Opet preduhitriše sudove. Dva odjednom. Ustavni i Upravni. Nijesu čekali arbitražu jesu kriterijumi OK. Da Raonić i ekipa naopako podijeliše ključeve umjesto institucija (uz koje izgrednici lagodno stare) ukazao je život. Da se davalo i onima kojima ne treba za stanovanje. Jedan od „beskućnika“ brže je bolje prodao. Da preduhitri pravdu. Zaradio 70-tak hiljada. Ekspresno pokazavši zašto je sporni pravilnik za podjelu nepravedan. Čak duplo!
1. Dodijeliše, dakle, prema njemu stan pogrešnome.
2. Po istim kriterijumima dobitnik poslije prodaje opet - nema riješeno stambeno pitanje!
Izvjesno će takav i u novoj nekoj zgradi biti laureat. Dokle god opstaje, njegov, sadašnji establišment. Dilema je samo koliko kvadrata još mu se smješka.
Sa druge strane će kolege mu, doživotni podstanari, kad pođu u penziju unucima bajkovati kako nijesu imali sreće, da je u firmi bilo mnogo radnika a malo stanova, kako su se bunili (u sebi) ali ih niko nije čuo. Te da nijesu prepoznali beskrupuloznost privilegovanih pred kojima poginjahu glavu. Dajući podršku.
Potpisima kojim se menadžment diči. Bez bojazni od doba kad će to možda bit lista zastiđa. Što je iznjedrila našeg bogatog junaka. Pretpostavljamo i još njih do kojih ne možemo zasad jer se kriju dokumenti.
Ništa čak ne sprečava srećnog „zasluženog“ dobitnika da sad eventualno i napusti RTCG. Da u nekoj drugoj firmi „proba“. Sve to može, blago profitarniku … pardon pravilniku.
Ne pitamo da li manipulator stambenim pitanjem dijeli s nekim interes, u nadi da će to ispitati, valjda, ASK? Ima za njih, tičice kažu, i tema: čiji li su poslovni prostori u zgradi? Ko od njih kajmak skida?
Ili možda i ASK čeka Viši sud. Pošto je ovih dana vakat da se oglase. I povodom Savjeta RTCG i povodom generalnog ključara. Jesu li za kakvu drugu instituciju, ili nastavljaju da troše kako su navikli. Podižući „šer“, kako neki izgovaraju „ćar“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Pravilnik za ekstra profit: Čim prodaja nije zabranjena, ne može da škodi

Za integritet RTCG je pogubno da se na njenom čelu nalaze osobe koje ne poštuju crnogorske institucije sudove i ASK, a poslednji primjeri naopake raspodjele stanova, vrhunac su koruptivnog ponašanja započetog samoizborom za predsjednika Savjeta RTCG, poručili su iz Sindikata JRDS RTCG u obraćanju Agenciji za sprečavanje korupcije.
Iz ovog sidnikata kazali su da su prinuđeni da ponovo kontaktiraju ASK povodom akutnih problema u RTCG, koji ubrzano dovode do potpune dezintegracije najvažnije medijske institucije u Crnoj Gori. Nažalost, svjedoci smo odsustva reakcija državnih organa koji bi ovu i ovakvu praksu morali da spriječe.
- Pored već poznatih činjenica, konkretan povod za ovo obraćanje je i djelovanje ASK u odnosu na izbor Branka Boškovića za predsjednika Savjeta, tadašnjeg, AEM, kao i ostavka koju je podnio poslije reakcije ASK. Drastičniji primjer imamo u Javnom medijskom servisu, kada je u junu 2021. Veselin Drljević glasao za sebe prilikom izbora za predsjednika Savjeta RTCG, a najvjerovatnije se slično dogodilo i u septembru 2025. kada je za sebe glasao Vladimir Drekalović, inače profesor Univerziteta Crne Gore- navode u saopštenju.
Kako ističu, zapisnik sa te sjednice, kao i sa mnogih sjednica Savjeta RTCG, nijesu dostupni na portalu RTCG.
Podsjećaju na dešavanja koja su prethodila Drljevićevim izboru za predsjednika Savjeta RTCG:
- Drljević se na Administrativnom odboru Skupštine Crne Gore u aprilu 2021. predstavio kao doktor docent, mada nije znao da objasni kako se u njegovom doktoratu našlo prepisanih 40 strana Master plana crnogorskog turizma.
- Za predsjednika Savjeta RTCG, Veselina Drljevića je kandidovala Amina Murić, članica Građanske alijanse , čiji je izvršni direktor u tom momentu bio Boris Raonić.
- Dakle, Drljević je glasao za sebe, iako je bio jedini kandidat. Bojan Baća je sa te sjednice bio odsutan, a profesor Žarko Mirković je jasno prije glasanja ustvrdio da se neće izjašnjavati.
Na raspisanom konkursu za generalnog direktora RTCG, uvidom u dokumentaciju kandidata, ispostavilo se da Raonić nema potrebnih 10, pa čak ni 5 godina radnog iskustva, što je u jednom momentu i konstatovano na sjednici Savjeta od strane pravnika RTCG.
Međutim, tada počinje inicijativa Drljevića da svi članovi SavjetaRTCG budu i komisija koja će odlučiti o kandidatima.
Pravnici RTCG su se izuzeli od glasanja.
Nakon što je Savjet RTCG imenovao Raonića za generalnog direktora, već na narednoj sjednici je, oduševljen Drljevićevim radom, Raonić odlučio da za Drljevića kao predsjednika Savjeta, iskoristi statutarnu privilegiju i poveća mu mjesečnu nadoknadu. Opet po dnevnom redu, koji je za sebe namjestio Drljević.
Iz sindikata JRDS RTCG podsjećaju da je poznato i to da su krajem 2022. godine, na inicijativu Raonića i uz saglasnost Drljevića, ukinuta određena radna mjesta.
- Pojedini zaposleni su fiktivno pomjerani na radna mjesta koja će ubrzo biti ukinuta, i to bez dogovora sa urednicima (rukovodiocima), pa im je čak data varijabila i povećala otpremnina za oko 2000 eura, a neki su bez najave ostali bez posla. Zbog očiglednog kršenja Zakona o radu, Kolektivnog ugovora RTCG, kao i Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, sud je presudio u njihovu korist- navode iz sindikata.
Dodaju da je Raonic u aprilu 2023. godine, kod tužioca izjavio da je to urađeno mimo njegove volje. Ipak, nije rekao da li je to bila volja i ideja Drljevića.
ASK je, kako smatraju iz sindikata, propustio da reaguje po službenoj dužnosti i u slučaju Raonića jer on nije mogao, niti smio biti izabran za generalnog direktora RTCG zbog prirode poslovnih odnosa AEM i RTCG.
Posebno je, ističu, zabrinjavajuća činjenica da je Drljević propustio da se izjasni o mišljenju ASK od 1.marta 2024. godine, očigledno poštujući dogovor da se sačeka novi Zakon koji bi spustio kriterijum za Raonica. Srećom neuspješno.
- Dakle, za integritet RTCG je pogubno da se na njenom čelu nalaze osobe koje ne poštuju crnogorske institucije sudove i ASK. Poslednji primjeri naopake raspodjele stanova, po nakaradnom Pravilniku, koji je na Upravnom i Ustavnom sudu, vrhunac su koruptivnog ponašanja započetog samoizborom za predsjednika Savjeta RTCG- kazali su iz ovog sindikata.
Smatraju da ne postoji sličan, a posebno ne gori primjer od ovoga u medijskoj djelatnosti u Evropi.
- Sve ove činjenice je mogao da zabilježi i procesuira bilo ko u sistemu ko se institucionalno bavi medijima, ali je očigledno i da je ova korupcija samo krak duboke, sporoprocesuirane korupcije. Na kraju, inforišemo vas da će Pismo koje vam upućujemo, biti proslijeđeno svim medijima, kako bi se pravovremeno reagovalo, a sve uz znanje i podršku javnosti- zaključuje se u obraćanju Sindikata JRDS RTCG Agenciji za sprečavanje korupcije.

