Bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović kazala je da nije dobila odgovor na pitanje zbog čega je na jučerašnjem ročištu za provjeru optužnice protiv nje i njene nakadašnje pomoćnice Nine Paović, koje se terete za zloupotrebu položaja, &nbsp;osim specijalne tužiteljke Maje Janković bio prisutan i tužilac Jovan Vukotić.
- Postavila sam pitanje na kontroli optužnice odakle drugi tužilac. To je isto osnovni državni tužilac koji je upućen u Specijalno državno tužilaštvo (SDT). Pitala sam kako se uključio u predmet, da li postoji rješenje? Nijesmo dobili rješenje. Rješenje o spisima predmeta ne postoji, kao ni odgovor na pitanje odakle dva tužioca u tom i mnogim drugim predmetima. Mislim da će vrijeme pred nama razotkriti mnoge stvari, zbog čega i kako su rađene i vjerujem da će u bliskoj budućnosti krivci snositi određene posljedice. Progon bilo koga neće onemogućiti da pravda izađe na vidjelo - rekla je Perović u emisiji "24 sata" na Televiziji E.
Tokom jučerašnje kontrole optužnice u fokusu je bilo putovanje Perović u Sloveniju i navodna zloupotreba položaja jer je sa njom putovala njena kćerka. Perović je dokazala da je ona na putu bila o sopstvenom trošku, a da je ona bila na važnom sastanku na kom su razmjenjivane važne, povjerljive informacije o koruptivnim radnjama u crnogorskoj vlasti i pravosudnim organima. Perović je da su informacije koje je dobila u Ljubljani bile povod za policijsko-tužilački progon.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsutkinja-rabrenovic-nije-dozvolila-novinarima-da-prisustvuju-rocistu-za-jelenu-perovic-i-ninu-paovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Moj put u Ljubljanu i Zagreb je bio povodom sastanka sa određenim ljudima koji su pokušali da kroz sistem zviždača daju određene informacije kako bi se razotkrile određene stvari. Imala sam tri sfere djelovanja - jedna je bila vezana za tužilaštvo, a druga za tužilaštvo i određene nosioce najvećih mogućih funkcija u drugim dvijema granama vlasti. Počeli smo polako da provjeravamo informacije koje sam dobila i došli smo do određenih saznanja da se u Tužilaštvu predmeti oduzimaju suprotno zakonu i da se dodjeljuju tužiocima koji su ili pogodni, podobni... Na koji način su birani - to će vjerujem vrijeme odrediti. Zakon o državnom tužilaštvu, kao i sudski zakoni su donijeti i bilo je važno zbog našeg puta ka Evropskoj uniji da imamo slučajni odabir kako sudija, tako i tužilaca. Zbog toga je bilo važno da se poštuju zakonske procedure. Desila se situacija da je više predmeta, koji su bili interesantni javnosti u tom periodu, oduzeto od specijalnih tužilaca mimo zakona, bez odluke o oduzimanju predmeta i dodijeljeni su tada već, čini mi se, upućenim tužiocima koji su nastavili rad na tim predmetima. Kako je ta informacija bila tačna, uputili smo Tužilačkom savjetu zahtjeve za provjeru svih tih navoda, jer smo već imali dokaze da je to baš tako. Međutim, Tužilački savjet se oglasio nenadležnim. Koliko je važna ta situacija govori i činjenica da rukovodilac državnog tužilaštva koji nezakonito oduzima te predmete od tužilaca mora biti razriješen. Tako sam postavila pitanje na kontroli optužnice odakle drugi tužilac - pojasnila je Perović.
<h2>"Smatram da smo Marković i ja zakonito potpisivali naknade"</h2>
Advokat Nikola Marković juče je pokazao dokument u kom se vidi da je predsjednik Tužilačkog savjeta Milorad Marković dijelio naknade na identičan način kako je to radila Perović koju je Tužilaštvo optužilo. Prema informacijama Televizije E, situacija je ista i u Sudskom savjetu i još nekim organima. Komentarišući ovu situaciju, Perović je rekla da je bila razočarana kada je u Skupštini vrhovni državni tužilac rekao da on ima pravo na to po svom zakonu i kada je predsjednik Sudskog savjeta ćutao na to iako je potpisivao naknade svaki mjesec.
Smatra da su zakonito potpisivali naknade.
- Isto kao što oni imaju svoje zakone, tako i mi imamo svoj zakon. Na identičan način je određeno kako se obračunava i na koji način naknada. Pitanje je da li treba da potpišemo mi, odnosno VDT kao predsjednik Tužilačkog savjeta, predsjednik Sudskog savjeta, ili ja kao direktorica Agencije. Ja smatram da to nije krivično djelo. Smatram da smo svo troje postupali po zakonu, ali to kako su svi ćutali - mene je najviše boljelo kao pravnicu. To su moje kolege. Sama rješenja koja smo prezentovali govore o samoj moći koja je postojala prije godine, ali mislim da je to vrijeme prošlo i da više nećemo biti u nikad takvoj situaciji da se na takav način zloupotrebljavaju određena ovlašćenja - istakla je Perović.
<h2>"Popušta politički pritisak"</h2>
Više od hapšenja, kako kaže, pogodilo je kada je poslije godinu dana stigao prijedlog Tužilaštva za određivanje naredbe za pretresanje.
&nbsp;- To je šokantno i to je nešto što može svakom građaninu d ase desi. Vjerovali ili ne, Sud je izdao naredbu za pretresanje državne institucije da bi se našla finansijska rješenja koja se nalaze i u Agenciji i u Ministarstvu pravde. Šta su tražili u kolima - zaista mi nije jasno. Na ročištu za potvrđivanje optužnice sam i pitala šta su mislili da će naći ispod haube vozila, koje to rješenje je moglo da iskoči iz samog vozila. To samo govori o besmislenoj situaciji i uništavanju državne institucije koja se zaista borila protiv korupcije i dešavanja u Crnoj Gori i ukazivali smo na korupcione rizike - navela je Perović.
Perović je rekla da već popušta politički pritisak koje su vršile određene političke partije na određene sudije i tužioce.
- Vidjeli ste da je prije neki dan odbačena jedna krivična prijava koja je mogla biti odbačena i prije godinu dana. Vjerujem da će u narednom periodu svi predmeti koji su po određenim nalozima započeti u odnosu na mnoge građane, okončati na pravi način i da će se pokazati ko je, zbog čega i kako radio - zaključila je Perović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Perović: Nema obrazloženja zašto je i tužilac Vukotić bio na ročištu, progon neće spriječiti pravdu da izađe na vidjelo

