Novinarka Radio televizije Crne Gore Tanja Šuković dobila je spor protiv te medijske kuće jer je utvrđeno da je suprotno zakonskim odredbama raspoređena na mjesto šefice dokumentacije.
Viši sud je potvrdio odluku Osnovnog i odbacio žalbu Javnog servisa kao neosnovanu.
U obrazloženju Viši sud navodi da je prvostepena odluka donijeta bez bitnih povreda odredbi parničnog postupka.
- Utvrđeno je da u ponudi za zaključenje aneksa ugovora o radu nedostaju odlučni razlozi zbog kojih se tužilja raspoređuje na novo radno mjesto, odnosno da nije dovoljno kao razlog za raspoređivanje navesti popunjavanje slobodnog radnog mjesta koje je ostalo upražnjeno usljed ostvarenja prava na starosnu penziju dotadašnjeg zaposlenog - navodi se u obrazloženju odluke.
Iz tih razloga tužbeni zahtjev Šuković je usvojen, a poništen sporni aneks.
U obrazloženju odluke piše i da je sud imao u vidu da je autonomno pravo poslodavca da raspoređuje zaposlene po sopstvenoj procjeni, ali da je dužan da se pridržava imperativnih normi Zakona o radu.
Sud je ukazao da je u ponudi za zaključenje aneksa ugovora o radu trebalo da budu navedeni stvarni konkretizovani razlozi za premještaj, a sve kako bi se izbjegle eventualna zloupotreba ovog prava od poslodavca na štetu zaposlenog.
Dodaje se da se u nedostatku valjanog obrazloženja u ponudi za zaključenje aneksa ugovora o radu, ne mogu prihvatiti žalbeni navodi prema kojima je raspored Šuković uslijedio iz razloga što je Javni servis smatrao da će njena znanja i iskustva doprinijeti poboljšanju rezultata rada.&nbsp;
- Ovo, posebno kod činjenice da je tužilja u svom iskazu navela da radno mjesto na kojem je raspoređena podrazumijeva izdavanje i zavođenje kaseta koje više nijesu u upotrebi u RTCG, jer je RTCG digitalizovana prije nekoliko godina, da su uslovi na tom radnom mjestu loši, da se kancelarija nalazi u suterenu, da tužilja nije imala svoj radni sto, ni stolicu, a o računaru da ne govori – navodi se u obrazloženju presude Višeg suda.
S tim u vezi, kako se dodaje, okolnost da je za navedeno radno mjesto na koje je Šuković raspoređena predviđen isti stepen stručne spreme, irelevantno je kod činjenice, na koju se opravdano ukazuje, da navedeno radno mjesto predviđa bitno drugačije radne zadatke, uslove rada, radno iskustvo, koeficijent i visinu zarade, u odnosu na radno mjesto koje je obavljala prije nezakonitog raspoređivanja spornim Aneksom.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

