Novinarka Pobjede i saradnica Televizije E Ana Raičković danas je u Osnovnom sudu tri sata i 40 minuta svjedočila na suđenju kontroverznom biznismenu Zoranu Bećiroviću, njegovom sinu Luki i članovima njegovog obezbjeđenja Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću koji su je 10. novembra prošle godine brutalno napali. Ustvrdila je da su ona i njena porodica 10. novembra ispred restorana brze hrane "Gurman" brutalno napadnuti, vrijeđeni i da im je prijećeno. Ona je ispričala da je oko 21 sat pošla da kupi hamburger u Gurman i da je parkirala vozilo kod žardinjere. - Poručila sam hamburger, čula sam da govore nešto kao pokojni Katnić, pokojni Lazović, dok mi se jedan od njih nije obratio i rekao ja tebe znam - ispričala je ona. <h2>Uvrede, napad...</h2> Ubrzo je prepoznala Zorana Bećirovića i Mladena Mijatovića koje zna od ranije, jer je sarađivala sa Bećirovićem. Neko od njih dvojice je rekao: Jeste, ona je. - Počele su gnusne uvrede, kako sam plaćenica narko kartela, a ja sam se obratila Zoranu Bećirovića jer je bio glasniji i rekla: Ispoštovaću vaše godine, dobro se piznajemo. Nakon toga su počele najgnusije uvrede ku..., puši. Li ku....po E &nbsp;Tv a uslijedila je i prijetnja da će me polomiti - ispričala je Raičković. Bećiroviću je, kako je dodala, rekla da treba da ga bude sramota, nakon prijetnji da će je polomiti uzela je telefon i pozvala policiju i rekla da su je napale dvije osobe. Ističe da se osjetila ugroženo. - U to vrijeme pozivao me i moj vjerenik Tomo Arapovića, ali mu se nijesam javljala.Kada sam pozvala sina da pitam što će od priloga oni su nastavili da me vrijeđaju. Sinu nijesam ništa rekla ali on je sve to čuo - ispričala je Raičković. Dodala je da se Mijatović nekoliko puta zalijetao prema njoj i da će je polomiti i unosio joj se u facu. - Krenula sam da snimam i rekla ponovi, nabrajali su ko me sve je....iz Tv E, a Bećirović mi se obraćao: K*rvo, vidi joj kožne gaće. Bećirović je rekao Mijatoviću da snimi tablice i da će je naći - kazala je Raičković. Ona je dodala da je Ljubiša Dukić njih smirivao i da joj nije upućivao uvrede. Dukić joj je, kako je kazala, rekao da pusti Bećirovića i Mijatovića, da su u pripitom stanju. U tom trenutku je, kako navela, došao je njen sin. - Pitao me jesam li dobro, rekla sam da jesam - navodi Raičković.&nbsp; Tada dolazi i njen vjerenik Tomo Arapović i počinju da joj prozivaju sina i vrijeđaju. - Govorili su mu: Dođi pi**o, on je krenuo prema njima i došlo je do kontakta sa Mijatovićem. Moj sin je bio na Mijatoviću, ali ga je Mijatović udarao, a on je uzvraćao. Niko od prisutnih nije reagovao. Sa desne strane Dukić udara mog sina u glavu. Dok sam bila na sinu mene je udarao Zoran Bećirović, dok za njegovog sina to ne mogu da tvrdim. Zadobila sam povrede šake - ispričala je Raičković. Kada se to završilo njen sin je otišao, a ona je vjereniku rekla da pođe za sinom. - Nakon toga kada sam došla do auta Mijatović me davio, a Bećirović čupao za kosu. Tražili su da im kažem i ime mog sina što nijesam učinila - kazala je Raičković i dodala da joj je bitno bilo samo da joj je sin na sigurno. Nakon toga Bećirović i Mijatović su pošli do vozila njenog vjerenika i pokušali da ga izvuku iz auta. Nakon toga, prema njenim riječim, opet su došli kod nje i rekli da će joj naći sina i polomiti ga. - Dukić je sjeo na mjesto suvozača i rekao da se sklonim od toga i pošla sam do Minhen paba. Onda mi je pozlilo, nijesam mogla da dišem, izašla sam napolje da povratim. Dukić je izašao i kukao i pitao treba li mi voda - ispričala je Raičković dramatične detalje te noći. Dukić je rekao da on može da joj garantuje da neće joj nauditi