Na snimku koji je novinarka „Pobjede“ i saradnica Televizije E, Ana Raičković, dostavila sudu, čuje se i vidi kako joj optuženi Zoran Bećirović govori: „Mrš, kurv*... jedna, klošarko! Ti ćeš da me snimaš?!“
Na istom snimku se vidi kako Mladen Mijatović ustaje od stola i prilazi Raičković, koja snima dok se kreće u njegovom pravcu. „Što da ne snimam?“, pita Raičković. „Zašto da me psuje? Ko mi govori 'je*** te', ko da me je...?“ Mijatović odgovara: „Ko te je... Ko tebe psuje?“
Raičković mu tada kaže da se odmakne jer osjeća miris alkohola, na šta joj Mijatović odgovara: „Mrš!“
Nakon toga, Raičković se obraća Zoranu Bećiroviću riječima: „Ajde sad ponovi". Prilazi njegovom stolu i govori: „Ajde, ponovi!“. Bećirović joj uzvraća: "Mrš, kurv*...! Nemoj da me snimaš, klošarko i kurv*...! Nemoj da me snimaš!" – dok se okreće prema njoj.
Raičković mu tada govori: „Ti ćeš to meni da kažeš?“, a Bećirović odgovara: „Vidi je u kožne gaće! Ti ćeš mene da snimaš". Na to Raičković govori: „Sram te bilo, bitango!“
Za vrijeme incidenta, za stolom sjedi i Luka Bećirović, koji ne komentariše dešavanja, kao ni Ljubiša Dukić, koji je takođe prisutan.
Na snimku se vidi terasa objekta „Gurman“.
Vještak za digitalnu forenziku, Nikola Cmiljaninić, izjavio je da ostaje pri nalazu od 31. marta. Na pitanje advokatice Marte Šćepanović, kazao je da u relevantnom vremenskom periodu nije bilo drugih snimaka osim ovog koji je dostavljen na CD-u.
Sudiji Iliji Raduloviću je potvrdio da se radi o autentičnom snimku, koji je izuzet sa telefona Ane Raičković, sačinjen upravo tim uređajem, traje 30 sekundi i ne sadrži nijednu karakteristiku koja bi ukazivala na njegovu neautentičnost.
Odbrana optuženih uložila je prigovor na ovaj dokaz, ističući da je u suprotnosti sa ranijim iskazom Raičković, koja je tvrdila da nije mogla da snimi incident jer ju je Mijatović u tome spriječio.
Advokat Matija Bulatović predložio je da se snimak dostavi Tužilaštvu kako bi se utvrdilo da li postoje elementi krivičnog djela davanja lažnog iskaza i nezakonitog snimanja.
Advokatica Marta Šćepanović izjavila je da su optuženi mirno sjedjeli za stolom.
- Odbrana smatra da se radi o uzajamnim uvredama i verbalnom deliktu, da je Raičković prišla njihovom stolu bez ikakvog straha, da ih je snimala bez dozvole i provocirala - rekla je Šćepanović.
Raičković je kazala da je snimak napravila desetak minuta nakon što je vrijeđana.
Advokat Miloš Vuksanović, koji zastupa Raičković, zatražio je da se sasluša Milivoje Purić, koji se takođe pojavljuje na snimku. Tvrdio je da je Purić svojim iskazom izbjegao da kaže istinu i da bi trebao biti saslušan na glavnom pretresu. Sudija Ilija Radulović odbio je ovaj zahtjev.
Optuženi Zoran Bećirović u odbrani je rekao da Raičković nije prijetio, nije je vrijeđao, nije je udarao, davio ni on niti bilo ko od ljudi koji su bili sa njim. Ispričao je i da je sjedio u bašti restorana Gurman kada je stigla djevojka u kožnim gaćama i bila je obučena „kao za grad“.&nbsp;
Tada joj je dobacio nešto kao što, kako je rekao, „muškarci rade“ - ali je uslijedila „njena burna i nervozna reakcija“. I Mijatović je u odbrani negirao da je Raičković bilo ko prijetio, vrijeđao ili nasrtao na nju.
Osim Zorana Bećirovića, za napad na Raičković, njenog sina i vjerenika, sudi se i njegovom sinu Luki Bećiroviću, te tjelohraniteljima Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću. Svima se na teret stavlja nasilničko ponašanje.
Tužiteljka Romina Vlahović tražila je da se odgodi davanje završnih riječi. Odbrana optuženih zatražila je ukidanje pritvora ali je tužiteljka bila protiv. Sudija Ilija Radulović je odbio prijedlog da se okrivljenom Zoranu Bećiroviću i Mladenu Mijatoviću ukine pritvor.
Radulović je prihvatio zahtjev tužiteljke da se odgodi davanje završnih riječi za srijedu u 13h.

Marija Žižić

Bećirović govori novinarki: „Mrš, kurv... jedna, klošarko jedna!“

Filip Martinović, jedan od optuženih za krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene radnje i sprječavanje službenog lica u vršenju službene radnje tokom predstavljanja tadašnjeg predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića na Cetinju, podnio je danas zahtjev za izuzeće postupajuće sutkinje Marije Ćupić pred Osnovnim sudom na Cetinju.
Obrazlažući svoj zahtjev, Martinović je naveo da se ročišta zakazuju u rekordno kratkim rokovima, pa je, kako tvrdi, nemoguće kvalitetno pripremiti odbranu.
- Osim toga, podnosim zahtjev za izuzeće postupajuće sutkinje i iz razloga što se neobjektivno sagledavaju pozivi za ročište optuženima – sutkinja je navela da su pozivi primljeni iako je situacija potpuno drugačija. Takođe, dokazi koje su podnijeli optuženi ne uvrštavaju se u dnevni red i sve ovo doprinosi nemogućnosti objektivnom donošenju zaključaka i objektivnom sagledavanju istine – kazao je Martinović pred sudom.
On je takođe izjavio da je ovaj proces politički progon.
Sutkinja Ćupić negirala je takve tvrdnje, navodeći da je sve uradila u skladu sa zakonom.
Branilac dvojice optuženih u ovom predmetu, Nikola Belada izjavio je da sutkinja Marija Ćupić ne predstavlja problem za ovaj postupak.
- Sutkinja Marija Ćupić sa iskustvom od 30 godina nije osoba koja će pristrasno odlučiti o ovoj pravnoj stvari. Ja smatram da je ona profesionalac - saopštio je advokat Belada.
Jedan od optuženih, Sreten Vujović izjavio je pred sudom da on ne dovodi u pitanje kredibilitet sutkinje Ćupić.
- Problem je u tome što takav postupak iz tužilaštva nije smio da dođe do sutkinje Ćupić, jer je pravno neutemeljen - kazao je Vujović.
Današnji zahtjev za izuzeće sutkinje Ćupić razmatraće predsjednik Višeg suda Zoran Radović kojem su dostavljeni spisi predmeta.
Na ročištu 5. marta pred Osnovnim sudom na Cetinju, četvorica od osam optuženih negirali su krivicu, dok se ostali još nijesu izjasnili jer nisu saslušani.