500x500

1250x600

1084x550

Sindikat JRDS RTCG pisao ASK-u: Za integritet Javnog servisa pogubno da su na čelu osobe koje ne poštuju crnogorske institucije

Društvene mreže su preplavili cinični ali i duhoviti komentari nakon što je na sajtu Javnog servisa, u objavi povodom selekcije petnaest pjesama za ovogodišnji Eurosong, objavljena i verzija na ćirilici. &nbsp; Nije se čuditi, dovoljno je pogledati sajt RTCG, sekciju posvećenu Eurosongu. &nbsp; Tako je pjesma Andree Demirović koja ima naslov na engleskom ,,I believe” u ćiriličnoj verziji dobila komičniji naslov: &nbsp;„И белиеве“ , ali i izgovor, posebno. Dok je pjesma ,,Casanova“ Dolće Hera, odnosno ćirilična verzija pjesme izgleda ovako: „Цасанова 91“ . Kad se to pročita u ćiričnoj verziji, još je zanimljivije. &nbsp; Ipak, bez premca je transkripcija pjesme ,,Rytam boy“, pjevačice Lare Baltić koja u ćiriličnoj varijanti ovako izgleda &nbsp;„Рхyтхм боy“ kako se bukvalno i izgovara - Rhuthm bou! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251209171256_e15dd6eb65a6f1739ad54114c8a39b8d7497a320dfef4c0e32b782909d31f2bc.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251209171256_e15dd6eb65a6f1739ad54114c8a39b8d7497a320dfef4c0e32b782909d31f2bc" data-rendition-name="original" width="1441" height="860" loading="lazy" alt="RAZLIKA: Latinična verzija selektovanih pjesama za Montesong "> <figcaption>RAZLIKA: Latinična verzija selektovanih pjesama za Montesong(Photo: Screenshot sajt RTCG)</figcaption> </figure>  Možda bi neko od članova menadžmenta RTCG, koji se hvališu dostignućima Javnog servisa za vrijeme nezakonitog mandata direktora Borisa Raonića ipak mogao da obrati pažnju kako se engleski izrazi tanskribuju u ćiričnoj verziji. &nbsp;&nbsp;

Draško Đuranović

RTCG, MONTESONG I ĆIRILICA: Među izabranim su pjesme „И белиеве“ kao i „Рхyтхм боy“!

Analiza emisije „Ljudi i događaji“ ukazuje da je tokom 2025. godine došlo do određenih unapređenja kvaliteta sadržaja u odnosu na prethodnu godinu. Evidentno je odstupanje od prošlogodišnjih revizionističkih, ideoloških i politički pristrasnih narativa, posvećena je veća urednička pažnja i uravnoteženija je selekcija informacija. Uprkos napretku, emisija i dalje u potpunosti ne ispunjava standarde naučno-obrazovnog programa RTCG-a.&nbsp;
To se navodi u publikaciji “<a href="https://cgo-cce.org/2025/12/09/emisija-ljudi-i-dogadjaji-na-rtcg-u-pod-lupom-iskorak-sa-prazninama/" target="_blank">Emisija Ljudi i događaji – analiza (ne)ispunjenih standarda javnog servisa RTCG za 2025. godinu</a>”, autora dr Adnana Prekića, pripremljenoj u okviru projekta Centra za građansko obrazovanje (CGO) “Mediji za demokratiju – jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore”, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
Primjetne su, kako se ističe, greške u datumima, nedostatak istorijskog konteksta i selektivno predstavljanje ključnih događaja.
- Komparativna analiza sadržaja emisije „Ljudi i događaji“ pokazuje vidljiva i mjerljiva unapređenja u odnosu na emisije koje je RTCG emitovala tokom 2024. godine. Ovaj napredak dijelom pripisujemo i efektu prethodne analize objavljene u okviru istog projekta, koja je, vjerujemo, doprinijela kvalitetnijem pristupu i većoj uredničkoj pažnji. Međutim, analizirani materijal i dalje ne ispunjava u potpunosti standarde naučno-obrazovnog programa, koji zahtijeva objavljivanje tačnih, naučno potvrđenih i nepristrasnih sadržaja - ističe dr Prekić.
Analiza je obuhvatila 2.536 objava emitovanih od 1. januara do 31. oktobra 2025. godine, kako bi bile provjerene njihove edukativne vrijednosti i usklađenosti sa standardima naučno-obrazovnog programa, posebno kada se radi o tačnosti, provjerljivosti i nepristrasnosti. Primijenjeni su kvalitativni i kvantitativni pristupi koji su omogućili identifikovanje dominantnih narativa, čestih koncepcijskih nedostataka i tema koje su zanemarene. Rezultati su sistematizovani u tri cjeline: &nbsp;zastupljeni i zanemareni, nejasne granice istine i traume i mitologija.
Za razliku od prošlogodišnje prakse, u ovogodišnjem ciklusu, kako se dodaje, izostaje potpuna marginalizacija crnogorskog kulturnog i istorijskog identiteta.&nbsp;
- Udio informacija o Crnoj Gori povećan je sa 21 na 30 odsto. Time je otklonjen dio ranijih sistemskih propusta, iako i dalje nedostaju jasni kriterijumi selekcije informacija i širi istorijski kontekst. To posebno važi za brojne objave iz oblasti univerzalne istorije, kojih je više od 50%, što umanjuje edukativni karakter programa. Uočljiva su višestruka ponavljanja istih informacija o pojedinim ličnostima tokom godine, kao i nedosljedna i zastarjela terminologija - navodi se u publikaciji.
Veliki broj informacija zasniva se na pogrešnim datumima, a što, prema riječima autora, predstavlja “jedan od najozbiljnijih metodoloških nedostataka“, jer dovodi u pitanje kredibilitet naučno-obrazovnog sadržaja.&nbsp;
- Ove greške uglavnom se javljaju u informacijama iz istorije Crne Gore prije 1919. godine, kada je zvanično korišten Julijanski kalendar. Značajan broj događaja u kalendaru je pogrešno datiran po Julijanskom kalendaru, što dovodi do zabune i ne osigurava tačne i provjerljive informacije - primjećuje Prekić.
Najosjetljiviji segment i dalje se odnosi na prikaz ratova 90-ih. Naime, ključne teme - poput opsade Dubrovnika, deportacije bosanskih izbjeglica, logora Morinj, zločina u Bukovici i Kaluđerskom lazu, te bombardovanja Murine uopšte nijesu obrađene, uprkos njihovom istorijskom i društvenom značaju. Pojedine objave, uključujući i one o genocidu u Srebrenici i akciji Oluja, predstavljene su parcijalno, bez jasnog navođenja sudskih presuda i neophodnog istorijskog konteksta, što ostavlja prostor za relativizaciju.
- Na primjer, u objavi od 9. jula navedeno je da je Skupština Crne Gore usvojila deklaraciju kojom se osuđuje „masovni zločin u Srebrenici počinjen 1995. godine“. No, izostavljeno je jasno navođenje da se radi o genocidu, kao i kontekst događaja - navodi autor analize.
Zaključak analize je da i pored napretka neophodno sistemski urediti metodologiju selekcije, provjere i prezentacije sadržaja. Emisija bi trebalo da koristi isključivo pouzdane, naučno potvrđene izvore, uz obavezno navođenje literature i dostupnih arhivskih jedinica na osnovu kojih je pripremljena informacija. Time bi se smanjile faktografske greške i izbjegao subjektivni izbor koji dovodi do iskrivljenih interpretacija.
Dodatno, autor je stava da savremena istorija, ratovi 90-ih, Drugi svjetski rat i teme koje nose visok potencijal revizionističkih interpretacija zahtijevaju posebne uredničke standarde, uključujući detaljnu kontekstualizaciju i konsultacije sa stručnjacima iz oblasti, kako bi se spriječilo ponavljanje parcijalnih i pojednostavljenih prikaza.
Analiza nudi i niz saržajnih preporuka kako bi ova emisija ispunila naučno-obrazovnu svrhu na javnom servisu i doprinosila razvoju kritičkog mišljenja. Konkretne preporuke uključuju i smanjenje broja dnevnih objava, jasnije definisanje kriterijuma izbora sadržaja, veći fokus na crnogorski istorijski i kulturni prostor i uvođenje stručne i nezavisne recenzije materijala prije emitovanja.&nbsp;
Takođe se navodi da bi trebalo uspostaviti praksu jedinstvenog datuma za ličnosti koje se pojavljuju više puta, uz jedinstvenu i cjelovitu biografsku obradu, ali i u potpunosti izbjegavati nepreciznu, religijski obojenu i zastarjelu terminologiju, zamjenjujući je naučno validnim terminima. Konačno, neophodno je uvesti i nezavisne i stručne recenzije sadržaja planiranih za emitovanje, kao dodatni mehanizam za osiguranje nepristrasnosti, objektivnosti i većeg nivoa kvaliteta sadržaja ovom segmentu programa.
Autor analize zaključuje da bi “primjenom ovih smjernica, program &nbsp;znatno unaprijedio svoj naučno-obrazovni karakter, omogućio gledaocima precizno, cjelovito i kontekstualno praćenje sadržaja, osnažio kritičko razmišljanje publike, te doprinio očuvanju, razumijevanju i afirmaciji crnogorskog kulturnog i istorijskog identiteta.”

