Katar će biti domaćin samita arapskih i muslimanskih lidera kako bi osudili izraelski napad na Dohu i iskazali solidarnost s državom Zaljeva.
Na sastanku koji je zakazan za ponedjeljak razmatrati će se “nacrt rezolucije o izraelskom napadu na Državu Katar”, koja će biti pripremljena u nedjelju na ministarskom sastanku, izjavio je zvaničnik Ministarstva vanjskih poslova Majed al-Ansari.
Samit odražava “široku arapsku i islamsku solidarnost s Državom Katar suočenom s kukavičkom agresijom Izraela … i kategoričnu osudu izraelskog državnog terorizma”, dodao je, prenosi zvanična novinska agencija QNA.
Analitičari smatraju da je sastanak namijenjen da Izraelu pošalje jasnu poruku.
Prema riječima Andreasa Kriega sa King’s College London, izraelski udari “posmatraju se širom Zaliva kao neviđeno kršenje suvereniteta i napad na samu diplomatiju”, te je istakao da samit šalje signal da “takva agresija ne može biti normalizovana”.
- Cilj je povući jasne crvene linije i okončati osjećaj u Izraelu da može djelovati nekažnjeno. Očekuje se oštriji stav prema pitanju Palestine i strožiji pristup izraelskim akcijama - naveo je.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Arapske zemlje pripremaju rezoluciju: Solidarnost nakon izraelske agresije

Republikanski i demokratski kongresmeni podnijeli su rezoluciju kojom od američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) i državnog sekretara Marka Rubija (Marco) traže zalaganje za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji.
- Pozivamo predsjednika i državnog sekretara da tijesno sarađuju sa Vladom Crne Gore - navodi se u <a href="https://www.congress.gov/bill/119th-congress/house-resolution/584/text" target="_blank">predlogu rezolucije</a> u koju je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid.
Rezoluciju su pripremili kongresmeni, republikanac Majk Tarner (Mike Turner) i demokrata Šeli Pingri (Chellie Pingree).
Sredinom jula proslijeđena je na razmatranje Odboru za vanjske poslove Predstavničkog doma.
Bivši crnogorski šef diplomatije i ambasador u Vašingtonu Srđan Darmanović za RSE ocjenjuje da bi podrška rezoluciji bila logična iz dva razloga - jer je Crna Gora saveznica u NATO i što Sjedinjene Države podržavaju politiku proširenja.
- Sve što dolazi iz Vašingtona - bez obzira koja je administracija u pitanju - je uvijek važno za evropske poslove. Iako SAD nemaju direktni glas u pitanjima proširenja EU, ta politika se nije mijenjala - ističe.
<h2>Ko su predlagači?</h2>
Darmanović ističe da su dvoje predlagača "osvjedočeni prijatelji Crne Gore".
On je kao tadašnji šef diplomatije 2018. uručio republikanskom kongresmu Tarneru predsjednički <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-ordenje/29118657.html" target="_blank">Orden crnogorske zastave</a> zbog njegove podrške prijemu u NATO.
Orden je dodijeljen godinu nakon što je Crna Gora <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-postaje-clanica-nato/28528808.html" target="_blank">postala članica saveza</a>.
Odluka o članstvu donijeta je u prvom mandatu predsjednika Donalda Trampa.
- Tarner je bio predsjedavajući Parlamentarnom skupštinom NATO u vrijeme kada sam bio ambasador u Vašingtonu (2010-2016.). Jedan je od najzaslužnijih ljudi u američkom političkom životu za ulazak Crne Gore u NATO - ističe Darmanović.
Demokratska kongresmenka Šeli Pingri predvodi crnogorski kokus u Predstavničkom domu.
Ona je u Domu predstavnica američke države Mejn.
Crna Gora sa ovom američkom državom od obnove nezavisnosti 2006. ima strateško partnerstvo, posebno u prilagođavanju crnogorske vojske NATO stadardima.
- Tradicionalno kongresmeni i senatori iz te države nastoje da koliko mogu i kad mogu podrže nešto što je vezano za Crnu Goru - pojašnjava Darmanović.
Uz opasku sa Trampova administracija "ne pokazuje poseban interes za zapadni Balkan", Darmanović ističe da podnijeta rezolucija "asocira na bipartizam", imajući u vidu da su je predložili kongresmeni iz obje partije.
No, naglašava da Tarner ne spada "u dio koji čine podržavaoci Trampovog pokreta MAGA (Make America Great Again - Učinimo Ameriku ponovno velikom)".
- Bez obzira na unutrašnje podjele i ko gdje pripada u Republikanskoj partiji, ovo je jedan dosta nesporni predlog, koji ni na koji način ne dovodi u pitanje interese SAD. Naprotiv... Mislim da sa demokratske strane tu svakako neće biti problema - navodi.
Specijalni izaslanik predsjednika Trampa Ričard Grenel kazao je na sastanku sa crnogorskim ministrom odbrane Draganom Krapovićem 11. septembra da "SAD cijene Crnu Goru kao pouzdanu NATO članicu".
Kako je saopšteno iz Ministarstva, Grenel je takođe pozdravio rezultate koje Vlada ostvaruje na putu evropskih integracija.
<h2>Detalji</h2>
U predlogu rezolucije o potvrđivanju podrške se ističe da Podgorica "igra stratešku ulogu u balkanskoj misiji Alijanse, uprkos naporima Rusije da drži Crnu Goru podalje od NATO".
U tekstu rezolucije se ističe i podrška crnogorskih vlasti Ukrajini u ratu protiv Rusije, započet prije tri i po godine.
Crna Gora je <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-ukrajina-zelenski-spajic-sporazum/33411479.html" target="_blank">od početka ruske invazije</a> pružila vojnu pomoć Ukrajini od preko 11 miliona eura, primila procentualno najveći broj ukrajinskih državljana, usaglasila se sa evropskim sankcijama Moskvi...
U tekstu rezolucije se ističe i da je Crna Gora uz pomoć američkih institucija ostvarila napredak u borbi protiv korupcije, transnacionalnog organizovanog kriminala ali i suprotstavljanju hibridnim prijetnjama.
Kongresmeni su pozvali američke vlasti da tijesno sarađuju sa Vladom Crne Gore na Okviru za suprotstavljanje manipulaciji informacijama stranih zemalja (Framework to Counter Foreign State Information Manipulation).
Okvir je mehanizam Stejt departmenta za suprotstavljanje problemu manipulacija i stranog miješanja, koji, ističu u Vašingtonu, predstavlja prijetnju po nacionalnu bezbjednost SAD i partnerskih zemalja.
Poseban naglasak je, međutim, na procesu evropskih integracija Crne Gore.
- SAD podstiču Vladu Crne Gore i crnogorske institucije da daju prioritet neophodnim reformama i mjerama za članstvo u EU, kao i naporima za unapređenje mira i prosperiteta na Zapadnom Balkanu - piše u predlogu
Crna Gora u ovom trenutku ima otvorena sva pregovaračka poglavlja.
Vlada planira da ih sve zatvori do kraja sljedeće godine i 2028. postane članica EU.
U ovom trenutku ima zatvoreno <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-eu-integracije-milena-besic/33507387.html" target="_blank">malo više od 20 odsto poglavlja</a>.
<h2>Godinama bez ambasadora i lobista u SAD</h2>
Crna Gora, inače, nije imala ambasadora u Vašingtonu tri i po godine.
Nakon što je tadašnjem ambasadoru istekao mandat 2021, crnogorske vlasti su njegovog nasljednika izabrale tek prošle godine.
U ovom trenutku nema ni lobiste, koji zastupaju interese stranih zemalja u SAD.
Crna Gora, na primjer, bez prestanka imala lobiste u Americi pune dvije decenije, od 1995. do 2015. godine.
Poslije toga je uslijedio je samo jedan polugodišnji angažman, koji je završen maja 2023.

