Aerodromi Crne Gore planiraju zapošljavanje oko 320 novih radnika, od čega 130 u Podgorici zbog otvaranja baze Wizz Air-a i uvođenja skoro 24-časovnog rada, te dodatnih 190 sezonskih radnika u Tivtu. U toku su višemilionska ulaganja u adaptaciju aerodromske infrastrukture, dok je za potpunu modernizaciju aerodroma Podgorica i Tivat, prema gruboj procjeni, potrebno od 250 do 300 miliona eura, ali to je samo okvir jer konačan odgovor na to pitanje možemo da dobijemo tek i samo nakon izrade master plana. Nakon rekordne 2025. godine, u kojoj je prvi put opsluženo više od tri miliona putnika, Aerodromi Crne Gore u 2026. ulaze s ambicijom daljeg rasta, uz oko 70 avio-linija iz Podgorice i 60 iz Tivta tokom ljetnje sezone. Sve ove podatke u intervjuu za Portal ETV saopštio je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, Roko Tolić. <h2>ADAPTACIJA AERODROMA</h2> PORTAL ETV: Da li su Aerodromi Crne Gore započeli adaptaciju aerodromske infrastrukture? Šta ta adaptacija konkretno podrazumijeva? TOLIĆ: Adaptacija je najjednostavniji oblik izvođenja radova i podrazumijeva minimalne intervencije, pa tako Aerodromi Crne Gore u ovom trenutku sprovode aktivnosti na rekonstrukciji postojećih objekata – onamogdje to izvodljivo. Međutim, a to sam isticao više puta, da bismo realizovali ozbiljne investicije, neophodno je da se uradi novi master plan razvoja Aerodroma Podgorica i Aerodroma Tivat kao i prateća planska dokumentacija. Podsjećam, postojeći master plan razvoja oba aerodroma je donijet 2011. godine i važi do 2030. godine. Međutim, imajući u vidu višegodišnji postupak u vezi sa koncesijom, razvoj je u statusu quo, ali mi - s obzirom na izuzetne rezultate koje smo ostvarili u jačanju avio-dostupnosti, moramo da prilagodimo infrastrukturu i, u ovoj situaciji, radimo ono što je sada moguće. Trenutne aktivnosti u vezi sa adaptacijom aerodromske infrastrukture su: AERODROM PODGORICA: <ul> <li>Izgradnja 10kV kablova za napajanje aerodroma;</li> <li>Izmiještanje rent-a-car agencija izvan terminala – da bismo dobili više prostora za putnike u javnoj zoni;</li> <li>Reorganizacija toka dolaska putnika, kako bi se postojeći prostor bolje iskoristio i dobio još jedan odlazni gejt;</li> <li>Dogradnja prostora za predukrcaj putnika;</li> <li>Proširenje terminala na sjever kako bismo obezbijedili još dva odlazna gejta;</li> <li>Promjena načina parkiranja aviona na platformi kako bi se broj parking pozicija za komercijalnu avijaciju povećao sa šest na osam.</li> </ul> AERODROM TIVAT: <ul> <li>Pomjeranje praga 14;</li> <li>Adaptacija dolazaka u Terminalu 1. </li> </ul> <h2>FINANSIRANJE ADAPTACIJA</h2> PORTAL ETV: Kolika finansijska sredstva su potrebna za te radove i iz kojih izvora bi se obezbijedilo finansiranje? TOLIĆ: Aerodromi Crne Gore realizovaće adaptacije od sopstvenih sredstava, a uz to nabavljamo dodatnu aerodromsku opremu i riječ je o višemilionskom ulaganju. <h2>ULOGA DRŽAVE U MODERNIZACIJI</h2> PORTAL ETV: Da li država u ovom trenutku može finansijski pomoći aerodromima i na koji način, posebno kada je riječ o potrebi proširenja kapaciteta, modernizacije i unapređenja infrastrukture? TOLIĆ: Aerodromima Crne Gore trenutno ne treba bilo kakva finansijska potpora – naprotiv, poznato je da mi našu dobit dijelimo sa državom koja je vlasnik kompanije. Međutim, oslanjamo se na Vladu i sva resorna ministarstva sa kojima imamo odličnu saradnju za ubrzanje birokratskih procedura tokom aktuelne adaptacije aerodromske infrastrukture. Dok modernizacija, kako sam već objasnio, može da uslijedi nakon izrade novog master plana koji će pokazati šta sve treba da radimo i koliko će to da košta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026013123010_159281c03c73d6d282f2292e29a33dcf4373300503f82a96c04d2e27356a3e11.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026013123010_159281c03c73d6d282f2292e29a33dcf4373300503f82a96c04d2e27356a3e11" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Avion "> </figure>  <h2>BROJ DESTINACIJA I RUTE</h2> PORTAL ETV: Do koliko destinacija će se tokom predstojeće ljetnje sezone letjeti sa aerodroma u Podgorici i Tivtu? TOLIĆ: Za Aerodrome Crne Gore, kao što Vam je poznato, prethodna, 2025. godina bila je rekordna – prvi put od osnivanja opslužili smo preko tri miliona putnika, a u 2026. godinu ušli smo s ambicijom da taj broj premašimo – kako po broju putnika, tako i po broju ruta. Shodno najavama, jer je u toku usaglašavanje reda letjenja sa avio-kompanijama, u Podgorici će tokom ljetnje sezone, koja u avijaciji počinje krajem marta i traje do kraja oktobra, biti aktivno oko 70 avio-linija, od čega je 16 novih, a u Tivtu oko 60 – od čega su tri nove. U Podgorici skrećemo pažnju na niz novih ruta poput Sicilije (Catania), Malmea, Bazela, Mastrihta, Hamburga, Kelna i niza drugih zanimljivih destinacija. S druge strane, u Tivtu izdvajamo dolazak španskog nacionalnog avio-prevoznika, Iberiju, koja otvara liniju za Madrid i premijerni dolazak giganta, British Airways-a koji će nas povezati sa premium i jednim od najznačajnijih svjetskih aerodroma, a to je London Heathrow. <h2>CJELGODIŠNJE LINJE</h2> PORTAL ETV: Koje destinacije smatrate neophodnim da budu obezbijeđene kao cjelogodišnje linije, a koje trenutno nijesu u toj kategoriji? TOLIĆ: Avio-dostupnost jedne destinacije tokom godine je u mnogome ogledalo interesovanja turista za tu zemlju. Crna Gora se, za sada, svijetu predstavila kao pretežno ljetnja turistička destinacija – što se ogleda u njenoj jakoj avio-povezanosti od marta do oktobra. Međutim, tokom zimskih mjeseci interesovanje stranaca za boravak u Crnoj Gori drastično pada i to se, jasno je, odražava i na broj cjelogodišnjih avio-linija. Međutim, mi vidimo svoju ulogu u procesu promjene temantre. Npr, niz novih ruta koje će ove godine otvoriti Wizz Air biće, kako je namjera, cjelogodišnje. I to je prilika naše privrede da se pokaže u punom svjetlu i da dokaže da Crna Gora ima šta da ponudi turistima 365 dana godišnje. Istovremeno, maksimalno afirmišemo odluku Skupštine i Vlade da podrži Ministarstvo saobraćaja koje je u crnogorsko zakonodavstvo uvelo PSO (Public Service Obligation) – letove od javnog interesa. Posebno je važno što će to biti, kako ste i sami poentirali, cjelogodišnje linije za koje ne postoji interesovanje (komercijalni interes) od strane bilo koje avio-kompanije da ih realizuje. Kao kolega, smatram da je to prostor da Air Montenegro, kao naš nacionalni avio-prevoznik, maksimalno „raširi krila”. To je prilika da dobijemo nove cjelogodišnje rute. <h2>NOVO ZAPOŠLJAVANJE</h2> PORTAL ETV: Da li će širenje kapaciteta i modernizacija aerodroma zahtijevati dodatnu radnu snagu? Ako da, koliko novih radnih mjesta bi moglo biti otvoreno i koliko je trenutno zaposlenih u Aerodromima Crne Gore? TOLIĆ: U Aerodromima Crne Gore ugovor na neodređeno vrijeme ima 838 zaposlenih. Sa ugovorima na određeno vrijeme je 175 ljudi. Kao što smo najavili, imajući u vidu otvaranje baze Wizz Air-a u Podgorici, što sa sobom donosi produženje radnog vremena koje će biti skoro 24-oročasovno i potrebu za uvođenjem treće smjene, uz preraspoređivanje trenutno zaposlenih u skladu sa licencama koje posjeduju, planom kadrova je predviđeno oko 130 mjesta, međutim, oglase ćemo raspisivati onom dinamikom koju bude zahtijevao proces rada – svakako, ne sve i ne odjednom. U Tivtu ćemo ove, kao i svake prethodne godine, imajući u vidu ekstremnu sezonalnost ovog našeg aerodroma, oglasiti, kako je planirano, 190 sezonskih radnih mjesta u operativi. Iskreno se nadam da ćemo, ako uspijemo da završimo sve neophodne formalnosti, ove oglase objaviti početkom februara. PORTAL ETV: U kakvom su stanju piste na oba crnogorska aerodroma? TOLIĆ: Avio-saobraćaj na Aerodromima Crne Gore obavlja se u skladu sa svim domaćim i međunarodnim sigurnosnim i tehničkim standardima. Sve operativne površine, uključujući poletno-sletne staze, se redovno održavaju uz kontinuirani nadzor Agencije za civilno vazduhoplovstvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026013123010_887cf8d8ef7158db199904d80436a1d3b5e205186deedab20f9b6f64d3748925.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026013123010_887cf8d8ef7158db199904d80436a1d3b5e205186deedab20f9b6f64d3748925" data-rendition-name="original" width="1068" height="1600" loading="lazy" alt="Avion"> </figure>  <h2>PARKING POZICIJE</h2> PORTAL ETV: Sa koliko parking pozicija za komercijalne vazduhoplove trenutno raspolažu aerodromi Podgorica, odnosno Tivat? Da li je taj broj dovoljan i koliki bi bio optimalan kapacitet? TOLIĆ: U Podgorici trenutno imamo šest ucrtanih parking pozicija što nije dovoljno za opsluživanje najavljenog saobraćaja tokom naredne ljetnje sezone. Umjesto širenja platforme, kako sam već naveo, brže rješenje je izmjena horizontalne signalizacije. Uz nabavku novu opreme za prevlačenje i izguravanje vazduhoplova (push back mašine), dobićemo prostor za još dvije parking pozicije. Aerodrom Tivat raspolaže sa sedam parking pozicija za komercijalne vazduhoplove, pa radimo na novom modelu kako bismo dosegli optimalan nivo od devet parking pozicija. Nezavisno od koncesije, prva odluka, u sveukupnom kontekstu koji ste postavili kroz niz racionalnih pitanja među kojima su, svakako, i širenje platformi ali i poletno-sletnih staza na oba aerodroma, na prvom mjestu treba da bude raspisivanje tendera upravo za master plan. To je sveobuhvatan dokument za čiju izradu mi nemamo interne kapacitete — ne samo u Crnoj Gori, nego ni mnogi ozbiljni aerodromi u svijetu. Izradu takvih planova rade specijalizovane firme i to nije ni malo jeftin proces. Ali je preduslov razvoja koji željno svi iščekujemo. <h2>PROCJENA POTPUNE RENOVACIJE</h2> PORTAL ETV: Koliko bi, prema Vašoj procjeni, u ovom trenutku bilo potrebno sredstava za potpunu renovaciju oba aerodroma kako bi funkcionisali u skladu sa potrebama i evropskim standardima? TOLIĆ: Nedavno sam saopštio ono što su, zaista, samo grube procjene i ta cifra se kreće u okvirno rasponu od 250 - 300 miliona eura, ali to je, i ovoga puta naglašavam - samo okvir jer konačan odgovor na to pitanje možemo da dobijemo tek i samo nakon izrade master plana. Sve drugo su odokativne računice. <h2>SARADNJA SA VLADOM</h2> PORTAL ETV: Da li ste se obraćali Vladi Crne Gore za podršku? Ako jeste, kakvu konkretno podršku ste tražili i kakav je bio odgovor? TOLIĆ: Aerodromi Crne Gore održavaju redovnu i profesionalnu komunikaciju sa predstavnicima Vlade, djelujući u duhu dobre saradnje između subjekta i njegovog osnivača. Naš odnos je zasnovan na uzajamnom informisanju i rješavanju pitanja od značaja za funkcionisanje kompanije. U tom kontekstu, zahtjevi za adaptacije infrastrukture upućuju se Vladi na saglasnost, čime se direktno poštuju statutarna ovlašćenja koja ona ima kao osnivač. Ovakav pristup omogućava da se svi procesi odvijaju u okviru zakonskih procedura, osiguravajući transparentnost i profesionalno upravljanje državnim resursima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026013123014_1ae2b16df023642eb5e68395b11e9d130ecb2d5a0899e7d74ba22f600a66bf9b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026013123014_1ae2b16df023642eb5e68395b11e9d130ecb2d5a0899e7d74ba22f600a66bf9b" data-rendition-name="original" width="5710" height="3743" loading="lazy" alt="Roko Tolić"> </figure>