Martinović tražio izuzeće sutkinje Ćupić: Ročišta se zakazuju u rekordno kratkim rokovima

U Višem sudu održano je ročište po žalbi odbrane nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića i kompanije Bemax koju su izjavili a rješenje suda kojim je određena mjera na stan u Budvi koji je u vlasništvu te građevinske kompanije.
Novinari nijesu mogli da prisustvuju zbog prostornih kapaciteta.
Branilac Lazovića, advokat Zoran Piperović kazao je novinarima nakon ročišta da se pozvao na predmet Aleksandra Mijajlovića gdje žalba nije uspjela.
- Vrlo namjerno sam se pozvao i na predmet Aleksandra Mijajlovića gdje žalba nije uspjela jer je Vrhovni sud odbio, navodeći da je osnovano osumnjiv da je počinio krivično djelo, što znači da je osnovano osumnjiv da je imao novca i da dođe do stana. Ja sam danas naveo tu odluku Vrhovnog suda jer se na nju pozvao i tužilac Šoškić i pitao sam samo ima li načina kako je od tog novca došao do stana u vlasništvu Bemaxa. To podrazumijeva da je on trebalo da kupi taj stan, ili ga je kupio, ali nemamo traga o tome - kako ga je kupio, ko je uzeo novac, ima li pravnog posla između Zorana Lazovića i Bemaxa? Nema o tome ni riječi. Zato sam rekao da ovdje nije riječ da se izvrši zabrana raspolaganja, već je njima utvrđen pravni status, da su i Mijajlović i Zoran Lazović vlasnici stana, a za to treba treba pravni titulus jer već postoji vlasnik od 2017. godine – objasnio je Piperović.
On je dodao da to nije razumio Vrhovni sud i tom odlukom se potpuno upetljao u stvari koje su višestvarno pravne, a probao je to da završi u krivici.&nbsp;
- To ne može, to se uči na drugoj godini studija, i rekao sam im, ako su čitali Građansko pravo od Andrije Gamsa, da je to takozvano "pravno stanje" i rekao im definiciju i da to nema veze sa tim da li je neko vršio krivično djelo, ili nije jer moraju da znaju zbog čega je neko vanknjižni vlasnik. A to je pravno stanje - ono po definiciji znači skup relevantnih činjenica kojima nedostaje još jedna da bi implicirala pravo. O tome se radi, ja mislim da me ovo Vijeće razumije. U Vijeću je bio Boris Savić koji je bio i u Vijeću za Aleksandra Mijajlovića i to nije prošlo. Tu nema što nego podnijeti ustavnu žalbu. Knjiški sam objasnio nešto što jeste i rekao sam nešto što sam rekao i za optužnicu za Zorana Lazovića - najteže je na sudu utvrđivati skriveni besmisao &nbsp;- istako je advokat Piperović.
On je naglasio da optužnica protiv Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića predstavlja pravni besmisao i kako je dodao sa besmislom je najteže raspravljati jer ne znate što pravno da kažete da nekome to dopre do glave.&nbsp;
- Ali, ja se nadam da je ovo vijeće korektno i da su vidjeli sve o čemu se ovdje radi. Uzeti nekome imovinu stečenu na osnovu pravnog posla i dati nekome pravni status i pozivati se ako ima osnovana sumnja - potpuno mi nije jasno. Naglašavam, ljudima je ovdje dat pravni status, oni su u katastru tretirani kao vanknjižni vlasnici. Dakle, stanovi su već njihovi. Za Aleksandra je rečeno da je nađena DNK na četkici za zube. Ako može tako - u redu, ali da znamo da su uvedeni novi standardi stvarno pravo, da profesor Radović napiše novu knjigu, evo mu sudska praksa sa DNK sa wc šolje, kupatila, česama, vrata - ukazao je Piperović.
On je predočio vijeći i da svoju kuću daje prijateljima na 15-20 dana ljeti. Neko od tih koji su bili kod njega, kako kaže, može da upadne u OKG, dođu i nađu DNK po kauču ili kupatilu i da tužilac kaže da kuća porodice Piperović u stvari kuća ovog čiji je DNK pronađen.&nbsp;
- Kako znate? Jer je kupio. Kako znate da je kupio? Ne znamo kako, ali je kupio. Ne balalizujem, ovo sam pričao i njima. Kako to da objasnite, samo ovako kako ja vama objašnjavam – upitao je advokat.&nbsp;
Na pitanje kada se očekuje odluka, Piperović je rekao da Katnić treba da dostavi neke papire do petka.
- Moram da naglasim da je Vijeće bilo vrlo koreknto i profesionalno i strpljivo - naglasio je Piperović.
On je rekao da se za pet, deset dana, čak i više o mjesec sud može odrediti o njegovoj žalbi.
- Ovdje postoje procesni rokovi. Bitno je da se donese pravedna i zakonita odluka. Niko ništa ne očekuje bez to - naglasio je Piperović.
Na pitanje očekuje li pravednu odluku, advokat je rekao da, kada je vidio odluku na žalbu koju je izjavio po istoj stvari za Aleksandra Mijajlovića, ne zna da li je u krivici ili parnici, da li je odnos krivično-pravni, ili stvarno-pravni.
- Ali, dobro. Tu smo, đe smo. Ja se nadam pravdi i razumu. Ovdje samo treba neko da stavi prst na čelo i da kaže o čemu mi raspravljamo. Kako vanknjižni vlasnik na osnovu DNK? Naglašavam - tužilac treba da kaže kako su Aleksandar Mijajlović i Zoran Lazović postali vaknjižni vlasnici? Da li su dali pare Bemaxu, da li su napravili neki skriveni posao sa tom kompanijom, da li su napravili neku kriminalnu radnju s Bemaxom? Od fakta da Bemax kaže: "Mi smo to njima dali da koriste". Imate dokaz koji je izveden. Marko Lazović je uzeo ključ u aprilu u dva sata sa recepcije, vratio ga je sjutradan u devet sati. Jeste li kad čuli da vlasnik stana uzima ključeve na recepciji i da ga vraća tamo? I to predlaže tužilac kao dokaz da je to stan Lazovića. Ako mislite da šalim provjerite ima li takav dokaz - zaključio je Piperović.

Tamara Klikovac

Piperović: Jeste li kad čuli da vlasnik stana uzima ključ na recepciji i da ga vraća tamo?