djetetu, da ne pravi frku oko toga, da ti ljudi imaju para misleći na Zorana Bećirovića, da će mi platiti štetu. - Pred tužiteljkom sam rekla da me Luka Bećirović nije napadao i vrijeđao, ali sam na snimku vidjela da je udarao u moje vozilo - kazala je Raičković. Ona je dodala da je Dukić sa njenog broja pozvao sebe i rekao da će se sve završiti. Raičković je Dukić rekla da on ne može da joj garantuje za Bećirovića, ona i njena porodica pošteno rade svoj posao i njih niko ne može da kupi. Nakon toga je otišla u policiju. Ona je kazala da se pridružuje krivičnom gonjenju i postavlja imovinsko pravni zahtjev.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020609024_af068d03a3c410ce082c3440fa6379cb57d25a947242a1b2716a28e154fb519d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025020609024_af068d03a3c410ce082c3440fa6379cb57d25a947242a1b2716a28e154fb519d" data-rendition-name="original" width="1600" height="994" loading="lazy" alt="Romina Vlahović"> <figcaption>Romina Vlahović(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Iskaz pred tužiteljkom dala je, kako kaže, u stanju šoka što zbog događaja što od rečenice advokata okrivljenih Danila Mićovića da će njen sin odgovarati za teške povrede govoreći "da je Mijatoviću polomio nos i arkadu". Na pitanje tužiteljke Romine Vlahović kazala je da je prilikom pokušaja da odvoji sina ispao sat. Ona je rekla i da je Bećirović bio obučen u tamnijoj boji, a Mijatović da je imao neku jaknu između žute i braon. <h2>Korać mogao sve da vidi</h2> Kad je došlo do gužve i fizičkog kontakta u Gurmanu je bilo više ljudi. Na pitanje tužiteljke poznaje li policajca Srđu Koraća ona je rekla da ga zna kroz posao. - Znam da je bio Korać tamo. Ja sam prilično sigurno da je Srđan Korać bio sve vrijeme bio prisutan i u lokalu i ispred - kazala je Raičković. Raičković je istakla da je Korać mogao sve da vidi i čuje, te da je sjedio sa Balšom Dragovićem i Rankom Radulovićem. Branilac Danilo Mićović nakon što je komentarisao način na koji postavlja pitanja tužiteljke i nakon što je rekla da će možda neko od svjedoka biti gonjen Mijatović je rekao: Biće progona još.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206100212_8dd76a85cbde500549a09e1a9408c0af1fcf6cb884328f1aa982ede35ad038c2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250206100212_8dd76a85cbde500549a09e1a9408c0af1fcf6cb884328f1aa982ede35ad038c2" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Srđan Korać"> <figcaption>Srđan Korać(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Na pitanje tužiteljke, Raičković je kazala da se niko nije uključio da razdvoji Mijatovića i njenog sina. Raičković je rekla i da je zadobila povrede. Na pitanje tužiteljke, Raičković je rekla da je Dukić preko zajedničkog prijatelja više puta pokušao da stupi u kontakt sa njenim bratom. - Mog brata je pozvao prijatelj i rekao da Dukić želi da se vidi sa njim da mu sve objasni da su bili pripiti, da se dogovore i da se plati - kazala je Raičković.&nbsp; Nakon toga je, kako je dodala, oštećena šoferšajbna njenom bratu. <h2>Prestanak saradnje</h2> Na pitanje zastupnika, Raičković je rekla da se Bećirović prije desetak godina obraćao glavnom uredniku Pobjede Drašku Đuranoviću. - Prije desetak godina Bećirović se obratio glavnom uredniku Drašku Đuranoviću, a vezano za ubistvo njegovog brata, što je bio naš posao i imao je određene informacije da nam da. Ja sam tada sa urednicom Marijom Žižić pošla na sastanak. Nakon toga kontakt sreli smo se još nekoliko puta isto oko posla u hotelu Premijer. Uvijek je bio prisutan Mladane Mijatović - kazala je Raičković. Na pitanje branioca optuženog rekla je