Američki kongresmeni od Trampa i Rubia traže zalaganje za pristupanje Crne Gore EU

Predstavnik Kine u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija pozvao je na hitno uspostavljanje primirja između Izraela i Irana te je osudio američke napade.
U svom govoru, predstavnik Kine je rekao kako akcije SAD-a narušavaju principe UN-a.
- Osuđujemo napade. Akcije SAD-a narušavaju UN principe i međunarodno pravo kao i suverenitet Irana. Šire tenzije na Bliskom istoku. Međunarodna zajednica mora smiriti situaciju - &nbsp;rekao je.
Nakon toga, Kina je pozvala na usvajanje četiri tačke.
- Prvo, pozivamo na uspostavljanje primirja. Kina je zabrinuta zbog situacije i toga da ona može izmaći kontrolu. Pozivamo na zaštitu civila. Žrtve ratova su nevini ljudi. Kina je razočarana zbog velikog broja civilnih žrtava u ovom sukobu. Pozivamo na posvećenost dijalogu. Mir na Bliskom istoku se ne može ostvariti upotrebom sile. Dijalog jedino može biti izlazno rješenje. Postoji nada za mirno rješenje. Četvrto - Savjet bezbjednosti ima veliku ulogu u održavanju mira i sigurnosti. Rusija, Kina i Pakistan predložili su rezoluciju pozivajući se na uspostavljanje primirja. Nadamo se da će članice Savjeta podržati nacrt rezolucije - zaključio je.

Kina pozvala na hitno uspostavljanje primirja između Irana i Izraela, rezoluciji se pridružili Rusija i Pakistan

Evropski parlament usvojio je danas rezoluciju u kojoj se ocjenjuje da Srbija, uprkos određenom napretku, i dalje mora da prevaziđe značajne prepreke na putu ka Evropskoj uniji, prije svega unaprjeđenje unutrašnjeg političkog dijaloga, reforme u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije, postizanje sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa sa Kosovom, kao i potpuno usklađivanje sa spoljnom politikom EU.
Rezolucija izvjestioca EP za Srbiju Tonina Picule usvojena je sa 419 glasova za, 113 protiv i 88 uzdržanih, na sjednici u Strazburu. 
 
Izvještaj i rezolucija Tonina Picule predstavljaju odgovor Evropskog parlamenta na Izveštaje Evropske komisije o Srbiji za 2023. i 2024. godinu, ali takođe uzima u obzir najnovija dešavanja u zemlji, uključujući studentske proteste, koja su, kako se ocjenjuje, obilježena zabrinutošću zbog stanja demokratije i vladavine prava.
U tekstu se naglašava i da obezbjeđivanje nezavisnosti ključnih institucija, uključujući Regulatorno tijelo za elektronske medije (REM) i puna primjena preporuka Kancelarije OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (OEBS/ODIHR) i tijela Savjeta Evrope u vezi sa izbornim reformama, kroz transparentan i inkluzivan proces i znatno prije održavanja bilo kojih novih izbora, takođe ostaju od ključnog značaja.
Izražava se duboka zabrinutost zbog sistemskih problema na koje su ukazali studentski protesti i drugi protesti u Srbiji, kao što su pitanja građanskih sloboda, podjele vlasti, korupcije, zaštite životne sredine, institucionalne i finansijske transparentnosti, posebno u vezi s infrastrukturnim projektima, i odgovornosti.
EP potvrđuje da su studentski zahtjevi u skladu sa reformama koje se od Srbije očekuju na njenom evropskom putu.
Takođe se konstatuje da masovni protesti održani 15. marta u Beogradu "predstavljaju najveće proteste u savremenoj istoriji Srbije i poziva se na nepristrasnu istragu tvrdnji da je protiv demonstranata korišćena nezakonita tehnologija za kontrolu mase, usljed čega je više njih povrijeđeno".

Evropski parlament usvojio rezoluciju Tonina Picule o Srbiji

Pokret solidarnosti sa Palestinom pozvao je poslanika Socijaldemokrata Nikolu Zirojevića da bude, kako su rekli, glas savjesti u Skupštini Crne Gore i ponovo pokrene rezoluciju o sudi zločina Izraela u Palestini, nakon što je prijedlog ove rezolucije povuvako iz skupštinske procedure
Pismo ove organizacije prenosimo u cjelosti.
"Poštovani poslaniče Zirojeviću,&nbsp;
Obraćamo Vam se ovim otvorenim pismom u ime Pokreta solidarnosti sa Palestinom Crne Gore, kao i u ime hiljade građana i desetine organizacija civilnog društva koji su podržali Rezoluciju o osudi zločina Izraela u Palestini. Duboko razočarani zbog povlačenja ovog prijedloga iz skupštinske procedure, pozivamo Vas da preispitate Vašu odluku i ponovo stavite prijedlog rezolucije u skupštinsku proceduru.&nbsp;
Naš zahtjev je zasnovan na principima demokratije, ljudskih prava i moralne odgovornosti koje Crna Gora, kao građanska i slobodarska država, treba da njeguje.&nbsp;
Prije svega, želimo da istaknemo da je volja građana po ovom pitanju nedvosmisleno izražena. Podsjećamo da je peticija za usvajanje rezolucije, pokrenuta na zvaničnom portalu Skupštine, prikupila više od &nbsp;7.000 potpisa u roku od 24 sata. Taj impresivan odaziv građana predstavlja ne samo statistiku, već i snažan demokratski legitimitet same inicijative.&nbsp;
Kao poslanik, Vi ste prepoznali značaj te volje građana i ispunivši javno dato obećanje, svojim potpisom omogućili da rezolucija uđe u skupštinsku proceduru. Time ste pokazali odgovornost prema građanima koji su Vam povjerili mandat. Sada Vas pozivamo da tu odgovornost nastavite izvršavati do kraja, jer građani traže da se njihov glas čuje na najvišem zakonodavnom nivou.&nbsp;
Takođe podsjećamo da su brojne nevladine organizacije i društveni akteri podržali ovu rezoluciju. Više od trideset NVO, uključujući organizacije za ljudska prava, udruženja mladih, ženskih grupa, organizacija osoba sa invaliditetom, pa čak i strukovnih i lokalnih udruženja, zajednički su apelovali na Skupštinu da bez odlaganja usvoji rezoluciju. Taj presedan ujedinjenja civilnog sektora oko jednog pitanja dovoljno govori o važnosti i urgentnosti ovog pitanja.&nbsp;
Zaista, teško je sjetiti se kada je posljednji put toliki broj raznolikih organizacija govorio jednim glasom, glasom koji traži pravdu i humanost. Kao predlagač rezolucije, imate podršku civilnog društva koje očekuje da se njegove poruke ne ignorišu.&nbsp;
Razumijemo da ste se prilikom zagovaranja rezolucije suočili sa otporom i izazovima unutar Skupštine. U svom obraćanju javnosti rekli ste da neki poslanici nisu bili spremni da podrže tekst rezolucije zbog formulacije kojom se osuđuju zločini, konkretno riječi “osuda” . Smatramo da ovdje treba jasno naglasiti: osuđivanje zločina nad nedužnim civilima ne može i ne smije biti sporno. Ukoliko je problem bila samo semantika, vjerujemo da se uz dobru volju to moglo prevazići formulacijom koja bi očuvala suštinu. Međutim, suština mora ostati ista, nedvosmislena osuda ratnih zločina i humanitarne katastrofe koja i dalje traje u Gazi i na okupiranim palestinskim teritorijama. Svako ublažavanje tog stava bilo bi ravno moralnoj kapitulaciji pred patnjom nedužnih.
&nbsp;Takođe ste ukazali da je izostala podrška dijela kolega poslanika iz najvećih klubova vlasti, koji “nisu imali petlje” da izađu sa svojim amandmanom čak ni kad je kompromisni tekst bio dogovoren. Cijenimo Vašu otvorenost u iznošenju tih činjenica. Nažalost, one svjedoče da je do povlačenja rezolucije došlo usljed političkih kalkulacija, a ne zbog toga što bi predlog bio suštinski neosnovan. Štaviše, time je još veća odgovornost na Vama kao poslaniku koji razumije važnost i urgentnost ovog pitanja, da uputite poziv savjesti svim kolegama i pokušate ponovo.&nbsp;
Vjerujemo da se uz snažnu argumentaciju i pritiskom javnosti (koji je evidentan) može postići saglasnost bar oko minimalnih principa koje rezolucija treba da afirmiše: zaštita civila, poštovanje međunarodnog i humanitarnog prava i prekid nasilja, ubijanja nedužnih, posebno djece i žena.&nbsp;
Duboko smo uvjereni da će ponovno stavljanje ove rezolucije u skupštinsku proceduru biti ispravan korak iz više razloga. Moralni razlog je najvažniji: svakodnevno smo svjedoci stradanja sve više stanovništva Palestine, razaranja bolnica, škola i domova, ubijanja djece, što međunarodne organizacije i mnoge države nazivaju ratnim zločinima i genocidom. Crna Gora, kao dio civilizovanog svijeta, ima moralnu obavezu da ne ćuti pred tim zločinima.&nbsp;
Vi ste i sami isticali da je ovo pitanje iznad politike, pitanje ljudskosti i osnovnih prava . Podsjećamo i da je veliki broj naših građana, izašao na ulice širom zemlje (Podgorica, Bijelo Polje, Rožaje, Bar…) da bi zahtijevali od Skupštine da položi ispit humanosti i demokratije. Zar taj vapaj naših građana da se zauzmemo za pravdu ne zaslužuje da se i predlog ove rezolucije nađe na dnevnom redu Skupštine. Demokratski razlog je takođe ključan: institut peticije uveden je da bi građani mogli direktno inicirati propise i akte od javnog interesa. Ignorisanje jedne tako snažne peticije predstavlja podrivanje povjerenja građana u institucije.
Neusvajanje rezolucije bez rasprave praktično obesmišljava mehanizam e-peticije, upravo ono na šta ste i Vi upozorili kada ste je preuzeli na sebe. Da ne bismo poslali poruku da je glas građana uzaludan, potrebno je da Skupština raspravlja i glasa o predlogu koji je narod inicirao. U protivnom, šteta po demokratiju je dugoročna. Vrijednosti života, pravde i istine nemaju alternativu.&nbsp;
Vi, gospodine Zirojeviću, pokazali ste inicijalnu hrabrost i principijelnost pokretanjem ovog pitanja. Sada Vas pozivamo da tu hrabrost pokažete ponovo. Nemojte odustati. Pozovite sve poslanike, i poziciju i opoziciju, da još jednom razmotre tekst i amandmane. U krajnjem slučaju, zahtijevamo od Vas da stavite u skupštinsku proceduru prvi prijedlog koji je predložio Pokret solidarnosti sa Palestinom, a građani Crne Gore će svakako suditi o radu poslanika, njihovom zastupanju u Skupštini kao i odnosu prema ovom pitanju. Pozivamo Vas da budete primjer drugim poslanicima i predsjedniku parlamenta koji se ne oglušuju o zahtjeve civilnog društva, primjer poslanika koji poštuje i afirmiše demokratske vrijednosti i prakse, čija podrška ljudskim pravima i pravima palestinskog naroda nije samo na floskulama već i na konkretnim djelima.&nbsp;
U ime svih nas koji smo potpisali peticiju, protestovali i uputili apele iz naših organizacija, tražimo od Vas da vratite Prijedlog rezolucije u skupštinsku proceduru. Uradite to hitno, imajući u vidu da svaki dan odlaganja znači još izgubljenih nedužnih života u Gazi. Crna Gora ne može da zažmuri pred humanitarnom katastrofom ovog obima.&nbsp;
Kao poslanik, Vi imate i ustavnu dužnost i ljudsku dužnost da predstavljate glas onih koji zahtijevaju mir i pravdu. Istorija će pamtiti kako su se pojedinci i narodi ponijeli u trenucima velikih nepravdi. Vjerujemo da Vi ne želite da naše društvo ostane upamćeno po ćutanju, već po solidarnosti sa žrtvama i osudi zločina. Još nije kasno da se učini ispravna stvar.&nbsp;
Pozivamo Vas da budete glas savjesti u Skupštini Crne Gore i da ponovo pokrenete ovu rezoluciju, uzdajući se u podršku svih onih poslanika koji u srcu nose vrijednosti humanosti i pravde iznad dnevne politike, političkih i ekonomskih kalkulacija."