Emisija „Ljudi i događaji“ na RTCG-u pod lupom: Iskorak u prazninama

Javnost mora da zna da poništavanjem odluke o izboru generalnog direktora Radio Televizije Crne Gore Borisa Raonića moraju da se ponište i svi pravni akti koji su proistekli iz te odluke, a RTCG od 6. avgusta 2021. nije više u zakonitom statusu - rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, bivši kandidat za generalnog direktora RTCG Srđan Čović.
Sudstvo je, kako navodi, postalo malo agilnije, te je za nepunu godinu riješilo slučaj po tužbi Andrijane Kadije, Žarka Božovića i Slavena Knezovića, kolega koji su bili kandidati na prošlogodišnjim izborima za generalnog direktora RTCG.
- Sud je prvostepeno odlučio da je Raonić i po treći put nelegalno izabran, to je jedna stvar. Druga stvar je što je sredinom septembra takođe sud, još nepravosnažno, osudio članove Savjeta RTCG na sedam mjeseci uslovno zbog zloupotrebe službenog položaja i to zbog nezakonitog izbora Raonića 1. juna 2023.godine, odmah po prijemu odluke Višeg suda da je Raonić i prvi put nelegalno izabran. Da u svemu ovome i pohvalimo sud, koji ne može tako brzo da procesuira nezakonitosti koliko ih Drljević i Raonić proizvode, tako da je najnoviji primjer u Radio Televiziji Crne Gore podjela stanova, vrijednih građevinski tri i po milona, mislim da je to po statistici i po upisu u Poreskoj upravi i Katastru tržišna vrijednost veća od 7 - 8 miliona eura &nbsp;- rekao je Čović.
Smatra da je 70 ljudi u podjeli od njih 90 potpuno zasluženo dobilo stanove, jer su to, prema njegovim riječima ljudi koji su svoj radni vijek proveli u RTCG-u, a neki imaju i više od 40 godina radnog staza.
- Problem je što su stanove dobili i osobe koje je nelegalno zaposlio nelegalni generalni direktor Raonić. Upravo zbog toga Drljević i nekoliko članova Savjeta ne rade ništa drugo osim što nelegalno biraju Raonića i mislim da proceduralno zakonski krše mnoge odredbe kako bi njemu dali neograničenu vlast koju on očigledno zloupotrebljava - zaključio je Čović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNctkHxW7HV8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Čović: Sud ne može tako brzo da procesuira nezakonitosti koliko ih Drljević i Raonić proizvode

Centar za građansko obrazovanje (CGO) odbacuje kao netačne, selektivne i tendenciozne navode objavljene o konferenciji Ko ima moć nad RTCG i kome ona treba da pripada? na <a href="https://rtcg.me/vijesti/drustvo/785375/konferencija-o-rtcg---bez-ucesca-rtcg-.html" target="_blank">portalu RTCG</a> i u <a href="https://rtcg.me/tv/emisije/informativni/dnevnik-2/785432/dnevnik-02122025.html" target="_blank">Dnevniku 2 RTCG-a</a>. Riječ je o pokušaju da se pažnja sa suštine rasprave skrene na sporedna pitanja i tehničke detalje, kazala je direktorka za strategiju i komunikacije Zvezdana Kovač.
Prema njenim riječima, netačna je tvrdnja da se „o RTCG govorilo bez RTCG“.&nbsp;
- RTCG je na konferenciji bila predstavljena tokom panela kroz dva člana Savjeta RTCG, koji je, po Zakonu o nacionalnom javnom emiteru RTCG, glavni organ upravljanja u RTCG, kao i kroz jednog zapošljenog, dok je više zapošljenih prisustvovalo događaju. Međutim, u izvještaju RTCG-a čak se ni sopstveni članovi Savjeta ne tretiraju kao relevantni sagovornici. To je teško odvojiti od činjenice da se u RTCG zakon već duže vrijeme primjenjuje selektivno, naročito kada je riječ o nezakonitom izboru generalnog direktora u više navrata - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
RTCG-ov izvještaj je, kako se ističe, zanemario suštinu oba panela.&nbsp;
- Tema prvog panela konferencije bio je širi evropski i regionalni okvir javnih servisa, ali taj dio diskusije se uopšte nije ni našao u izvještaju RTCG-a. Drugi panel obuhvatio je više učesnika iz RTCG, uključujući i dvoje govornika koji su hijerarhijski iznad generalnog direktora, ali ni njihovi stavovi nijesu dobili prostor u Dnevniku 2 RTCG - naglašava se u saopštenju.&nbsp;
Umjesto izvještaja o sadržaju, kako se navodi, argumentima i porukama sa oba panela, kao i sa uvodnog dijela, RTCG je svoj prilog i tekst sveo isključivo na pogrešnu tvrdnju da rukovodstvo RTCG „nije bilo pozvano“, te na grešku u predstavljanju gosta iz Slovenije.
- CGO se izvinjava zbog omaške u predstavljanju Vanje Vardjana iz RTV Slovenije. Riječ je o tehničkom propustu koji nema nikakve veze sa suštinom konferencije niti sa porukama koje su sa nje poslate. Nakon emitovanog priloga i teksta, Vardjan se pismeno obratio CGO-u, ističući da je propust zapravo bio njegov. Tendeciozno je i nedopustivo da se na osnovu jednog pogrešnog potpisa pokušava delegitimisati čitav skup, njegovi panelisti, učesnici, zaključci i teme. Posebno je problematično što su se kao kontrateze selektivno koristile izjave iz regiona, koje uopšte nijesu izgovorene u kontekstu RTCG-a, već kao primjeri, pozitivni i negativni, funkcionisanja javnih servisa u drugim državama. Učesnici iz regiona su govorili isključivo o sistemima u svojim zemljama, što je i bio koncept tog dijela konferencije - komparativni pristup i razmjena iskustava. Ni u jednom trenutku CGO nije pripisivao ili sugerisao regionalnim sagovornicima stavove o RTCG, niti je njihovo učešće korišćeno za ocjenjivanje rada RTCG - navode iz CGO.&nbsp;
Uprkos tome, kako se pojašnjava, dio menadžmenta RTCG-a, koji deklarativno poziva na dijalog i konstruktivnu kritiku, odlučio je da ne emituje nijednu izjavu sa konferencije i da potpuno izostavi razloge zbog kojih su novinari i zapošljeni RTCG-a govorili o pritiscima, degradacijama i profesionalnim problemima u kući.&nbsp;
- &nbsp;Umjesto toga, kontaktirali su kolege iz RTVBiH i RTVSLO dezinformišući ih o suštini skupa, a potom su, umjesto izjava učesnika skupa, za izvještaj koristili njihove izjave, što je suprotno svim profesionalnim standardima. Važno je istaći da je CGO, tokom organizacije ove konferencije, pozvao šest od devet članova Savjeta RTCG, uključujući predsjednika Savjeta, kao i direktora TVCG i direktorku portala RTCG, a dva od šest pozvanih članova Savjeta su bili panelisti. Da su pozvani predstavnici rukovodstva došli imali bi i priliku da iznesu svoje stavove i učestvuju u dijalogu, koji podrazumijeva i suočavanje s kritikama u javnom interesu - ističu iz CGO.&nbsp;
CGO nije, kako dodaju, pozvao, niti će pozivati na svoje skupove, više puta nezakonito izabranog generalnog direktora RTCG, što su potvrdile i pravosnažne odluke sudova.
- Pokušaji da se diskredituje CGO pozivanjem na „širi kontekst“ koji uključuje potpuno nevezane teme i insinuacije, pokazuju nedostatak argumenata i namjeru da se skrene pažnja sa suštine, a suština je da se na konferenciji govorilo i o zakonitosti upravljanja RTCG, zaštiti javnog interesa, profesionalnim standardima i pravu građana na objektivan i nezavisan javni servis. O tome gledaoci RTCG-a nijesu informisani. Ovakvim izvještavanjem RTCG je, nažalost, potvrdio upravo one probleme na koje je tokom skupa ukazano. Vjerujemo da će se to reflektovati i u nalazu Ombudsmana RTCG-a - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

CGO: Pogrešni navodi RTCG skreću pažnju sa suštine rasprave o javnom servisu

Aktuelni način upravljanja i uređivanja Javnog servisa doprinosi produbljivanju društvenih podjela, relativizaciji istorijskih činjenica i potkopavanju antifašističkog nasljeđa, zbog čega štetu trpe građani, novinari i pravo javnosti na objektivno i profesionalno informisanje. Ovo je poručeno sa panela „Kako osnažiti nezavisnost RTCG-a?”, koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u okviru konferencije „Ko ima moć nad RTCG i kome ona treba da pripada?“, uz podršku Vlade Kraljevine Holandije.
Zaključna poruka skupa je da se politički odnos prema Javnom servisu hitno mora promijeniti, uz poziv da aktuelni generalni direktor podnese ostavku zbog — kako je ocijenjeno — hipoteke nezakonitog izbora koja kompromituje rad RTCG-a.
<h3>Ljumović: Pritisci sve učestaliji, institucija bez dijaloga</h3>
Član Savjeta RTCG Janko Ljumović upozorio je na ambijent u kojem profesionalci s iskustvom trpe ozbiljne pritiske:
– U RTCG-u gotovo da ne postoji unutrašnji dijalog, a sporna pitanja se premještaju u javnost. Nedavna smjena urednice koja je potom dobila regionalnu nagradu pokazuje pravu sliku stanja – kazao je Ljumović.
Prema njegovim riječima, organizaciona kultura koja počiva na nadmoćnom odnosu uprave i netransparentnim procesima direktno narušava profesionalne standarde.
– Novinar je slobodan, ali ima urednika, direktora i Savjet. Ako ti filteri nijesu slobodni već zarobljeni ideološkim ili političkim uticajima, onda sloboda autora postaje iluzija – naglasio je on.
<h3>Camović-Veličković: RTCG raspolže budžetom većim od 16 opština – a upravlja se nezakonito</h3>
Članica Savjeta RTCG Marijana Camović-Veličković ocijenila je da je javni servis „otet od građana“:
– Aktuelni generalni direktor već pet godina obavlja funkciju bez zakonitog mandata. To je presedan koji urušava kredibilitet čitave institucije – poručila je ona.
Podsjetila je da RTCG ima budžet veći od 16 opština u Crnoj Gori:
– Time se upravlja bez zakonite odgovornosti. Trpe građani, zapošljeni i objektivno informisanje – dodala je.
<h3>Vulić: Atmosfera straha i kršenja radnih prava</h3>
Novinar Sabrija Vulić opisao je narušene međuljudske odnose i opšti strah među zaposlenima:
– Svaka reakcija prema rukovodstvu može značiti premještaj. Imamo primjere otkaza koji su na sudu već pali kao neosnovani – istakao je on.
Vulić je upozorio na potpuno odsustvo digitalne transparentnosti:
– Sistematska dokumenta, putni nalozi, izvještaji – sve to mora biti javno, a nije. Niko nema uvid u stotine izmjena radnih mjesta – kazao je on.
<h3>Nikolić: Javni servis produbljuje podjele u društvu</h3>
Izvršna direktorka Instituta za medije Olivera Nikolić tvrdi da RTCG danas igra ulogu generatora podjela:
– RTCG ne doprinosi prevazilaženju podela nego njihovom produbljivanju. Istorijski revizionizam postaje dio programa, bez konteksta i odgovornosti – ocijenila je ona.
Nikolić je navela primjere relativizacije ratnih zločina i ugrožavanja antifašističkih vrijednosti:
– Prvi korak mora biti ostavka generalnog direktora kako bi se otvorio prostor za novi profesionalni razvoj – zaključila je.