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tolić: Zaposlićemo 130 radnika zbog baze Wizz Air-a u Podgorici, gruba procjena renoviranja oba aerodroma je 250 - 300 miliona eura

U Podgorici će tokom ljetnje sezone, koja u avijaciji počinje krajem marta i traje do kraja oktobra, biti aktivno oko 70 avio-linija, od čega je 16 novih, dok će u Tivtu biti oko 60 linija, od čega su tri nove, kazao je za Portal ETV izvršni direktor ACG, Roko Tolić.
U Podgorici ističu niz novih ruta, poput Sicilije (Katanija), Malmea, Bazela, Mastrihta, Hamburga, Kelna i drugih zanimljivih destinacija. U Tivtu se posebno izdvajaju dolazak španskog nacionalnog avio-prevoznika Iberije, koja otvara liniju za Madrid, i premijerni dolazak Britiš Eirvejsa (Airways), koji će povezati Tivat sa London Hitrouom (Heathrow), jednim od najznačajnijih svjetskih aerodroma.
Treća nova linija je Amsterdam (TUI Fly).
- Za Aerodrome Crne Gore, kao što vam je poznato, prethodna, 2025. godina bila je rekordna – prvi put od osnivanja opslužili smo preko tri miliona putnika. U 2026. godinu ulazimo s ambicijom da taj broj premašimo – kako po broju putnika, tako i po broju ruta - kazao je Tolić

Novih 16 avio-destinacija iz Podgorice, tri iz Tivta: Katanija, Malme, Keln, Madrid, London-Hitrou…

Aerodromi Crne Gore (ACG) su prošlu godinu završili uspješno i sa rekordnim brojem putnika, saopštio je izvršni direktor kompanije, Roko Tolić, poručujući da treba hitno početi adaptaciju aerodromske infrastrukture, zbog pojačanog prometa koji se očekuje ove godine.
Tolić je u intervjuu agenciji Mina-business kazao da je kompanija već uputila na saglasnost investicioni plan, posebno u kontekstu opreme.
„Želim da se nastavi taj jedan dobar trend promptnosti donošenja odluka od Vlade i da nas podrže u tome da na vrijeme, već početkom ove godine, objavimo tendere, kako bi nam proizvođači opreme dopremili sve ono što je potrebno da na jedan siguran, efekasan i primjeren način dočekamo taj veliki promet koji nas u ovoj godini očekuje, kudikamo i veći nego u prošloj rekordnoj“, rekao je Tolić u intervjuu agenciji Mina-business.
On je naveo da su u kompaniji zadovoljni ostvarenim rezultatima u prošloj godini. Kroz crnogorske aerodrome je prvi put u istoriji prošlo preko tri miliona putnika, a ostvareno je gotovo 49 miliona eura avijacijskih prihoda i skoro 17 miliona eura operativnog profita.
„Tako da možemo reći da je godina koju ispraćamo vrlo optimistična i stavlja visoke standarde za ono što je ispred nas“, dodao je Tolić.
On je poručio da su dobri rezultati ostvareni na aerodromskoj infrastrukturi koja je davno prevaziđena i koja je projektovana za značajno manji broj putnika.
„Ne treba zatvarati oči nad prijekom potrebom da se adaptiraju kapaciteti, odnosno da se povećaju i modernizuju. Period u kojem aerodromi gotovo dvije decenije čekaju na svoju sljedeću razvojnu fazu, je isuviše dug. Puno vremena je izgubljeno, ali hajde da budemo optimisti i da donesemo odluku o smjeru u kojem aerodromi treba da se kreću“, naglasio je Tolić.
On je naveo da je Aerodrom Tivat ostvario izvanredne rezultate u nimalo lakim uslovima i da je doživio možda najveću metamorfozu od svih vazdušnih luka u okruženju.
Iako je tržište Rusije, Ukrajine i Bjelorusije bilo otkazano zbog geopolitičkih okolnosti, u ACG, kako je rekao Tolić, nijesu sjedjeli skrštenih ruku.
„Nacionalni prevoznik Velike Britanije, British Airways, i jedan od najvećih ne samo aviacijskih, nego uopšte privrednih brendova u svijetu, nam dolazi ovog ljeta. Imamo i nacionalnog privoznika Španije, Iberiju, kao i dodatne pojačane nalete s brojnih britanskih odredišta, punih sedam mjeseci letjenja, od kraja trećeg do kraja desetog mjeseca“, precizirao je Tolić.
Takođe, avio-kompanija TUI fly Netherlands otvara liniju Amsterdam-Tivat u maju ove godine.
„To je još jedno vrlo važno odredište, jedan veliki aerodrom, jedna važna zemlja, jedno važno tržište u našem portfoliju“, rekao ne Tolić.
Kada su u pitanju avio-linije, Tolić je saopštio da ih je iz Podgorice oko 70, a iz Tivta 60.
„Na tome ne mislimo stati. Mi smo vrlo ambiciozni i otvoreni da čujemo bilo koji predlog gdje bismo mogli usmjeriti svoje djelovanje i gdje bismo mogli potražiti partnera“, naveo je Tolić.
On je dodao da su u ACG primijetili da građani nijesu prepoznali da neka odredišta, na koja će se letjeti, zapravo pokrivaju više gradova.
„Pozivam ih da otvore svoje atlase i da vide gdje je taj Malme i Baden-Baden, da vide kako se dolazi u Belgiju i Holandiju i kako se pokriva Danska. Takođe da pogledaju koji su to prevoznici, što one nude, da li je moguće kroz kupovinu jedne karte, uz kratko zadržavanje na jednom aerodromu, doći u sasvim drugi dio, ne samo zemlje, nego i drugih zemalja“, rekao je Tolić.
Niskotarifni avio-prevoznik, Wizz Air, će u martu otvoriti bazu u Podgorici, sa linijama koje će glavni grad povezati sa ključnim evropskim gradovima.
Tolić smatra da će u tom dijelu biti puno izazova, napominjući da Wizz Air dolazi sa dva velika aviona, velikim brojem putnika i velikim brojem rotacija i da se trenutno usaglašava red letjenja.
„Želje i jedne i druge strane su istovjetne, svako tu želi najbolje po putnika, a ja bih zaista htio da mi što prije adaptiramo infrastrukturu na način da možemo povećati i frekvencije i eventualno dodati i treći njihov avion“, rekao je Tolić i dodao da pored Wizz Air-a imaju i druge zainteresovane prevoznike.
Tolić je, govoreći o planovima kompanije u narednom periodu, kazao da je tu najbitniji osjećaj da je Crna Gora sve povezanija sa svijetom i da to prati njen put u Evropsku uniju (EU).
„To nas stavlja u fokus brojnih tržišta koja da sada nijesmo imali orijentisane prema nama i bila bi prava šteta ne iskoristiti tu veliku priliku. Mi se sada okrećemo onim dijelovima Evrope, pa i svijeta, za koje imamo signal da bi imalo potencijala za letjenje prema nama, pa ćemo vrlo brzo otvoriti još neka odredišta koja će biti interesantna građanima, ali ne zaboravimo da moramo podržati i privredu“, zaključio je Tolić

Portal ETV

Tolić: Što prije početi adaptaciju aerodromske infrastrukture, Crna Gora sve povezanija sa svijetom