Pokret solidarnosti sa Palestinom pozvao Zirojevića da se vrati rezolucija o osudi zločina Izraela na dnevni red Skupštine

Aktuelna vlast u više prilika je potvrdila da baštini, njeguje i afirmiše političke ideje koje su bile pogonsko gorivo za učešće Crne Gore u Dubrovačkom ratištu, ocijejnio je za Antenu M istoričar Adnan Prekić.
Ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman kazao je nedavno da je agresija na Dubrovnik izvršena sa crnogorske strane, pa bi rezolucija kojom se osuđuju ona i svi počinjeni zločini – bila dobar gest prema Hrvatskoj.
Prekić za Antenu M komentarisao je da li bi Crna Gora trebalo da usvoji rezoluciju o Dubrovniku.
- Nijesam siguran da aktuelna parlamentarna većina ima svijest o potrebi suočavanja sa prošlošću i kritičkim odnosom prema jednoj od najmračnijih stranica savremene crnogorske istorije - kazao je Prekić.
On je isključuje mogućnost da možda pod međunarodnim, ili nekom drugom vrstom pritiska dođemo do rezolucije koja bi bila predstavljena kao uslov daljeg napretka na evropskom putu.
- Stoga mislim da je realnija opcija, da ukoliko dođemo do te situacije, da usvojimo jednu takvu rezoluciju koja bi bila jedna vrsta trgovine ili političkog kompromisa, a ne suštinske potrebe crnogorskog društva da se kritički odnosi prema epizodama iz prošlosti, naročito onim najtamnijim kao što je sigurno učešće Crne Gore u operacijama na Dubrovniku - ocjenjuje Prekić.

Prekić: Aktuelna vlast afirmiše ideje koje su bile pogonsko gorivo za učešće Crne Gore u Dubrovačkom ratištu

Odbor za vanjsku politiku Evropskog parlamenta usvojio je amandmane na godišnju Rezoluciju Evropskog parlamenta među kojima je i amandman kojim izražava zabrinutost „zbog kontroverznih ideja prijedloga zakona o državljanstvu i stranim agentima koje su se pojavile u javnosti“.
Nacrt Rezolucije Evropskog parlamenta, koja predstavlja odgovor na Godišnji izvještaj potpredsjednice i visoke predstavnice Evropske komisije za 2024. o sprovođenju vanjske i bezbjednosne politike, sadrži stav da je Evropski parlament zabrinut najavama prijedloga crnogorskih zakona o državljanstvu i o stranim agentima.
Amandman koji je se tiče Crne Gore predložio je eurooposlanik Davor Ivo Stier. U amandmanu, koji je Odbor usvojio u ponedjeljak popodne, stoji: „Napredak koji je Crna Gora ostvarila u ispunjavanju privremenih mjerila za poglavlja 23. i 24. pravne tekovine EU podstiče zemlju da nastavi napredovanje i brzu implementaciju reformi povezanih s Evropskom unijom, uprkos tome izražava zabrinutost zbog kontroverznih ideja za prijedloge zakona o državljanstvu i o stranim agentima koje su se pojavile u javnosti, naglašava da je važno da nova vlada pokaže sposobnost i predanost napredovanju u reformama u vezi s Evropskom unijom i da Crnu Goru drži čvrsto na strateškom putu prema EU, očekuje da zemlja započne da zatvara poglavlja u pregovorima o pristupanju i da bude spremna da se pridruži Evropskoj uniji narednih nekoliko godina.“
Evropski parlament bi o Rezoluciji trebalo da glasa tokom ove sedmice.
Odbor za vanjske poslove svake godine sastavlja Nacrt rezolucije o sprovođenju zajedničke vanjske i bezbjednosne politike, kao odgovor na Izvještaj visokog predstavnika EU za vanjsku politiku Evropskom parlamentu o zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici.