CGO: Politički pritisci i nezakonitosti urušavaju ulogu Javnog servisa

Vaša zahvalnost radnicima RTCG za njihov doprinos osnažilo je čežnju za vaktom kada ćete prozivati. Može i nas, jer doprinos nam nije bio pun. A mogli smo, željeli, i ima nas dosta. Pa pesimistično doživljavamo taj dašak između redova u vašoj prigodi. Izostavili ste jedno ime, a njegove floskule kao da ste iskopirali. Ili nam se čini? Pišemo zbog nagomilanog ispod tepiha.
Ponadasmo se nestaće prije koju godinu nedodirljivi političari i njihove produžene ruke da koče glasove što im po volji nijesu. Da će svaki pojedinac u Nacionalnom emiteru samoinicijativom i nesputanošću, znanjem i entuzijazmom, ugrađivati sebe u mozaik koji čini realnu sliku našeg društva. Umjesto toga napredujemo nazadačke.
Iščezla je samostalnost. Utihla i najmanja kritika za sav crnogorski establišment u programima RTCG. Nema osvrta, analize iz kuće, niđe ne postoji stav što je dobro a što je loše. Osim građevinac, studentski maratonac, Boris Raonić i njegova ekipa. Samo dobro! A priznaćete, niko nije idealan? Ako velite da samo komentari nijesu žurnalistiika, u pravu ste i to je najgore: samokritike nema a mnoge informacije saznaćete na tuđim medijima umjesto na našim. Portal + TV + Radio = ogromna rupa u kojoj ne bi smjelo nedostajati bilo što važno građanima. Jer mjesta ima. Uprkos tome sadašnjem rukovodstvu je profesionalno nešto objaviti samo ako im „je interesantno“.
To nije transparentnost koju pominjete, pretpostavljamo? Nekad se zvalo sakrivanje ili „zamazivanje“, nikad opravdano. Nezanimljive su sad vijesti od vitalnog značaja za kuću i državu čak. Od sudskih presuda do stavova EK, direktno povezanih s radom kuće koju upravo hvalite.
Poglavlje za prijem u EU na polju prava je problematično upravo zbog dešavanja u Javnom servisu, a revizija istorije i multietnički sklad su eskalirali, pa bi realno bilo da ste uputili i makar konstruktivnu opomenicu. Recimo za uznemirujuću seriju Vraneš.
Pravosudni procesi, i sindikalni bunt koji eskalira ovih dana pokazuju da godišnjica nije u znaku napretka. Samostalnost i autoritet pojedinaca i redakcije iščezli, sve radničke sudbine u rukama jednog čovjeka, protivzakonito i čudno akademski namještenog. Već je opšte popularan po tome. Mimo vas i vašeg ministarstva izmijenjeni su medijski zakoni da mu omoguće najnovije imenovanje pa bi čestitka bila prilježnija od famoznog Ministarstva evropskih poslova i poslanika Vasilija Čarapića. 
Pošto su preskočivši vaš resor neprirodno ublažili, prilagodili, uslove za jednog koji šuška, sa željom da „povećaju konkurenciju“. Ona im je bitna bila, a ne znanje. Farsično, niko s manje škole od njihovog (pretpostavljamo ne i vašeg čim ga rekli nijeste) miljenika nije prijavljen na konkursu 2024. Postiđeli se ljudi ili prepoznali pakovanje za onog što se besomučno prijavljuje bez potrebnog iskustva.
Znajući da će ga Savjet RTCG opet i opet nezakonito birati. Sudski višestruko ukazano. Komedija, jer nije zadovoljio, ni takve - naštelovane zakone. Hoće da bude direktor, pa hoće. I evo može mu bit. Voljom parlamentarne i izvršne vlasti. Koju bi i Javni servis trebao da kontroliše a ne kao sad - da sluša. Evropa to vidi, i nećete moći tamo ovako. Stoga datum nije za isticanje. Niti aktivnost u kući znači napredak i „temelj povjerenja građana“ uz programe kojima nema mane „na svijet i u Beograd“.
Stoga je vaše pominjanje „doprinosa razvoju objektivnog, savremenog i odgovornog informisanja“ iluzorna slika kako je sve super. A nije. Tehnička dostignuća nijesu informisanje. Mogli bi opširno kako su u RTCG u zapećku brojne teme i profesionalci na svim poljima. Državi treba takva firma oslobođena od neznalica i koristoljubaca, i menadžment prepoznatljivog (neplagiranog) obrazovanja i bogatog, specijalizovanog staža za razne oblasti. Koje uzurpator na čelu ne razaznaje pa premješta ljude nasumice bez priznanja za njihov legat.
I rješava „stambeno pitanje“. Dovedenih. Zbog čega neki dugogodišnji radnici nijesu.

Ne pomaže suva čestitka za Dan Javnog servisa

Menadžment Radio-televizije Crne Gore (RTCG) saopštio je da su navodi dijela zaposlenih, okupljenih oko dvije sindikalne grupe, neosnovani i zasnovani na zloupotrebi imena zaposlenih koja se nalaze na takozvanom „spisku progonjenih profesionalaca“.
Kako navode, gotovo svi pobrojani sa tog spiska javno ili interno su demantovali da su dali saglasnost da njihova imena budu dio tog dopisa.
- Objavljivanje tog spiska predstavlja zloupotrebu ljudi, ne zaštitu radnika. Konstrukcija se raspala čim su je vidjeli oni čija su imena iskorišćena. I kada su progovorili, nijesu potvrdili teze dopisa, već su ga razorili činjenicama - poručuju iz RTCG.
Ističu da je, kako tvrde, „istorijski presedan da je riječ o jedinom sindikatu protiv kojeg su radnici protestovali“, što, po njihovom mišljenju, više govori o suštini problema nego o pokušajima da se delegitimiše Javni servis.
Saopštavaju da su pojedine kolege raspoređene na Portal RTCG u skladu sa zakonskim pravima i obavezama poslodavca.
- &nbsp;Portal raste, domet mu je veći nego ikada i potrebno je kadrovsko osnaženje, posebno zbog odsustva više zaposlenih na bolovanjima. Na ranijim pozicijama učinak dijela zaposlenih nije pokazivao nivo koji zahtijeva Javni servis, pa je odlučeno da budu premješteni tamo gdje mogu dati veći doprinos &nbsp;- navodi se u saopštenju.
Premještaj zaposlenih, dodaju, nije posljedica nikakvog mobinga:
- &nbsp;To je odgovor na potrebu rada, a ne „mobing“. Svaka psihodrama je suvišna tačno onoliko koliko je činjenično neutemeljena.
Uprava poručuje da ostaje odgovorna prema građanima koji finansiraju rad Javnog servisa:
- Plata u RTCG mora biti zarađena. Ne može se tolerisati nerad, odsustvo sa posla ili rad po sopstvenom rasporedu uz istu zaradu. To vrijeme je završeno — naveli su.
Ističu da su upravo zbog takvog pristupa rezultati RTCG bolji nego godinama unazad, te da zaposleni danas imaju uređene odnose, sigurnost i profesionalne uslove za rad.
Navode i da su zarade novim Kolektivnim ugovorom predviđene na nivou od oko 130 eura iznad državnog prosjeka.
- &nbsp;Javni servis bez okretanja unazad grabi krupnim koracima u budućnost, čemu svjedoče isključivo postignuti rezultati. To su činjenice. Sve ostalo je sve praznija, ali jednako neistinitа buka - zaključuju iz menadžmenta RTCG.

