Evropski parlament usvojio je danas rezoluciju u kojoj se ocjenjuje da Srbija, uprkos određenom napretku, i dalje mora da prevaziđe značajne prepreke na putu ka Evropskoj uniji, prije svega unaprjeđenje unutrašnjeg političkog dijaloga, reforme u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije, postizanje sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa sa Kosovom, kao i potpuno usklađivanje sa spoljnom politikom EU.
Rezolucija izvjestioca EP za Srbiju Tonina Picule usvojena je sa 419 glasova za, 113 protiv i 88 uzdržanih, na sjednici u Strazburu. 
 
Izvještaj i rezolucija Tonina Picule predstavljaju odgovor Evropskog parlamenta na Izveštaje Evropske komisije o Srbiji za 2023. i 2024. godinu, ali takođe uzima u obzir najnovija dešavanja u zemlji, uključujući studentske proteste, koja su, kako se ocjenjuje, obilježena zabrinutošću zbog stanja demokratije i vladavine prava.
U tekstu se naglašava i da obezbjeđivanje nezavisnosti ključnih institucija, uključujući Regulatorno tijelo za elektronske medije (REM) i puna primjena preporuka Kancelarije OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (OEBS/ODIHR) i tijela Savjeta Evrope u vezi sa izbornim reformama, kroz transparentan i inkluzivan proces i znatno prije održavanja bilo kojih novih izbora, takođe ostaju od ključnog značaja.
Izražava se duboka zabrinutost zbog sistemskih problema na koje su ukazali studentski protesti i drugi protesti u Srbiji, kao što su pitanja građanskih sloboda, podjele vlasti, korupcije, zaštite životne sredine, institucionalne i finansijske transparentnosti, posebno u vezi s infrastrukturnim projektima, i odgovornosti.
EP potvrđuje da su studentski zahtjevi u skladu sa reformama koje se od Srbije očekuju na njenom evropskom putu.
Takođe se konstatuje da masovni protesti održani 15. marta u Beogradu "predstavljaju najveće proteste u savremenoj istoriji Srbije i poziva se na nepristrasnu istragu tvrdnji da je protiv demonstranata korišćena nezakonita tehnologija za kontrolu mase, usljed čega je više njih povrijeđeno".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Evropski parlament usvojio rezoluciju Tonina Picule o Srbiji