EP pripremio rezoluciju: Zabrinuti zbog najava kontroverznih ideja CG zakona o državljanstvu i stranim agentima

Nezavisna odbornica SO Nikšić Jelena Marković pisala je Evropskom parlamentu i predložila formiranje posebne komisije koja bi utvrdila činjenice i preduzela određene mjere u sprečavanju ruskog i srpskog uticaja koji, kako je rekla, jača i razara Crnu Goru i crnogorski narod, sa nesagledivim posljedicama po mir i bezbijednost zemlje i Zapadnog Balkana
- Čestitam na donešenoj rezoluciji od 23. januara 2025. o ruskim dezinformacijama i falsifikovanju istorije kako bi se opravdao agresivni rat Rusije protiv Ukrajine - poručila je Marković u pismu Evropskom parlamentu.
Podrška sankciji prema, kako je kazala Marković, falsifikatima Ruske crkve u odnosu na Ukrajinu i ukrajinski narod. 
- Moram podsjetiti da je Evropski Parlament donio Rezoluciju marta 2022.g. u kojoj se osuđuju napori Rusije da će iskoristi etničke tenzije na Zapadnom Balkanu u cilju rasplamsavanja sukoba ipodjela. Spominje se SPC kao promoter Rusije u regionu, Citiram: ,,Primjećuje se da strano miješanje takođe može ostvariti uticajem i instrumentalizacijom vjerskih instituta, kao što je vjerski uticaj u pravoslavnim crkvama u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, a posebno u njenom entitetu Republici Srpskoj ...Dodaje se "da se time sije razdor,među lokalnim stanovništvom razvija pristrasno pisanje istorije i promovisanje antievropskih programa. Parlament poziva Evropsku komisiju i države članice da osiguraju bolju koordinaciju i zaštitu vjerskih institucija od stranog uplitanja" - navela je ona u pismu.
Imajući u vidu da se, navodi ona, tom rezolucijom samo ovlaš pominje Srpska pravoslavna crkva, ovim putem zatražiće od Evropskog parlamenta da sačini novu rezoluciju sa posebnim osvrtom na Srpsku pravoslavnu crkvu. 
- Evidentan je njen stvarni negativni uticaj na Zapadnom Balkanu sa posebnim osvrtom na uticaj u Crnoj Gori. Ukazujem na jak uticaj Rusije kao i Ruske crkve nad Srpskom crkvom koja sve otvorenije i agresivnije falsifikuje istorijske činjenice prema Crnoj Gori i crnogorskom narodu. Posebnu pažnju zaslužuje negiranje Crnogorske pravoslavne crkve, negiranje crnogorskog jezika - kazala je Marković.
Ovo u značajnoj mjeri degradira crnogorski identitet te ih je Marković pozvala da sličnu ili istu takvu rezoluciju donesu i prema Srpskoj crkvi "odnosno Crkvi Srbije jer je pod tim nazivom upisana u knjige Vaseljenske (Carigradske) patrijaršije". 
- Imajući u vidu da ste pravnim aktom osudili ponašanje Crkve Srbije ranije, to sada zahtijeva konkretnije reagovanje Evropskog Parlamenta, kome je poznato kakvu ulogu je imala ova crkva u ratovima 90-ih pa sve do danas. Crna Gora ima Vladu koja sve radi po diktatu Predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji u sprezi sa Crkvom Srbije donosi brojne odluke na štetu Crne Gore da crnogorske grobove hoće da prepiše na okupatorsku Crkvu Srbije - poručuje Marković. 
Fasifikujući istorijske činjenice, crnogorska groblja, ističe ona, prikazuju kao srpska i vrše kurturocid odnosno kulturni genocid nad crnogorskim narodom - cjelokupnim crnogorskim identitetom. 
- Ovoj crkvi je, kao što znate, sjedište u Beogradu u Srbiji. Crnoj Gori se otima njen korijen, njena istorija i kultura, ona je okupirana država od strane Rusije odnosno Srbije. Srpska crkva je udarna pjesnica velikosrpskom projektu ,,srpski svet" koji posljednji diktator predsjednik Srbije Vučić želi da sprovede nad svim državama Balkana upravo uz pomoć Ruske crkve i Putina - dodala je Marković.
Marković poručuje da Evropski parlament to ne smije dozvoliti već, kako kaže, treba na vrijeme reagovati i spriječiti donošenjem rezolucije o Crkvi Srbije i dati im na znanje kao i predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću da to više ne mogu da rade - bez odgovarajućih sankcija. 
- Predlažem da se formira posebna komisija od strane Evropskog Parlamenta, Evropske komisije i Evropskog savjeta koja bi tačno utvrdila činjenice i na osnovu istih preduzela određene mjere u sprečavanju ruskog i srpskog uticaja koji jača i razara Crnu Goru i crnogorski narod, sa nesagledivim posljedicama po mir i bezbijednost Crne Gore i Zapadnog Balkana - zaključuje Marković u pismu Evropskom parlamentu.

Marković pisala EP: SPC sve agresivnije falsifikuje istorijske činjenice prema Crnoj Gori, potrebna rezolucija

Potomci žrtava genocida u Šahovićima i Pavinom Polju, borci za ljudska prava i brojni prijatelji, nastanjeni u Sjedinjenim Američkim Državama, uputili su zahtjev predstavnicima vlasti u Crnoj Gori da se usvoji rezolucija o osudi genocida nad Bošnjacima u Šahovićima i Pavinom Polju, koju je na zahtjev potomaka žrtava genocida u parlamentarnu proceduru uputila grupa poslanika Bošnjačke stranke.
U saopštenju iz Bošnjačko-američke nacionalne asocijacije (BANA) navode da su u povodu stogodišnjice gnusnih zločina nad bošnjačkim civilima izvršenim u mirnodopskim uslovima u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca 9. i 10. novembra 1924. godine u Šahovićima i Pavinom Polju organizovali komemoracije u američkim gradovima Harisburgu i Njujorku 9. i 10. novembra.
Sa ovih skupova nakon, kako su rekli, "stoljeća šutnje i raznih nečinjenja vlasti u kontinuitetu" dižu glas i podsjećaju na civilizacijske obaveze, prije svih predstavnika institucija vlasti Crne Gore, te su uputili podršku rezoluciji o genocidu nad Bošnjacima Šahovića na adrese predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, premijera Milojka Spajića, predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i potpredsjednika Vlade Ervina Ibrahimovića.
Njihovo obraćanje prenosimo u cjelosti:
"Poštovani državnici, najviši predstavnici vlasti u Crnoj Gori,
- Daleko od zavičaja naših predaka nad kojima su bez krivice izvršeni brutalni zločini ubijanja, zlostavljanja, progona, istrebljenja, što je čin potpunog brisanja tragova postojanja;
- Trajno opredijeljeni ka pomirenju koje se mora temeljiti na istini, pravdi i izvinjenju,
- Uvjereni da su pretpostavke zdravijih odnosa država, društava i pojedinaca preuzimanje odgovornosti za prošle događaje;
- Očekujući vaše odgovorno i konkretno postupanje za događaje u Šahovićima i Pavinom Polju, 9. i 10. novembra 1924. godine, nakon punog stoljeća od gnusnih zločina sa svim elementima genocida, tražimo:
1. Usvajanje Rezolucije o osudi genocida nad Bošnjacima u Šahovićima i Pavinom Polju, 9. i 10. novembra 1924. godine, koju je na zahtjev potomaka žrtava genocida u parlamentarnu proceduru uputila grupa poslanika Bošnjačke stranke Crne Gore. S tim u vezi očekujemo da ćete Vi predsjedniče, predsjednik Parlamenta, predsjednik i potpredsjednik Vlade Crne Gore, iskoristiti vaš uticaj i apelovati na sve poslanike da usvoje tekst rezolucije čime će biti prekinuta stoljetna šutnja i stvorene pretpostavke za uspostavljanje trajnog mira i poboljšanje naših ukupnih odnosa.
„Koliko godi bilo gorko, iskreno pomirenje je bolje od najbolje prikrivene zavađenosti“;
2. Podignuti spomen obilježja u Šahovićima i Pavinom Polju, ubijenim Bošnjacima i onim pravoslavnim za koje se dokaže da su rizikujući živote pomagali svoje komšije;
3. Da se činjenice o ovim i svim drugim zločinima uvrste u obrazovne programe i nastavni proces kao trajno podsjećanje na nedopustive pojave u civiliziranim društvima.
4. U znaku sjećanja na 1924.godinu, da se 9. novembar na nivou države Crne Gore proglasi i obilježava Danom sjećanja na nevine Bošnjake - žrtve genocida u Šahovićima i Pavinom Polju, kao trajna opomena da se nikada nad bilo kojim narodom, neovisno na vjersku, rasnu i nacionalnu pripadnost ne počini ili ponovi genocid.
Pozivamo Vas da kao savremenici odgovorno ispišemo stranice naše historije ispunjenjem najvažnijih ciljeva a to su sprječavanje ponavljanja zla i uspostavljanje trajnog mira. Uprkos boli koju osjećamo i traumama koje nosimo naše je trajno opredjeljenje za ove civilizacijske vrijednosti.
O našim zahtjevima informirat ćemo reisa Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat-ef. Fejzića i reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr.
Husein-ef. Kavazovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH dr. Denisa Bećirovića i sve političke aktere u Bosni i Hercegovini gdje živi znatan broj potomka žrtava genocida u Šahovićima i Pavinom Polju.
S poštovanjem, Potomci žrtava genocida i organizatori komemoracije u američkim gradovima Harrisburgu i New Yorku Za dodatne informacije obratite se na emaile: bana-usa@outlook.com sahovic-aziz@comcast.net ORGANIZATORI KOMEMORACIJE:
- Brother &amp; Sisters, - vlasnici Aziz i Vedad Šahović
- Bošnjačko-američka nacionalna asocijacija
- The B&amp;H islamic center of Pennsylvania - Mechanicsburg
- Bosniaks Islamic Cultural Center of Carlisle, PA
- Bošnjaci.Net
- Islamska zajednica i Kulturni centar Plav-Gusinje u New Yorku&nbsp;
- Bošnjački islamski kulturni centar – Richmond Hill, NY&nbsp;
- Bosansko-hercegovački islamski centar, NY&nbsp;
- Bošnjački islamski kulturni centar-Astoria, NY&nbsp;
- Islamski kulturni centar Monticello, NY&nbsp;
- Centar bošnjačko-američke zajednice - Elmwood Park, NJ&nbsp;
- Asocijacija Bošnjaka Albany"