Menadžment RTCG: Plata se mora zaraditi, Javni servis više nije sklonište za nerad

Javni servis danas svečano obilježava svoj dan, dan Radio Televizije Crne Gore. Nažalost, njegovi radnici, u ne tako malom broju, trpe veliku nepravdu. Menadžment RTCG-a predvođen generalnim direktorom Borisom Raonićem kreirao je nepodnošljivu atmosferu ugroženosti, straha, podjela, nepovjerenja u kojoj se teško baviti proizvodnjom programa - kazala je novinarka RTCG Snežana Radusinović. Ona je, u okviru konferencije za medije Sindikata zaposlenih RTCG danas ispred zgrade Javnog servisa, kazala da od sredine jula vode pregovore o Kolektivnom ugovoru koji je usaglašen i trenutno je u Ministarstvu finansija.&nbsp; - Tokom iscrpljujućih pregovora članovi našeg sindikata su trpjeli svakodnevne pritiske da se iščlane. Ove godine smo izgubili 80 članova. Antisindikalna diskriminacija je trajala tokom pregovora, ali se nastavlja i intenzivira ovih dana nakon usaglašavanja Kolektivnog ugovora. Ne meti revanšizma su u visokom procentu - žene - istakla je Radusinović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127111148_ba3fab22d6dbb0065d8ab9fb24cd4824f7ae9a24a06e4a92b846cdae963d9c20.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251127111148_ba3fab22d6dbb0065d8ab9fb24cd4824f7ae9a24a06e4a92b846cdae963d9c20" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta ispred RTCG"> <figcaption>Sa protesta ispred RTCG(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Raspon kaznenih mjera je, kako navodi, veoma širok i raznovrstan.&nbsp; - Na primjer: Ukidanje projekata i televizijskih emisija novinarima i rediteljima, otkazivanje službenih puteva iako su usvojeni programsko-produkcionim i finansijskim planom, degradiranje urednika na neprimjerena radna mjesta, smjene urednika na rukovodećim pozicijama, uklanjanje naših članova, novinara, snimatelja, vozača iz TV ekipa koje putuju u inostranstvo, disciplinski postupci, a u jednom, jerovatno najdrastičnijem primjeru - aktiviranje otpisanog duga i blokada bankovnih računa našoj koleginici i svim članovima njene porodice. Riječ je o samohranoj maji četvoro djece čiji je suprug, nekadašnji novinar ove kuće prije osam godina poginuo na radnom zadatku - naglasila je Radusinović. Milena Janjušević je rekla da su tokom pregovora u njihovim saopštenjima za javnost, ali i na sastancima uporno postavljali pitanja od vitalnog značaja za Radio Televiziju Crne Gore.&nbsp; - Svi sastanci su tonski snimljeni. Pitali smo - na što će biti potrošen iznos od 900.000 eura koji je ove godine bio predviđen za povećanje plata? Zašto se tajno raspodjeljuju varijabile što otvara veliki prostor za zloupotrebu 735.000 eura godišnje koliko se u bruto iznosu izdavaja za ovu svrhu? Zašto se ove godine čak 1,4 miliona eura po finansijskom planu ulaže u građevinske radove iako se zgrada u kontinuitetu renovira posljednje četiri godine? Odgovore nismo dobili, ali jesmo kazne i pritiske sa jasnom porukom da nam se ova pitanja neće oprostiti. Pitamo Raonića - kako će novinari javnog servisa postavljati ovakva i slična pitanja u drugim crnogorskim ustanovama, ako ih ne smiju postaviti u vlastitoj kući - upitala je Janjušević.&nbsp; Naglašavaju da je neprihvatljivo zastrašivanje i disciplinovanje medijskih radnika u javnom servisu jedne zemlje koja će za dvije godine biti članica Evropske unije.&nbsp; - Nezamislivo je da se u javnom servisu zataškavaju pritisci, zastrašivanja, ucjene o kojima kao medijska kuća izvještavamo kada se dese negdje drugo. Ovakva atmosfera u RTCG-u doprinosi tome da je nemoguće normalno raditi, a medijski radnici se stimulišu na poslušnost i autocenzuru - kazala je Janjušević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127111132_2d0910019cc8572e666314c0538756f656f57e883bbbe38a8b0be3780c0ac7ad.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251127111132_2d0910019cc8572e666314c0538756f656f57e883bbbe38a8b0be3780c0ac7ad" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta ispred RTCG"> <figcaption>Sa protesta ispred RTCG(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Zato danas poručuju stop zastrašivanju i ućutkivanju novinara, stop antisindikalnoj diskriminaciji i stop nasilju nad ženama jer su njihove koleginice u visokom procentu na meti ovih pritisaka.

Radusinović: Menadžment RTCG, predvođen Raonićem, kreirao atmosferu ugroženosti, straha, podjela i nepovjerenja

Odluka američkog predsjednika Donalda Trampa da imenuje Džefa Lendrija, guvernera Luizijane, za posebnog izaslanika za Grenland izazvala je oštru reakciju Danske, koja je taj potez nazvala „potpuno neprihvatljivim“. Ovim imenovanjem ponovo su oživjele napetosti između dvije države zbog američkih ambicija da preuzmu kontrolu nad strateški važnim arktičkim ostrvom.
<h2>Tramp ne odustaje od Grenlanda</h2>
Džef Lendri, guvernera Luizijane i odani Trampov saveznik, preuzeće novu, dobrovoljnu ulogu. Lendri je naglasio da ga nova dužnost „ni na koji način“ neće ometati u obavljanju guvernerskih poslova.&nbsp;
- Čast mi je da vam služim na ovoj volonterskoj poziciji kako bi Grenland postao dio SAD-a - napisao je na društvenoj mreži X.
Njegovo imenovanje ponovo je podstaklo zabrinutost u Danskoj zbog Trampovih namjera. Američki predsjednik izjavio je da „Džef razumije koliko je Grenland ključan za našu nacionalnu bezbjednost i snažno će unaprijediti interese naše zemlje za bezbjednost, zaštitu i opstanak naših saveznika, pa čak i svijeta“.
Tramp je više puta isticao želju za preuzimanjem Grenlanda zbog njegovog geopolitičkog položaja, zaliha nafte i gasa, kao i neiskorišćenog mineralnog bogatstva koje analitička organizacija American Action Forum procjenjuje na oko 186 milijardi dolara.
<h2>„Potpuno neprihvatljivo“</h2>
Grenland je zvanično dio Kraljevine Danske, s visokim stepenom autonomije, ali su spoljna i bezbjednosna politika u nadležnosti Kopenhagena. Danski ministar vanjskih poslova, Lars Lok Rasmusen, opisao je Lendrijevo imenovanje kao „potpuno neprihvatljivo“ i na razgovor pozvao američkog ambasadora Ken Haveri.
- Postoji ambasador Kraljevine Danske i on je osoba s kojom imamo odnose. Dakle, kada Tramp iznenada pošalje posebnog izaslanika, to je nešto što me veoma uznemirava - kazao je Rasmusen.
Na pitanje da li ovaj potez smatra eskalacijom, Rasmusen je odgovorio „apsolutno“, dodajući da je Danska „neumorno radila kroz sve diplomatske kanale“ kako bi izbjegla ovakav scenario.
- Sve dok imamo kraljevinu u Danskoj koja se sastoji od Danske, Farskih Ostrva i Grenlanda, ne možemo prihvatiti da postoje oni koji potkopavaju naš suverenitet - dodao je on.
Ovo nije prvi put da Trampove ambicije prema Grenlandu izazivaju diplomatske krize. Tokom svog prvog mandata, 2019. godine, otkazao je državnu posjetu Danskoj nakon što je Kopenhagen odbio njegovu ponudu za kupovinu ostrva.
U maju ove godine izjavio je da ne bi isključio ni upotrebu vojne sile za aneksiju. Američki potpredsjednik Džej di Vens, koji je u martu posjetio američku vojnu bazu na Grenlandu, rekao je da vjeruje kako se „može postići dogovor“.
<h2>Danska imenovala SAD prijetnjom nacionalnoj bezbjednosti</h2>
Džef Lendri, koji je prošle godine postao guverner Luizijane, vojni je veteran i bivši državni tužilac. Njegov mandat obilježile su kontroverze, uključujući pokušaje zabrane građanske neposlušnosti na univerzitetskim protestima, ograničavanje pristupa knjigama s LGBT tematikom u bibliotekama i nametanje obaveze isticanja Deset zapovijesti u svim učionicama.
Najnovija godišnja procjena danskih obavještajnih službi ovog mjeseca imenovala je SAD kao jednu od prijetnji nacionalnoj bezbjednosti. U izvještaju se navodi da SAD „koristi svoju ekonomsku i tehnološku snagu kao sredstvo moći, uključujući i protiv saveznika i partnera“.
Arktik je identifikovan kao područje rastuće strateške važnosti i poprište sve veće konkurencije između SAD-a, Rusije i Kine. Podsjećamo da je Kopenhagen u avgustu pozvao na razgovor američkog otpravnika poslova zbog navodne kampanje uticaja na proameričko javno mnjenje na Grenlandu.
<h2>Grenlandska perspektiva</h2>
Danske bezbjednosne službe budno prate razvoj događaja u Bijeloj kući.&nbsp;
- Mislim da je to dugoročna američka strategija preuzimanja Grenlanda - izjavila je Džuli Rejdemaker, bivša savjetnica grenlandske vlade.&nbsp;
Ona je za dansku javnu televiziju DR rekla da ne vjeruje da će Trump uspjeti da ubijedi Grenlanđane da postanu dio SAD-a.
- Mislim da američka strana pogrešno procjenjuje kulturu na Grenlandu. Kao Grenlanđanin, navikli ste na pokušaje spoljnog uticaja, ali na Grenlandu ljudi žele sami da odlučuju o svojoj zemlji, jeziku i kulturi - istakla je ona.
Na pitanje kakav bi savjet dala grenlandskoj vladi, odgovorila je: „Vjerujem da Grenland mora biti veoma svjestan potrebe da bude proaktivan i da stalno postavlja dnevni red i oblikuje sopstvene jasne politike, kako bi fokus na Grenlandu koristio i Grenlanđanima.“