da je vidjela privođenje optuženih. - Primijetila sam da je Mijatović bio povrijeđen, ali isto tako i moj sin je bio povrijeđen - kazala je Raičković. Raičković je istakla da je u nekoliko navrata pokušavala da kaže Bećiroviću da se sklone, a nakon što su joj izrekli sve uvrede i riječi ona je uzela telefon da bi se na taj način osigurala - Bećirović je sjedio, ali je stalno pričao, govorio mi je da će me polomiti i Mijatoviću je rekao: Je** joj majku - navela je Raičković. Ona je rekla da je napravila i kratki video snimak te dramatične noći. Na pitanje Danila Mićovića, ona je rekla da je pisala i izvještavala sa suđenja ubistva Zoranovog brata Dragana Bećirovića. Ona je pojasnila da je prije desetak godina došlo do konflikta između nje i Bećirovića a sve zbog naslova teksta odnosno nije mu se dopalo što nije navedeno Vrhovno državno tužilaštvo, a ne samo kako je pisalo Tužilaštvo. On joj je tada u razgovoru rekao da će je tužiti i podnijeti krivičnu prijavu a Raičković je dodala da je pozvala glavnog urednika Draška Đuranovića i rekla da neće sa Bećirovićem sarađivati po cijenu otkaza. Nakon toga, prema njenim riječima, Bećirović je počeo da blati Pobjedu i tadašnjeg urednika Đuranovića. - Ja sa njim od tada nijesam imala više nikakv kontakt, niti sam ga vidjela, niti sam ga čula - kazala je Raičkovič. Na pitanje Mićovića, ona je rekla da joj niko od njih nije branio da ide, mršikali su je i govorili da su joj snimili tablice. Na pitanje advokata Mićovića, Raičković je kazala da ima određena saznanja da se Bećirović operativno dovodio u vezu sa raznim krivičnim djelima, poznato mi je da je nasrtao na žene i novinarke.&nbsp; - Ta saznanja sam dobila nakon ovog događaja i kroz posao. Nemam saznanja da je osuđivan ili da se vodi postupak protiv njega - kazala je Raićković. Ona je dodala i da je koleginica Šćepanović bila na meti uvreda preko njegovog portala. Na to je advokat Mićović rekao da ga to ne zanima. Mićović je prigovorio iskazu Raičkoviću u odnosu na dio koji se mimoilazi sa odbranama njegovih klijenata. On smatra da je Raičković dala lažni iskaz za koje djelo se goni po službenoj dužnosti. Na pitanje Zorana Bećirovića, novinarka Raičković je odgovorila da nije tačno da je govorila: "Ubićeš ga sine, nemoj sine", već je govorila: "Nagrdiste mi dijete", tražeći da joj neko pomogne. Prema riječima Raičković, Bećirović je udario i njenog vjerenika a i nju. Bećirović je kazao da smatra da Raičković nije kredibilna svjedokinja. Svi optuženi su prigovorili iskazu Raičković. Na pitanje sudije Ilija Radulovića, Raičković &nbsp;je rekla da nije bilo Dukića da bi je ugušili jer im je govorio da prestanu jer je u tom momentu Mijatović davio, a Bećirović čupao za kosu, pogotovo imajući u obzir jer ona ima zdravstveni problem. Raičković je kazala da su znali da je novinarka i da su njihove odbrane sračunato date. Nakon tri sata i 40 minuta okončano je saslušanje Raičković. <h2>Ana je bila preko Uroša da bi ga zaštitila</h2> Vjerenik Ane Raičković, Tomo Arapović ispričao je da pozvao Anu ali mu je prekinula telefonsku vezu. - Kada mi se javila, čujem uvrede, raspravu, Ana mi je rekla nemoj da dolaziš, tu je Zoran Ćoćo Bećirović i da se raspravlja sa njim. Kad sam došao vidio sam Anu uplakanu u stresu, takvu je nikada nijesam vidio- kazao je Arapović. Prišao je, kako kaže, stolu da pita o čemu se radi i razgovarao je sa Mijatovićem. Nakon toga dolazi Anin sin Uroš Gagović. Prema riječima Arapovića, bila je žustra rasprava, Uroš je ušao u fizički obračun sa Mijatovićem. Isprovocirali su Uroša, kako je dodao, rekli su mu: dođi pič.. - Dva puta sam udaren po glavi, pokušao sam da izbalansiram da ne dođe do toga - kazao je Arapović. Ana je pala na Uroša da bi, kako je naveo, sačuvala dijete. Uspio sam da odvojim Uroša i nju. - Ani je bilo ciljno da Uroš krene odatle - kazao je Arapović. Tu se ne završava sve pokušavaju i njega (Arapovića) da izvuku iz auta. On je jasan bio da je dobio dva udarca otpozadi.