Pokret solidarnosti sa Palestinom pozvao je poslanika Socijaldemokrata Nikolu Zirojevića da bude, kako su rekli, glas savjesti u Skupštini Crne Gore i ponovo pokrene rezoluciju o sudi zločina Izraela u Palestini, nakon što je prijedlog ove rezolucije povuvako iz skupštinske procedure
Pismo ove organizacije prenosimo u cjelosti.
"Poštovani poslaniče Zirojeviću,&nbsp;
Obraćamo Vam se ovim otvorenim pismom u ime Pokreta solidarnosti sa Palestinom Crne Gore, kao i u ime hiljade građana i desetine organizacija civilnog društva koji su podržali Rezoluciju o osudi zločina Izraela u Palestini. Duboko razočarani zbog povlačenja ovog prijedloga iz skupštinske procedure, pozivamo Vas da preispitate Vašu odluku i ponovo stavite prijedlog rezolucije u skupštinsku proceduru.&nbsp;
Naš zahtjev je zasnovan na principima demokratije, ljudskih prava i moralne odgovornosti koje Crna Gora, kao građanska i slobodarska država, treba da njeguje.&nbsp;
Prije svega, želimo da istaknemo da je volja građana po ovom pitanju nedvosmisleno izražena. Podsjećamo da je peticija za usvajanje rezolucije, pokrenuta na zvaničnom portalu Skupštine, prikupila više od &nbsp;7.000 potpisa u roku od 24 sata. Taj impresivan odaziv građana predstavlja ne samo statistiku, već i snažan demokratski legitimitet same inicijative.&nbsp;
Kao poslanik, Vi ste prepoznali značaj te volje građana i ispunivši javno dato obećanje, svojim potpisom omogućili da rezolucija uđe u skupštinsku proceduru. Time ste pokazali odgovornost prema građanima koji su Vam povjerili mandat. Sada Vas pozivamo da tu odgovornost nastavite izvršavati do kraja, jer građani traže da se njihov glas čuje na najvišem zakonodavnom nivou.&nbsp;
Takođe podsjećamo da su brojne nevladine organizacije i društveni akteri podržali ovu rezoluciju. Više od trideset NVO, uključujući organizacije za ljudska prava, udruženja mladih, ženskih grupa, organizacija osoba sa invaliditetom, pa čak i strukovnih i lokalnih udruženja, zajednički su apelovali na Skupštinu da bez odlaganja usvoji rezoluciju. Taj presedan ujedinjenja civilnog sektora oko jednog pitanja dovoljno govori o važnosti i urgentnosti ovog pitanja.&nbsp;
Zaista, teško je sjetiti se kada je posljednji put toliki broj raznolikih organizacija govorio jednim glasom, glasom koji traži pravdu i humanost. Kao predlagač rezolucije, imate podršku civilnog društva koje očekuje da se njegove poruke ne ignorišu.&nbsp;
Razumijemo da ste se prilikom zagovaranja rezolucije suočili sa otporom i izazovima unutar Skupštine. U svom obraćanju javnosti rekli ste da neki poslanici nisu bili spremni da podrže tekst rezolucije zbog formulacije kojom se osuđuju zločini, konkretno riječi “osuda” . Smatramo da ovdje treba jasno naglasiti: osuđivanje zločina nad nedužnim civilima ne može i ne smije biti sporno. Ukoliko je problem bila samo semantika, vjerujemo da se uz dobru volju to moglo prevazići formulacijom koja bi očuvala suštinu. Međutim, suština mora ostati ista, nedvosmislena osuda ratnih zločina i humanitarne katastrofe koja i dalje traje u Gazi i na okupiranim palestinskim teritorijama. Svako ublažavanje tog stava bilo bi ravno moralnoj kapitulaciji pred patnjom nedužnih.
&nbsp;Takođe ste ukazali da je izostala podrška dijela kolega poslanika iz najvećih klubova vlasti, koji “nisu imali petlje” da izađu sa svojim amandmanom čak ni kad je kompromisni tekst bio dogovoren. Cijenimo Vašu otvorenost u iznošenju tih činjenica. Nažalost, one svjedoče da je do povlačenja rezolucije došlo usljed političkih kalkulacija, a ne zbog toga što bi predlog bio suštinski neosnovan. Štaviše, time je još veća odgovornost na Vama kao poslaniku koji razumije važnost i urgentnost ovog pitanja, da uputite poziv savjesti svim kolegama i pokušate ponovo.&nbsp;
