 mikrona stupila na snagu 20. oktobra prošle godine.
- Ta mjera je odmah dala prve, veoma ohrabrujuće rezultate. Na deponijama smo zabilježili čak 72 odsto manje plastičnih kesa, u trgovačkim lancima prodaja je smanjena za pola, što sve jasno ukazuje da mjere koje sprovodimo imaju efekta - rekao je Ćulafić.
On je napomenuo da je MERS kroz kontinuiranu kampanju, usmjerenu na podizanje svijesti o štetnosti jednokratne plastike, značajno uticao na promjenu navika građana.
- U sklopu te kampanje podijelili smo deset hiljada biorazgradivih cegera, čime smo dodatno podstakli prelazak na održivije alternative - rekao je Ćulafić.
On je podsjetio da su za plastične kese debljine preko 50 mikrona prodavci do sada plaćali naknadu od tri centa, a sredstva koja Agencija za zaštitu životne sredine prikuplja po tom osnovu uplaćuju se Fondu za zaštitu životne sredine.
- Taj novac biće usmjeren u nove kampanje i edukativne aktivnosti, posebno u oblasti podizanja svijesti javnosti o važnosti smanjenja plastičnog otpada - dodao je Ćulafić.
Prema njegovim riječima, donošenjem Uredbe nastavlja se sa jasnom i dosljednom politikom smanjenja upotrebe plastičnih kesa, a sve u cilju čuvanja naše životne sredine.
- Od donošenja Zakona o upravljanju otpadom, Državnog plana upravljanja otpadom, preko zabrane kesa od 15 do 50 mikrona, pa do ove nove Uredbe, pravimo korak po korak i bilježimo mjerljive rezultate u rješavanju višedecenijskog problema plastičnog otpada - istakao je Ćulafić.
Kako je naveo, ohrabruje činjenica da crnogorski građani postaju sve osvješćeniji.
- Danas na ulicama sve češće vidimo ceger kao zamjenu za plastičnu kesu, posebno među mladima, koji su nosioci promjena, ali i naši najglasniji kritičari i najodgovorniji korisnici. To je jasan signal da se kultura potrošnje mijenja na bolje i da zajedno gradimo održiviju Crnu Goru - zaključio je Ćulafić.