&nbsp; - Pitao sam Zorana Bećirovića da li me je on udario on je rekao da nije - rekao je Arapović. On je istakao i da su Anu i Uroša udarali. - Odvojio sam čovjeka od Uroša koji je bio mlađi i koji je bio preko njega - ispričao je Arapović. Arapović je rekao da nije došao sa namjerom da se tuče, već da zaštiti vjerenicu. Na pitanje odbrane, advokata Danila Mićovića, Arapović je rekao da mu je Mijatović rekao: Što ćeš ti koji ku... ovdje? Arapović je rekao da mu se Mijatović unosio u facu ali nije "preduzimao fizičku radnju". Arapović je na pitanje odgovorio da je krenuo u svoje vozilo da potraži Uroša a mislio je da je Ana na sigurnom. Kad je ušao u vozilo vidio je da su optuženi oko Aninog vozila i onda kreću prema njemu i pokušavaju da ga izvuku iz auta. - Očekivao sam da je Ana pošla, upalio sam auto, nijesu uspjeli da me izvuku iz auta, krenuo sam i pozvao policiju - ispričao je Arapović. On je rekao da je čuo preko telefona da joj Bećirović govori: ku..., kučko. Optuženi su prigovorili iskazu svjedoka Arapovića. <h2>Čuo da prijete i vrijeđaju majku</h2> Sin Ane Raičković, Uroš Gagović kazao je da čuo sa majkom i dogovorili se da mu uzme hamburger u Gurman. - Kada sam pozvala majku čuo sam prijetnje i uvrede, sada češ ti ovdje svima nama da puš.. kurac. Došao sam i vidio majku u autu potrešenu- kazao je Gagović. On je dodao da su mu dobacili: dođi pič..&nbsp; Gagović je rekao da mu nije bila namjera da se svađa, htio je samo da vidi o čemu se radi. Rekao je da je majka pokušavala da ga zaustavi da ne ide prema njima a u tom momentu Mijatović je već ustao. -Ja sam potrčao i došao do vrata. Tomo je priča sa njima, ne mogu da se sjetim gdje je tačno stajao -kazao je Gagović. Mijatović je, kako kaže, prvi krenuo prema njemu. Gagović je rekao i da je Mijatović pokušao da ga udari ali je spriječio to. -Mijatovića sam udario i pao je na pod. Nekoliko puta me je udario i ja sam uzvratio- rekao je Gagović. Dok se to dešava Gagovića je neko još sa strane udario. Majka mu je, kako kaže, rekla da ide i on je pošao. Gagović je rekao da je mislio i da će njegova majka poći. Gagović je ponovio da se zabrinuo za majku jer je jasno čuo da joj prijete. - Mene majka nije zvala da dođem, nego sam ja sam odlučio da dođem-kazao je Gagović. Majka kad ga je vidjela da je došao kod Gurmana bila je prestravljena, bukvalno je bila bez riječi. - Govorila mi je nemoj, nemoj - kazao je Gagović. On je na pitanje svoje majke, kazao da mu je advokat Mićović uoči davanja iskaza kod tužiteljke rekao da Mijatović ima teške povrede i da će odgovarati za to. Na optužnici za napad na Raičković i njenu porodicu - sina Uroša Gagovića i vjerenika Toma Arapovića su biznismen Zoran Bećirović, njegov sin Luka Bećirović i tjelohranitelji Mladen Mijatović i Ljubiša Dukić. Oni su optužni za nasilničko ponašanje. Nastavk suđenja zakazan je za 24. februar kada će svjedočiti policajac Srđan Korać. Odbrana je zatražila ukidanje pritvora Bećiroviću i Mijatoviću. Tužiteljka Vlahović se protivi prijedlogu odbrane. Sudija Radulović je odbio prijedlog odbrane da im se ukine pritvor. Po ocjeni suda postoje razlozi za trajanje &nbsp;pritvora.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Raičković: Rekli su da će me polomiti i da će mi naći sina, odbrane Bećirovića, Mijatovića i Dukića date sračunato