Vjerujemo da se uz snažnu argumentaciju i pritiskom javnosti (koji je evidentan) može postići saglasnost bar oko minimalnih principa koje rezolucija treba da afirmiše: zaštita civila, poštovanje međunarodnog i humanitarnog prava i prekid nasilja, ubijanja nedužnih, posebno djece i žena.&nbsp;
Duboko smo uvjereni da će ponovno stavljanje ove rezolucije u skupštinsku proceduru biti ispravan korak iz više razloga. Moralni razlog je najvažniji: svakodnevno smo svjedoci stradanja sve više stanovništva Palestine, razaranja bolnica, škola i domova, ubijanja djece, što međunarodne organizacije i mnoge države nazivaju ratnim zločinima i genocidom. Crna Gora, kao dio civilizovanog svijeta, ima moralnu obavezu da ne ćuti pred tim zločinima.&nbsp;
Vi ste i sami isticali da je ovo pitanje iznad politike, pitanje ljudskosti i osnovnih prava . Podsjećamo i da je veliki broj naših građana, izašao na ulice širom zemlje (Podgorica, Bijelo Polje, Rožaje, Bar…) da bi zahtijevali od Skupštine da položi ispit humanosti i demokratije. Zar taj vapaj naših građana da se zauzmemo za pravdu ne zaslužuje da se i predlog ove rezolucije nađe na dnevnom redu Skupštine. Demokratski razlog je takođe ključan: institut peticije uveden je da bi građani mogli direktno inicirati propise i akte od javnog interesa. Ignorisanje jedne tako snažne peticije predstavlja podrivanje povjerenja građana u institucije.
Neusvajanje rezolucije bez rasprave praktično obesmišljava mehanizam e-peticije, upravo ono na šta ste i Vi upozorili kada ste je preuzeli na sebe. Da ne bismo poslali poruku da je glas građana uzaludan, potrebno je da Skupština raspravlja i glasa o predlogu koji je narod inicirao. U protivnom, šteta po demokratiju je dugoročna. Vrijednosti života, pravde i istine nemaju alternativu.&nbsp;
Vi, gospodine Zirojeviću, pokazali ste inicijalnu hrabrost i principijelnost pokretanjem ovog pitanja. Sada Vas pozivamo da tu hrabrost pokažete ponovo. Nemojte odustati. Pozovite sve poslanike, i poziciju i opoziciju, da još jednom razmotre tekst i amandmane. U krajnjem slučaju, zahtijevamo od Vas da stavite u skupštinsku proceduru prvi prijedlog koji je predložio Pokret solidarnosti sa Palestinom, a građani Crne Gore će svakako suditi o radu poslanika, njihovom zastupanju u Skupštini kao i odnosu prema ovom pitanju. Pozivamo Vas da budete primjer drugim poslanicima i predsjedniku parlamenta koji se ne oglušuju o zahtjeve civilnog društva, primjer poslanika koji poštuje i afirmiše demokratske vrijednosti i prakse, čija podrška ljudskim pravima i pravima palestinskog naroda nije samo na floskulama već i na konkretnim djelima.&nbsp;
U ime svih nas koji smo potpisali peticiju, protestovali i uputili apele iz naših organizacija, tražimo od Vas da vratite Prijedlog rezolucije u skupštinsku proceduru. Uradite to hitno, imajući u vidu da svaki dan odlaganja znači još izgubljenih nedužnih života u Gazi. Crna Gora ne može da zažmuri pred humanitarnom katastrofom ovog obima.&nbsp;
Kao poslanik, Vi imate i ustavnu dužnost i ljudsku dužnost da predstavljate glas onih koji zahtijevaju mir i pravdu. Istorija će pamtiti kako su se pojedinci i narodi ponijeli u trenucima velikih nepravdi. Vjerujemo da Vi ne želite da naše društvo ostane upamćeno po ćutanju, već po solidarnosti sa žrtvama i osudi zločina. Još nije kasno da se učini ispravna stvar.&nbsp;
Pozivamo Vas da budete glas savjesti u Skupštini Crne Gore i da ponovo pokrenete ovu rezoluciju, uzdajući se u podršku svih onih poslanika koji u srcu nose vrijednosti humanosti i pravde iznad dnevne politike, političkih i ekonomskih kalkulacija."