RTCG Tanju Šuković nezakonito rasporedio na mjesto šefice dokumentacije

Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU) u današnjem saopštenju je izrazila zabrinutost povodom, kako navode, tendenciozne i činjenično neutemeljene analize portala RTCG, objavljene u tekstovima od 8. marta pod naslovom „Medijska koncentracija u Crnoj Gori: Ignorisanje standarda i neadekvatne reakcije“ (koji je prenijela TVCG 1 u Dnevniku 2), 9. marta „Medijska koncentracija: Država ćuti, kapital dominira, standardi na čekanju“ i 10. marta „Međunarodni izvještaji o medijskoj koncentraciji: Upitna efektivnost“.
Kako ističu iz AMU, utisak je da je cilj predstavljanje Agencije kao regulatora koji povlađuje interesima komercijalnih emitera, putem, kako se ističe „nedozvoljene“ medijske koncentracije kada su u pitanju emiteri koji posluju u okviru United grupe.
- Javni medijski servis Crne Gore ima pravo na svoje tumačenje Zakona, međutim, kada o tome izvještava, morao bi se držati činjenica i onoga što je precizirano u Zakonu o audiovizuelnim medijskim uslugama. Agencija za audiovizuelne medijske usluge nezavisni je regulatorni organ koji se u svom djelovanju čvrsto pridržava slova i duha zakona. Oko toga gotovo da nema dilema u Crnoj Gori, što je prepoznato i u posljednjem godišnjem Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru- poručili su iz AMU.
Kako dalje navode iz AMU, stavljanje izjava međunarodnih eksperata u kontekst želje da se Agencija prikaže kao organ koji navodno postupa nezakonito, kao i citiranje djelova izvještaja iz perioda od prije osam ili deset godina – u kojima nema ničeg spornog, naprotiv – ali koji se ubacuju u već pomenuti kontekst - neprimjereno je.
- Ipak, to jeste dio slobode izvještavanja na koju svaki novinar ima pravo, uz obavezu vođenja računa o dužnoj novinarskoj pažnji, kao što i Agencija ima pravo da reaguje kada primijeti da takvo izvještavanje nema nikakvo činjenično utemeljenje - poručuju iz AMU.&nbsp;
Posebna zabrinutost, kako kažu, dolazi zbog okolnosti da je riječ o nacionalnom javnom emiteru, te da bi činjenice i visoki novinarski standardi trebalo da budu podrazumijevani.
- Napomene radi, Agencija je bezrezervno i bez odlaganja odgovorila na više upita novinara portala RTCG u periodu od jula 2024. do marta 2025. godine, pa shodno tome nije zgoreg ponoviti, ne bilo kakvo tumačenje Zakona - već onoga što u njemu zaista piše. Ponavljamo stav Agencije, koji, nažalost, nije potpuno prenijet u objavljenom serijalu tekstova. U konkretnim slučajevima o kojima piše portal RTCG, medijska koncentracija postoji, ali ne spada u kategoriju nedozvoljenih medijskih koncentracija, u skladu sa Zakonom o audiovizuelnim medijskim uslugama- istakli su oni.
Važeći Zakon o audiovizuelnim medijskim (AVM) uslugama donekle se razlikuje od ranijeg Zakona o elektronskim medijima.
Ipak, kako naglašavaju, sadrži gotovo identičnu odredbu (član 133 Zakona o elektronskim medijima i član 136 stav 1 Zakona o AVM uslugama), koja se odnosi na poseban slučaj nedozvoljene medijske koncentracije. Ova odredba prepoznaje ograničenje za fizičko, ali ne i za pravno lice koje je osnivač emitera, u smislu njegovog učešća u osnovnom kapitalu drugog emitera preko utvrđene visine osnovnog kapitala.
- Agencija je vrlo konkretno odgovorila na pitanje novinara: „Gdje se prepoznaje ograničenje za fizičko, ali ne i pravno lice? Da li ste sasvim sigurni da je takvo tumačenje zakona ispravno?“ citirajući član 137 Zakona: „U novom Zakonu o audiovizuelnim medijskim uslugama jeste predefinisan raniji član Zakona o elektronskim medijima, sadašnji član 137, prema kojem se smatra da nedozvoljena medijska koncentracija postoji i kada, u slučajevima iz člana 136 ovog zakona, u osnovnom kapitalu drugog emitera, osnivača dnevnog štampanog medija ili internetske publikacije, preko utvrđene visine osnovnog kapitala, učestvuje fizičko lice koje je osnivač emitera ili lica koja su njegovi srodnici do drugog stepena srodstva u pravoj liniji, ili lice koje je njegov bračni, vanbračni supružnik i životni partner lica istog pola''- navodi se u saopštenju AMU.
Odredbe Zakona, poručuju iz AMU, &nbsp;o audiovizuelnim medijskim uslugama više su nego jasne.
Na Agenciji je da Zakon dosljedno primjenjuje – što i čine, poručuju iz AMU.&nbsp;
- Sa druge strane, na problem nedovoljne zakonske uređenosti medijskog vlasništva u Crnoj Gori, Agencija ukazuje u kontinuitetu. Ovo može dokazati i jednostavna Google pretraga, a kamoli istraživački napor kakav je RTCG uložila u ovu analizu- pojasnili su.
Agencija za audiovizuelne medijske usluge, naglašavaju, čvrsto vjeruje da je transparentnost vlasništva nad medijima ključna za medijski pluralizam i konkurentno medijsko tržište, te aktivno radi na omogućavanju pristupa podacima o vlasništvu koje je prikupila svim zainteresovanim stranama na najpristupačniji i najtransparentniji način.
- U saradnji sa Savjetom Evrope, kroz projekat „Zaštita slobode izražavanja i medija u Crnoj Gori“, Agencija je dobila ekspertsku pomoć u ovoj oblasti u formi studije sa preporukama pod nazivom „Vlasništvo medija i pravila o transparentnosti vlasništva: Evropski standardi i dobre prakse u EU i na Zapadnom Balkanu“. Svrha ove studije je da pomogne Agenciji, kao i javnim i privatnim emiterima, u usklađivanju njihovog rada sa domaćim zakonodavstvom, evropskim i drugim relevantnim međunarodnim standardima, posebno Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i praksom Evropskog suda za ljudska prava- dodali su iz AMU.
Pored toga, kako ističu, ovaj dokument pruža preporuke za izmjene zakonodavnog okvira u Crnoj Gori u vezi sa vlasništvom nad medijima, medijskom koncentracijom i transparentnošću vlasništva medija, u skladu sa najboljom evropskom praksom i standardima.
Agencija, poručuju, sprovodi Zakon podjednako prema svim emiterima, bilo da su komercijalni ili javni, te stoga vjeruju da je ovaj serijal tekstova zapravo kritika zakonskih akata, a ne same Agencije koja taj Zakon dosljedno primjenjuje.
- Agencija će ostati aktivna u obezbjeđivanju punog pristupa svim dostupnim informacijama o vlasništvu nad medijima, kroz razvoj digitalnih online alata, kako bi osigurala transparentnost u sektoru audiovizuelnih medijskih usluga i omogućila informisano konzumiranje audiovizuelnog medijskog sadržaja od strane gledalaca i slušalaca - zaključuju iz AMU u saopštenju.