Branilac biznismena Zorana Bećirovića i njegovog tjelohranitelja Mladena Mijatovića, osumnjičenih za napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, advokat Danilo Mićović, još nije dobio odluku o izuzeću tužiteljke Romine Vlahović, pa je, na njegovo insistiranje, odloženo saslušanje dvojice svjedoka, od kojih je jedan policijski službenik S.K.
Njihovo saslušanje bilo je zakazano za prethodnu sedmicu, ali je na zahtjev Mićovića odloženo, jer je tražio da se tužiteljka izuzme.
Kako je Pobjedi nezvanično saopšteno, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbilo je zahtjev o izuzeću postupajuće tužiteljke Romine Vlahović, ali rješenje Mićović nije dobio.
Pobjeda je 15. novembra tražila odgovor od Uprave policije da li je policijski službenik S.K. kobne večeri bio u restoranu i što je preduzeo kada je došlo do incidenta.
Međutim, iz policije je stigao nemušti odgovor, odnosno da su provjere u vezi sa ovim navodima i dalje u toku.
Urednica crne hronike Ana Raičković brutalno je napadnuta 10. novembra ispred restorana brze hrane „Gurman“ u podgoričkom naselju Blok V.
Zbog ovog incidenta, određen je pritvor do 30 dana Bećiroviću i Mijatoviću zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo nasilničko ponašanje.
Iz Osnovnog suda je saopšteno da je pritvor određen u odnosu na Bećirovića zbog opasnosti da će izvršiti krivično djelo kojim prijeti ukoliko se nađe na slobodi, u odnosu na Mijatovića zbog opasnosti da će ponoviti krivično djelo ukoliko se nađe na slobodi, a svim osumnjičenim određen je pritvor i zbog opasnosti da će ometati postupak uticanjem na svjedoke.
Prvobitno je pritvor bio određen i drugom članu obezbjeđenja kontroverznog biznismena Ljubiši Dukiću, ali je krivično vijeće Osnovnog suda djelimično uvažilo žalbu branioca osumnjičenih za napad na Raičković i preinačilo rješenje sudije za istragu, pa je on pušten da se brani sa slobode.
Vijeće ovog suda je ocijenilo da je sudija za istragu pravilno donio odluku u odnosu na Bećirovića i Mijatovića, cijeneći da su obojica osnovano sumnjiva da su izvršili krivično djelo nasilničko ponašanje, kao i da bi u slučaju puštanja na slobodu Bećirović mogao izvršiti krivično djelo kojim prijeti, dok bi Mijatović mogao ponoviti krivično djelo. Pored toga, postoji bojazan uticaja na svjedoke.
Sa druge strane, rješenjem Vijeća ovog suda ukazano je da se nakon izvršene pojedinačne analize svih dokaza prikupljenih u dosadašnjoj fazi postupka, pa i onih koji su prikupljeni nakon odluke sudije za istragu, s obzirom na to da je saslušan još jedan svjedok, „ne može utvrditi da je Dukić zaista osnovano sumnjiv da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje“.
Posebno, kako ističu, imajući u vidu ponašanje Dukića tokom cijelog događaja, te analizu video-materijala iz kojeg se jasno vidi da je upravo Dukić osoba koja je sve vrijeme pokušavala da smiri situaciju i da razdvoji zavađene strane.
Sin Zorana Bećirovića, Luka takođe je nakon tog napada bio priveden, ali njemu nije određeno dalje zadržavanje.
Prema saznanjima Pobjede, tužiteljka Romina Vlahović nije tražila pritvor za Luku Bećirovića, jer ga Raičković, njen sin i vjerenik nijesu označili kao napadača.