Pokret solidarnosti sa Palestinom pozvao Zirojevića da se vrati rezolucija o osudi zločina Izraela na dnevni red Skupštine

Aktuelna vlast u više prilika je potvrdila da baštini, njeguje i afirmiše političke ideje koje su bile pogonsko gorivo za učešće Crne Gore u Dubrovačkom ratištu, ocijejnio je za Antenu M istoričar Adnan Prekić.
Ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman kazao je nedavno da je agresija na Dubrovnik izvršena sa crnogorske strane, pa bi rezolucija kojom se osuđuju ona i svi počinjeni zločini – bila dobar gest prema Hrvatskoj.
Prekić za Antenu M komentarisao je da li bi Crna Gora trebalo da usvoji rezoluciju o Dubrovniku.
- Nijesam siguran da aktuelna parlamentarna većina ima svijest o potrebi suočavanja sa prošlošću i kritičkim odnosom prema jednoj od najmračnijih stranica savremene crnogorske istorije - kazao je Prekić.
On je isključuje mogućnost da možda pod međunarodnim, ili nekom drugom vrstom pritiska dođemo do rezolucije koja bi bila predstavljena kao uslov daljeg napretka na evropskom putu.
- Stoga mislim da je realnija opcija, da ukoliko dođemo do te situacije, da usvojimo jednu takvu rezoluciju koja bi bila jedna vrsta trgovine ili političkog kompromisa, a ne suštinske potrebe crnogorskog društva da se kritički odnosi prema epizodama iz prošlosti, naročito onim najtamnijim kao što je sigurno učešće Crne Gore u operacijama na Dubrovniku - ocjenjuje Prekić.