Danska bijesna na Trampa: "Događa se ozbiljna eskalacija"

Sajbernapad u Francuskoj, izveden samo tri dana pred Uskrs, izbacio je iz funkcije poštansku službu, pa su isporuke pošiljki i onlajn plaćanja bili ili blokirani ili su kasnili. Napad i vrijeme njegovog izvođenja unesrećili su milione ljudi u jeku božićne sezone, dovodeći ljutite građane i poštanske službenike u sukob.
Za sada niko ne preuzima odgovornost za ovaj čin, ali neke sumnje se javljaju dok istražitelji iz Pariza ispituju slučaj.
Na primjer, poštanski radnici u jednoj pošti na jugu Pariza pitaju se da li napad ima veze sa Rusijom, a možda i sa nekim razoračaranim potrošačem, ili čak kolegom iz profesije.
Zvaničnici ne komentarišu slučaj, koji poštanska služba La Poste već naziva „velikim incidentom na mreži“ i pominje da se nalazi pod tzv DDoS napadom, što znači masovne zahtjeve za pružanjem usluge koje zbog toga postaje nedostupna.
Do večeras, osam sati pošto je napad prijavljen, stvari se nisu popravile.
La Poste tvrdi da podaci potrošača nisu ugroženi, ali da je poremećen sistem dostave pošiljki.
Pisma i čestitke je moguće poslati, i one bivaju isporučene, ali na udaru su transakcije koje uključuju praćenje pošiljke ili pristup kompjuterskim sistemima pošte. Stradalo je i onlajn bankarstvo.

Francuska: Veliki sajber napad na poštansku službu uoči Božića

Juniori Sutjeske Elektroprivrede osvojili su memorijalni turnir "Ljubo Jovanović", pošto su u finalu u Podgorici bili bolji od Budućnost Volija 98:93. Prethodno su Nikšićani u polufinalu pobijedili ekipu Lovćena, a Budućnost vršnjake iz Mornara Barskog zlata. Zanimljiva košarka viđena je u finalu u Bemax areni, jer je na poluvremenu Budućnost imala 11 poena prednosti, ali je Sutjeska u nastavku preokrenula i došla do trijumfa. Nikšićani su tako odbranili trofej osvojen prošle godine, kada su u finalu takođe bili bolji od Budućnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251222211252_578f630a7f4519aa3a3a118d41b4bb655a8fb3a5eea4093354cae8f444b49474.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251222211252_578f630a7f4519aa3a3a118d41b4bb655a8fb3a5eea4093354cae8f444b49474" data-rendition-name="original" width="3200" height="2126" loading="lazy" alt="Sa memorijalnog turnira"> </figure>  Pehar pobjedničkoj ekipi uručili su roditelji Ljuba Jovanovića, tragično nastradalog crnogorskog košarkaša u čiju čast i ove godine održan memorijalni turnir, u organizaciji Košarkaškog saveza Crne Gore. Tradicionalno, u 14. minutu finala utakmica je prekinuta (jer je taj broj na dresu Ljubo nosio tokom karijere), da bi njegovi roditelji Marta i Milorad uručili zahvalnicu za višegodišnju pomoć u organizaciji turnira predsjedniku KSCG Draganu Bokanu, u čije ime je primio generalni sekretar Darko Ivanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251222211252_0cc76629a616c679a9f1953c80dd44eb57542befd4b3957eb832deca562cde01.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251222211252_0cc76629a616c679a9f1953c80dd44eb57542befd4b3957eb832deca562cde01" data-rendition-name="original" width="3696" height="2456" loading="lazy" alt="Sa memorijalnog turnira"> </figure>  &nbsp;

Juniori Sutjeske osvojili memorijalni turnir "Ljubo Jovanović"

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski objavio je da se ukrajinski pregovarački tim vraća iz Sjedinjenih Američkih Država, te da je početni nacrt sporazuma o miru sa Rusijom završen.
- Naš pregovarački tim se sada vraća iz Majamija. Stići će tokom noći, a detalje ću imati ujutru. Po mom mišljenju, sve što je bilo moguće uraditi za početne nacrte već je urađeno. Plan ima 20 tačaka. Za sada nije sve savršeno, ali plan postoji. Postoje bezbjednosne garancije – između nas, Evropljana i Sjedinjenih Američkih Država. Okvirni dokument. Postoji i poseban dokument između nas i Sjedinjenih Država – bilateralne bezbjednosne garancije - objavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski na društvenoj mreži X.
Smatra da sve mora biti razmotreno u Kongresu SAD, "pri čemu će određeni detalji i aneksi ostati povjerljivi.&nbsp;
- Od danas, sve ovo djeluje prilično čvrsto i dostojanstveno. Za sada su to, međutim, radni nacrti koje je pripremila naša vojska. Važno je da su razvijeni od strane nas i Sjedinjenih Američkih Država. To ukazuje da smo veoma blizu stvarnog ishoda. Takođe razvijamo i prvi nacrt sporazuma o obnovi Ukrajine. Ekonomska strategija - objavio je Zelenski.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZelenskyyUa%2Fstatus%2F2003163327988474201%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003163327988474201%7Ctwgr%5E8152c4a80919e621a4486af19c9c22453280048c%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
On je dodao kako postoje određene stvari u sporazumu koje nisu spremni da prihvate, ali da postoje i uslovi "koje Rusi nisu spremni da prihvate".
- Amerikanci trenutno nastavljaju pregovore sa ruskim predstavnicima. Održaće razgovore, a zatim ćemo od njih dobiti povratne informacije. Sa naše strane, dobili su sve informacije - napisao je predsjednik Ukrajine.

Zelenski: Osnovni okvir mirovnog plana nije savršen, ali postoji

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, bez ijednog pogleda ili riječi, nonšalantno je prošao pored majke Slobodanke Krgović, koja štrajkuje glađu ispred zgrade parlamenta, boreći se, kako kaže, za dostojanstvo svih majki sa troje i više djece čija su primanja zamrznuta još od 2016. godine.&nbsp; Mandić se uputio ka službenom automobilu, potpuno ignorišući ženu koja stoji sa transparentom i apeluje na državni vrh. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoTE8wNc6vVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Krgović jističe da je na ovaj vid protesta primorana, jer majke godinama bezuspješno pokušavaju da dobiju makar minimum institucionalne pažnje. – Ja sam počela štrajk glađu da bih apelovala na predstavnike vlasti da nam povećaju primanja koja su zamrznuta od 2016. godine, a u jednom periodu ih nijesmo ni primale. Donijet je zakon 2021. i od 2022. dobijamo ta fiksna obeštećenja. Tražimo da se odmrznu primanja i da se usklađuju jednom ili dvaput godišnje, kao sva ostala, u odnosu na troškove života – kazala je Krgović. Podsjeća da su majke već protestovale ispred Skupštine, ali da nije bilo reakcije institucija. Peticiju koju je potpisalo 7.500 majki parlament još nije razmotrio, iako je budžet na dnevnom redu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb" data-rendition-name="original" width="677" height="388" loading="lazy" alt="krgović"> </figure>  – Zato smo zabrinute. Ako se usvoji budžet bez razmatranja naših zahtjeva, pitanje je šta dalje. Zato sam i ponijela transparent sa iznosima primanja: 192 eura za majke sa biroa i 336 za majke iz radnog odnosa – navela je ona. Krgović poručuje da očekuje hitnu reakciju Skupštine prije izglasavanja budžeta, jer u suprotnom – protest bi mogao da se radikalizuje. – Moj štrajk glađu trajaće do petka. Ako ne bude reakcije, majke iz cijele Crne Gore će doći ovdje i radikalizovaćemo štrajk: blokade saobraćaja i druge mjere. Ali vjerujem da do toga neće doći. Očekujem da me neće pustiti da kolabiram ovdje, već da ćemo dobiti poziv. Predali smo zahtjeve Skupštini i Vladi – kazala je ona. Majke, dodaje, traže tri konkretne stvari: - &nbsp;korekciju i usklađivanje primanja, - &nbsp;isplate preko banaka i uplatu doprinosa za PIO, - sastanak sa predstavnicima vlasti – koji do sada nije zakazan. Uprkos njenom prisustvu pred samim ulazom, predsjednik Skupštine prošao je pored nje bez reakcije, sa potpunim &nbsp;odsustvom empatije prema ženi koja zbog egzistencijalne borbe rizikuje zdravlje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKY4h1YSluAc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mandić nonšalantno prošao pored majke koja štrajkuje glađu; Krgović: Ne tražim ništa lično već pravdu za 7.500 majki