Aerodromi Crne Gore u narednoj godini planiraju snažno širenje mreže destinacija, uz rast kapaciteta i interesovanje za nove avio-linije, među kojima se posebno izdvaja mogućnost uspostavljanja linije prema Antaliji.&nbsp;
Kako je za Bankar saopštio izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić, Podgorica i Tivat ulaze u sezonu sa rekordnim brojem linija i znatno većim potencijalom za dalji rast.
- U Podgorici će biti gotovo 70 linija, 70 odredišta, a u Tivtu 60 – jedan dosta širok raspon, ali i velike mogućnosti - rekao je Tolić.
Naglašava da Aerodromi žele aktivnije da uključe javnost i privredu u planiranje novih letova.&nbsp;
- Mi bismo nekako željeli da čujemo i oslušnemo šta misle i javnost i privreda i mogu li nam oni negdje pokazati gdje imaju partnere, gdje ima smisla za letjenje - naveo je Tolić.
Prema njegovim riječima, rast kapaciteta nacionalnog avio-prevoznika i dolazak novih baziranih prevoznika otvaraju prostor za dalju ekspanziju. -
- Ova mogućnost, gdje nam nacionalni prevoznik raste u svom kapacitetu, gdje nam dolazi novi bazirani prevoznik, gdje nam dolaze novi kapaciteti i nove mogućnosti - rekao je Tolić.
Direktor Aerodroma Crne Gore ističe da je ključ u stvaranju ambijenta koji će motivisati avio-kompanije da dodatno povećavaju broj aviona i linija.&nbsp;
- Ukoliko se pokažemo kao prosperitetno okruženje, onda će oni dodati i treći avion, i četvrti avion, i onoliko zapravo kapaciteta koliko mi ovdje možemo opslužiti, a za koliko možemo naći dovoljno dobrih argumenata da se preduzme letjenje - kazao je Tolić.
Naglašava da se Aerodromi više ne žele oslanjati isključivo na sopstvene procjene, već na stvarne potrebe tržišta.
- A mi želimo da čujemo gdje bi ljudi željeli ići i gdje postoji opravdanost da to bude - poručio je Tolić.
Među novinama za narednu godinu, najavio je uvođenje pojedinih „premijum linija“, uključujući London Hitrou i Amsterdam, kao i jačanje saobraćaja prema Španiji. Ipak, posebnu pažnju privlači najava nove destinacije iz Turske.
- Ako nešto možemo malo ekskluzivno, što se nadam da će se realizovati, jer znam da je upravo ovih dana Ministarstvo dalo svoju saglasnost, s obzirom na to da je riječ o odredištu izvan Evropske unije, izvan Jedinstvenog evropskog neba – još jedna destinacija u Turskoj -rekao je Tolić.&nbsp;
On je dodao da postoji interesovanje da se pokrene letjenje upravo prema Antaliji.&nbsp;
- Mogućnost da jedan prevoznik pokrene letjenje prema Antaliji, što smatram da će biti interesantno i za naše građane, ali i za one koji bi dolazili iz Antalije prema nama - ističe Tolić.
Govoreći o aktuelnim izazovima, ukazao je i na pitanje viznog režima i njegovog uticaja na avio-saobraćaj.&nbsp;
- Nadam se da će biti prevaziđena ova trenutno nezgodna situacija sa brzim uvođenjem viza, da ćemo se adaptirati ukoliko one i budu morale ostati, te da će biti izdavane na što brži i efikasniji način - rekao je Tolić.
Posebno je istakao značaj velikih avio-partnera za Crnu Goru.&nbsp;
- Turkish Airlines nam je izuzetno važan i jedan od naših najvećih partnera, ali je trenutno prinuđen da smanjuje svoj kapacitet - kazao je Tolić.
Očekuje da će se kapaciteti ponovo povećati.&nbsp;
- Mi želimo da se oni vrate u punom obimu i da rastu još više. To je jedna od stvari na kojima ćemo raditi u 2026. godini - poručio je Tolić.

Tolić: Uskoro letovi iz Crne Gore prema Antaliji

Tekuća 2025. godina je rekordna za Aerodrome Crne Gore i po broju opsluženih putnika i po finansijskom poslovanju. Prema posljednjim projekcijama, avijacijski prihodi iznose skoro 49 miliona eura, dok je operativna dobit oko 17 miliona eura. To 2025. godinu čini najboljom u operativnom rezultatu u dosadašnjem poslovanju Aerodroma Crne Gore - istakao je izvršni direktor ACG Roko Tolić na konferenciji „Novi dani boljeg turizma“ koja se održava u Budvi.
Dodatno, Tolić je istakao da će i za ovu, 2025. godinu ACG izdvojiti i najveću sumu za Podsticajnu šemu - odnosno popuste za avio-kompanije koje saobraćaju ka Crnoj Gori i to u iznosu od preko 13 miliona eura.
&nbsp;To je jedan od motiva avio-kompanijama da otvaraju nove avio-linije, da šire mrežu, da rastu u broju u rotacija i broju putnika.
Podsjećaju u saopštenju da su, prvi put od osnivanja ACG, u jednoj godini opslužili više od tri miliona putnika.
Inače, Aerodromi Crne Gore će, uoči otvaranja baze Wizz Air-a, u narednih mjesec-mjesec i po raspisati oglas za zapošljavanje 130 ljudi na pozicijama u operativnim službama Aerodroma Podgorica. Riječ je o konkursu za poslove zemaljskih stjuardesa/stjuarta, transportnih radnika, higijeničara itd.
- Aerodrom Podgorica će tokom naredne ljetnje sezone, koja u avijaciji počinje krajem marta i traje do kraja oktobra, biti povezan sa oko 70 destinacija, a Aerodrom Tivat sa oko 60 - istaknuto je u saopštenju.

Tolić: Avijacijski prihodi 49 miliona eura

Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić saopštio je da je ta kompanija zainteresovana za kupovinu imovine kompanije u stečaju Vektra aviation- Tolić je, na konferenciji za medije, kazao da je ova godina bila jedna od najintenzivnijih u istoriji Aerodroma, uz rekordan broj putnika, ključne nove avio-linije i povećane zahtjeve prema infrastrukturi i zaposlenima. Tokom konferencije za medije Tolić je govorio o rezultatima, izazovima, planovima i strateškim projektima koji će obilježiti naredni period. Uprkos ograničenjima, Aerodromi očekuju da po prvi put u istoriji pređu prag od tri miliona putnika. - Naši radnici do sada su otpremili rekordan broj putnika, i dalje stojimo pri svome uvjerenju, pri svome obećanju da ćemo po prvi put u istoriji Aerodroma Crna Gore dostići za nas važnu brojku od tri miliona putnika - rekao je Tolić, naglašavajući da je riječ o simboličnom i operativnom dometu sistema projektovanog za daleko manji obim saobraćaja. Jedna od centralnih tema obraćanja bilo je uvođenje linije British Airwaysa ka Tivtu od naredne sezone. Tolić je istakao da se radi o ogromnom iskoraku za crnogorsku avio-povezanost i jasnom signalu da međunarodni tržišni lideri prepoznaju potencijal crnogorske obale. Prema njegovim riječima, British Airways je kroz pregovore jasno stavio do znanja da u Crnoj Gori prepoznaje premium turistički proizvod.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121121120_5266c045595a6712e6083137e12cec453701807cd2fe75f3d108f0db5fbf9e0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121121120_5266c045595a6712e6083137e12cec453701807cd2fe75f3d108f0db5fbf9e0e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Roko Tolić"> </figure>  - Uz sav fokus na niskotarifne prevoznike, uz veliki uspjeh ugovaranja baze za Wiz Air u Podgorici, odvijalo se dosta pregovora sa relevantnim prevoznicima gdje British Airways dolazi kao kruna sa tri sedmična leta već od maja sljedećeg godine do kraja mjeseca septembra i jedan veliki ukaz poštovanja, jer British Airways nije samo jedan od najsnažnijih svjetskih brendova i premium prevoznik, nego je to pokazatelj povjerenja u Crnu Goru, on je i svojevrsni investitorski impuls, ali naravno, pred nas postavlja dosta težak zadatak da ti premium putnici kad slete u Tivat mogu imati aerodromsku uslugu dostojnu renomea takvog prevoznika, jer to je nešto što će njihovi putnici tražiti. Meni je poznato kroz pregovore sa British Airwaysom da jedan od ključnih razloga njihovog dolaska jeste da je Crna Gora prepoznata kao premium destinacija, da ona ima relevantne hotelske kapacitete, da ima sjajnu ponudu, da ima predivnu prirodu i da će britanski turisti iz onog najvišeg segmenta vrlo rado u nju dolaziti - kazao je Tolić. <h2>Širenje kapaciteta</h2> Jedan od ključnih segmenata Tolićevog obraćanja odnosio se na stanje infrastrukture u Podgorici i Tivtu. Aerodromske zgrade, oprema i manevarske površine projektovane su za daleko manji promet. - Brojke koje sada ostvarujemo višestruko nadmašuju ono zašto su ovi aerodromi projektovani - rekao je, ističući da sistem trenutno počiva na „entuzijazmu zaposlenih i razumijevanju putnika“. Zbog toga je, prema njegovim riječima, hitno potrebna adaptacija terminala, proširenje kapaciteta i modernizacija opreme.&nbsp; - Vrijeme je da krenemo u žustriju, dinamičniju adaptaciju terminala i manevarskih površina - naglasio je on. U tom kontekstu, izvršni direktor Aerodroma je najavio zainteresovanost da se otkupi dio imovine kompanije Vektra Aviation u vlasništvu biznismena Dragana Brkovića, a koja se zbog stečaja prodaje na tenderu. Kako je rekao, radi se o preko tri hiljade kvadrata prostora i hangaru koji bi se prema njegovim riječima mogao adaptirati i biti pretvoren u još jedan terminal, s obzirom na to da se nalazi u neposrednoj blizini gejtova Aerodroma ili bi mogao biti iskorišten kao hangar za smještaj aviona kompanija, kao što je Wizz Air koji je najavio otvaranje baze na Aerodromima. Zemlja na kojoj se nalaze objekti kompanije Vektra Aviation je u državnom vlasništvu, a trenutna cijena koju je oglasio stečajni upravnik procjenjuje se na 5,1 miliona eura. - Procedura se ogleda u činjenici da taj naš interes ide kroz ministarstvo saobraćaja koje će, vjerujem, dati relevantnu informaciju svim nadležnim tijelima i svim nadležnim ministarstvima da bi na kraju to došlo na Vladu, ja se nadam u što bržem postupku. Zašto taj terminal? To je najbrža mogućnost da dobijemo još jedan kapacitet koji će nam olakšati da opslužimo sav promet koji ćemo imati već u narednoj sezoni - kazao je Tolić. <h2>Ako ne dođe do koncesije, Aerodromima potrebno preko 250 miliona&nbsp;</h2> Odgovarajući na pitanje novinara u vezi sa davanjem pod koncesiju, Tolić je ponovio, kako je kazao, raniji stav da ako se nešto pozajmljuje, to mora biti vraćeno u boljem stanju nego što je bilo.&nbsp; - Ako se to desi uslijediće brza injekcija privatnog kapitala koja neće biti limitirana svim onim čime mi jesmo. Jer mi bismo bili puno brži u donošenju i implementaciji odluka vezanih za infrastrukturu. Mi blisko sarađujemo sa privrednim sektorom koji traži funkcionalne aerodrome. Grade se novi kapaciteti, crnogorski turizam raste, prepoznatljivost zemlje je veća,. Hoćemo li mi moći pratiti taj tempo? Hoćemo uz ogromnu pomoć crnogorske Vlade. Dakle, ako me pitate jesam li protiv koncesija - nisam, ako se mogu odraditi procesi adaptacije i proširenja - kazao je Tolić. Na pitanje kolika sredstva bi bila potrebna za proširenje kapaciteta aerodroma u Podgorici i Tivtu, Tolić je kazao da bi prije svega bilo potrebno izraditi konkretan master plan - dokument koji bi na ozbiljan način odredio pravce razvoja, kako je to standard u svijetu avijacije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121121120_db8ed966d3d0d69ad60b270824734c6f692735565dd90a8db6f16e6b49f18af7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251121121120_db8ed966d3d0d69ad60b270824734c6f692735565dd90a8db6f16e6b49f18af7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Roko Tolić"> </figure>  - Po grubim procjenama, riječ je o iznosu od oko 250 do 300 miliona eura. U Tivtu je prostor izuzetno ograničen. Kada je riječ o izvorima finansiranja, oni su kombinovani. Izvori su, prije svega, vlastita sredstva i nastavak profitabilnog poslovanja. Mi vodimo računa o svakom detalju — lijepo je zapošljavati, ali sve se mora računati. Ljudski rad ne tretiramo kao trošak, već kao ulaganje neophodno da bismo ostvarivali sav ovaj promet, ali pritom moramo biti umjereni i obzirni. Dakle, izvori su vlastita sredstva, poslovne banke i evropska sredstva. Ponavljam, vjerujemo da će Crna Gora imati priliku da već od 2028, kada se donosi novi evropski budžet, nominuje svoje glavne projekte. To bi bio logičan slijed. Međutim, treba naglasiti da je to administrativno izuzetno mnogo posla, i da se sa konkretnim koracima realno može krenuti tek oko 2028. godine - kazao je Tolić. Zbog toga bi, ističe on, prva odluka trebalo da bude tender za izradu novog master plana.&nbsp; - To je sveobuhvatan dokument za čiju izradu mi nemamo interne kapacitete — ne samo u Crnoj Gori, nego ni mnogi ozbiljni aerodromi. Izradu takvih planova rade specijalizovane firme i to nije ni malo jeftin proces - kazao je Tolić. Tolić kaže da bi fokus trebalo usmjeriti na oba aerodroma, kako bi postali potpuno funkcionalni i operativni. <h2>Podgorica mora postati 24/7 aerodrom</h2> Rast obima posla nameće i reorganizaciju radnog vremena i zapošljavanje dodatnog kadra. Tolić kaže da Podgorica, kao glavni aerodrom zemlje i buduće članice EU, mora raditi 24 sata dnevno, sedam dana u nedjelji. - Aerodrom Podgorica kao aerodrom glavnog grada, središta buduće članice Evropske unije, zavrjeđuje biti na listi onih aerodroma koji rade 24 sata, 7 dana dnevno. I to je naš cilj i mi smo već aktivni u iznalaženju dodatnog kadra. Ono što je sada stanje je da ljudi rade prekovremenom i mi to, naravno, adekvatno plaćamo, ali nije uvijek stvar novca, nego je stvar ljudskih mogućnosti da toliko sati se radi prekovremena, to jednostavno nije moguće, mi ćemo morati ići na treću smjenu - rekao je Tolić.