Prekić: Aktuelna vlast afirmiše ideje koje su bile pogonsko gorivo za učešće Crne Gore u Dubrovačkom ratištu

Odbor za vanjsku politiku Evropskog parlamenta usvojio je amandmane na godišnju Rezoluciju Evropskog parlamenta među kojima je i amandman kojim izražava zabrinutost „zbog kontroverznih ideja prijedloga zakona o državljanstvu i stranim agentima koje su se pojavile u javnosti“.
Nacrt Rezolucije Evropskog parlamenta, koja predstavlja odgovor na Godišnji izvještaj potpredsjednice i visoke predstavnice Evropske komisije za 2024. o sprovođenju vanjske i bezbjednosne politike, sadrži stav da je Evropski parlament zabrinut najavama prijedloga crnogorskih zakona o državljanstvu i o stranim agentima.
Amandman koji je se tiče Crne Gore predložio je eurooposlanik Davor Ivo Stier. U amandmanu, koji je Odbor usvojio u ponedjeljak popodne, stoji: „Napredak koji je Crna Gora ostvarila u ispunjavanju privremenih mjerila za poglavlja 23. i 24. pravne tekovine EU podstiče zemlju da nastavi napredovanje i brzu implementaciju reformi povezanih s Evropskom unijom, uprkos tome izražava zabrinutost zbog kontroverznih ideja za prijedloge zakona o državljanstvu i o stranim agentima koje su se pojavile u javnosti, naglašava da je važno da nova vlada pokaže sposobnost i predanost napredovanju u reformama u vezi s Evropskom unijom i da Crnu Goru drži čvrsto na strateškom putu prema EU, očekuje da zemlja započne da zatvara poglavlja u pregovorima o pristupanju i da bude spremna da se pridruži Evropskoj uniji narednih nekoliko godina.“
Evropski parlament bi o Rezoluciji trebalo da glasa tokom ove sedmice.
Odbor za vanjske poslove svake godine sastavlja Nacrt rezolucije o sprovođenju zajedničke vanjske i bezbjednosne politike, kao odgovor na Izvještaj visokog predstavnika EU za vanjsku politiku Evropskom parlamentu o zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici.

EP pripremio rezoluciju: Zabrinuti zbog najava kontroverznih ideja CG zakona o državljanstvu i stranim agentima

Nezavisna odbornica SO Nikšić Jelena Marković pisala je Evropskom parlamentu i predložila formiranje posebne komisije koja bi utvrdila činjenice i preduzela određene mjere u sprečavanju ruskog i srpskog uticaja koji, kako je rekla, jača i razara Crnu Goru i crnogorski narod, sa nesagledivim posljedicama po mir i bezbijednost zemlje i Zapadnog Balkana
- Čestitam na donešenoj rezoluciji od 23. januara 2025. o ruskim dezinformacijama i falsifikovanju istorije kako bi se opravdao agresivni rat Rusije protiv Ukrajine - poručila je Marković u pismu Evropskom parlamentu.
Podrška sankciji prema, kako je kazala Marković, falsifikatima Ruske crkve u odnosu na Ukrajinu i ukrajinski narod. 
- Moram podsjetiti da je Evropski Parlament donio Rezoluciju marta 2022.g. u kojoj se osuđuju napori Rusije da će iskoristi etničke tenzije na Zapadnom Balkanu u cilju rasplamsavanja sukoba ipodjela. Spominje se SPC kao promoter Rusije u regionu, Citiram: ,,Primjećuje se da strano miješanje takođe može ostvariti uticajem i instrumentalizacijom vjerskih instituta, kao što je vjerski uticaj u pravoslavnim crkvama u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, a posebno u njenom entitetu Republici Srpskoj ...Dodaje se "da se time sije razdor,među lokalnim stanovništvom razvija pristrasno pisanje istorije i promovisanje antievropskih programa. Parlament poziva Evropsku komisiju i države članice da osiguraju bolju koordinaciju i zaštitu vjerskih institucija od stranog uplitanja" - navela je ona u pismu.
Imajući u vidu da se, navodi ona, tom rezolucijom samo ovlaš pominje Srpska pravoslavna crkva, ovim putem zatražiće od Evropskog parlamenta da sačini novu rezoluciju sa posebnim osvrtom na Srpsku pravoslavnu crkvu. 
- Evidentan je njen stvarni negativni uticaj na Zapadnom Balkanu sa posebnim osvrtom na uticaj u Crnoj Gori. Ukazujem na jak uticaj Rusije kao i Ruske crkve nad Srpskom crkvom koja sve otvorenije i agresivnije falsifikuje istorijske činjenice prema Crnoj Gori i crnogorskom narodu. Posebnu pažnju zaslužuje negiranje Crnogorske pravoslavne crkve, negiranje crnogorskog jezika - kazala je Marković.
Ovo u značajnoj mjeri degradira crnogorski identitet te ih je Marković pozvala da sličnu ili istu takvu rezoluciju donesu i prema Srpskoj crkvi "odnosno Crkvi Srbije jer je pod tim nazivom upisana u knjige Vaseljenske (Carigradske) patrijaršije". 
- Imajući u vidu da ste pravnim aktom osudili ponašanje Crkve Srbije ranije, to sada zahtijeva konkretnije reagovanje Evropskog Parlamenta, kome je poznato kakvu ulogu je imala ova crkva u ratovima 90-ih pa sve do danas. Crna Gora ima Vladu koja sve radi po diktatu Predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji u sprezi sa Crkvom Srbije donosi brojne odluke na štetu Crne Gore da crnogorske grobove hoće da prepiše na okupatorsku Crkvu Srbije - poručuje Marković. 
Fasifikujući istorijske činjenice, crnogorska groblja, ističe ona, prikazuju kao srpska i vrše kurturocid odnosno kulturni genocid nad crnogorskim narodom - cjelokupnim crnogorskim identitetom. 
- Ovoj crkvi je, kao što znate, sjedište u Beogradu u Srbiji. Crnoj Gori se otima njen korijen, njena istorija i kultura, ona je okupirana država od strane Rusije odnosno Srbije. Srpska crkva je udarna pjesnica velikosrpskom projektu ,,srpski svet" koji posljednji diktator predsjednik Srbije Vučić želi da sprovede nad svim državama Balkana upravo uz pomoć Ruske crkve i Putina - dodala je Marković.
Marković poručuje da Evropski parlament to ne smije dozvoliti već, kako kaže, treba na vrijeme reagovati i spriječiti donošenjem rezolucije o Crkvi Srbije i dati im na znanje kao i predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću da to više ne mogu da rade - bez odgovarajućih sankcija. 
- Predlažem da se formira posebna komisija od strane Evropskog Parlamenta, Evropske komisije i Evropskog savjeta koja bi tačno utvrdila činjenice i na osnovu istih preduzela određene mjere u sprečavanju ruskog i srpskog uticaja koji jača i razara Crnu Goru i crnogorski narod, sa nesagledivim posljedicama po mir i bezbijednost Crne Gore i Zapadnog Balkana - zaključuje Marković u pismu Evropskom parlamentu.