Ročište po tužbi biznismena Budimira Krstovića protiv države koji tužbenim zahtjevom traži 560.000 eura zbog naknade štete počeće 12. marta u Osnovnom sudu u Podgorici.
- U predmetu formiranom po tužbi tužioca Budimira Krstovića, postupajuća sutkinja je Katarina Janković - saopšteno je Portalu ETV iz Osnovnog suda.
Osim Budimira Krstovića tužbu protiv države podnijela je i njegova kćerka Marina Krstović i ona traži 160.000 eura.
- U predmetu formiranom po tužbi tužilje Marine Krstović, postupajuća sutkinja je Jelena Anđelić. Ročište nije zakazano i biće zakazno kada se za to steknu uslovi - navodi se u odgovorima Osnovnog suda.
Budimir i Marina Krstović uhapšeni su krajem avgusta 2021. godine u akciji policije i carine, nakon što je policija u njihovom magacinu, u zetskom selu Mojanovići nadomak Podgorice, pronašla 1.200 kilograma kokaina. Oni su od starta pred istražiteljima kategorični bili da nemaju ništa sa pronađenom drogom.
Krstovići su krajem 2022. godine, nakon 15 mjeseci provedenih u pritvoru, oslobođeni optužbi zbog nedostatka dokaza. Međutim, nakon što je Apelaconi sud 3. jula uvažio žalbu Tužilaštva, oni su se ponovo našli pred Višim sudom.
Sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević je, u ponovnom postupku, u julu 2023. donijela presudu u korist Krstovića, a Apelacioni sud je potvrdio u aprilu prošle godine.
Nakon pravosnažne presude, Marina Krstović u emisiji „Dokaz“ na TV E govorila o okolnostima hapšenja, sudskom postupku, posljedicama ali i kakve korake će njena porodica preduzeti. Ispričala je i do tada javnosti nepoznate detalje.
Naime, kako je kazala, iako su političari u javnim nastupima govorili da bi „nam Amerika pozavidjela na ovakvoj akciji zapljene kokaina“, pri izlasku iz zatvora Krstovićima je, od strane predstavnika Agencije Sjedinjenih Američkih Država za borbu protiv narkotika (DEA) na Balkanu, stigla čestitka zbog oslobađajuće presude.
- Mi kada smo izašli iz zatvora nama je predstavnik DEA za Balkan poslao mejl gdje nam čestita na oslobađajućoj presudi. To su ljudi koji se bave suzbijanjem šverca droge. Zamisite taj paradoks da vama, koji ste bili optuženi da ste švercovali 1,4 tone kokaina, koji vam čestitaju na oslobađajućoj presudi. Šta to vama govori koliko je itekako DEA informisana o tome da li smo mi umiješani, da li mi imamo veze sa drogom m, da li smo mi poručili tu drogu, ko su oravi vlasnici te droge. Ja mislim da je ovo posljednji put da će crnogorskim organima DEA dostaviti ovakvu informaciju - kazala je tada Krstović.

Budimir Krstović traži 560.000 eura, ročište zakazano za 12. mart

Napadač na Darisa Mujića, koji je u dvorištu barske škole napadnut 7. oktobra prošle godine, maloljetni A.K. nije se juče pojavio na zakazanom ročištu - a razlog je, kako tvrdi njegova odbrana, privatni odlazak u Sjevernu Makedoniju.&nbsp;
Otac povrijeđenog dječaka i njegov pravni zastupnik ne kriju ogorčenje zbog nepojavljivanja A.K.
- Ne znam kako je to moglo da se desi uopšte jer dok smo se mi Darisu borili za život oni su se tad borili da njega oslobode da izađe iz zatvora. Apelacioni sud je tada dao garanciju da mali neće napustiti zemlju. Eto igrom slučaja mali nije u državi naravno sa njegovim roditeljima koliko smo čuli, ako je to tačno ili nije to će da se sazna ovih par dana, ali ogorčeni smo definitivno i mislim da bi neko zbog toga trebao da odgovara, jer ako je Apelacioni sud donio odluku i garantovao da mali neće izaći iz zemlje, a evo šta se desilo izašao je iz zemlje - kazao je za Televiziju E Ceno Mujić, Darisov otac.
Stefan Jovanović, punomoćnik povrijeđenog dječaka navodi da je maloljetnik preko odbrane ponudio opravdanje.
- Radi se navodno o činjenici da se on nalazio u Republici Sjevernoj Makedoniji zbog nekih privatnih razloga i stvari koje nisu opravdanje. &nbsp;Dakle u očima zakonodavca navedeno nije opravdanje, naravno to je ono što je ponuđeno postupajućem vijeću odnosno sudiji - rekao je Jovanović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5cHD5UMp7sI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Jovanović dodaje da je postupajuća sutkinja odredila da se obave provjere da li je osumnjičeni i kada napustio zemlju, ali i da se prinudno dovede na ročište koje je zakazano za 6. mart.
- Nadležni sud odnosno vijeće koje postupa u ovom predmetu je uradilo ono što je do njih i ono što im zakon omogućava, sve one radnje koje im zakon propisuje kada su ovakve situacije u pitanju vijeće je preduzelo. Dakle u pitanju je naredba za prinudno dovođenje, nalaganje Graničnoj policiji da provjeri da li je ovo lice zaista napustilo teritoriju. To su mogućnosti koje su stajale na raspolaganju vijeću i koje je vijeće naravno preduzelo odnosno dalo određene naloge. Predlaganje pritvora jednostavno u ovom trenutku nije bilo moguće - objašnjava on.
Ceno Mujić podsjeća da su nakon pokušaja ubistva njegovog sina i puštanja osumnjičenog iz pritvora organizovani protesti jer su, kaže, znali da će doći do toga da počinilac pokuša da izbjegne suđenje i pravdu.&nbsp;
- Očekujem da će sud da odradi svoje da će pravda, bar bi trebala da bude, na našoj strani. Ne znam, jednostavno u ovoj situaciji neko bi trebao da odgovara zbog svega ovoga, jer odbrana A.K. je navodno garatovala da on neće napustiti zemlju i da će biti tu odbrana i njegovi roditelji, svako ko bi tu trebao da odgovara, ali svakako Apelacioni sud je dao dozvolu zbog garancije nečije, znači ta garacija nije ispoštovana. Šta sad treba da se radi? Računao sam da će da se pojavi jer krivično djelo je krivično djelo, ipak on treba da odgovara za ono sto je učinio. Daris je prošao golgotu i mi sa njim. To je čisti pokušaj ubistva nije bilo ni ranjavanje ni slučajnost nego čisti pokušaj ubistva - rekao je on.
Podsjetimo, maloljetni A.K. u oktobru prošle godine nožem je ranio Darisa Mujića na školskom odmoru ispred barske Gimnazije "Niko Rolović". Tom prilikom Mujić je zadobio povrede opasne po život. To je ujedinilo Barane u osudi nasilja, zbog čega su bili organizovani i protesti.
Apelacioni sud je kao jedan od razloga da maloljetnik bude pušten iz pritvora naveo da ne postoji opasnost od bjekstva, što njegovo nepojavljivanje na zakazano ročište demantuje.