Portal ETV

Braniocu Bećirovića i Mijatovića još nije dostavljena odluka o izuzeću tužiteljke Vlahović

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima.
Kako je saopšteno iz Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar mjestimično umjeren do pojačan, sjeverozapadni i zapadni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus dva do devet, a najviša dnevna od devet do 18 stepeni.

Danas pretežno sunčano, do 18 stepeni

I u ovoj izbornoj kampanji Agencija za sprečavanje korupcije i šira javnost bile su svjedoci pojedinih oblika funkcionerske kampanje koji, prema važećim zakonskim odredbama, nisu izričito zabranjeni – rečeno je Pobjedi iz ove institucije.
Ni samo nekoliko dana prije izlaska na birališta građana Herceg Novog i Nikšića, visoki državni funkcioneri ne prestaju sa korištenjem resursa koji im po tom osnovu pripadaju, ali za potrebe predizbornih kampanja.
<h2>BEZ PREJUDICIRANJA</h2>
Posljednja u nizu spornih poteza bila je konferencija za novinare održana u srijedu u Skupštini Crne Gore, čija su tema bili incidenti vezani za skup koalicije „Za budućnost Nikšića“.
Naime, lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić pozvao je na ovaj događaj zajedno sa predsjednikom Demokratske narodne partije Milanom Kneževićem i poslanikom NSD-a Markom Kovačevićem. No, sporno je što je Mandić to učinio sa visoke državne pozicije, kao predsjednik Skupštine.
Tim povodom Pobjeda je uputila pitanja ASK-u da li se ovakav događaj može smatrati zloupotrebom pozicije s obzirom na to da je tema bila isključivo vezana za predizborne aktivnosti u Nikšiću.
– ASK neće prejudicirati konkretan slučaj, ali ukazuje da će, ukoliko utvrdi da je došlo do aktivnosti koje bi mogle biti u suprotnosti sa zakonom, preduzeti sve mjere iz svoje nadležnosti kako u ovom tako i u svim drugim slučajevima – ističe se u odgovoru iz ove institucije.
S obzirom na to, iz ASK-a su ponovili apel upućen donosiocima odluka da „usvoje pravila koja će dodatno osnažiti integritet izbornog procesa“.
– Agencija za sprečavanje korupcije je više puta javno apelovala i dostavljala konkretne prijedloge Skupštini Crne Gore u cilju unapređenja Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Novim zakonskim rješenjima trebalo bi jasno propisati zabrane koje se odnose na funkcionersku kampanju, odnosno ponašanje javnih funkcionera tokom izborne kampanje – pojasnili su iz ove agencije.
Uz to, kako je ranije rečeno Pobjedi iz te institucije, ukazuju da su kroz tijesnu saradnju sa nadležnim institucijama, NVO sektorom, medijima i međunarodnim partnerima već dostavili prijedloge izmjena tog zakona, ali su one i dalje u fazi izrade.
<h2>ASK PRATI</h2>
ASK je tada potvrdio kako u kontinuitetu provjeravaju slučajeve eventualnog sukoba interesa javnih funkcionera u vezi sa lokalnim izborima koji će biti održani ovog vikenda.
– Zakonom je jasno propisano da javni funkcioneri ne smiju privatni interes stavljati iznad javnog. U skladu s tim, ASK daje mišljenja na zahtjev funkcionera, djeluje preventivno kako bi smanjio broj potencijalnih situacija sukoba interesa i pokreće postupke kada utvrdi sumnje u kršenje zakona – rečeno je našem listu iz te institucije.
Podsjetili su i kako su „posvećeni dosljednoj primjeni zakonskih propisa u cilju zaštite integriteta izbornog procesa, sprečavanja zloupotreba i obezbjeđivanja transparentnosti upotrebe javnih resursa, kao i osiguravanja transparentnosti rada javnih funkcionera“.