1250x600

Marković pisala EP: SPC sve agresivnije falsifikuje istorijske činjenice prema Crnoj Gori, potrebna rezolucija

Potomci žrtava genocida u Šahovićima i Pavinom Polju, borci za ljudska prava i brojni prijatelji, nastanjeni u Sjedinjenim Američkim Državama, uputili su zahtjev predstavnicima vlasti u Crnoj Gori da se usvoji rezolucija o osudi genocida nad Bošnjacima u Šahovićima i Pavinom Polju, koju je na zahtjev potomaka žrtava genocida u parlamentarnu proceduru uputila grupa poslanika Bošnjačke stranke.
U saopštenju iz Bošnjačko-američke nacionalne asocijacije (BANA) navode da su u povodu stogodišnjice gnusnih zločina nad bošnjačkim civilima izvršenim u mirnodopskim uslovima u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca 9. i 10. novembra 1924. godine u Šahovićima i Pavinom Polju organizovali komemoracije u američkim gradovima Harisburgu i Njujorku 9. i 10. novembra.
Sa ovih skupova nakon, kako su rekli, "stoljeća šutnje i raznih nečinjenja vlasti u kontinuitetu" dižu glas i podsjećaju na civilizacijske obaveze, prije svih predstavnika institucija vlasti Crne Gore, te su uputili podršku rezoluciji o genocidu nad Bošnjacima Šahovića na adrese predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, premijera Milojka Spajića, predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i potpredsjednika Vlade Ervina Ibrahimovića.
Njihovo obraćanje prenosimo u cjelosti:
"Poštovani državnici, najviši predstavnici vlasti u Crnoj Gori,
- Daleko od zavičaja naših predaka nad kojima su bez krivice izvršeni brutalni zločini ubijanja, zlostavljanja, progona, istrebljenja, što je čin potpunog brisanja tragova postojanja;
- Trajno opredijeljeni ka pomirenju koje se mora temeljiti na istini, pravdi i izvinjenju,
- Uvjereni da su pretpostavke zdravijih odnosa država, društava i pojedinaca preuzimanje odgovornosti za prošle događaje;
- Očekujući vaše odgovorno i konkretno postupanje za događaje u Šahovićima i Pavinom Polju, 9. i 10. novembra 1924. godine, nakon punog stoljeća od gnusnih zločina sa svim elementima genocida, tražimo:
1. Usvajanje Rezolucije o osudi genocida nad Bošnjacima u Šahovićima i Pavinom Polju, 9. i 10. novembra 1924. godine, koju je na zahtjev potomaka žrtava genocida u parlamentarnu proceduru uputila grupa poslanika Bošnjačke stranke Crne Gore. S tim u vezi očekujemo da ćete Vi predsjedniče, predsjednik Parlamenta, predsjednik i potpredsjednik Vlade Crne Gore, iskoristiti vaš uticaj i apelovati na sve poslanike da usvoje tekst rezolucije čime će biti prekinuta stoljetna šutnja i stvorene pretpostavke za uspostavljanje trajnog mira i poboljšanje naših ukupnih odnosa.
„Koliko godi bilo gorko, iskreno pomirenje je bolje od najbolje prikrivene zavađenosti“;
2. Podignuti spomen obilježja u Šahovićima i Pavinom Polju, ubijenim Bošnjacima i onim pravoslavnim za koje se dokaže da su rizikujući živote pomagali svoje komšije;
3. Da se činjenice o ovim i svim drugim zločinima uvrste u obrazovne programe i nastavni proces kao trajno podsjećanje na nedopustive pojave u civiliziranim društvima.
4. U znaku sjećanja na 1924.godinu, da se 9. novembar na nivou države Crne Gore proglasi i obilježava Danom sjećanja na nevine Bošnjake - žrtve genocida u Šahovićima i Pavinom Polju, kao trajna opomena da se nikada nad bilo kojim narodom, neovisno na vjersku, rasnu i nacionalnu pripadnost ne počini ili ponovi genocid.
Pozivamo Vas da kao savremenici odgovorno ispišemo stranice naše historije ispunjenjem najvažnijih ciljeva a to su sprječavanje ponavljanja zla i uspostavljanje trajnog mira. Uprkos boli koju osjećamo i traumama koje nosimo naše je trajno opredjeljenje za ove civilizacijske vrijednosti.
O našim zahtjevima informirat ćemo reisa Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat-ef. Fejzića i reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr.
Husein-ef. Kavazovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH dr. Denisa Bećirovića i sve političke aktere u Bosni i Hercegovini gdje živi znatan broj potomka žrtava genocida u Šahovićima i Pavinom Polju.
S poštovanjem, Potomci žrtava genocida i organizatori komemoracije u američkim gradovima Harrisburgu i New Yorku Za dodatne informacije obratite se na emaile: bana-usa@outlook.com sahovic-aziz@comcast.net ORGANIZATORI KOMEMORACIJE:
- Brother &amp; Sisters, - vlasnici Aziz i Vedad Šahović
- Bošnjačko-američka nacionalna asocijacija
- The B&amp;H islamic center of Pennsylvania - Mechanicsburg
- Bosniaks Islamic Cultural Center of Carlisle, PA
- Bošnjaci.Net
- Islamska zajednica i Kulturni centar Plav-Gusinje u New Yorku&nbsp;
- Bošnjački islamski kulturni centar – Richmond Hill, NY&nbsp;
- Bosansko-hercegovački islamski centar, NY&nbsp;
- Bošnjački islamski kulturni centar-Astoria, NY&nbsp;
- Islamski kulturni centar Monticello, NY&nbsp;
- Centar bošnjačko-američke zajednice - Elmwood Park, NJ&nbsp;
- Asocijacija Bošnjaka Albany"

Podrška iz Amerike rezoluciji o genocidu nad Bošnjacima Šahovića

Osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž bio je politički zatvorenik.
To tvrdi Savjet Evrope u najnovijoj Rezoluciji koja se bavi njegovim slučajem.
Rezolucija je usvojena većinom glasova, prenosi N1.