Tolić: Plan kupovina imovine Vektra Aviation, početna cijena 5,1 milion eura

Ovo je istorijski trenutak za Aerodrome Crne Gore i za Crnu Goru u cjelini – možda i nije pretjerano reći da je ovo prekretnica - poručio je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić, povodom odluke mađarske loukost kompanije Wizz Air da upravo Crnu Goru izabere za svoju novu bazu. Ovaj potez, kako Tolić ističe za Pobjedu, otvara novo poglavlje u razvoju domaće avijacije i pozicionira Podgoricu kao važnu tačku na evropskoj mapi.
Sa 14 novih linija ka ključnim destinacijama i milion dodatnih sjedišta godišnje, Crna Gora dobija priliku da postane istinska city break destinacija i da osigura cjelogodišnju povezanost sa Evropom, uz otvaranje stotina radnih mjesta i jačanje turističkog i ekonomskog prometa.
<h3>Rekordi</h3>
- Možda i nije pretjerano reći da je ovo prekretnica, jer iako se u ovu zemlju dugo leti, Crna Gora je možda bila nedovoljno zastupljena i otkrivena u tom kontekstu. Ovo će, međutim, biti sjajan alat da se avio-povezanost podigne na nivo kakav do sada nijesmo imali. Posebno nas raduje što se sve to dešava u godini kada ostvarujemo rekordne rezultate, nadovezujući se na prethodnu, koja je bila najbolja u istoriji crnogorske avijacije - kazao je Tolić Pobjedi.
Napomenuo je i da Aerodrom Tivat ostvaruje rekordnu godinu, uspijevajući da nadomjesti promet koji je nekada činilo čak 65 odsto tržišta.
- Ponekad je potrebno 14 pregovora da bi se ostvarilo 14 odredišta. A ovdje imamo jednog partnera koji svoju mrežu širi snažno i strateški, promovišući Crnu Goru i Aerodrome Crne Gore kao svoje ključne partnere. I to nijesu jedine dobre vijesti. Tradicionalni prevoznici, takozvani legacy carriers, takođe povećavaju broj rotacija i sjedišta, leteći većim avionima. To su, zapravo, kičma svake avio-povezanosti, jer su to kompanije koje vas, već sa jednim presijedanjem, vode do svakog kutka svijeta. Ne bih da pravim šou ali ovo je zaista fantastična vijest. Četrnaest destinacija, a iza toga četrnaest mjeseci intenzivnih pregovora. Posebno mi je drago što sam čuo našu resornu ministarku, kojoj zahvaljujem na aktivnom učešću, jednako kao i premijeru Milojku Spajiću. To nije bilo simbolično učešće, već su na nekoliko ključnih sastanaka zaista odigrali važnu ulogu, dali podršku i povjerenje Aerodromima Crne Gore da će biti sposobni da iznesu ovako veliki iskorak u prometu - poručuje Tolić.
Naravno, kako je kazao sve počiva na entuzijazmu, vještini, profesionalizmu i predanosti zaposlenih u Aerodromima Crne Gore.
- Čeka nas veliki posao da obezbijedimo da ova baza zaživi u punom kapacitetu i da se stvore uslovi za njeno dalje širenje – i u broju linija i u obimu operacija - kazao je Tolić.
Na pitanje koliko će ovo uticati na putnike iz Crne Gore koji trenutno koriste druge aerodrome, posebno tiranski, Tolić odgovara:
- Vidite sami mrežu odredišta – među njima ima i onih koje konkurencija ne pokriva. Očekujem, ne samo da će naši građani više letjeti iz Crne Gore, već i da će se povećati broj dolazaka stranih putnika upravo zbog pažljivo odabranih linija. Vizz Air, kao partner koji je već dobro poznat, jasno je pokazao spremnost da osluškuje potrebe Crne Gore – bilo da se radi o dijaspori, privredi, ili novim tržištima. Dakle, spremni su da prilagođavaju svoje letove našim interesima, što je zapravo najvrednija poruka – to je suština i smisao jedne bazirane kompanije u Crnoj Gori - tvrdi Tolić.
Naglašava da letovi počinju već krajem marta, a pojedine linije biće uvedene u aprilu i maju.
- Najvažnije je što se radi o cjelogodišnjim linijama – to je najveći iskorak za Crnu Goru. Sada zaista niko više ne može reći da Crna Gora zavisi od sezone ili od tri ljetnja mjeseca. Nakon prošlogodišnjeg produženja sezone, kada smo letjeli punih sedam mjeseci, sada dobijamo i cjelogodišnje linije. To znači da glavni grad buduće članice Evropske unije postaje vidljiv na evropskoj mapi, a Podgorica dobija priliku da postane nova „city break“ destinacija koju Evropa tek treba da otkrije - kazao je Tolić.
Po njegovim riječima ovaj potez daje mogućnost i drugim avio-kompanijama da otvore bazu u Crnoj Gori.
- Naravno da postoje interesovanja. Ovo je snažan signal čitavoj avio-industriji. Drago nam je što je Vizz Air prvi prepoznao potencijal, ali nije jedini. Već imamo najave i drugih kompanija. Ne treba, međutim, zaboraviti značaj nacionalne aviokompanije, koja, po mom mišljenju, sada ima možda i najveću šansu, posebno nakon usvajanja Zakona o letovima od javnog interesa. Ne prejudiciram ništa, ali bilo bi logično da upravo nacionalni prevoznik obavlja najveći broj tih letova – kao što je slučaj u mnogim drugim zemljama - tvrdi Tolić.
Očekuje, ne samo da će naši građani više letjeti iz Crne Gore, već i da će se povećati broj dolazaka stranih putnika upravo zbog pažljivo odabranih linija.&nbsp;
- Wizz Air, kao partner koji je već dobro poznat, jasno je pokazao spremnost da osluškuje potrebe Crne Gore – bilo da se radi o dijaspori, privredi, ili novim tržištima. Dakle, spremni su da prilagođavaju svoje letove našim interesima, što je zapravo najvrednija poruka, to je suština i smisao jedne bazirane kompanije u Crnoj Gori – kazao je direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić.
Fokus razvoja
Očekuje dalji rast letova, kao i interesovanje drugih prevoznika koji već prepoznaju Crnu Goru kao fokus budućeg razvoja.
- To je sasvim realno – Crna Gora je danas jedna od najčešće pominjanih zemalja regiona. Ipak, ne treba se zanositi. Ovo jeste lijep signal i važna ceremonija, ali sada nas čeka veliki posao. Sve ove dobre rezultate postižemo u veoma zahtjevnim uslovima, koji nijesu na nivou onoga što bi jedna renomirana turistička destinacija trebalo da ima. Na to ne treba zatvarati oči. Čarobnog štapića nema. Kao što sam više puta rekao, nekoliko modernizacija preko noći neće riješiti sve. Ali ovo su veliki koraci i vrijeme je da se donesu ključne odluke o smjeru u kojem idemo, kako bismo mogli preduzeti i konkretne mjere - zaključuje Tolić.
Počevši od marta 2026. godine, Wizz Air će postupno stacionirati dva moderna vazduhoplova „airbus A321neo“ u Podgorici i pokrenuti 14 novih avio-linija koje povezuju glavni grad sa ključnim evropskim gradovima, uključujući Basel Mulhouse, Pariz, Baden Baden, Keln, Hamburg, Rim, Mastriht, Barselonu, Ljubljanu, Malmo, Gdanjsk, Poznan, Rzeszow i Vroclav.
Ova ekspanzija donosi jedan milion dodatnih sjedišta godišnje i pozicionira Podgoricu kao živu poveznicu sa Evropom. Ovim potezom, kako su naveli, Wizz Air učvršćuje svoju ulogu kao broj jedan avio-kompanija na Aerodromu Podgorica i približava se poziciji broj jedan avio-prevoznika u Crnoj Gori. Očekuje se da će se otvaranjem baze kreirati 80 direktnih i 700 indirektnih radnih mjesta, čime se podstiče lokalno zapošljavanje i jačaju turizam, trgovina i povezanost.
- Ovo je snažan signal čitavoj avio-industriji. Drago nam je što je Vizz Air prvi prepoznao potencijal, ali nije jedini. Već imamo najave i drugih kompanija. Ne treba, međutim, zaboraviti značaj nacionalne avio-kompanije, koja, po mom mišljenju, sada ima možda i najveću šansu, posebno nakon usvajanja Zakona o letovima od javnog interesa. Ne prejudiciram ništa, ali bilo bi logično da upravo nacionalni prevoznik obavlja najveći broj tih letova – kao što je slučaj u mnogim drugim zemljama - tvrdi direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić
<h3>Sindikat: Crnoj Gori nije potreban koncesionar za aerodrome</h3>
Crnoj Gori nije potreban koncesionar za aerodrome, nakon najave otvaranja baze Wizz Air-a u Podgorici, saopštio je predsjednik reprezentativnog sindikata podgoričkog aerodroma Slobodan Martinović.
On je kazao da je najava otvaranja baze Wizz Air-a u Podgorici i novih 14 linija ,,tema u svakom crnogorskom domu i vijest godine“.
- Aerodromi Crne Gore su na ovaj način, maltene, ,,dali otkaz“ svakom mogućem koncesionaru. Nadamo se da će i Vlada i tenderska komisija čuti i razumjeti tu poruku. Jer, znamo da je koncesionar = (jednako) gašenje svih niskobudžetnih linija. To u ovoj zemlji, nakon najave otvaranja baze Wizz-a u Podgorici, niko ne smije dozvoliti - naveo je Martinović u saopštenju.
On je objasnio da samo ova jedna najava od jednog avio-prevoznika znači da se očekuje blizu milion putnika više.
- Naše kolege su dostojne tog zadatka. Radićemo ako bude potrebno i treću smjenu - rekao je Martinović.
Prema njegovim riječima, građani Crne Gore moraju da znaju da sve te avione i putnike neko mora profesionalno da dočeka i isprati.
- Mi želimo da cijela Crna Gora zna da mi to možemo - naglasio je Martinović.
Ovom menadžmentu, kako je saopštio, treba dati podršku da nastavi da razvija aviodostupnost.
On je rekao da su predstavnici sindikata tu i da čekaju fer dogovor u vezi sa statusom zaposlenih i uslovima rada, s obzirom na nove okolnosti koje znače mnogo više rada i truda.
- I pored toga što dajemo potpunu podršku menadžmentu, reprezentativni sindikat će budno pratiti poteze istog i ukazivati na eventualne odluke koje nijesu u interesu zaposlenih. Mi smo ključna komponenta u ostvarenju ovog velikog zajedničkog cilja - zaključio je Martinović.