Jovanović: Razlozi za odsustvo Darisovog napadača sa ročišta nijesu opravdanje; Mujić: Ogorčeni smo

Odbrana optuženih u slučaju Tunel bila je kategorična da je optužni akt protiv njihovih branjenika plod neviđenig pritiska politike. Advokati su tražili obustavu postupak dok je tužilac zahtijevao potvrđivanje optužnice.
Osam optuženih se tereti da su u julu 2023. postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda.
Na optužnici su srpski državljani Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erić, zatim crnogorski državljani Marjan Vuljaj, Predrag Mirotić, Nikola Milačić i Katarina Baćović.
Prema navodim optužnog akta, iz depoa je nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manje količine kokaina, heroina i marihune.
Tužilac Marko Mugoša kazao je da Tužilaštvo na zakonit način prikupilo dokaze i da su okrivljeni počinili krivična djela kako je to opisano u optužnici. On je predložio da sutkinja Dragana Lubarda potvrdi optužni akt.
Advokat Stefan Jovanović bio je kategoričan da tužilaštvo nije pružilo nijedan dokaz protiv Veljka Markovića i Vladimira Erića.
- U ovom slučaju imamo neviđen pritisak politike i ova optužnica je plod tog pritiska - kazao je Jovanović.&nbsp;
On smatra i da policija nije odradila posao kako treba.
Advokat Jovanović istakao je da protiv Veljka Marković ne postoji nijedan dokaz koji bi ga inkriminisao.
On je istakao i da je Vladimir Erić bio osam mjeseci u pritvoru i da je pušten da se brani sa slobode jer ne postoji osnovana sumnja za dalje trajanje pritvora.
- Nema DNK tragova, nije predložen nijedan dokaz koji bi upućivao da Erić ima veze sa kopanjem tunela. Nijedan svjedok nije pomenuo da je moj branjenik učestvovao u tom djelu. U vrijeme kopanja tunela moj branjenik je bio u Loznici i za to imamo dokaz- kazao je Jovanović.
On je sudu priložio izjašnjenje iz policije u Loznici da je Erić 8. septembra prijavio nestanak pasoša i da je tog dana bio u policiji da traži da mu izdaju novu putnu ispravu.
Prem navodima optužnog akta Erić je 8. septembra provalio u depo Višeg suda.
-Samo ovaj dokaz daje dovoljan osnov da se postupak obustavi- kazao je Jovanović.
I advokat Nikola Ivanović koji zastupa optuženog Predraga Mirotića istakao je da će dokazati nevinost svog klijenta.&nbsp;
Prema njegovim riječima, optužni akt je plod pritiska i Tužilaštvo je bilo prinuđeno da ga podigne.
Optuženi Mirotić ukazao je da mu je &nbsp;Vrhovni sud ukinuo pritvor jer su smatrali da nema dovoljno dokaza da je izvršio krivično djelo koje mu se stavlja na teret.
Branilac Katarine Baćović, advokat Vladimir Janković naglasio je da je jedina ispravna odluka obustava postupka jer Tužilaštvo nije priložili nijedan dokaz za optužbe. Optužbe su, kako je naveo, paušalne.
Advokatica Maja Turković koja zastupa optuženog Nikolu Milačić ukazala je da je istraga trajala godinu i da su napravljeni brojni propusti.
- Ova optužnica je fijasko Tužilaštva. Da je SDT vodilo istragu možda bi otkrili motiv, nalogodavce, organizatore. Dokaze su kontaminirali tadašnji predstavnici vlasti koji su bili na uviđaju a kasnije su zabetonirali tunel i time zabetonirali istinu u ovom slučaju -kazala je Turković.
Ta rupa možda simbolično predstavlja, kako je rekla, najveću rupu u bezbjednoanom sektoru.
Ona je naglasila da Milačić nema veze sa obijanje sudskog depoa i jedini dokaz protiv njega je iskaz Baćović. Ona je istakla da iskaz Baćović smišljeno dat da bi sa sebe skinula krivicu.
Milačić je naglasio da nije kriv i da nije počinio krivično djelo koje mu tužilac stavlja na teret.
Optuženi Marijan Vuljaj rekao je da se na optužnici našao jer &nbsp;" voli žene" i da je to jedini razlog. On je rekao da nije kriv i da nema dokaza protiv njega.
Sutkinja Lubarda će donijeti odluku u zakonskom roku o optužnici.