Prodavci plastičnih kesa plaćaće naknadu od pet centi po komadu

U Crnoj Gori većina građana smatra da je korupcija prisutna u javnom sektoru, a kao najčešće percipirane oblike te pojave vide pružanje usluga i davanje poklona, pokazalo je istraživanje Centra za monitoring i istraživanje (CEMI).
Kako prenosi PR Centar, istraživanje o korupciji i sivoj ekonomiji sprovedeo je tokom juna, na reprezentativnom uzorku od 1.005 građana Crne Gore.
Šef odjeljenja za istraživanje javnih politika u CEMI-ju, Nemanja Stankov, rekao je da većina građana smatra da je korupcija prisutna u javnom sektoru.
Prema njegovim riječima, 7,8 odsto građana vjeruje da su skoro svi službenici uključeni, 31,3 odsto da je riječ o većini, a 34,3 odsto smatra da se radi o manjem broju službenika.
- Najčešće percipirani oblici korupcije odnose se na pružanje usluga (53,4 odsto), davanje poklona (51,5 odsto), dok je davanje novca ocijenjeno kao najmanje vjerovatno (34 odsto) među ponuđenim opcijama - naveo je Stankov.
Prema njegovim riječima, iako većina ispitanika, 52 odsto, navodi da ne bi prihvatila mito jer to smatra neprihvatljivim, uočava se pad odlučnog odbijanja u odnosu na 2023. godinu, kada je to bilo 77,2 odsto.
- Istovremeno, raste udio građana bez jasnog stava, 26,9 odsto, naspram 3,2 odsto u 2023 - rekao je Stankov.
Kako je naveo, kada je riječ o situacijama u kojima službenik direktno zahtijeva mito, istraživanje je pokazalo da 35 odsto građana kaže da ga ni u kom slučaju ne bi platilo, dok bi 24,5 odsto odbilo ukoliko postoji drugi način rješavanja problema, a samo manji dio građana (6,7 odsto) navodi da bi svakako platio.
- Najveći broj ispitanika, 40,1 odsto, smatra da će korupcija uvijek postojati, ali da se može ograničiti do određenog stepena. Povećava se broj građana koji vjeruju da je moguće potpuno iskorijeniti korupciju 19,2 odsto u ovoj godini, naspram 10,4 odsto u 2023., dok je značajno smanjen broj onih koji smatraju da se korupcija može značajno smanjiti 7,7 odsto naspram 41,5 odsto u 2023. - kazao je Stankov.
Prema njegovim riječima, građani percipiraju da se odluke u najvećoj mjeri donose u interesu političkih partija (37,6 odsto) i biznis elita (18,8 odsto), dok samo 5,1 odsto vjeruje da se prilikom donošenja odluka uvažava interes javnosti.
- Više od polovine građana vjeruje da se javnim resursima upravlja ili se prodaju u korist uskog kruga ljudi, bilo povremeno 34,6 odsto ili veoma često 20,4 odsto - kazao je Stankov. &nbsp;
On je ukazao na to da kao najveće prepreke nezavisnosti zemlje ispitanici najčešće izdvajaju korupciju političara i zvaničnika (23,4 odsto), kao i podređivanje javnih institucija privatnim ili političkim interesima (20,5 odsto).
Predstavljajući nalaze istraživanja koji se odnose na percepciju građana u pravosuđu, projektni asistent u CEMI-ju Luka Pavićević kazao je da većina ispitanika, odnosno 68,8 odsto, nikada nije bila uključena u sudski proces, dok 6,6 odsto jeste.
- Ispitanike koji su bili uključeni pitali smo da li misle je da je bilo moguće uticati na ishod tužbe na bilo koji način, bilo uslugama (poklon, novac) ili putem korišćenja veza, pa trećina ispitanika (33,3 odsto) smatra da je donekle bilo moguće uticati na ishod tužbe putem usluga, novca ili veza, dok 9,1 odsto vjeruje da je to sigurno bilo moguće - rekao je Pavićević.
Kako je dodao, suprotno tome, 24,2 odsto misli da to nije bilo moguće, a 13,6 odsto je uvjereno da je bilo nemoguće.
Predstavljajući podatke koji se odnose na sivu ekonomiju, Pavićević je kazao da su građane pitali da li imaju potpisan ugovor sa poslodavcem na glavnom poslu, navodeći da je 73 odsto ispitanika kazalo da ima potpisan ugovor sa poslodavcem, dok 13,5 odsto da je navelo da nema.&nbsp;
- Među ispitanicima koji imaju potpisan ugovor sa poslodavcem, 6,5 odsto ističe da je stvarna zarada koju primaju veća od one koja je naznačena u ugovoru - rekao je Pavićević.
Govoreći o stepenu povjerenja, Pavićević je kazao da građani najviše povjerenja imaju u ljekare, nastavnike, profesore, kao i predstavnike nevladinih organizacija.
- Sa druge strane, građani najmanje povjerenja imaju u lidere političkih partija i koalicija – 70,1 odsto malo ili nimalo povjerenja, poslanike – 67,6 odsto malo ili nimalo povjerenja, lokalne političke lidere – 64,6 odsto malo ili nimalo povjerenja - naveo je Pavićević.

Većina građana smatra da ima korupcije u javnom sektoru ,najmanje povjerenja u lidere partija i koalicija

Generalni sekretar NATO Mark Rute pozvao je saveznike da pojačaju odbrambene napore kako bi sprečili rat koji vodi Rusija, a koji bi mogao biti "razmjera rata prošlih generacija", prenio je Rojters.
U govoru u Berlinu, Rute je rekao da previše saveznika vojnog saveza ne osjeća hitnost ruske prijetnje u Evropi i da treba brzo povećati izdatke i proizvodnju za odbranu kako bi sprečili rat razmjera onog koji su vidjele prošle generacije.
- Mi smo sljedeća meta Rusije. Bojim se da je previše njih tiho samozadovoljno. Previše njih ne osjeća hitnost. I previše njih vjeruje da je vrijeme na našoj strani. Nije. Vrijeme za akciju je sada - rekao je Rute.
Generalni sekretar NATO-a je rekao da je sukob na vratima Evrope.
- Rusija je vratila rat u Evropu. I moramo da budemo spremni - dodao je on.
Rute je naveo da bi Rusija mogla da bude spremna da upotrijebi vojnu silu protiv NATO-a u roku od pet godina.

Rute upozorio saveznike da mogu da budu sljedecća meta Rusije: Sukob je na vratima Evrope

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Tag: rezolucija