Tolić: Prekretnica za Crnu Goru – Wizz Air donosi rekordnu povezanost i investicije

Niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air i predstavnici crnogorskih vlasti potpisali su memorandum o razumijevanju s ciljem jačanja saradnje i razvoja avio-saobraćaja u Crnoj Gori.
U ime Vlade Crne Gore memorandum su potpisali premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić, dok je u ime Wizz Aira potpis stavio izvršni direktor kompanije József Váradi.
Ovim dokumentom trasira se okvir za potencijalno širenje mreže letova i unapređenje dostupnosti Crne Gore kao turističke i investicione destinacije.
Wizz Air je ranije objavila da će svoju 36. bazu otvoriti u Podgorici, što predstavlja, kako su kazali značajan korak u daljem rastu u zemlji i prekretnicu u transformaciji za sektor vazdušnog saobraćaja i ekonomiju Crne Gore.
Vlada je juče, kako je saopšteno, u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, usvojila Informaciju o zaključivanju Memoranduma o razumijevanju (MOU) između države Crne Gore i avio kompanije Wizz Air Holdings plc s Predlogom memoranduma.

Potpisan memorandum o razumijevanju između Vlade Crne Gore i Wizz Air-a

Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) danas je podnijeta krivična prijava protiv predsjednice Odbora direktora Aerodroma Crne Gore Jelene Maraš i izvršnog direktora Roka Tolića zbog sumnje da su zloupotrijebili položaj vršenjem sistematskog pritiska i revanšizma prema predsjednici Nezavisnog sindikata Biljani Knežević.
U krivičnoj prijavi Knežević se navodi da je predsjednica Odbora direktora Jelena Maraš podnijela inicijativu za pokretanje postupka utvrđivanja odgovornosti protiv nje kao zaposlene i ujedno predsjednice sindikalne organizacije i zvanično zaštićenog zviždača - u skladu sa Zakonom o sprječavanju korupcije. Knežević u prijavi ukazuje da je takva inicijativa nezakonita jer član 147 Zakona o radu Crne Gore izričito propisuje da postupak utvrđivanja odgovornosti zaposlenog može pokrenuti isključivo direktor - i to na osnovu sopstvene inicijative ili inicijative zaposlenog.
- Predsjednica Odbora direktora nema zakonsko ovlašćenje da podnese takvu inicijativu, čime je prekoračila svoja službena ovlašćenja i svjesno postupila suprotno zakonu - ističe se u prijavi SDT-u.
<h2>Tolić prihvatio nezakonitu inicijativu</h2>
Dodaje se da je, iako je inicijativa očigledno nezakonita, direktor Roko Tolić prihvatio i postupio po njoj.
- Čime je i sam učestvovao u nezakonitom postupanju, te pokrenuo disciplinski postupak protiv prijavljene bez zakonskog osnova. Na taj način, i direktor je iskoristio službeni položaj suprotno zakonu, s namjerom da nanese štetu zaposlenoj Knežević Biljani, predsjednici Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore - pojašnjeno je u krivičnoj prijavi.
Ove radnje, kako dodaje Knežević, imaju obilježja organizovanog i svjesnog djelovanja usmjerenog na diskreditaciju i odmazdu prema predsjednici sindikata i zaštićenom zviždaču, koja je prethodno razotkrivala i prijavljivala nepravilnosti i nezakonitosti u radu Aerodroma Crne Gore.
- Motiv takvog postupanja ima revanšistički karakter, jer su prijavljeni svojim radnjama pokušali da zastraše, disciplinuju i ućutkaju sindikalnog aktivistu i lice koje uživa status zviždača. Time su direktno povrijedili odredbe zakona koje garantuju zaštitu od svake vrste pritiska, diskriminacije ili odmazde po osnovu sindikalnog djelovanja i prijavljivanja korupcije - navela je u prijavi.
Knežević cijeni da su Jelena Maraš i Roko Tolić time ispunili obilježja krivičnog djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 KZCG, jer su iskoristili službeni položaj i prekoračili svoja ovlašćenja sa namjerom da drugom nanesu štetu, krivičnog djela povreda prava po osnovu rada i radnih odnosa iz člana 225 stav 2, jer su zaposleni stavili u nepovoljniji položaj zbog njenog sindikalnog i zviždačkog statusa, te eventualno i krivičnog djela protivzakoniti uticaj iz člana 422a KZCG - ako se, kako je naglasila, utvrdi da je kroz ovaj postupak vršen pritisak na druge organe i zaposlene u cilju nezakonitog progona prijavljene.
Ona predlaže da Specijalno državno tužilaštvo pokrene krivični postupak protiv Maraš i Tolića, ispita zakonitost pokretanja disciplinskog postupka i njihovu međusobnu komunikaciju i ulogu u tom procesu, utvrdi postojanje motiva odmazde prema sindikalnom predstavniku i zaštićenom zviždaču, te preduzme sve zakonske mjere radi zaštite njenih prava i integriteta.
<h2>Sedmi disciplinski postupak</h2>
Knežević i predsjednik Sindikata Aerodroma Crne Gore Damjan Radulović su saopštili da se radi o sedmom disciplinskom postupku koji je protiv Knežević pokrenut u posljednjih nekoliko godina.
- Što jasno ukazuje na kontinuirani oblik institucionalnog progona i dugogodišnju torturu s ciljem njenog zastrašivanja, slabljenja sindikalne organizacije i onemogućavanja njenog rada - podvukli su oni.
Ovi postupci su prema dostupnim dokazima, cijene Knežević i Radulolvić, nezakoniti i motivisani ličnim i političkim revanšizmom.
- Budući da je predsjednica Nezavisnog sindikata u više navrata razotkrila i procesuirala nepravilnosti u radu i zloupotrebe u kompaniji ACG, potvrđene od nadležnih institucija, što je ranije rezultiralo i njenim priznatim statusom zaštićenog zviždača - dodali su oni.
<h2>Dopunjen zahtjev za razrješenje Maraš</h2>
Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore i Sindikat ACG smatraju da se ovakvim djelovanjem pokušava zloupotrebiti disciplinski i upravni aparat da bi se ugušila sindikalna sloboda, suprotno Zakonu o radu, međunarodnim konvencijama i osnovnim principima zaštite sindikalnih predstavnika i zviždača.
Ovom krivičnom prijavom je takođe dopunjen ranije dostavljen zahtjev predsjedniku Vlade Crne Gore Milojku Spajiću za razrješenje Jelene Maras sa mjesta predsjednice Odbora direktora Aerodroma Crne Gore.
- Zbog svega navedenog, sindikati očekuju od SDT-a da u skladu sa zakonom hitno preduzme mjere radi utvrđivanja odgovornosti za zloupotrebu službenog položaja (član 416 Krivičnog zakonika) i povredu prava iz rada i radnih odnosa (član 225 stav 2) - naglasili su u saopštenju.
Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore poziva nadležne institucije, Ombudsmana, Delegaciju Evropske unije i predstavnike međunarodnih organizacija da prate ovaj slučaj, kako bi se spriječilo dalje urušavanje sindikalnih prava i zaštitila lica koja javno ukazuju na nepravilnosti.