Jovanović: Optužnica je plod političkog pritiska

Na današnjem ročištu u podgoričkom Osnovnom sudu, po tužbi Pavićević, na suđenju autorkama propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarkama koncerna Vijesti Jeleni Jovanović i bivšoj urednici sajta Balkaninsight Dušici Tomović, ona je kazala da se tokom dosadašnje karijere, kao medijska radnica, prevashodno bavila pitanjima ljudskih prava, te praćenjem rada crkava i vjerskih zajednica i ocijenila da se u slučaju BIRN-ove mape radi „o lošim, unaprijed smišljnim namjerama tuženih i na tim osnovama iznesenim neistinima“. Pavićević je Jovanović i Tomović tužila zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. Istraživačka mreža BIRN objavila je u novembru 2022. godine dva neprofesionalna, tendenciozna i sramna izvještaja autorke Jovanović - „Mapiranje krajnje desničarskih i ekspremističkih grupa na Balkanu“. Prvi je objavljen 16. novembra, a poslije burne reakcije intelektualaca i medijskih poslenika iz čitavog regiona, izvještaj je izmijenjen 30. novembra, ali opet na štetu targetiranih. Tužene Jovanović i Tomović nijesu se pojavile na današnjem ročištu, a njihova advokatica Aleksandra Rogošić obrazložila je njihovo odsustvo tvrdnjom da nijesu mogle doći zbog obaveza.&nbsp; Sutkinju Milicu Radović interesovalo je o kakvim obavezama je riječ, ali Rogošić nije znala, ističući da o prirodi obaveza tuženih nije obaviještena. Sud je saslušao Pavićević koja je ispričala kako je preko noći, od novinarke i aktivistkinje, u izvedbi bivše koleginice, bez ijednog dokaza, postala vjerska ekstremistkinja. Istakla je i da je BIRN demantije i reakcije na objavljenu mapu ignorisao, zbog čega je ona sve ambasade, Evropsku uniju, donatore i važne zaštitnike ljudskih prava obavijestila o onome što se desilo. Naglasila je da je tek tada BIRN objavio reagovanja, ali tako sakriveno da ga samo iskusni istraživači mogu naći. - Nakon 10 mjeseci izašla je treća mapa, koja je dokazala sve ono što sam pričala od prvog dana – a to je da metodologija nije postojala i da su tužene slagale vrlo svjesno, te da su neistinu svjesno „spakovale“ u izvještaj koji je trebalo da se bazira na faktografiji, kako su ga one na početku i predstavile. Niti jedan dokaz tužene nijesu priložile za svoje tvrdnje – bila je kategorična Pavićević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216181232_43108ddd34eb00cb390596a33c10873c727cd7dc148aa1fb64b0546135a7893f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216181232_43108ddd34eb00cb390596a33c10873c727cd7dc148aa1fb64b0546135a7893f" data-rendition-name="original" width="1105" height="737" loading="lazy" alt="Tanja Pavićević"> <figcaption>PREKO NOĆI SVRSTANA U VJERSKE EKSTREMISTKINJE: Tanja Pavićević</figcaption> </figure>  Treća mapa objavljena je nakon više eksternih revizija koje je naručio BIRN, a sekcija Crne Gore ostala je prazna. Pavićević je kategorična da je baš ta treća mapa, u narativnom dijelu jasno pokazala da za prethodne dvije – izvornu i izmijenjenu, nijesu postojale smjernice već da se ova organizacija oslonila na „znanje lokalnih istraživačica“. - Denis Džidić je u Sarajevu, u postupku koji je vođen protiv njega i BIRN-a, a po tužbi Nebojše Mrvaljevića, priznao da je izvještaj za Crnu Goru radila Jelena Jovanović. Međutim, ni nakon 10 mjeseci i treće mape, tužene se nijesu oglašavale niti izvinile, da bi tek nedavno, u odgovoru na tužbu iste se pozvale na vrijednosne sudove - kazala je Pavićević. Cijenu podmetanja neistina, kako je rekla, platili su ona, njena porodica i prijatelji, ukazujući da je ovaj događaja u bitnom promijenio i njen pogled na život i ljude, na način što je pokidala „socijalne kontakte koji su bili opterećeni patološkim ponašanjem – tetošenjem dželata i žrtve“. - Nakon smrti moje majke, ovo je bila najstresnija situacija koja me zadesila u životu. Stres je bio kontinuiran i za mene je to bilo psihičko zlostavljanje - precizirala je Pavićević. Advokatice tuženih pitala je Pavićević što u mapi nije bilo tačno, a ona je odgovorila da ovaj uradak u cjelosti nije bio tačan, ali ni u pojedinostima. - Ne postoji niti jedan dokaz da je bilo ko od targetiranih ljudi ekstremista, a što se tiče priloženog materijala, koji nije kompromitujuć niti ima veze sa ekstremizmom već slobodom govora, autorke „izvještaja“ su pokazale da pojma nemaju ni šta je ekstremizam, a ni đe je ko bio i šta je ko radio. Konkretno, kod mene, pripisale su mi da sam bila na događajima na kojima nijesam bila, a za jedan događaj, vezan za potpisivanje Temeljnog ugovora su opet netačno napisale da sam bila prisutna na protestu. Nisam bila, ja sam ga organizovala - precizirala je Pavićević. Tuženu stranu zanimalo je i da li je Pavićević bila na protestu podrške profesoru Bobanu Batrićeviću, na što je oštro reagovao njen zastupnik, advokat Igor Martinović, čiji stav je sud uvažio i nije dozvolio ovo pitanje, uz ocjenu da je u potpunosti irelevatno. Sljedeće ročište zakazano je za 4. mart 2025. godine, kada bi trebalo da svjedoče tužene, jer im je sud uputio novi poziv.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216181232_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241216181232_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>TUŽENE SE OPET NIJESU POJAVILE: Osnovni sud u Podgorici </figcaption> </figure>  Pred Osnovnim sudom u Podgorici pokrenuto je još pet postupka protiv Jovanović i Tomović zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva. Tužbe su podnijeli - novinarka Kaćuša Krsmanović, kao i građanski aktivisti Nebojša Mrvaljević, Draško Martinović, aktivistkinja Maja Miličković i nezavisna odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić.&nbsp; Brojne osptrukcije pratile su početak ovih procesa, a odbrana je koristile sve mogućnosti da odugovlači postupak. Sarajevski advokata Senad Pećanin, kao pravni zastupnik Krsmanović, Pavićević, Mrvaljevića, Martinovića, Miličković, Knežević Perišić, te Aleksandra Saše Zekovića i Predraga Vušurovića, u februaru prošle godine, podnio je sudu u Sarajevu tužbu protiv BIRN-a i Denisa Džidića - izvršnog direktora BIRN-a za BiH - za naknadu štete zbog klevete nanešene objavljivanjem skandaloznog uratka novinarke Jovanović. Po tužbi Mrvaljevića, pred Općinskim sudom u Sarajevu, prvostepenom presudom BIRN i Džidić nedavno su proglašeni krivim zbog klevete.

Pavićević: Unaprijed smišljene namjere i na tim osnovama iznesene neistine

Sudija Osnovnog suda u Podgorici Ilija Radulović zadužio je predmet protiv Zorana Bećerovića, njegovog sina Luke Bećirovića, &nbsp;tjelohranitelja Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića, zbog brutalnog napada na novinarku Pobjede Anu Raičković i dva člana njene porodice.
Ročište na kojem će biti razmatran optužni prijedlog koji Bećiroviće, Mijatovića i Dukića tereti za nasilničko ponašanje biće zakazano kada se steknu zakonski uslovi.
Bećirović i njegovo obezbjeđenje su 10. novembra uveče, ispred restorana brze hrane „Gurman“ prvo verbalno grubo izvrijeđali novinarku Raičković a onda i fizički nasrnuli na nju, njenog sina i vjerenika koji su joj došli u pomoć.
Osnovni sud u četvrtak je produžio pritvor Zoranu Bećiroviću i Mijatoviću.
- Rješenjem krivičnog vijeća Osnovnog suda u Podgorici pritvor je produžen u odnosu na okrivljenog Bećirovića zbog opasnosti da će izvršiti krivično djelo kojim prijeti ukoliko se nađe na slobodi, a u odnosu na okrivljenog Mijatovića zbog opasnosti da će ponoviti krivično djelo ukoliko se nađe na slobodi - naveli se u saopštenju Osnovnog suda u Podgorici.
Tužilaštvo za Luku Bećirovića nije tražilo pritvor dok je za Dukića na prijedlog tužiteljke sudija za istrage mu odredio pritvod do 30 dana. Međutim, &nbsp;vijeće Osnovnog suda usvojilo žalbu okrivljenog Dukića i ukibuo mu pritvor.