„Mi iz iskustva znamo da tlačitelj nikada slobodnom voljom ne daje slobodu, dakle ona mora biti zahtjev potlačenih“ – Mahatma Gandi. Zvanični Beograd je ispoljio ogromnu nervozu i anticrnogorsku pizmu na naklonost Brisela da iz oportunih razloga podrži pristupanje Crne Gore članstvu u EU iako, i sam priznajem, postoji više argumenata protiv prijema, nego za. Kao neko ko sebe smatra posvećenim pristalicom evropskih vrijednosti, na kojima je formirena ideja ujedinjene Evrope od strane ljevičarske ideologije iz vremena dominacije liberalnih ideja, apsolutno ne vidim ništa zajedničko, ni na političkom, ni na ideološkom, ni na kulturnom planu, sa bilo kim iz vladajuće većine. Što je najgore, u suštinskom smislu ne postoji nikakva razlika u načinu formiranja institucija i načinu vladanja u Srbiji i Crnoj Gori. Jedina razlika je što je način formiranja institucija i načina njihovog funkcionisanja u Srbiji posljedica autoritativne, sada već i sa elementima diktature jednog čovjeka, predśednika Srbije Aleksandra Vučića, dok je u Crnoj Gori njihovo formiranje proizvod ogoljenog nasilja parlamentarne većine. O društvenom konsenzusu u bilo kojoj sferi društva, što jeste odlika demokratskih država, nema ni govora. <h2>PROGONI KAO KONSTANTA</h2> Hana Arent je davno konstatovala da „obezdržavljenost u masovnim razmjerama praktično je stavila svijet pred neizbježno i krajnje zbunjujuće pitanje da li uopšte postoje neotuđiva ljudska prava, dakle prava koja su nezavisna od bilo kog posebnog političkog statusa i proističu isključivo iz puke pripadnosti ljudskom rodu“. Kada je u pitanju Crna Gora, pored političkog statusa, neophodno je istaći nacionalni i religiozni status, mada se oni često poklapaju sa političkim. Sva individualna i grupna ljudska prava zavise od pripadnosti ili simpatija prema partijama političke većine, po pravilu su etnocentristička i religiozno unilateralna. Odnosno, od političke opredijeljenosti, pripadnosti poželjnom nacionalnom i vjerskom korpusu zavisi položaj u društvu i nivo poštovanja vaših ljudskih prava. Medijska okupacija i pretvaranje mnogih elektronskih medija u puke kopije beogradskih žutila, zloupotreba pravosudnog sistema u obračunu sa procrnogorskim, nezavisnim, kritičkim medijima, ogoljena diskriminacija crnogorske kulture, tradicije i crnogorskog jezika, favorizovanje srpstva i nametanje lažne istorije i tradicije u kojoj se Crnoj Gori oduzima svaka autentičnost i boji srpskim bojama, imaju cilj da se Crnoj Gori oduzmu temlji na kojima je opstajala čitav milenijum i koji je u savremenom svijetu čine potencijalno evropskom i građanskom državom. Najnovija žrtva anticrnogorske, velikosrpske patološke mržnje prema svemu časnom i crnogorskom je smjena direktorke Nacionalne biblioteke Dragice Lompar, zato što je pošteno i profesionalno radila svoj posao i razotkrila prevaru o dodjeli „Trinaestojulske nagrade“ jednom infamantu za neobjavljenu zbirku pjesama. Slično je i sa progonom od strane politizovanog tužilaštva nezavisnih medija i njihovih finansijera, čime se želi ugušiti svaka kritička misao i ugasiti nezavisni, procrnogorski mediji. I sve se to zamotava u farsičnu oblandu obračuna sa propagandno kriminalizovanim „bivšim režimom“, sa kojim povezuju svaki medij koji je kritičan prema sadašnjoj vlasti. Uz sramno ćutanje predstavnika EU u Podgorici i briselske administracije. <h2>VOJVODA RAJO OD KRNJE JELE</h2> Nikada do kraja dekonstruisane, ideološke matrice koje su devedesetih godina prošlog stoljeća uspostavile i potom održavale totalitarni poredak režima Slobodana Miloševića i njegovih satrapa u Crnoj Gori i u dvijehiljaditim su, posebno od početka vladavine Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, održale kontinuitet u još gorem i lukavijem obliku. Umjesto sile oružja prešlo se na promjenu svijesti, sa istim konačnim ciljem - širenja nacionalnog prostora i, uz pomoć Crkve Srbije, poistovjetiti ga sa prostorom na kojem Crva Srbije ima uticaj. Najbolji primjer za to je prostor Crne Gore. Upravo zato su se vladajuća većina i Crkva Srbije uprli da se autokefalna Crnogorska crkva istorijski predstavi kao dio Crkve Srbije, iako većinu vremena postojanja CPC - Srpska crkva nije ni postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7" data-rendition-name="original" width="446" height="319" loading="lazy" alt="vojvoda "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35" data-rendition-name="original" width="452" height="557" loading="lazy" alt="vojvoda"> </figure>  Na prijemu, u organizaciji predśednika crnogorskog parlamenta, vojvode Raja od Krnje Jele, obilježena je 120-godišnjica donošenja prvog crnogorskog Ustava 1905. godine, uz zvanice koje taj datum, kao i datum proglašenja Crne Gore kraljevinom, doživljavaju kao formalno razbijanje srpskog nacionalnog prostora. Vojvoda Rajo od Krnje Jele je održao govor u prigodnom velikosrpskom maniru, citirajući odredbe Ustava, namjerno preskačući član 40, kojim je definisano da „Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ....“. Pošto član 39. tog Ustava o narodnim bojama velikosrbi pokušavaju pretvoriti u boje crnogorske zastave, poklanjam vojvodi Raju od Krnje Jele zvaničnu razglednicu Crne Gore na dan proglašenja kraljevine 28. avgusta 1910. godine, sa crvenom zastavom na balkonu dvorca na Cetinju, kao i sliku dvorca na Kruševcu, takođe sa crvenom zastavom na krovu, odakle su zvanice odvođene na Cetinje. Mora da se kralj Nikola zbunio kad nije stavio po vojvodinoj želji trobojku?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913" data-rendition-name="original" width="415" height="399" loading="lazy" alt="ustav cpc "> </figure>  Siguran sam da vojvoda Rajo od Krnje Jele, tog rasadnika urbane, građanske Crne Gore, izuzetno poštuje Valtazara Bogišića, jedno vrijeme ministra pravde Crne Gore i tvorca čuvenog Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru iz 1872. godine, posebno njegovu izjavu „što se grbo rodi vrijeme ne ispreavi“, ili, što bi savremeni pravnici rekli, „iz neprava ne može nastati pravo“. Pa da malo podučimo vojvodu, kako ne bi ubuduće tendenciozno zaobilazio ono što mu kvari sliku o „srpskoj Crnoj Gor“. <h2>PRIZNANJE IZDAJE</h2> U Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, u tački 22 izričito piše: „Odluke Sv. Sinoda o spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakoga obavezne potrebito im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“. Sastav Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve objavljen je u Državnom kalendaru Knjaževine Crne Gore za 1910. godinu: „Predśednik Mitropolit Mitrofan, članovi: episkop Kiril Mitrović, arhimandrit Mihailo Dožić, iguman Prokopije Vračar, protođakon Filip Radičević, protojereji Aksentije Bojović i Pavle Petrović. Sekretar đakon Ivo Kaluđerović“. Iz navedenog sastava se vidi da sekretar Sv. Sinoda nije bio njegov član, da nije imao pravo glasa, tj. odlučivanja, već da se bavio administrativnim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d" data-rendition-name="original" width="423" height="210" loading="lazy" alt="sveti sinod "> </figure>  Crnogorska pravoslavna crkva je prisajedinjena Ujedinjenoj srpskoj crkvi Zapisnikom sa „izvanredne śednice Svetoga Sinoda Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori“ od 16. 12. 1918. g, koji su potpisali Mitropolit autokefalne Crnogorske crkve Mitrofan Ban, mitropolit pećki dr Gavrilo Dožić i episkop nikšićki Kiril Mitrović. Zapisnik je potpisao i sinodski zapisničar Ivo Kaluđerović, za kojeg smo već napisali da po Ustavu CPC nije imao pravo odlučivanja. Ako uporedimo sastav Sinoda sa potpisnicima Zapisnika, viđećemo da Gavrilo Dožić nije bio član Sinoda. Što će reći da su samo dva potpisa validna. Pored toga, crkveni kanoni izričito propisuju da o statusu crkve može odlučivati isključivo crkveni sabor, nikako sinod, posebno ne sa dva člana od sedam.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27" data-rendition-name="original" width="446" height="341" loading="lazy" alt="Zapisi o tzv.ujedinjenju"> </figure>  Što se tiče načina donošenja odluka Sv. Sinoda, oni su Ustavom CPC iz 1904. g. bili precizno regulisani. U čl. 25 piše: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“, tj. najmanje četiri člana od ukupno sedam, i to tri koji su po položaju (mitropolit Crne Gore, episkop zahumsko-rasijski i arhimandrit cetinjski (čl.11) i jedan po izboru (jedan od tri protroprezbitera (čl.11). Da ne pominjemo već navedeni član 22. da odluke Sinoda ne mogu biti izvršne bez „Knjaževskog odobrenja“. Da je Crna Gora pravna država, kao što nije, odavno je odluku iz Zapisnika od 16. 12. 1918. g. trebalo staviti van pravne snage, jer iz neprava ne može nastati pravo! Ako je odluka tzv. Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji slučaj poznat u pravu kao pravni akt inexistant (akt koji ne postoji), takav je onda i bilo koji drugi akt ili odluka koje slijede iz njega. To se odnosi kako na „odluku“ dva člana Sv. Sinoda o „samoukinuću“ sopstvene autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve i „ujedinjenju“ u Ujedinjenu Srpsku pravoslavnu crkvu, tako i na dekret regenta Aleksandra iz 1920. godine o ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve. U knjizi „Srpski zločini u Crnoj Gori“, izdatoj od strane Kraljevske Crnogorske štamparije u Rimu 1921. g. piše: „Mitropolit crnogorski (Mitrofan Ban) umro je koncem mjeseca septembra 1920. u 76. godini na Cetinju. Na samrtnom času izjavio je, da je u decembru 1918. pod prijetnjom smrti od strane Srba priznao aneksiju Crne Gore Srbiji i da je ovu izjavu učinio grofu Salisu, izaslaniku Vel. Britanije za anketu u Crnoj Gori. Potonje riječi mitropolitove su bile dirljivi apel na Kralja i narod crnogorski, tražeći da mu oproste ono što je i sam smatrao izdajstvom svoje otadžbine“. <h2>SIMBOLI SRPSKE OKUPACIJE</h2> Vojvoda Rajo je na obelježavanju 120-godišnjice objave Ustava iz 1905. g. prigodu začinio i osobom u crnogorskom ruhu, ali sa pogrešnom kapom. Trebalo je Rajo da priupita onog srpskog istoričara Aleksandra Stamatovića, od kad je 4S silom nametnuto na kapi u Crnoj Gori. Znao bi da u vrijeme donošenja Ustava na crnogorskim kapama niđe nije bilo 4S, te da je to još jedan od bezočnih falsifikata koje svako malo izbacuje. Kao što nema većeg bezobrazluka i poganštine od nazivanja kapele koju je podigao Aleksandrar Karađorđević na Jezerskom vrhu Njegoševom kapelom. Vojvoda se predstavlja kao veliki antikomunista, iako su u vrijeme socijalizma više poštovane „svetinje“ nego što ih on poštuje. U vrijeme socijalizma, kad je građena brana na Pivi i seljen Pivski manastir, svaki kamen je obilježen brojem i prenešen na novo mjesto manastira. I to je rađeno 13 godina. Kamen po kamen. Pa onda restaurirano tako da je sačuvan originalan izgled. Njegoševa kapela je 1924/5 samo oburdana niz Koprivinu stranu. Komunisti je ne bi rušili, već bi svaki kamen bio vraćen na svoje mjesto i bila bi sačuvana originalna Njegoševa kapela. Da je Srbima bila svetinja i oni bi to uradili. Ali nijesu. Njima je trebala kapela kao svetinja koju je sagradio okupator, kao dokaz da je podjarmio Crnu Goru! I sad jedan ponavljač nikšićke gimnazije „Stojan Cerović“, nedostojan da pominje Njegoševo ime, hoće po drugi put da oburda Njegoševu kapelu i vrati simbol srpske okupacije Crne Gore na Lovćen. E pa teško preko nas živih!