SDT-u podnijeta krivična prijava protiv Maraš i Tolića zbog pritiska i revanšizma prema Knežević

Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu novu krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora te kompanije Roka Tolića i direktora Aerodroma Tivat Ivana Rakočevića zbog sumnje u nesavjesno poslovanje, davanje lažnog iskaza i obmane javnosti.
Podsjećamo, Nezavisni sindikat Aerodoroma je prethodno podnio prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv Tolića i Rakovčevića zbog, kako tvrde, zloupotrebe službenog položaja i ozbiljnog ugrožavanja sigurnosti i bezbjednosti vazdušnog saobraćaja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fnezavisni-sindikat-aerodroma-podnio-krivicnu-prijavu-sdt-u-protiv-roka-tolica-i-ivana-rakocevica-zbog-ugrozavanja-bezbjednosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kako je kazala predsjednica Nezavisnog sindikata Aerodroma Biljana Knežević, neposredan povod za prijavu bio je, kako tvrdi, nezakonito raspoređivanje zaposlenog Ljubomira Jovanovića na radno mjesto šefa smjene u Službi prihvata i otpreme na aerodromu Tivat, bez neophodnih licenci i obuka.&nbsp;
Ova odluka je, smatra Knežević, direktno ugrozila sigurnost i bezbjednost vazdušnog saobraćaja, čime je, tvrdi, prekršen Zakon o vazdušnom saobraćaju i međunarodni standardi vazduhoplovne sigurnosti (ICAO, EASA propisi).
- Uprkos tome što je Odbor direktora bio zvanično informisan o postojanju navedene krivične prijave, menadžment društva je u javnom saopštenju tvrdio da „nije informisan o bilo kakvim prijavama“. Takva tvrdnja predstavlja svjesno iznošenje neistine, s ciljem obmanjivanja javnosti, što potvrđuju i dokazi o dostavljenim dopisima i prilozima upućenim Odboru direktora, dana 17. avgusta tekuće godine, koje prilažemo - navedeno je u krivičnoj prijavi.
Kako je kazala Knežević, pokušaj opravdavanja nezakonitog raspoređivanja zaposlenog bez licence pozivanjem na njegovu raniju „želju za napredovanjem“ i broj opsluženih putnika tokom sezone predstavlja klasičan oblik manipulacije i prikrivanja stvarnih propusta.&nbsp;
- Broj opsluženih letova i putnika i ljubaznost naših kolega na aerodromu Tivat, koji rade u krajnje nehumanim uslovima, nikako ne može zamijeniti zakonom propisane procedure i licenciranja - istakla je ona u prijavi.
Konačno, negiranje postojanja prijave u zvaničnom saopštenju menadžmenta ima, smatra, obilježja davanja lažnog iskaza i obmane javnosti, čime se nanosi šteta ugledu kompanije od posebnog značaja za Crnu Goru i ugrožavaju međunarodne obaveze države u oblasti civilnog vazduhoplovstva.
- Menadžment pokušava da manipuliše činjenicom da je zaposleni Jovanović, iz profesionalnih razloga i u cilju napredovanja, u prošlosti izrazio interesovanje za poziciju šefa smjene. Međutim, tada je predstojao višemjesečni period u kojem je bilo moguće izvršiti obavezne obuke i licenciranja, u skladu sa Zakonom o vazdušnom saobraćaju i međunarodnim standardima (ICAO, EASA). Umjesto toga, zaposleni je usred ljetnje sezone, bez ijedne obuke i licence, raspoređen na radno mjesto koje po svojoj prirodi uključuje ovlašćenja i odgovornosti u sigurnosno kontrolisanim zonama aerodroma. Tvrdnja da šefu smjene u Službi prihvata i otpreme nisu potrebne licence, i da će raditi "samo u javnoj zoni", predstavlja flagrantno nepoznavanje ili svjesno negiranje propisa koji regulišu ovu oblast - navedeno je u krivičnoj prijavi uz koje su, kako je rekla Knežević, priloženi dokazi.
Ovim radnjama, tvrdi Knežević, postoji osnov sumnje da su Tolić i Rakočević postupali protivno pravilima struke i propisima, ugrožavajući sigurnost i poslovanje društva.
Sumnja i da su počinili krivično djelo davanje lažnog iskaza, jer su u zvaničnom saopštenju iznijeli, kako kaže, neistinite činjenice o tome da nisu informisani o postojanju prijave.
Knežević smatra i da su njih dvojica svjesno raspoređivali zaposlenog na poziciju bez licence,"čime su prouzrokovali ozbiljnu opasnost po sigurnost vazdušnog saobraćaja".
Prema njenim riječima, plasiranjem neistinitih saopštenja pokušali da prikriju sopstvenu odgovornost i obmanu javnost u pogledu činjeničnog stanja.
- Predlažemo da Specijalno državno tužilaštvo, nakon sprovedenog izviđaja i istrage, utvrdi odgovornost prijavljenih lica i pokrene odgovarajući krivični postupak - poručila je Knežević.

Nova krivična prijava protiv Tolića i Rakočevića zbog nesavjesnog poslovanja, davanja lažnog iskaza i obmane javnosti

Saudijska Arabija najoštrije je osudila izjave američkog ambasadora u Izraelu, koji je sugerirao da bi bilo prihvatljivo da Izrael preuzme kontrolu nad cijelim Bliskim istokom. Rijad je njegove komentare nazvao nesmotrenim i direktnim kršenjem međunarodnog prava.
Američki izaslanik u Izraelu Majk Hakabi izjavio je u subotu da bi bilo prihvatljivo ukoliko bi Izrael preuzeo kontrolu nad cijelim Bliskim istokom, uključujući i okupiranu Zapadnu obalu.
U zvaničnom saopćenju, Ministarstvo vanjskih poslova Saudijske Arabije navelo je da "kategorički osuđuje" ove komentare, odbacujući ih kao neodgovorne izjave koje su u potpunoj suprotnosti s međunarodnim pravom, Poveljom Ujedinjenih nacija i uspostavljenim diplomatskim normama.
Ministarstvo je upozorilo da ovakve izjave predstavljaju izuzetno opasan presedan, posebno imajući u vidu da dolaze od visokog američkog zvaničnika, te da predstavljaju nepoštivanje odnosa između SAD-a i zemalja širom regije.
- Ovakvi stavovi nose teške posljedice i prijete globalnom miru i sigurnosti, jer podstiču neprijateljstva prema narodima i državama Bliskog istoka, istovremeno podrivajući temelje međunarodnog poretka zasnovanog na poštivanju suvereniteta i međunarodno priznatih granica - poručuju iz Rijada.
Saudijska Arabija je zbog toga javno pozvala američki Stejt department da hitno pojasni svoj zvanični stav o ovim izjavama, naglašavajući da su ovakvi prijedlozi naišli na osudu miroljubivih zemalja širom svijeta.
Na kraju saopštenja, Kraljevina je ponovo potvrdila svoje čvrsto protivljenje bilo kakvim akcijama ili izjavama koje zadiru u suverenitet, granice ili teritorijalni integritet suverenih država. Ponovili su svoj dobro poznati stav da se pravedan i sveobuhvatan mir može postići isključivo okončanjem okupacije i provođenjem rješenja o dvije države.
To rješenje, kako se zaključuje, mora uključivati uspostavljanje nezavisne palestinske države u granicama iz 1967. godine, s istočnim Jerusalemom kao njenim glavnim gradom.

Nezapamćen diplomatski skandal: Ambasador SAD-a šokirao izjavom o Izraelu, Saudijci traže hitnu reakciju Vašingtona