Predmet za napad na novinarku Raičković zadužio sudija Radulović

Brojna pitanja dodatno su se otvorila nakon tri dana kontrole optužnice protiv bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. Advokat Zoran Piperović kaže da će pocijepati vlastitu diplomu ako Viši sud optužnicu potvrdi. Da pravnog osnova za potvrdu navoda specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića nema, uvjeren je i advokat Stefan Jovanović. Advokati odbrane tvrde da su ukazali na sve nedostatke, odnosno, mane optužnice.
Advokat Stefan Jovanović kaže za 24 sata Televizije E da tužilaštvo tokom, kako kaže, faznog, višesatnog ročišta, nije ponudilo nijedan dokaz ni za Zorana Lazovića, ni za Milivoja Katnića.
- Zašto je uopšte toliko trajalo izlaganje tužioca, na koje on ima pravo po slovu zakona i po odobrenju predsjednika Vijeća Višeg suda? Zato što se tužilac bavio nekim stvarima koje uopšte nisu suština optužnog akta… o poklanjanju vozila, o nekim navodnim pozajmicama. Dakle, o stvarima o kojima Lazović nema nikakve zadrške da razgovara. Ali, to su stvari za koje nije optužen i trebalo je da posluže kao zamjena za stvarne dokaze, koji bi ukazivali na navodnu krivicu mog branjenika, odnosno, i okrivljenog Milivoja Katnića - kaže Jovanović.
<h2>Manjkavosti optužnice</h2>
On je ukazao na činjenicu da je rješenje Apelacionog suda, kojim je ukinuta prvostepna osuđujuća presuda u slučaju terorizam u pokušaju na dan parlamentarnih izbora 2016. godine, predsjedniku Višeg suda Zoranu Radoviću bilo osnov za oslobađajuću presudu u tom predmetu.
- Po mom stavu, kao branioca, presuda je na mjestu u smislu činjenica, zakonitosti. Poenta je da je odlukom Apelacionog suda identifikovan niz manjkavosti u pogledu krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije. Iste nedostatke imate i u ovom slučaju u odnosu na krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije. Ta okolnost je sama po sebi dovoljna da optužnica bude vraćena na dopunu istrage, ili na istragu, odnosno, da postupak bude obustavljen. To je ono što je predočeno Vijeću, predsjedniku Vijeća Višeg suda, jer je on postupao u pomenutom predmetu. S obzirom na iste nedostatke, ne vidim kako bi mogli izroditi dvije različite odluke. Jer, imena Zoran Lazović i Milivoje Katnić nisu elementi bića krivičnog djela. Makar ne bi trebalo da budu - navodi Jovanović.
Advokati odbrane ukazali su na manjkavost optužnice kada je riječ o broju članova organizovane kriminlane grupe. Prema Zakoniku o krivičnom postupku OKG čine tri ili više lica, a prema optužnici tužioca Šoškića, Lazović se tereti da je šef organizovane kriminalne grupe, a Katnić da je bio njen član. Trećeg člana nema.
- To je jedan od osnovnih uslova koji mora biti zadovoljen da bi se uopšte razogavarlo o krivičnom djelu stvaranje kriminalne organizacije. U ovom slučaju optužena su dva lica. Njima su, navodno, tokom trajanja kriminalne organizacije, pristupila ostala lica. Da bi se pričalo o ovom krivičnom djelu, ta brojka od tri člana mora biti zadovoljena u samom stratu kada je formirana kriminalna organizacija. Čak i tužilac u svom optužnom aktu kaže da su ostali članovi kriminalnoj organizaciji pristupili tokom njenog trajanja, pri čemu navodi da su to već bili članovi neke druge kriminalne organizacije. Očigledno je da su poluindicije i indicije nategnute do maksimuma ne bi li se bilo kakav optužni akt isporučio sudu, samo zbog trajanja pritvora - uvjeren je Jovanović.
Govoreći o tome što više od polovine optužnice čini skaj prepiska, iako ni Lazović, ni Katnić nisu imali kriptovane telefone, niti su posredno učestvovali u tim komunikacijama, Jovanović smatra da i to potvrđuje činjenicu da tužilaštvo nema dokaze.
- Nedostatak dokaza se, žargonski rečeno, pokriva skaj komunikacijama koje apsolutno nemaju veze sa Lazovićem i Katnićem. Od Zorana Lazovića je prilikom lišenja slobode oduzet telefon ili više telefona. Svi su bili na vještačenju, a rezultat je bio - nula. Nula u smislu postojanja bilo čega što bi ga inkriminisalo ili dovelo u vezu sa krivičnim djelima - ističe Lazovićev pravni zastupnik.
<h2>Kako je moguće?</h2>
Podjseća da je Lazović dobio status štićene ličnosti 2020. godine od Vlade tadašenjeg premijera Zdravka Krivokapića, a da je status produžen i 2021. kada je Dritan Abazović bio premijer. Za tako nešto je, objašnjava Jovanović, bilo potrebno mišljenje Agnecije za nacionalnu bezbjednost i Uprave policije.
- Sada se postavlja logično pitanje – kako je moguće da je dobio status štićene ličnosti, a istovremeno bio šef kriminalne organizacije. Zar je mguće da organi koji su služili za otkirvanje njegovih navodnih nepočinstava tada za njih nisu znali. To je prosto nemoguće, nelogično. Tim pitanjem se na kontroli optužnice, pored ostalog, Zoran Lazović bavio - kaže Jovanović.
Tokom kontrole optužnice Milivoje Katnić je optužio tužioca Šoškića da je mijenjao i brisao skaj prepisku između Ljuba Milovića, Radoja Zvicera i Petra Lazovića, te da je vadio „ono što mu odgovara iz poruka“ a one koje idu u prilog njegovoj odbrani krio.
- Nelogično je da imate konverzaciju dvije osobe, a da se prikazuju poruke samo jedne. Nema povratne reakcije. Određeni nedostaci postije i u vremenskom periodu kada su poruke poslate. Nasuprot svoj toj skaj komunikaciji koja služi da zamaskira nedostatak pravih dokaza, postoje konkretni dokazi, iskazi svjedoka koje je tužilac pozvao i saslušavao u prethodnom postupku. U prvom redu saslušana je tužiteljka Sanja Jovićević koja je pojasnila dio koji se odnosi na odluku o ukidanju zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Jovićević je rekla da je odluku donijela samostalno, bez pritiska, na osnovu slobodnog tužilačkog uvjerenja. Dakle, niti je bila obmanuta, niti je od nje nešto traženo, niti je bila pod pritiskom, već je cijenila sve dokaze koji sada egzistiraju u spisima predmeta. Donijela je odluku da se Zoran Lazović ne goni, a ta odluka je bila predmet provjere i ta krivična prijava je u cjelosti odbačena - podsjeća Jovanović.
Pretpostavka nevinosti
Izjava posalnika Demokrata Borisa Bogdanovića da je jedan od onih koji nikada nije poštovao prezumpciju nevinosti bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, došla je u trenutku dok je kontrola optužnice trajala.
- Izjava Borisa Bogdanovića je potvrda svega onoga što je Zoran Lazović juče rekao o optužnici, da je politički montiran proces. Kada dovedete u korelaciju izjavu Bogdanovića i on na što je ukazivao Zoran Lazović u sudnici, jedini komentar bi bio – pametnom dosta. Mislim da treba povesti računa budući da je riječ o ustavnoj kategoriji prava i razmisliti da se kršenje ovog pravila sankcioniše. Očigledno je da političari nisu sazreli dovoljno da poštuju zakone države koju predstavljaju na unutrašnjem ili spoljnom planu - zaključio je Jovanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRFbGYT-It1E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Jovanović: Izjava Borisa Bogdanovića potvrda da je posrijedi politički montiran proces