Prema važećem zakonodavnom okviru, zabranjene su dvije vrste funkcionerske kampanje. Kako nam je rečeno iz ASK-a, prva predstavlja zloupotrebu službenih prostorija. Naime, ako svi učesnici izbornog procesa nemaju jednak pristup, službene prostorije se ne smiju koristiti za pripremu i realizaciju kampanje. Druga zabrana tiče se angažovanja javnih funkcionera u izbornim kampanjama tokom radnog vremena.
Ovakve zabrane odnose se i na zaposlene u državnim organima, organima državne uprave, kao i lokalnim samoupravama, lokalnim upravama te javnim preduzećima, javnim ustanovama i državnim fondovima.
No, postoje i izuzeci. Ova ograničenja se ne odnose na poslanike i odbornike, jer su oni na svojim pozicijama kao politički predstavnici.
Trenutno važećom zakonskom regulativom ustanovljene su i sankcije u slučajevima kršenja definisanih pravila, prevashodno za finansiranje političkih subjekata i izbornih kampanja.
– Kada te radnje mogu da naruše integritet institucija i izbornog procesa, ASK javno ukazuje i apeluje na odgovorno ponašanje, koristeći svoj autoritet da podigne standarde transparentnosti i etičkog djelovanja – ukazali su iz te institucije.
<h2>SLUČAJEVI</h2>
ASK je proteklih nekoliko godina već više puta davao svoj stav o tome da li su javni funkcioneri prekršili Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja učešćem u predizbornim aktivnostima.
Podsjećamo, nekadašnji premijer Dritan Abazović i aktuelni predsjednik Jakov Milatović su svojevremeno „označeni“ upravo zbog ovakvog tipa prekršaja. Abazović je prijavljen zbog aktivnosti koje se odnose na izbornu promociju u toku radnog vremena, pred parlamentarne izbore održane 11. juna 2023. godine. Na sličan način je kao nezakonito bilo definisano učešće Milatovića u susret izborima koji su u Glavnom gradu održani 29. septembra prošle godine, pošto se u toku radnog vremena bavio promotivnim aktivnostima vezanim za listu „Za bolju Podgoricu“.
U oba slučaja, ASK je utvrdio da zakon nije prekršen, jer dvojica visokih državnih funkcionera kao šefovi Vlade, odnosno države nemaju zakonski propisano radno vrijeme koje bi ih ograničavalo u aktivnostima koje se odnose na promociju izbornih lista.
Milatoviću je pak stiglo drugačije rješenje nakon što je snimao promotivni video „Predsjednik Milatović – Moć je u vašim rukama“ u službenim prostorijama koje koristi, jer je i ta aktivnost bila vezana za predizbornu kampanju u Podgorici. U tom slučaju ASK je naveo da je prekršen član 36 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja koji zabranjuje „korišćenje prostorija državnih organa, organa državne uprave, organa lokalne samouprave i organa lokalne uprave, javnih ustanova, državnih fondova i privrednih društava čiji je osnivač ili većinski ili djelimični vlasnik država ili jedinica lokalne samouprave za pripremu i realizaciju aktivnosti kampanje, ukoliko se isti uslovi ne obezbijede svim učesnicima u izbornom procesu“.
Iako izbori u Nikšiću i Herceg Novom svojim značajem i uticajem nisu ni primaći onim održanim krajem septembra u glavnom gradu, izvjesno je da će ASK imati posla u provjeravanju eventualnih kršenja zakona. Jer svima je bilo jasno da su u kampanjama bili korišteni brojni resursi ne samo na lokalnom već i na državnom nivou. No, do odluke Agencije svi će, kao i do sada, ukazivati na tuđe greške, a zaboravljati na svoje.&nbsp;