„Svako svoju istinu može da dokazuje bez lisica“, poručio je predsjednik Skupštine Andrija Mandić komentarišućući odluku Višeg suda da bivšoj ministarki prosvjete, nauke i sporta Vesni Bratić bude ukinut pritvor.
Mandićeva konstatacija je tačna, jer uvijek postoje alternativne mjere - zabrana napuštanja mjesta prebivališta, kućni pritvor ili oduzimanje putnih isprava. Da je sreće, kad je optužnica podignuta ili dok traje istraga jemstvo ne bi postojalo samo na papiru.
Ali, da li Mandić i slično misli kada su u pitanju ostali građani Crne Gore koje privodi Specijalno tužilaštvo... Da li je tako mislio kada su hapsili bivšu direktoricu Agencije za sprječavanje korupcije Jelenu Perović, službenice Uprave za imovinu Dijanu Krivokapić i Rosandu Dujović , penzionisanog glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, bivšeg specijalnog tužioca Sašu Čađenovića, tužiteljku Andrijanu Nastić, nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, biznismene Ranka Ubovića, Veselina Kovačevića, Vladana Ivanovića, Aleksandra Mijajlovića... Naravno, da nije. Od ovih ljudi neki su u pritvoru skoro dvije godine, neki su nakon nekoliko mjeseci napuštili Istražni zatvor u Spužu da bi se branili sa slobode, ali i ta činjenica nije pomogla da se „drvlje i kamenje“ ne svali na sudije koji su ih, silom zakona i činjenica, puštili iz pritvora.&nbsp;
Dalaj Manda pomiritelj, mudro je ćutao kao zaliven kada su oni privođeni. Ćutao je i kada je mnogo manje mudri potpredsjednik Vlade za bezbjednost Aleksa Bečić objavio da je uhapšena Jelena Perović i prije nego što su joj stavljene lisice. Nije komentarisao ni kada je policija sa dugim cijevima uhapsila na poslu i tužiteljku Nastić... Tada nije poručivao da se istina može dokazivati bez lisica i dugih cijevi.
Očigledno, Mandić misli da oni koji su bliski njegovim političkim uvjerenjima i ideologiji u „oslobođenoj“ Crnoj Gori moraju ostati nedodirljivi. Kao on. Ostali su lovina. Pogotovo ako imaju bilo kakvu vezu sa prethodnim vlastima.&nbsp;
Uostalom, davno je poručio da će doći vrijeme osvete onima koji su ga optužili za pokušaj terorizma u izbornoj noći 2016. godine, odnosno planiranje državnog udara. Zaprijetio je Katniću da će platiti „kad tad“.&nbsp;
A osveta je brutalna. Katnić je utamničen skoro dvije godine, dok je Čađenović u Istražnom zatvoru u Spužu proveo duže od godinu i po.
Privedeni su, naravno, „okovani“, u pratnji dugih cijevi i maskiranih policajaca. Uprkos pisanom pravilu da se lisice na ruke stavljaju samo u slučaju neposredne opasnosti da u trenutku privođenja optuženi pokuša bjekstvo.
I Katnić i Čađenović, ali i većina ostalih koji su se našli na meti Specijalnog tužilaštva znali su da će biti uhapšeni. Njihove „glave“ dio su agende proruskih i prosrpskih vlasti koje su u Crnoj Gori pobijedile na izborima u avgustu 2020. Političke elite ni jednog trenutka nijesu se libile da i javno ispostave svom glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću spisak nepoželjnih, onih koji moraju biti žrtvovani.&nbsp;
Ali, u rijetkim situacijama kada se Novović odlučio da, vjerovatno kako bi u javnosti stvorio sliku da hapsi i predstavnike političkih elita na vlasti, novovaskrsli evropejac nije ćutao.
Razgoropadio se kada je uhapšen njegov patijski saborac, predsjednik bivši Opštine Budva Milo Božović, u aprilu 2023. godine.&nbsp;
A Božović je u Specijalno policijsko odjeljenje ušetao ležerno. Bez lisica.
Kao i sam Mandić koju godinu ranije. Kada je bio među optuženima, zajedno sa još jednim liderom tadašnjeg Demokratskog fronta Milanom Kneževićem, za jedno od najtežih krivičnih djela protiv države.&nbsp;
I nijesu tada utamničeni ni jedan, ni drugi. Tokom istrage i sudskog procesa branili su se sa slobode. Osuđeni su prvostepeno, ali presuda je oborena, naravno, kada su oni preuzeli vlast u zemlji. A prije nekoliko dana su i pravosnažno oslobođeni. U „oslobođenoj“ Crnoj Gori. Državi po njihovoj mjeri. U kojoj se hapsi po njihovom spisku i presuđuje po njihovoj volji.&nbsp;
Zato su poruke lisice u liku Andrije Mandića da pravdu svako može dokazati bez lisica više od licemjerja. Degutantne su.&nbsp;