Kremlj je potvrdio da će se održati telefonski razgovor između Vladimira Putina i Donalda Trampa.
- Razgovor se priprema- izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prema navodima ruskih novinskih agencija.
Trump je ranije danas na platformi Truth Social objavio da će u ponedjeljak telefonski razgovarati s Putinom. A nakon toga i sa Zelenskim.
<h3>"Nadam se da će dan biti produktivan"</h3>
- Predmet razgovora će biti zaustavljanje krvoprolića u kojem stradava u prosjeku 5000 ruskih i ukrajinskih vojnika nedjeljno, ali i trgovina- napisao je Tramp na svojoj mreži Truth Social.
Dodao je da će nakon toga razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i određenim članicama NATO-a.
- Nadam se da će to biti produktivan dan, da će doći do primirja i da će ovaj nasilni rat, rat koji nikada nije trebao izbiti, završiti- napisao je Tramp.
<h3>Razgovarali Rubio i Lavrov</h3>
Uoči razgovora između Trumpa i Putina, američki državni sekretar Marko Rubio razgovarao je s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovim, saopštio je Stejt Dipartment.
Rubio je pozdravio razmjenu ratnih zarobljenika koja je dogovorena na pregovorima između Rusije i Ukrajine u Turskoj, rekla je portparolka ministarstva.
Državni sekretar takođe je ponovio poziv Trampa za trenutnim primirjem i okončanjem nasilja u ruskom ratu u Ukrajini, navodi se u saopštenju.

Kremlj potvrdio: Pripreme za razgovor Putina i Trampa su u toku

U Nišu su večeras, tokom i nakon Svenarodnog sabora, u organizaciji Srpske napredne stranke, napadnuti ekipa Televizije Nova- novinarka Ivana Marković i snimatelj Dejan Marković, kao i novinarka Južnih vesti Tamara Radovanović. 
 
Ivana Marković kaže da su ih napala dvojica nepoznatih muškaraca oko 18 časova u centru grada, izvan metalne ograde kojom je Trg kralja Milana, gdje se održavao centralni događaj Sabora, „odvojen“ za posjetioce skupa.
&nbsp;Muškarci su ih fizički gurali, vređali, vikali na megafonu.
- Jedan od njih mi je rekao: ‘marš odavde’, gurajući me, ali sam ja odbila da odem jer smo bili na javnoj površini i pitala ga ko je on. Drugi je snimatelju Dejanu vikao da je ‘ustaša’. Zvala sam policiju da prijavim napad, ali je u blizini bio jedan policijac, kome smo mahali, a on nas srećom vidio, i odveo do Foruma u Obrenovićevoj, kako bismo produžili na studentski protest- kaže Ivana Marković za Danas.
&nbsp;Ona dodaje da je veliki problem što novinari nezavisnih medija nisu mogli da uđu na ograđenu lokaciju na Trgu na kojoj se održava Sabor, pošto su novinarske akreditacije, na kojima je inače pisalo „Srbija ne smije da stane“, dobili samo oni koji rade u &nbsp;prorežimskim kućama.
Južne vesti su, takođe, na svom nalogu na društvenoj mreži Iks objavile snimak na kome se vidi kako je jedan od okupljenih građana gura ruku i pokušava da novinarki Radovanović pomjeri mobilni telefon, kojim je snimala odlazak pristalica SNS posle Svenarodnog sabora.
&nbsp;Udruženje novinara Srbije je ranije danas protestovalo zbog privođenja dopisnika australijskog radija SBS Nikole Doderovića, dok je izvještavao sa mitinga Pokreta za narod i državu na Trgu kralja Milana.
U Nišu je danas održan centralni skup Svenarodnog sabora, u organizaciji aktuelne vlasti, na kojem je govorio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Istovremeno je na Trgu kralja Aleksandra, nekoliko stotina metara dalje, organizovan studentski protest „Izbori(mo) se“, na kojem je zahtijevano raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
&nbsp;

Niš: Napadnuti ekipa Televizije Nova i novinarka Južnih vesti

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je večeras na mitingu u Nišu poručio studentima da ga "ne zanimaju njihovi zahtjevi" i da je to "gotova priča", a studenti su njemu odgovorili da mu je izjava smiješna, te da ništa nije gotovo.
Vučić je u Nišu rekao da "od sada sluša samo narod", ali i da je spreman da svojim politčkim protivnicima "pruži ruku" i ponovo ih pozove na razgovor, kako bi se problemi i razlike rješavali u institucijama, a ne na ulici.
Pored mitinga valsti, u Srbiji su danas održavna dva velika studentska protesta - u Nišu i Subotici.
Reporterka N1 razgovarala je sa studentima u Nišu i pitala ih je kakva je njihova reakcija na Vučićevu izjavu, na što su oni rekli da ne odustaju do ispunjenja svojih zahtjeva. Ključna poruka sa protesta u Nišu je bila upravo raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.&nbsp;
Takođe, reporterka N1 razgovarala je sa studentima koji su se okupili u Subotici, gdje je mnogo njih reklo da im je Vučićeva izjava smiješna, da se pravi glup i slijep i da "ništa nije završeno".

Studenti poručili Vučiću da mu je izjava smiješna i da ništa nije završeno

Na današnju objavu potpredsjednika Demokratske partije socijalista Jevta Erakovića, koji je kazao da je današnji pokušaj ubistva u centru Podgorice još &nbsp;jedna potvrda da se građani sa ovakvim sektorom bezbjednosti ne mogu osjećati sigurno i spokojno i postavio pitanje odgovornosti nadležnih u sistemu bezbjednosti, reagovali su iz Demokratske Crne Gore.
U saopštenju iz te partije, pored ostalog, navode da poslanik Eraković svakako nije neznaven čovjek.
- On dobro zna kao što zna i cijela Crna Gora, da je sve ovo što se dešava i što se dešavalo proteklih decenija u Crnoj Gori isključiva posljedica politike njegove partije i činjenice da su komandovanje bezbjednosnim sektorom prepustili nikom drugom do najvećim kriminalcima na Balkanu- ocjenjuju Demokrate.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ferakovic-sta-je-potrebno-da-se-desi-da-bi-neko-iz-ovog-sistema-preuzeo-odgovornost-i-podnio-ostavku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na čelu bezbjednosnog sektora u Crnoj Gori su kadrovi Demokrata. Naime, lider ove partije Aleksa Bečić je potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, dok je njen visoki funkcioner Danilo Šaranović, ministar unutrašnjih poslova.
&nbsp;- Za razliku od Kanade, Njemačke, Švedske i brojnih drugih najrazvijenijih zemalja svijeta gdje vidimo vrlo često i teška krivična djela, i velike tragedije i zločine, ali nikad političko mešetarenje na tim pitanjima, kod nas svjedočimo potpuno suprotnom- navele su Demokrate.&nbsp;
Tvrde da je Crna Gora jedina zemlja u svijetu koja ima ovako licemjernu partiju kakva je DPS.
- Koja ne propušta niti jedan momenat za jeftino političarenje i mešetarenje na tim pitanjima, ali i jasan pokušaj odbrane kriminalnih struktura u Crnoj Gori- poručile su u saopštenju Demokrate.

Demokrate: Sve što se dešava i što se dešavalo posljedica je politike DPS-a

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: rociste