Savjet Evrope usvojio Rezoluciju: Asanž bio politički zatvorenik

Crnogorski političari postali su saučesnici u genocidu u Gazi zbog toga što su odbili da osude te zločine, poručila je novinarka Radmina Stojanović na maršu mira i protestu "Slobodna Crna Gora za slobodnu Palestinu" ispred Skupštine Crne Gore.
Povod današnjeg događaja je odluka Skupštine Crne Gore i njenih poslanika da, kako su ranije saopštili iz Pokreta solidarnosti sa Palestinom Crna Gora, "ne podrže osnovno demokratsko pravo građana izraženo u peticiji za usvajanje rezolucije o osudi zločina Izraela u Palestini", prenosi portal RTCG. Skup je počeo minutom ćutanja za sve žrtve u Gazi.
Stojanović ističe da je broj ljudi koji su zvanično ubijeni ili ranjeni u Gazi ravan četvrtini crnogorske populacije.
- Svaki dan desetoro palestinske djece izgubi nogu ili ruku. To je nešto što nama apsolutno nije prihvatljivo. Naši političari su time što su odbili da osude genocid u Gazi, koji od njih zahtijeva Međunarodni zakon i Međunarodni sud pravde u Hagu kao elementarnu stvar oni su postali saučesnici u tom genocidu. Mi nećemo dozvoliti da oni postanu saučesnici u naše ime - kazala je Stojanović.
Ona je ponovila da se jasnoglasno mora osuditi genocid i spriječiti svaka akcija.
Jovan Mandić iz Pokreta solidarnosti sa Palestinom kazao je da godinu dana nedužni i slobodoljubivi narod Gaze pati pod konstantnim bombardovanjem, izgladnjivanjem, bolešću i najbrutalnijom vojnom okupacijom koju je 21. vijek vidio.&nbsp;
- Broj stradalih civila prevazišao je 40.000, od kojih većinu čine djeca i žene - kazao je na skupu Mandić, prenosi portal Antena M.
Istakao je da okupljeni predstavljaju slobodnu Crnu Goru, nepokorivu Crnu Goru koja je bila kamen spoticanja svih okupatora, Crnu Goru slavnog 13. jula, kada su naši preci krenuli u obračun sa fašističkom nemani, Crnu Goru u socijalističkoj Jugoslaviji koja je podržavala Palestinu.
Pozvao je predsjednika Skupštine Andriju Mandića i predsjednike svih poslaničkih klubova da stave u skupštinsku proceduru predlog rezolucije o osudi zločina Izraela u Palestini.&nbsp;
Na skupu je govorio i Elvis Beriša koji je kazao da oni koji nijesu potpisali tekst rezolucije nijesu prošli test demokratije.
Govorio je o stradanju nedužnih civila u Gazi i istakao da svijet na te zločine ćuti.
- Mi smo danas tu da poručimo da nećemo da ćutimo - poručio je Beriša, dodajući da rat u Gazi nije konflikt globalnog karaktera, već pitanje čovječnosti.&nbsp;
Na kraju skupa okupljeni su krenuli u marš mira.&nbsp;

Marš mira u Podgorici: "Crnogorski političari postali saučesnici u genocidu u Gazi"

Predsjednik Slobodne Crne Gore i funkcioner Glavnog grada, Vladislav Dajković, objavio je za Dan nezavisnosti video na društvenim mrežama, gdje u stihu žali za rezultatima referenduma iz 2006.&nbsp;
U opisu videa stoji: „Srpska čestitika za Dan nezavisnosti Crne Gore“.
- Glaso i mrtav, glaso i stranac a domaći Srbin osta izvanac
Njegoš se u grobu okreće sam, Gorski vijenac recituje kavački klan
Doveli rodbinu sa tri kontinenta da ruše krst i crkvu što im smeta
Srpski jezik i dalje se lomi, slavi i danas Đukanović Lomi
Nezavisno jesmo od časti, istorije i znanja a zavisni skroz od stranog priznanja
Uzeše nam državu, more, so a nama ostade za braćom iz Srbije bol - izrecitovao je Dajković.
Na kraju je poručio:&nbsp;
- Srećan vam Dan nezavisnosti, dan najveće pljačke u istoriji Crne Gore. Živjeli i pozdrav svima iz Trebinja.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fv%2F1Fr4xPyxAS%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

Dajković: Glaso i mrtav, glaso i stranac a domaći Srbin osta izvanac

Snijeg u maju nije više iznenađenje.
Kako je ranije i najavljeno u naš region sa zapada je stigao ciklon sa snažnim zahlađenjem, a u nekim dijelovima Hrvatske danas pada i snijeg.
Kako na svojoj Fejsbuk stranici javlja "BH Meteo", bijeli prekrivač pokrio je sjeverni dio Velebita, prenose Nezavisne.