Podrška iz Amerike rezoluciji o genocidu nad Bošnjacima Šahovića

Osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž bio je politički zatvorenik.
To tvrdi Savjet Evrope u najnovijoj Rezoluciji koja se bavi njegovim slučajem.
Rezolucija je usvojena većinom glasova, prenosi N1.

Savjet Evrope usvojio Rezoluciju: Asanž bio politički zatvorenik

Vođa puča na Madagaskaru, pukovnik Majkl Randrijanirina imenovao je danas biznismena i konsultanta Herinsalamu Radžonarivela za novog premijera.
Randrijanirina je položio zakletvu kao predsjednik u petak, nekoliko dana nakon što je preuzeo vlast, a nakon protesta koje su predvodili mladi i koji su primorali njegovog prethodnika da pobjegne iz zemlje.
Objašnjavajući svoj izbor za premijera, predsjednik je naveo njegovo iskustvo i veze sa međunarodnim organizacijama.
Bivši predsjednik Andri Radžoelina, koga su poslanici smijenili nakon što je prošlog vikenda pobjegao u inostranstvo, osudio je vojno preuzimanje vlasti i odbio je da se povuče dok je u egzilu, uprkos tome što je Ustavni sud ratifikovao preuzimanje vlasti u roku od nekoliko sati, prenosi Rojters.

Imenovan novi premijer Madagaskara

Predstavnici vlasti u Srbije iznijeli su ponedjeljak pohvale osuđeniku za ratne zločine, bivšem generalu Vojske Jugoslavije Nebojši Pavkoviću koji je preminuo u 79. godini u Beogradu.
Pavković je kao komandant Treće armije Vojske Jugoslavije pred Haškim tribunalom proglašen krivim po svim tačkama optužnice i pravosnažno osuđen na kaznu od 22 godine zatvora zbog deportacija, prisilnog premještanja, ubistava i progona albanskih civila s Kosova u prvoj polovini 1999.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u telegramu saučešća je naveo da je Pavković "ostavio trag oficira koji je svoju dužnost obavljao sa snažnim osjećajem odgovornosti, posvećenosti i pripadnosti Srbiji".
-- Generacije vojnika i starješina pamtiće ga po radu, disciplini i uvjerenju da se uniforma nosi sa čašću, a riječ drži kao zavjet. Svoj život posvetio je služenju zemlji i vojsci, a sjećanje na njega čuvaće oni koji su s njim dijelili i teške i ponosne dane- naveo je Vučić.
U vrijeme u kom su počinjeni zločini za koje je Pavković osuđen Vučić je bio ministar informisanja u Vladi Srbije.
Ivica Dačić, lider socijalista, nekadašnje partije Slobodana Miloševića, a koji je danas na čelu srpske plicije poručio je da je Pavković "u teškim vremenima branio čast i dostojanstvo Srbije i njene vojske".
Srbija je više puta kritikovana iz različitih međunarodnih izvora zbog odnosa prema osuđenim ratnim zločincima, između ostalog i u godišnjim izvještajima EU o napretku u procesu pridruživanja.
Poslije potvrde prvostepena presuda u Hagu 2014, Pavković je kaznu služio u zatvoru u Finskoj, a prijevremeno je pušten na slobodu 28. septembra ove godine, na zahtjev Vlade Srbije, zbog lošeg zdravstvenog stanja.
Liječenje je, uz garanciju srpskih vlasti, nastavio u Srbiji, na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu.
I poslije povratka u Srbiju u septembru, vlast u zemlji je o Pavkoviću govorila kao o "junaku" a ne o ratnom zločincu.
Pavković je od 2000. do 2002. obavljao dužnost načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije.
Tokom NATO bombardovanja Savezne republike (SR) Jugoslavije 1999. godine, bio je komandant Treće armije Vojske Jugoslavije.
Pavković je 2009. godine u Hagu proglašen krivim po svim tačkama optužnice i osuđen za deportacije, prisilna premještanja, ubistva i progone albanskih civila sa Kosova u prvoj polovini 1999.
Prvostepena presuda potvrđena je 2014. godine.
Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove je u maju 2022. godine odbio zahtjev Pavkovića za prijevremeno puštanje na slobodu zbog "velike težine njegovih zločina i nedostatka rehabilitacije".
Haška optužnica protiv Pavkovića i drugih generala podignuta je krajem 2003, a 2005. godine je izručen Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu.
Zajedno sa njim, osuđeni su i bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Dragoljub Ojdanić, nekadašnji zapovjednik Prištinskog korpusa Vladimir Lazarević, policijski general Sreten Lukić i bivši potpredsjednik Vlade SR Jugoslavije Nikola Šainović.
Šainović, Pavković i Lukić su presudom označeni kao ključni učesnici "u zajedničkom zločinačkom poduhvatu" nasilnog protjerivanja stotina hiljada albanskih civila sa Kosova od marta do juna 1999, čiji je cilj bila, kako je navedeno, "promjena etničke ravnoteže radi zadržavanja srpske kontrole" nad Kosovom.
Pavković i Lukić osuđeni su na po 22 godine zatvora, a Ojdanić i Lukić na po 15.
Prvooptuženi Slobodan Milošević je umro u pritvoru, dok je nekadašnji predsjednik Srbije Milan Milutinović oslobođen optužbi.
Svi optuženi su se dobrovoljno predali.

Predstavnici vlasti Srbije veličaju preminulog osuđenika za ratne zločine Pavkovića

Jedna osoba je poginula nakon što je tornado pogodio oblast Val d’Oaz, sjeverno od Pariza, saopštio je francuski ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez.
- iznenadna i rijetko intenzivna epizoda tornada pogodila je nekoliko opština u Val d'Oaz-u, uzrokujući smrt jedne osobe i teško povrijedivši nekoliko drugih- napisao je Nunjez na mreži X.
&nbsp;On je rekao da pažljivo prati situaciju.

Tornado pogodio oblast sjeverno od Pariza, jedna osoba poginula

Četnički komandanti Draža Mihailović ı Pavle Đurišić borili se za evropsku demokratiju — javio Amfilohije u julu 2003. godine. „Šta je drugo radio Đurišić, Draža i njima slični, nego se borio za evropsku demokratiju", rekao za štampu mitropolit eparhije crnogorsko-primorske Crkve Srbije (SPC) a povodom — od strane tadašnje vlasti Crne Gore — zabrane podizanja spomenika šefu lokalnih četničkih koljača Đurišiću u G. Zaostru kod Berana.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020221028_d4d1c41c5720272bb7cf48aa1a866efe7487ad192102c2f24292713c1fbda078.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251020221028_d4d1c41c5720272bb7cf48aa1a866efe7487ad192102c2f24292713c1fbda078" data-rendition-name="original" width="542" height="763" loading="lazy" alt="isječak"><figcaption>Povodom zabrane iz 2003. podizanja spomenika Đurišiću u G. Zaostru kod Berana — od strane tadašnje vlasti Crne Gore — Radović javio da se ovaj šef lokalnih koljača „borio za evropsku demokratiju"</figcaption></figure>  Te su Đurišić i Mihailović ubijeni, reče Amfilohije, „samo zato što nijesu bili za marksizam”! „Oni koji su to učinili” — pokušao je Radović da bude ironičan — „sada su za privatnu svojinu i evropsku demokratiju”. Dvadeset dvije godine od tada, juče, Milatović, predśednik Crne Gore, objavio da će Radovića posthumno odlikovati — najvišim državnim odlikovanjem nezavisne Crne Gore!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020221028_12b05b09adea30869caef740b392a45cc240bf3d9f242ecc4caf626e1a1b92d8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251020221028_12b05b09adea30869caef740b392a45cc240bf3d9f242ecc4caf626e1a1b92d8" data-rendition-name="original" width="758" height="461" loading="lazy" alt="karikatura Amfilohije"><figcaption>Sa mandatom mitropolita koji je dobio u Srbiji, personifikacija svih ideoloških anticrnogorstava, uključujući i četništvo. Karikatura Predraga Koraksića - Coraxa („Danas”, 2018)(Photo: Corax, Danas, 2018)</figcaption></figure>  Uprkos tolikim provjerljivim činjenicama da je Radović, sa mandatom mitropolita koji je dobio u Srbiji, personifikacija svih ideoloških anticrnogorstava, uključujući i četništvo.