Lisica o lisicama

Opstanak i budućnost jednog naroda i nacije snažno su povezani sa očuvanjem nacionalnog identiteta. Krupnu ulogu u tom procesu igraju obrazovanje, nauka, arhivska građa i mediji koji kroz svoje sadržaje i institucionalno pamćenje omogućavaju validaciju prošlosti i preuzimanje odgovornosti za sve ono što tu prošlost karakteriše. Princip izmišljanja i falsifikovanja tradicije srijeće se još u radovima Erika Hobsboma, koji kao vrstu apela konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Ukoliko spoznaja prošlosti ne bi bila racionalna i objektivna, onda bi se istoriografska rekonstrukcija prošlosti pretvorila u djelatnost u kojoj se gube razlike između fakta i fikcije. Napuštanje „prosvjetiteljskog projekta racionalnosti“, prema Hobsbomu, dovelo bi pretvaranju istorije u materijal za stvaranje i održavanje lažnih identitetskih i političkih mitova. Naučno prosvjećena svijest teško ide zajedno sa teocentričnim i metafizičkim slikama tumačenja prošlosti i sadašnjosti. Još 1894. godine knjaz Nikola je tražio od Valtazara Bogišića, tadašnjeg ministra pravde, da donese zakon o smještaju, čuvanju, zaštiti i sređivanju arhivske dokumentacije, dok je dvorski bibliotekar, prof. Filip Kovačević, po nalogu knjaza Nikole, izradio Uputstvo za uređenje državne arhive. Veliki dio arhivske dokumentacije je stradao u požaru iz 1906. godine, koji je zahvatio Biljardu, zatim u Prvom svjetskom ratu, dok su značajni fondovi bili zakopani oktobra 1918. godine, a otkopani tek aprila 1923. godine, što je imalo za posljedicu da je veliki dio dokumentacije istrunuo. Konačno, u XIX stoljeću je Vuk Vrčević, pored navodnog sređivanja arhiva, učestvovao je i u otuđivanju arhivskih dokumenata iz Crne Gore. U tome su mu pomagali pop Vuk Popović iz Risna i Vuk Karadžić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260221200216_abe3ecbbf45d5a3537dcacff8a03ef62addaf9de89ff1c6c6725d73351c853a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260221200216_abe3ecbbf45d5a3537dcacff8a03ef62addaf9de89ff1c6c6725d73351c853a5" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Cetinjski manastir"><figcaption>Cetinjski manastir(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>  <h2>ISTORIJAT ARHIVA</h2> Arhivska služba u Crnoj Gori je organizovana tek 1926. godine pri Muzeju, u okviru kojeg je organizovano i arhivsko odjeljenje. Današnji Državni arhiv Crne Gore je osnovan 1951. godine, kada su u njemu sabrani dokumenti ministrastava vanjskih, unutrašnjih djela, prosvjete, Skupštine, sudska dokumentacija i dokumenta i crkve, vojske i dr. Najstariji tragovi arhivske građe datiraju još iz srednjeg vijeka. U primorskom dijelu Crne Gore, u Kotoru, Budvi, Baru i Ulcinju nastali su najstariji arhivi na području današnje Crne Gore, sa bogatom građom iz perioda Duklje, mletačkog perioda, austrijskog perioda i kasnije. U doba Zetske države u vrijeme Balšića, kasnije Crnojevića, prepisivačka i iluminatorska aktivnost doživjela je procvat. Ova aktivnost se odvijala u manastirima i crkvama koji su se nalazili u basenu Skadarskog jezera (Starčevo, Moračnik, Beška, Vranjina, Goričani...), đe je bilo više skriptorijuma. Kad je u pitanju arhiva Crnogorske crkve, značajno je pomenuti da je episkop Ruvim 1593. godine popisao knjige koje je zatekao u Cetinjskom manastiru (42 komada). Razaranjem manastira 1692. godine uništen je i značajan dio arhivskog fonda koji je ranije bio prenešen iz dvora. Prvi vladika iz porodice Petrovića, Danilo I (1697-1735), prikupio je dio dokumenata koji su spašeni i pohranio ih u obnovljenom manastiru. Može se reći da su od kraja XV vijeka, pa do gašenja Crnogorske crkve 1918. godine, svi crnogorski mitropoliti sakupljali i čuvali dragocjenosti, stare dokumente, rukopisne i štampane knjige, što je dragocjeno istorijsko nasljeđe države Crne Gore, obzirom na teokratski karakter države Crne Gore u jednom periodu njene istorije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260221200216_48618702f8f05fb96f7f38897637e5a5e50357ddb900a2be013187e5d4de9f69.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260221200216_48618702f8f05fb96f7f38897637e5a5e50357ddb900a2be013187e5d4de9f69" data-rendition-name="original" width="670" height="515" loading="lazy" alt="Amfilohije Radović"><figcaption>Amfilohije Radović učinio nedostupnom arhivsku građu Cetinjskog manastira(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  <h2>NEDOSTUPNA ARHIVSKA GRAĐA</h2> Religija u javnom životu Crne Gore od tzv. AB revolucije sve više dobija na značaju i u političkom životu, posebno kad je u pitanju svetosavlje, sve više na sebe preuzima ulogu „zajednice interpretacije“. Interpretirajući prošlost i sadašnjost u skladu sa svojom ideološkom matricom i političkim programom koji je, ne slučajno, definisan i Zakonom o crkvama i vjerskim zajednicama Srbije u članu 11, satav 2, đe piše „Srpska Pravoslavna Crkva ima izuzetnu istorijsku, državotvornu i civilizacijsku ulogu u oblikovanju, očuvanju i razvijanju identiteta srpskog naroda“ („Sl. glasnik RS“, br. 36/2006), utiču na javno mnjenje, pa i na javno obrazovanje. O sve većem uticaju svetosavske ideološke svijesti svjedoči to što u Crkvi Srbije i u okviru nje sve više jačaju ortodoksne i konzervativne grupe, kao i politička instrumentalizacija njihovih potencijala za promociju radikalizma i nasilja. Zanimljivo je da je nekadašnji mitropilit Cetinjsko – primorske eparhije Crkve Srbije Danilo Dajković svojevremeno tražio od Državnog arhiva da preuzme dokumenta iz arhiva Cetinjskog manastira da bi ih sačuvao od propadanja od vlage. Tu dokumentaciju je Amfilohije Radović 1997. godine vratio u manastirske arhive i od tada nije dostupna istraživačima koji nijesu po volji Crkve Srbije, iako se ta dokumentacija mora smatrati opštim dobrom i istorijskim nasljeđem države Crne Gore. O tadašnjem profesionalizmu Državnog arhiva govori to da Crkva Srbije nije imala nijednu primjedbu na vraćenu dokumentaciju u smislu njene kompletnosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260221200216_b34c42c11d88955aee15bee446f8df6bf7c0a99bd09bab7860dfa1c0f3b71c46.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260221200216_b34c42c11d88955aee15bee446f8df6bf7c0a99bd09bab7860dfa1c0f3b71c46" data-rendition-name="original" width="876" height="600" loading="lazy" alt="Slavko Perović"><figcaption>Slavko Perović obnovio Državni arhiv (Photo: Fejsbuk)</figcaption></figure>  <h2>OBNOVA DRŽAVNOG ARHIVA</h2> O važnosti Državnog arhiva izlišno je govoriti. Uostalom o tome govori da se u okvirima Državnog arhiva formirala svijest o sopstvenom identitetu i istorijskom utemeljenju Crne Gore i Crnogoraca u vrijeme najgore velikosrpske histerije krajem osamdesetih i početkom devedesetih prošlog stoljeća i imperijalnih ambicija Beograda, uz asistenciju tadašnjeg zvaničnog Titograda. Krajem osamdesetih, nakon što je izbačen iz SKJ zbog toga što je „Književna opština Cetinje“, čiji je bio direktor, objavila studiju Sava Brkovića „Etnogenezofobija – prilog kritici veloksrpstva“, Slavko Perović dolazi na mjesto direktora Državnog arhiva. Zgrada Državnog arhiva je stradala u zemljotresu 1979. godine, pa je arhiva smještena u neuslovnim prostorijama potkrovlja Biblioteke „Đurđe Crnojević“. Kako tadašnju državu arhiv uopšte nije zanimao, niti su bili svjesni njegovog značaja, Slavko Perović, sa izuzetnim saradnicima, koji su tada činili kolektiv Državnog arhiva, uspjeli su da obnove zgradu Državnog arhiva, opreme je odgovarajućim policama i opremom za mikrofilmovanje, očuvanje i drugom potrebnom opremom. Sigurno je Državni arhiv i artefakti koje je sadržao i koji su rasvjetljavali istoriju Crne Gore na bazi naučnih činjenica, doprinio ideji formiranja Liberalnog saveza Crne Gore, njegovom omasovljenju i širenju svijesti kod mladih ljudi o svom identitetu i svemu onome o čemu je školski sistem u Crnoj Gori ili ćutao ili prenosio srpsku verziju kroz upotrebu beogradskih udžbenika i programa. Kada je Slavko Perović za zasluge za obnovu Državnog arhiva dobio od Vlade otkaz, cio kolektiv Državnog arhiva stao je imenom i prezimenom uz njega. Bez kalkulacija. To su bili trenuci odlučnosti da za ideju slobodne, nezavisne Crne Gore nema cijene koju ne treba platiti. Neću se dalje baviti Liberalnim savezom, on je nezaobilazan dio istorije Crne Gore koji je osvjetlao obraz Crne Gore tih godina i zametnuo klicu za obnovu njene nezavisnosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260221200216_7588f3f053a0010f9e2524ba1f0075093537cf0aec222804b69ec2248f81b4c4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260221200216_7588f3f053a0010f9e2524ba1f0075093537cf0aec222804b69ec2248f81b4c4" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Danilo Mrvaljević"><figcaption>Zle namjere Danila Mrvaljevića (Photo: Demokratska Crna Gora)</figcaption></figure>  <h2> UPODOBLJAVNJE DOKUMENATA </h2> Promjenom vlasti 2020. godine dobili smo podkapacitiranu vlast, limitiranih intelektualnih i stručnih sposobnosti, političko čišćenje kadrova „bivše vlasti“, koji su dugo obavljali poslove na kojima su radili, zakonom su sniženi kriterijumi za zapošljavanje, u skladu sa profilom kadrova nove vlasti, jednom riječju dobili smo vladavinu kakistokratije. Naravno, ni Državni arhiv nije ostao pošteđen. Smijenjena je dugogodišnja pomoćnica direktora Jadranka Selhanović, pomoćnica direktora u Sektoru za arhivsku građu stvaralaca od značaja za jedinice lokalne samouprave Mirjana Kapisoda, koje su odbile ponuđena radna mjesta od strane novopostavljenog v.d. direktora Danila Mrvaljevića, kadra Demokrata, čiji jedini dodir sa Državnim arhivom je što je više puta prolazio pored njega. Ponuđena mjesta one su svojim iskustvom i kompetencijama već odavno prevazišle. Dakle, namjera je bila da svoje potpuno nepoznavanje posla na koji je postavljen, nadomjesti pomoću izuzetno stručnih ljudi, a da ih istovremeno degradira kao kadrove „bivše vlasti“, iako se radi o vrlo stručnim osobama čiji je jedini „grijeh“ što im je na srcu građanska, evropska i suverena Crna Gora. Da đavo ima zle namjere pokazao je kadar Demokrata na mjestu direktora Državnog arhiva, uvodeći u obliku volontera sveštenike Crkve Srbije u Državni arhiv, za što, po tvrdnjama zaposlenih, nema nikakve potrebe. Objašnjenje o njihovoj obuci je smiješno, jer eprahija Crkve Srbije ima arhive koje je uzurpirala kao svoje, pa su se mogli tamo obučavati. Stvarne namjere pokazale su se time što je jedan od sveštenika Crkve Srbije priznati arhivista u okvirima Crkve Srbije, što govori da je ideja uključenja tobožnjih volontera Crkve Srbije namjera da se arhivska građa pripodobi aktuelnim političkim tendencijama u Crnoj Gori o Crnoj Gori kao „drugoj srpskoj državi“. Kolektiv Državnog arhiva je kolektivno reagovao na uvođenje sveštenika volontera, izbjegavši da se svi identifikuju javno svojim ličnim potpisom saopštenja. U doba navodne autoritativne, nedemokratske vlasti prije 2020. godine bez trunke zazora potpisivali su se profesori univerziteta, srednjih i osnovnih škola, ljekari, zapošljeni u državnoj administraciji, dio pravosuđa i mnoge druge struke, protiv Zakona o slobodi vjeroispovjesti i zbog podrške litijama, dok nakon avgustovskog „oslobođenja“ smo dobili „demokratiju“ kao teror većine i strah onih kojima je to „oslobođenje“ donijelo neizvjesnost za egzistenciju, pa i za slobodu, sa policijom i pravosuđem kao oružjem za anesteziranje kritičke javnosti represijom. Dok se ne vrati duh Državnog arhiva iz vremena početka devedesetih prošlog stoljeća i dok se ne rodi energija i entuzijazam koji je odatle začet, kada se nije kalkulisalo ličnim razlozima u odnosu na opšti interes, teško da će Crna Gora vratiti samoj sebi i oteti se onima koji su joj i tih devedesetih namjenili laganu smrt. <h2>PODILAŽENJE VELIKOSRPSKOJ BURŽOAZIJI</h2> Iako je teško složiti i istorijat i današnje urušavanje Državnog arhiva u jednu kolumnu, a da se ne prećera sa dužinom teksta, ne mogu a da ne citiram uvod uredništva podgoričke „Zete“ iz marta 1939. godine, koji me umnogome podśeća na današnje „ideologe“ iz redova vlastodržaca: „Zeta, Podgorica, mart 1939. - Crnogorci koji su prepoznali svoje interese u sprezi sa velikosrpskom buržoazijom, u težnji da joj se 'približe' - otpisivali su veliki dio crnogorske istorije i govorili, kao i velikosrpski ideolozi, o 'petovjekovnom ropstvu'. Pošto su izgubili dostojanstvo, uzaludno im je bilo povremeno pozivanje na vječitu borbu Crnogoraca protivu osvajača: srpska čaršija je bila već izmislila metode omalovažavanja te borbe, svodeći strašnu istoriju crnogorskog naroda za svaki slobodan dan na hvalisavost i laž. Tako su ih srpski buržuji i bezlična čaršija prisilili da se odriču sopstvene istorije, onog bitnog perioda do okupacije Duklje (Crne Gore) od Nemanjića - u korist srpske istorije (otkuda bi oni mogli pred srpskom buržoazijom, kod koje traže utočišta, da govore o crnogorskom kraljevstvu prije srpskog za čitavo stoljeće i po). Tako je došlo do apsurda, da su Crnogorci (jer su prema toj koncepciji podešeni i školski programi) zaboravili dio svoje istorije, od arhonta Petra (X v.) do pada pod Nemanjiće (kraj XII v.), u kojemu su njihovi preci izvojevali samostalnost od Carigrada i priznanje suvereniteta od Rima. Isto tako, crnogorska buržoazija je pristala na 'popunjavanje' srpske istorije crnogorskom, perioda od pada Smedereva do prvog srpskog ustanka (1459-1804). Ti Crnogorci prihvatili su i srpske kultove, pa su slavili i pogibiju kneza Lazara, a zaboravili da je crnogorski vladar Balša II poginuo isto u boju protivu Turaka koje je predvodio Hajrudin paša, na Saurskom polju kod Berata, i to četiri godine prije Lazara - 1385, itd. Oni nijesu uviđali spomenutu žalosnu protivurječnost: istovremeno su se hvalisali vječitom borbom Crnogoraca i govorili o 'petovjekovnom ropstvu'“.

Ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost

Stonoteniski savez obilježio je danas 70 godina postojanja i uspješnog rada.
Na svečanosti je saopšteno da je Stoniteniski savez zvanično osnovan 6. februara 1955. godine na konferenciji Saveza sportsih igara Crne Gore u Nikšiću.
Za prvog predsjednika izabran je Dimitrije Vujović, prvi potpredsjednik bio je Jovan Radulović, a generalni sekretar Borislav Šoć.
Saopšteno je i da je Stonoteniski savez prva crnogorska sportska asocijacija koja je postala samostalna i članica međunarodnih asocijacija, prije nego je Crna Gora na referendumu povratila nezavisnost.&nbsp;
Predsjednik Željan Šoć kazao je da, uz istorijske uspjehe Filipa Radovića i Luke Bakića, treba istaći i sjajne rezultate Irfana Čekića, osvajača bronzane na juniorskom prvenstvu Evrope u Minsku, pojedinačnog prvaka Balkana do 21 godine.
- Treba istaći i rezultate Ane Miročević i Draške Veljić, koje su osvojile prvu saveznu medalju u seniorskom dublu 1966. godine u Sloveniji - rekao je Šoć.&nbsp;
U desetominutnom filmu o istorijatu i počecima stonog tenisa u Crnoj Gori, autor je podsjetio na na osnivače i prve klubove, posebno ističući doprinos razvoju počasnih doživotnih predsjendika te asocijacije.
Šoć je u pozdravnom govoru kazao da iz stonog tenisa dolazi prva ženska ekipa koja se domogla saveznog ranga takmičenja i da ta asocijacija, uz rukometašice, jedina se može pohvaliti olimpoijskom, odnosno paraolimpijskom medaljom.
On je podsjetio i na velike talente koji su počeli da se bave stonim tenisom, a kasnije uspješnu sportsku karijeru nastavili u drugim sportovima, posebno ističući Božidara Ivanovića, Jova Popovića i Anta Miročevića.
Šoć je kazao da je na svečanosti dodijeljeno više od 100 priznanja bivšim šampionima, bivšim predsjednicima i generalnim sekretarima, takmičarima, trenerima i sportskim prijateljima.
- Poduži je spisak nagrađenih za doprinos razvoja našeg sporta, ali smo puno godina i napunili - rekao je Šoć.&nbsp;
Posebnim priznanjima - Zlatnim plaketama nagrađeni su Džemal Hadžijalagić, Branko Popović i Dijana Zonjić i posthumno Milutin Maraš i Saša Milačić.

Tag: roko-tolic