ASK: Svjedočimo funkcionerskim kampanjama, ali one još nisu zakonom zabranjene

Stanko Čvorović, Radovan Guzina i Miloš Janjušević kod kojih je policija preksinoć na Graničnom prelazu Ranče pronašla 40.000 eura, javnosti su od ranije poznati kao samoprozvane „nikšiće kobre“.
Sa njima su u kolima bili i B.J. i S.J, a kako je Portal Standard juče objavio, sumnja se da je novac koji je policija pronašla kod njih bio namijenjen za kampanju koalicije „Za budućnost Nikšića“ i njihovog nosioca liste Marka Kovačevića za izbore u Nikšiću 13. aprila.
Čvorović, Guzina i Janjušević su, inače, pristalice nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) i aktuelnog gradonačelnika Marka Kovačevića.
Na Cetinju se, po objavama na društvenim mrežama, sastaju kad god je u tom gradu neko bitno društveno dešavanje - i to kao „obezbjeđenje manastira“. Jedan od takvih slučajeva je bio i ustoličenje mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija Mićovića 5. septembra 2021. godine.
Ukupno 40.000 eura koje im je juče oduzeto bilo je, prema pisanju Portala Standard, raspoređeno tako da je svako od putnika u vozilu imao kod sebe nekoliko hiljada. Time su pokušali da zamaskiraju da prenose veću količinu novca.
Oni su, prema nezvaničnim informacijama ovog medija, napustili Crnu Goru prije nekoliko dana. Potom su se, preko Graničnog prelaza Ranče, iz Srbije vratili sa većom količnim novca.
Policiji su juče dali izjavu, novac im je oduzet, ali nijesu zadržani.
Osnovno državno tužilaštvo Pljevlja, koje je nadležno u ovom slučaju, zatražilo je da se u istragu o oduzetom novcu uključi i Finansijsko obavještajna jedinica policije (FOJ) kako bi se utvrdilo porijeklo novca.
A.I.

„Nikšićkim kobrama“ oduzeto 40.000 eura po povratku iz Srbije

Futsal reprezentacija Crne Gore poražena je u Podgorici od Mađarske 3:2, u pretposljednjem kolu četvrte grupe glavne runde kvalifikacija za EURO. 
 
To je peti poraz crnogorske selekcije, koja je bez bodova u dosadašnjem dijelu kvalifikacija. 
 
Crna Gora je u petom minutu povela golom Marka Spasojevića, ali su gosti preko Janoša Rabla u 17. i Matjaša Kajtara u 18. minutu preokrenuli na 2:1. 
 
U nastavku pogodio je i Šandor Hanthazi u 26. i praktično več tada riješio pitanje pobjednika. 
 
Konačan rezultat postavio je Nikola Cimbaljević u 39. minutu. 
 
Selektor Sveto Ljesar kazao je da su njegovi izabranici odigrali najbolju utakmicu u dosadašnjem dijelu kvalifiikacija.
- Šteta što nijesmo uspjeli da izvučemo povoljniji rezultat. Prva dva gola primili smo prejeftino i na ovom nivou protivnik zna da valorizuje te greške. Ostaje nam meč sa Norveškom, gdje se nadam da ćemo biti bolji i ostvariti povoljan rezultat - kazao je Ljesar.

Mađarska porazila crnogorske fudbalere

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.