Milatović orden Amfilohiju, a ovaj…

Doskorašnji službenik „Parking servisa Podgorica“ Perica Đukanović, kojem je vršilac dužnosti direktora ovog gradskog preduzeća Nikola Lazović uručio otkaz 1. oktobra, podnio je krivičnu prijavu protiv Lazovića i v.d. pomoćnice izvršnog direktora Danijele Mijović Boljević zbog krivičnog djela povreda prava iz rada, iz člana 224 KZCG, u vezi člana 173 tačka 5 i tačke 6 Zakona o radu. U prijavi je istakao da je činjenični opis odluke o otkazu skandalozan, te da sumnja „da su njeni donosioci i sami svjesni nezakonitosti svojih postupaka i da su svjesno odlučili da“ ga „disciplinski procesuiraju i ostave bez posla za primjer drugim zapošljenim koji se usuđuju da postavljaju pitanja ili da se služe svojim pravima, a naročito članovima Sindikata 'Naš glas'“. <h2>&nbsp;ATAK NA USTAVNA PRAVA</h2> Đukanović je bio zapošljen na poziciji - operater sistema u Odjeljenju za opšta i posebna parkirališta. - Od imenovanja gospodina Lazovića na mjesto v.d. izvršnog direktora, u našem preduzeću počela su dešavanja, uvjeren sam, duboko štetna po prava i interese same firme, ali i interese i prava radnika, uključujući mene i moju suprugu, koja je takođe zapošljena u istom privrednom društvu čiji je osnivač Glavni grad Podgorica – napisao je on u krivičnoj prijavi. Ističe da se više puta obraćao nadležnim institucijama strijepeći za svoj i posao supruge, time i za materijalnu sigurnost svoje četvoročlane porodice.&nbsp; Podsjeća da se obraćao Agenciji za sprječavanje korupcije, Odboru direkora firme, Inspekciji rada, ombudsmanu, Agenciji za zaštitu ličnih podataka, gradonačelniku Podgorice. Đukanović je potpredsjednik sindikalne organizacije „Naš glas“, formirane prije nekoliko mjeseci, na čijem je čelu njegova supruga, a dopise je, kako je napisao u prijavi, „institucijama upućivao u najboljoj namjeri prema doo 'Parking servisu' ... te jedino i isključivo vođen iskrenom brigom za prava zapošljenih i brigom za budućnost firme“. Ukazao je i na Ustav Crne Gore koji u članu 57 propisuje i grantuje pravo obraćanja: „Svako ima pravo da se, pojedinačno ili zajedno sa drugim, obrati državnom organu ili organizaciji koja vrši javna ovlašćenja i da dobije odgovor“. Ustavom je precizirano da „niko ne može da bude pozvan na odgovornost, niti da trpi druge štetne posljedice zbog stavova iznijetih u obraćanju, osim ako je time učinio krivično djelo“. - Ono što je uslijedilo nijesam očekivao, a sumnjam da je riječ o duboko nezakonitom postupanju i zloupotrebi pravila postupka utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze i zloupotrebi ovlašćenja kojima se ostvaruje krivično djelo povreda prava iz rada, iz člana 224 KZCG, u vezi člana 173 tač. 5 i tač.6 Zakona o radu, a možda neka druga krivična djela – naglasio je Đukanović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020061056_f48f40b4b1713b8912ab85dacb6b2ae775eac52faa47eb721ee42e8619eeccc1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251020061056_f48f40b4b1713b8912ab85dacb6b2ae775eac52faa47eb721ee42e8619eeccc1" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="Parking servis"> </figure>  <h2>DISCIPLINSKI POSTUPAK</h2> Podsjetio je u krivičnoj prijavi da je protiv njega sproveden disciplinski postupak, zbog navodne teže povrede radne obaveze - prekoračenje ovlašćenja, te da je „ekspresno“ donešena odluka kojom mu je izrečena mjera - prestanak radnog odnosa, koju su potpisali Lazović i Mijović Boljević. - Smatram da je očigledno riječ o nezakonitoj i pravno ništavoj odluci, da u mojim postupcima nema obilježja teže povrede radne obaveze čije mi se izvršenje stavlja na teret, a vjerujem da ovo neće promaći stručnoj ocjeni tužilaštva. U navedenoj odluci, kao navodna teža povreda radne obaveze navodi se da sam ... u više navrata istupao prema različitim institucijama i organima komentarišući rad menadžmenta i uprave i to prema gradonačelniku Glavnog grada, predsjednici Skupštine Glavnog grada, Odboru direktora Društva, pritom, na taj način iznoseći tvrdnje bez valjanog dokaza, a koje kao takve narušavaju ugled društva, autoritet rukovodstva... itd. Smatram da je činjenični opis navedene odluke skandalozan, a sumnjam da su njeni donosioci i sami svjesni nezakonitosti svojih postupaka i da su svjesno odlučili da me disciplinski procesuiraju i ostave bez posla za primjer drugim zaposlenim koji se usuđuju da postavljaju pitanja ili da se služe svojim pravima, a naročito članovima sindikata „Naš glas“, o čemu sam odmah obavijestio i javnost – istakao je u krivičnoj prijavi Đukanović. Podsjetio je na član 173 tačku 5 i tačku 6 Zakona o radu koji precizira da se „opravdanim razlogom za otkaz ugovora o radu, u smislu člana 172 ovog zakona, ne smatra... djelovanje u svojstvu predstavnika zaposlenih u skladu sa zakonom; obraćanje zaposlenog sindikatu ili organima nadležnim za zaštitu prava iz radnog odnosa u skladu sa zakonom i ugovorom o radu“. <h2>&nbsp;INSTITUCIJE ĆUTE</h2> Đukanović do danas nije dobio odgovor na dopise koje je upućivao institucijama. - Postupak koji sam pokrenuo nije samo moj lični slučaj, već test za institucije - da li će država zaštititi zakon koji je sama donijela ili pojedince koji ga gaze pod izgovorom „autoritet uprave“. Otkaz koji mi je uručen je čin odmazde. Moj „prekršaj“ nije bio nerad, kašnjenje ili povreda radne obaveze, već to što sam se usudio da govorim, da ukazujem na nepravilnosti i da tražim poštovanje zakona – kazao je Đukanović za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020061056_630dd7ce285a55e041d3b514837df1dce50fba1111d5e5066738c4dc8194849b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251020061056_630dd7ce285a55e041d3b514837df1dce50fba1111d5e5066738c4dc8194849b" data-rendition-name="original" width="1024" height="685" loading="lazy" alt="Saša Mujović"> <figcaption>ĆUTI NA DOPISE ĐUKANOVIĆA: Saša Mujović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Naglašava da dopisi institucijama koje je slao nijesu bili anonimni. - ...nijesam lagao, samo sam tražio da se poštuje zakon i dostojanstvo čovjeka. Ali, u Parking servisu Podgorica, to se danas kažnjava – zaključio je on. Agenciji za sprječavanje korupcije obratio se zahtjevom za savjet i zaštitu uzbunjivača (zviždača) 12. maja, a 28. maja je dopunio zahtjev, ali mu do danas nijesu odgovorili. Dopisom se, 10. juna, obratio predsjedniku Odbora direktora „Parking servisa“ Radoslavu Tomoviću, gradonačelníku Saši Mujoviću, te predsjednici Skupštine Glavnog grada Jeleni Borovinić Bojović koje je upozorio da je situacija u preduzeću zabrinjavajuće loša. - Profesionalni odnosi, sistem odlučivanja, kadrovske promjene i način upravljanja preduzećem upućuju na ozbiljan izostanak organizacije, strateškog planiranja i upravljačkih kompetencija. Atmosfera u kolektivu nikada nije bila teža, a radnici se osjećaju demotivisano, nesigurno i profesionalno ugroženo – napisao je, pored ostalog, u tom dopisu u kojem je ukazao i na činjenicu da je Lazović izabrana za v.d. direktora iako moguće nije ispunjavao uslove, odnosno da „nema prethodno rukovodeće iskustvo“, što je, prema Đukanovićevim riječima, i sam rekao. Ako Lazović nije priložio dokaz o ispunjavanju ovog uslova, prema ocjeni Đukanovića, „postavlja se dodatna sumnja u zakonitost sprovedenog postupka“. Tražio je i podatke o angažovanju eksternih advokatskih kancelarija – osnov njihovog angažovanja, ukupan iznos sredstava isplaćenih za usluge. Upozorio je i na selektivne prerasporede zapošljenih i pitao da li se takve odluke donose uz znanje i saglasnost Odbora, te na netransparentnu izmjenu pravilnika o sistematizaciji. Đukanoviću nije stigao odgovor ni iz Kancelarije zaštitnika ljudskih prava i sloboda na pritužbu koju im je dostavio 17. maja, a u kojoj, je tražio zaštitu „svojih radnih i osnovnih prava, zbog sumnje u nezakonito postupanje“ u slučaju njegovog prerasporeda na drugo radno mjesto. Gradonačelniku Mujoviću obratio se i 25. avgusta ukazujući da je u firmi sve izraženiji progon dugogodišnjih radnika, netransparentno zapošljavanje osoba bez iskustva i da je na djelu sistematsko urušavanja osnovnih principa dostojanstvenog rada.&nbsp; - U firmi vlada atmosfera pritiska, straha, psihičkog maltretiranja i potpunog nepovjerenja. Na radnike se viče, omalovažava ih se, nazivaju se pogrdnim imenima. Premještaji se koriste kao kaznena mjera, a video-nadzor kao sredstvo kontrole i zastrašivanja. Sve se to prikazuje se kao „unaprjeđenje poslovanja“, a u suštini uništava ljudsko dostojanstvo i radna etika – napisao je on, pored ostalog, Mujoviću, koji mu nije odgovorio ni na ovaj dopis. Portal ETV uputio je pitanja direktoru „Parking servisa“ Nikoli Lazoviću još 8. oktobra, ali nije odgovorio. Iz ovog gradskog preduzeća su u reagovanju na tekst objavljen na Portalu CdM saopštili 8. oktobra da otkaz Đukanoviću nije povezan sa njegovim sindikalnim angažmanom, već sa disciplinskim postupkom pokrenutim „zbog teže povrede radne obaveze, a to su prekoračenja ovlašćenja i neovlašćeni dopisi institucijama“, te da su tvrdnje o odmazdi neosnovane i netačne. Čelnici drugih sindikalnih organizacija u „Parking servisu“ - Dalibor Radonjić, Nenad Prelević i Milan Aligrudić stali su uz menadžment poručujući u tom reagovanju kako prvi put imaju „korektnu, profesionalnu i konstruktivnu saradnju“ sa upravom. Nikola Lazović je kadar Pokreta za Podgoricu, političke organizacije iza koje stoji predsjednik države Jakov Milatović. Za vršitelja dužnosti direktora Parking servisa izabran je u martu.