U Hrvatskoj pao snijeg

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džems Dejvid Vens izjavio je da će Amerika pod predsjednikom Donaldom Trampom pažljivo birati kada će upotrijebiti vojnu silu i da će izbjegavati učešće u otvorenim sukobima.
Vens je rekao u govoru na dodjeli diploma u Američkoj pomorskoj akademiji u Anapolisu da se SAD suočavaju sa ozbiljnim prijetnjama od Kine, Rusije i drugih zemalja i da će morati da održe svoju tehnološku prednost.
Pronicljivi potezi
“Era nesporne dominacije SAD je završena – rekao je Vens diplomcima, koji će postati oficiri u mornarici i marinskom korpusu.
Vens je dodao da je Trampovo naređenje o upotrebi sile protiv pobunjeničke grupe Huti u Jemenu na kraju dovelo do prekida vatre kao dio sporazuma u kojem je grupa pristala da zaustavi napade na američke brodove u Persijskom zalivu.
- Trebali bismo da budemo oprezni u odlučivanju kada da zadamo udarac, ali kada zadamo udarac, zadajemo ga snažno i odlučno - rekao je potpredsjednik SAD.
Vens, bivši senator iz Ohaja koji je služio u marincima, rekao je da su nedavni predsjednici uvukli SAD u sukobe koji nisu bili značajni za američku nacionalnu bezbjednost.
Nema više nedefinisanih misija
Vens nije rekao o kojim je predsjednicima riječ, ali njegovi komentari sugerišu da je govorio o bivšem predsjedniku Džordžu Bušu (George Bush) i njegovom nasljedniku Baraku Obami (Barack), odnosno o ratovima u Iraku i Afganistanu.

Vens: Era američke dominacije je završena, pažljivo ćemo birati kada koristiti vojnu silu

Njemački rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od januara do marta bio je 0,4 odsto veći u odnosu na posljednje tromesječje 2024, prema konačnim podacima nacionalnog biroa za statistiku objavljenim danas, što je duplo više od prve procjene od 0,2 odsto i predstavlja dobru vijest za prvu evropsku privredu koja je i dalje oslabljena industrijskom krizom.
Ovaj rast u prvom tromjesečju 2025, veći od prvobitno procijenjenog je zbog efekta očekivanja uvođenja američkih carina.
Povećanje je objašnjeno začuđujuće dobrom privrednom aktivnošću u martu, rekla je Rut Brand, predsjednica nacionalnog biroa za statistiku Destatis.
Industrijska proizvodnja i izvoz, stubovi njemačke privrijede, više su se razvijale nego što je prvobitno predviđeno, dodala je ona.
Taj pokazatelj, poslije dvije godine recesije, vezan je za efekte trgovinskog sukoba sa SAD, pošto je ekonomski svijet reagovao na budući rast cijena vezan za trgovinski rat koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp.
Predsjednik SAD uveo je dodatne carine na čelik i aluminijum od 12. marta, zatim na vozila 3. aprila, koje su prijetile da utiču na njemačku privredu, već pogođenu ozbiljnom krizom konkurentnosti.
Izgledi rasta za odstatak godine su, međutim, sumorni, smatraju stručnjaci.
Tramp je takođe najavio rast carina od 10 odsto na sav uvoz u SAD, ali je suspendovao više carine za neke zemlje.
Taj trgovinski rat će skupo koštati Njemačku koja zavisi od izvoza ka svom prvom trgovinskom partneru.
Prema ekonomskom institutu Ifo, to će doveti do smanjenja BDP tokom ljeta.
Za cijelu 2025. njemačka privreda očekuje stagnaciju, prema prognozama vlade, koja je nedavno snizila očekivanu stopu rasta.
Kriza njemačke industrije između visokih cijena energenata i gubitka tržišta naspram kinsekih konkuranata je glavni izazov za novu vladu konzervativca Fridriha Merca koji je stupio na dužnost početkom mjeseca, piše Frans pres.
Ministarka ekonomije Katerina Rajh rekla je za poslovni dnevnik Handelsblat prošle nedjelje da je to jedna od najozbiljnijijih kriza u istoriji Njemačke.

Njemački privredni rast u prvom tromjesečju veći od očekivanog

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: rezolucija