Obezdržavljenost

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa smjenjuje gotovo 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih mjesta u ambasadama. Prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.
To se događa u okviru napora za preoblikovanje američkih diplomatskih predstavništava i postavljenje osoblja za koje se smatra da potpuno podržava Trampove prioritete, oličene u poruci "Amerika na prvom mjestu", piše <a href="https://apnews.com/article/diplomacy-ambassadors-state-department-1a10058998c86e799ce4e5132a99da18" target="_blank">Associated Press</a>.
Šefovi misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su prošle nedjelje da se njihova postavljenja završavaju u januaru, rekla su dva zvaničnika Stejt departmenta koji nijesu željeli da im se navede ime. Oni koji su pogođeni promjenama ne gube svoj posao u spoljnoj službi i vraćaju se u Vašington na druge dužnosti ako žele da ih preuzmu, rekli su ti zvaničnici.
Svi povučeni ambasadori preuzeli su dužnost za vrijeme administrcije predsjednika Džozefa Bajdena, ali su ostali na tim mjestima poslije prvobitne čistke na početku Trampovog drugog mandata u januaru, kada su ciljani uglavnom politički postavljeni namještenici. To se promijenilo u srijedu kada su počeli da dobijaju obavještenja iz Vašingtona da treba da odu, piše Associated Press.
Stejt department nije komentrisao konkretan broj osoblja ili ambasadora kojih se to tiče, ali je saopšteno da se radi o standardnom procesu u svakoj adminsitraciji. Kako je saopšteno, ambasador je "lični predstavnik predsjednika i predsjednikovo je pravo da osigura da ima pojedince u ovim zemljama koji unapređuju njegovu agendu 'Amerika na prvom mjestu'".
Najviše pogođena smjenama je Afrika, gdje su povučeni ambasadori iz 13 zemalja - Burundi, Kamerun, Zelenortska ostrva, Gabon, Obala Slonovače, Madagaskar, Mauricijus, Niger, Nigerija, Ruanda, Senegal, Somalija i Uganda.
Na drugom mjestu je Azija sa promjenama ambasadora u šest zemalja - Fidži, Laos, Maršalska ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.
U Evropi smjene su se dogodile u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj.
Na Bliskom istoku u dvije države - Alžiru i Egiptu, koliko i u Južnoj i Centralnoj Aziji - u Nepalu i Šri Lanki) i na Zapadnoj hemisferi - u Gvatemali i Surinamu.

Tramp smijenio Rajzing Rajnke

Pljevlja su među najzagađenijim mjestima u Evropi. Tokom zimskih mjeseci koncentracije sumpor-dioksida, PM čestica i drugih otrovnih gasova višestruko premašuju dozvoljene granice. Djeca završavaju na kiseoniku. Stariji se guše u sopstvenim domovima. Broj oboljelih od respiratornih i malignih bolesti iz godine u godinu raste - poručio je građanski aktivista Pavle Čolović u otvorenom pismu svjetskim liderima, predsjednicima država, premijerima, ministrima zdravlja i životne sredine, predstavnicima Ujedinjenih nacija (UN), Evropske unije (EU) i međunarodnih ekoloških organizacija.
Naglasio je da se obraćam iz Pljevalja - malog ali, kako je rekao, najljepšeg grada na sjeveru Crne Gore - koji već decenijama polako umire - ne od rata i gladi - već od vazduha koji udišu.
- Posebno zabrinjava činjenica da je Termoelektrana Pljevlja zvanično prošla takozvanu „ekološku rekonstrukciju“, u koju je uloženo skoro 100.000.000 eura. Javnosti je obećano smanjenje zagađenja, usklađivanje sa evropskim standardima i zaštita zdravlja građana - naveo je on.
Danas, nakon tog enormnog ulaganja, stanje je, podvlači Čolović, nikada gore.
- Zagađenje je veće, zdravstvene posljedice su teže, a povjerenje građana potpuno urušeno. Postrojenja za odsumporavanje i denitrifikaciju ne funkcionišu kontinuirano, mjerni sistemi se gase upravo kada je zagađenje najizraženije, a odgovornost se prebacuje sa institucije na instituciju - naglasio je on.
Čolović je podvukao da ovo pismo nije politički pamflet – nego vapaj jednog grada.
- Ovo je optužnica savjesti. Ovo je pitanje: kako je moguće da se uloži 100 miliona eura, a da građani danas udišu otrovniji vazduh nego ranije? – naveo je Čolović.
Oni, kako je rekao, traže hitnu međunarodnu pažnju i nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima, međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, pritisak na nadležne institucije da poštuju ekološke i zdravstvene standarde, zaštitu osnovnog ljudskog prava - prava na život i zdrav vazduh.
- Zagađenje ne poznaje granice, nacije ni ideologije. Ako danas ćutimo nad Pljevljima, sjutra će neko drugi pisati isto pismo iz nekog drugog grada. Ne tražimo privilegije. Tražimo istinu, odgovornost i pravo da naša djeca imaju isto pravo na zdrav život kao djeca u Parizu, Berlinu ili Oslu - zaključio je Čolović dodajući da se nada da će čuti glas jednog malog grada prije nego potpuno utihne.

Tag: rtcg