Đukanović: Otkaz za primjer drugima

Mi, Crnogorke i Crnogorci, „komunistički nakot ili kopilad“ kako nas je bogougodno zvao, s nevjericom posmatramo dodjeljivanje najvišeg državnog ordena Amfilohiju Radoviću, kazala je bivša ministarka evropskih integracija Jovana Marović na društvenim mrežama.&nbsp;
Podsjetimo, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović najavio je da će posthumno dodijeliti najviši državni orden povodom petogodišnjice od upokojenja mitropolita Amfilohija Radovića. &nbsp;
Marović je dodala i da se nada da ćemo brzo staviti tačku na ponižavanje građanske države Crne Gore od strane njenih takozvanih i privremenih predstavnica i predstavnika.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmilatovic-ce-posthumno-dodijeliti-najvisi-drzavni-orden-amfilohiju-radovicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Marović: Mi, „komunistički nakot“ s nevjericom posmatramo dodjeljivanje najvišeg državnog ordena Amfilohiju Radoviću

Dragoslav Šekularac, Šeki, legenda jugoslovenskog fudbala, znao je da kaže: ,,kad nekoga vidim kako hoda, odmah znam kako igra fudbal“. &nbsp;
E, neka varijacija te metodologije može se primijetiti i u analizi crnogorske politike. Pa tako, kad ministarka kulture i medija Tamara Vujović zašuti o onome o čemu bi trebalo da govori, a optužuje bez dokaza kada bi trebalo da zašuti - a pri tom slaže kad nekog hoće da optuži - onda znate, i bez provjere, da je Vujović istinska članica Bečić-Bogdanovićevih Demokrata. &nbsp;
PARTIJSKA LOGIKA &nbsp;
Doduše, za razliku od većine Demokrata, ministarka Vujović redovno je završila fakultet, nije kupila diplomu ili plagirala magistarski, ali je partijska pamet izgleda nju potpuno obuzela pa se ponaša besprizorno kao, recimo onaj Leković, kojeg ne opterećuje istina i ne ograničava pristojnost. &nbsp;
I zaista bi bi bilo bolje da se Vujović nije glaskala, umjesto što se pretvorila u staljinističku dostavljačicu koja bezprizorno izgovara teške optužbe protiv medija i vidi zavjeru. Čak i tamo đe je ni politički instruisano Specijalno državno tužilaštvo nije viđelo. &nbsp;
Ministarka Tamara Vujović u petak je optužila šest crnogorskih medija i njihove urednike, da su – pazite sad – raspirivali vjersku i nacionalnu mržnju. Osim one, već poznate monstruozne tvrdnje SDT-a - da su mediji dio mreže uticaja za rušenje ustavnog poretka i ugrožavanje nacionalne bezbjednosti - sad je dodata iz izvršne vlasti šovinistička podloga ponašanja medija. &nbsp;
Tako reći: postali smo šovinistički pučisti pod maskom novinara!
DUH LAVRENTIJA BERIJE U CRNOJ GORI &nbsp;
To je logika, nalik onoj monstruoznoj Lavrentija Berije, egzekutora partijskih neprijatelja iz vremena Josifa Visarjonoviča Staljina, kada su ljudi i njihove porodice bez jednog dokaza surovo proganjani i protjerivani u Sibir. &nbsp;
Još je monstruoznije što se ta matrica gulaga ponavlja vijek kasnije. I to od Demokrata, stranke koja kontroliše bezbjednosni sektor i koja, je li, voli pobjede umjesto podjela i kojoj je, je li, mir naša nacija.
Ministarka Vujović potvrđuje da su te blagougodne floskule samo isprazna propaganda. U realnom životu mržnja i progon su temelji politike Demokrata. &nbsp;
Ne treba da čudi da je državne neprijatelje ministarka kulture i medija iz redova Demokrata pronašla u ljudima koji su svoje novinarske karijere gradili upravo na izgradnji vrijednosti građanskog društva. &nbsp;
I sasvim je - nažalost i očekivano - što je gospođa ministarka Vujović zalaganje za građansku Crnu Goru ocijenila kao zločin i pripreme za puč. &nbsp;
SPREM’TE SE SPREM’TE - KULTURNI STVARAOCI &nbsp;
Jer, jednoj od čelnica izvršne vlasti, partijskoj funkcionerki stranke vladajuće većine, sasvim pristaje da podrži, recimo, Bećira Vukovića, negatora nezavisne Crne Gore, da primi najveće državno priznanje – Trinaestojulsku nagradu. Čak i ako te godine nije napisao ili štampao knjigu.
Za ministarku Vujović je izuzetni kulturni stvaralac i Milutin Mićović, brat mitropolita-ponavljača Joanikija Mićovića, iako to komisija Ministarstva kulture nije konstatovala; iako je Mićović za Crnogorce ponosno izjavljivao da su ,,nule od ljudi”… Ili je, možda, baš zbog toga uzrastao u ministarkinim očima? Koja se, ministarka-fizijatrica, nije mnogo potresla i zbog činjenice što je Crkva Srbije nastavlja da preoblikuje crkve i manastire, što uništava crnogorsko sakralno nasljeđe...
Kad se sve to zna, onda je nažalost, prirodno i očekivano da kritički mediji - oni mediji koji baštine vrijednosti crnogorskog društva i crnogorske kulture – budu prvi na udaru ministarke kulture i medija. &nbsp;
To je današnja Crna Gora, na koju je – reče li ono Dritan pošteni Abazović – moramo navikavati. &nbsp;
SPAJIĆEV IZBOR LI I IZBOR CRNE GORE...
Smije li se građanska Crna Gora navikavati na takvu Crnu Goru? Na Crnu Goru u kojoj će progon novinara biti jedno od zaduženja ministra ili ministarke kulture i medija. &nbsp;
Hoće li se iz Vlade ili Skupštine pozdravljati selektivne akcije Specijalnog tužilaštva, one usmjerene protiv lidera opozicije, samo zato jer su politički protivnici ljudi iz vlasti? Hoće li se mediji i dalje, kao sada koncern Vijesti, pretvarati u političke batine vladajuće većine? &nbsp;
Mnogo je pitanja, bez odgovora iz vrha vlasti. Ipak, ubrzo ćemo znati da li akcija kriminalizacije kritičkih medija i satanizacije novinara koji nijesu po ukusu vlasti ima većinsku podršku većine u vlasti. &nbsp;
Reakcija premijera Milojka Spajića na zahtjev šest medija o smjeni skandalozne ministarke kulture i medija, pokazaće da li u vrhu izvršne vlasti ima kapaciteta, ima sluha i ima odlučnosti da se ne dozvoli ponavljanje najgorih politika progona neistomišljenika. &nbsp;
Jer, ovdje nije u pitanju politička sudbina Tamara Vujović, jedne funkcionerke Demokrata ili jedne ministarke iz te stranke u Vladi. Mnogo je više na stolu: odnos vlasti prema slobodi govora. &nbsp;
I prije nego što premijer prelomi, i odluči, valjalo bi da zna: urednici i urednice, novinarke i novinari šest targetiranih medija koje SDT i dio vlasti pokušava da kriminalizuje, nastaviće da rade kao i do sada, da u svakom tekstu, u svakoj priči, slijede ideje slobodnog i profesionalnog novinarstva. &nbsp;
Ništa više i ništa manje. A prijetnje iz Vlade, ili pozivi na svjedočenja iz Specijalnog državnog tužilaštva neće promijeniti naš odnos. Prosto neće, uzaludna je zloupotreba državne sile. Tu se ništa neće promijeniti. &nbsp;
Jednostavno: no pasaran.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCPEqJzu95zU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Izbor premijera Milojka Spajića

Skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu danas nije održao kontrolno saslušanje na temu „Aktivnosti tužilaštva koje su dovele do odbacivanja krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom prodaje bivšeg državnog preduzeća „Telekom“.
Razlog je nepojavljivanje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, glavnog specijalnog tužioca Vladimra Novovića i postupajuće tužiteljke Ane Perović Vojinović koji su bili pozvani na današnje saslušanje.
Predsjedavajući Odbora Vladislav Bojović nije zaključio sjednicu već je dao pauzu, navodeći da je o ovoj situaciji neophodno da se predstavnici parlamentarne većine konsultuju i prema njoj jasno odrede.
- Imajući u vidu da se VDT i GST i nadležna tužiteljka nijesu odazvali, moram da konstatujem da je ovo udar na parlament. Ne samo zbog toga što se nijesu odazvali pozivu i na koji način su obesmislili kontrolnu ulogu parlamenta, već nam nijesu dostavili dopis o razlozima odsustva. Ovo je nesumnjivo udar na Skupštinu, parlament na parlamentarnu demokratiju - istakao je Bojović.
Prema njegovim riječima, nesumnjivo da se GST i VDT ponašaju kao da su četvrta grana vlasti i smatra da se parlament, posebno vladajuća većina, treba jasno da se odredi prema ovoj činjenici.&nbsp;
- Moć tužilaštvu su dali DPS i SDP još 2015. godine, zbog čega smatram da i ova situacija naleže da se pristupi izmjenama Zakona o tužilaštvu gdje bi se jasno, nedvosmisleno i striktno propisalo da se predstavnici tužilaštva odazivaju na pozive Skupštine Crne Gore - poručio je Bojović.
Članovi Odbora i iz vlasti i opozicije zamjerili su tužiocima što nijesu dopisom obavijestili Skupštinu o razlozima izostanka, ističuči nekorektnim njihov odnos prema Skupštini i poslanicima.
- Kada smo inicirali kontrolno saslušanje imali smo u vidu javni interes ove teme. Nas kao parlament biraju građani i svjesni smo koliko je ta afera bitna za građane Crne Gore. Niz je takvih slučajeva koji nijesu dobili tužilački i sudski efekat. Smatram da je važno o njima govoriti, predstavnici tužilaštva su mogli doći i razgovarati o ovoj temi - ocijenio je poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić.
Uvjeren je, ipak, da će u narednom periodu doći do nekih odgovora na pitanja koja se, kako ističe Čarapić, ne mogu izbjeći.
<h2>"VDT i GST bez karte za cirkus"</h2>
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je da ne zna ko i da li želi neko da kreira atmosferu cirkusa.&nbsp;
- Ali, cirkus imate i očigledno ni da VDT i GST nijesu željeli da kupe kartu za njega i učestvuju u njemu. Sramno je da ovaj Odbor ne dobije nikakvo obavještenje od ovo troje ljudi da neće doći na sjednicu. Mogli su makar obavijestiti službu Odbora da se neće pojaviti. Tako da je ova pristup veoma nekorektan sa ljudske strane, neprofesional, dok me sa sa druge strane ne iznenađuje. Očigledno ni Marković, ni Novović nemaju hrabrosti da se suoče sa nekim stvarima - ocijenio je Zirojević.
U najmanju ruku je skandalozno, ističe Zirojević, da se Marković u parlamentu pojavljuje samo na Administrativnom odboru kada mu se određuje varijabila i da je tada vrlo raspoložen za saradnju.
- A kada se tiče njegovog rada i ostvarivanja kontrolne funkcije ovog parlamenta, onda ga nema. Ovakvo ponašanje bi u najmanju ruku trebalo da rezultira nekom reakcijom i pozivam vas sve zajedno da zauzmemo stav i da vidimo kako ćemo da riješimo ovo. Ovi se ljudi ne mogu ponašati kao da su iznad svakog zakona, jer u konačnom njih bira ovaj parlamenta i da nije bilo njega, ne bi bilo ni njih na ovim pozicijama - poručio je Zirojević.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović kazao je da je u najmenju ruku nekorektno i nedopustivo da se Novović, Marković i Perović Vojinović nijesu pojavili danas u parlamentu, navodeći da to pokazuje njihov odnos i prema Odboru, Skupštini i poslanicima.
- Takođe je neshvatljivo da makar nijesu nekim dopisom obavijestili službu Odbora zašto nijesu došli. A ja ću tumačiti po svojoj slobodi - reći ću da ne žele da se pojave pred Skupštinom jer nas msatraju nižima od sebe i mislim da to nije korektan pristup i to će imati implikacije u narednom periodu kada na dnevnom redu budu i izvještaji o radu ovih institucija - naglasio je Vučurović.
<h2>"Tužilaštvu data moć"</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ovu situaciju vidi kao zajedničku odgovornost parlamentarne većine i tužilačke organizacije.
- Sad kusate ono što ste sami zakuvali. Kad tužilaštvu date ovakvu moć kakvu mu je dala parlamentarna većina, da praktično preuzme ulogu političkog aktera ili vrhovnog političkog arbitra na političkoj sceni, onda je sasvim logično da u nekom trenutku procijene da ne moraju da odgovaraju u parlamentu iako podliježu parlamentarnoj kontroli - stava je Nikolić.
On napominje da kontrola i postoji zbog građana Crne Gore kako bi dobili odgovore na pitanja.
- Mi smo bili spremni da govorimo i na ovu temu argumentovano i sa predstavnicima većine i tužilaštva, od kojih bi takođe tražili određene odgovore. Ali, ponavljam - odgovornost zbog čega izostaje parlamentarni nadzor nad radom tužilačke organizacije je isključivo na parlamentarnoj većini - zaključio je Nikolić.

Tag: rezolucija