Portal ETV

AMU: Zabrinjavajuće su tendeciozne i činjenično neutemeljene analize portala RTCG

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica uhapsili su Podgoričanina G. M. (43) koji se tereti za ugrožavanje sigurnosti novinarke Radio Televizije Crne Gore Dušanke Pejović, saopšteno je iz Uprave policije.
Službenici policije su, kako se navodi u saopštenju, dobili prijavu novinarke RTV Crne Gore telefonskim putem, kojom je zatražila intervenciju policije nakon što joj je nepoznata osoba uputila uvrede i prijetnje zbog kojih se osjećala ugroženo i strahovala za sopstvenu bezbjednost.
- Shodno navodima prijave njoj je, dok se nalazila ispred stambenog objekta, nepoznata muška osoba upućivala riječi uvredljivog i prijetećeg karaktera, nakon čega se uputio u njenom pravcu nastavljajući sa prijetnjama, što je kod nje pojačalo osjećaj ugroženosti - navodi se u saopštenju Uprave policije.
Pejović je, kako dodaju, plašeći se za sopstvenu bezbjednost o događaju obavijestila policijske službenike koji su odmah došli i zatekli G. M, nakon čega je on doveden u službene prostorije radi prikupljanja obavještenja.
- O događaju je upoznat dežurni tužilac po čijem je nalogu G. M. uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti. On će sjutra biti sproveden Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost - kazali su iz Uprave policije.

Uhapšen Podgoričanin: Osumnjičen da je vrijeđao i prijetio novinarki RTCG Dušanki Pejović

On „smatra“!
Njemu „sud svojim odlukama nije dao uvjerenje da je u pravu“!
On negira odluke suda!
On je odlučio da neće odgovarati na pitanja tužioca, advokata i suda!
On je odlučio!
On je „biran kroz različite filtere“, veli?!
On je „edukovan u rad medija“! Edukovan u rad?! Edukovan - on?
On želi „Javni servis za sve“ !
ON.
A ko je on? Doktor sportskih nauka, menadžmenta u sportu ili kako već... Recimo, nešto ekvivalentno onom doktoru poštanskih nauka.
Doktor s dvije trećine doktorata, trećinu je prepisao (izvor za ove prve dvije nijesu još pronašli). I, što jes-jes, izvinio se zbog toga; reče – žao mi je ako je slučajno ta trećina prepisana iz Master plana razvoja crnogorskog sporta...&nbsp;
I pojede vuk magarca. Ili će bit da je obrnuto, da je u ovom slučaju magarac pojeo vuka?
Veli da je „edukovan u rad medija“. Pismeno, pismeno... Kojih li, zaboga? Sportski novinar iz ,,Dana“ kojem je zbog tendencioznih napisa o reprezentaciji Crne Gore bio praktično zabranjen pristup utakmicama.&nbsp;
I on bi sad „Javni servis za sve“!&nbsp;
Dobro, ne baš za sve. Eto, nema mjesta za prognane Bošnjake iz Vraneške doline. Da nije bilo javnosti, u serijalu na RTCG koji je sam kreirao - o svome kraju a od naših para – Boščnjake ni pomenuo ne bi.
Prošao je, veli, različite filtere? Da je ikakvoga bilo, sem Dalaj Mande Laminoga, ne bi ga obrtao put Javnog servisa. Ali, nakon što je Manda „popričao“ sa potencijalnim kandidatima za generalnog direktora RTCG o programskoj politici (neki su mu, časno, rekli da nema šta pričat sa njima o tome), on je sa „najbojim što Crna Gora ima danas“ izabrao medijskog stručnjaka svoga ranga. Moj do mojega.&nbsp;
E takav ON, danas, daje sebi za pravo da kaže da ga pravosnažne odluke suda jesu ili nijesu uvjerile? Bogobojažljivi predsjednik Savjeta RTCG – vjernik koji ne vjeruje. Zamislite. Zemlja čuda.
Falsifikovani doktor sportskih nauka protiv zakona, pravnika, pravde, države, morala i obraza... I već vodi sa 3:0.&nbsp;
Ovo nije smiješno ni da se nekom drugom, na drugom kraju svijeta, dešava. A dešava se baš nama, u ,,oslobođenoj“ Crnoj Gori.&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Siniša Adamović

Dokle smo došli...

Sud mi u svojim odlukama nije dao uvjerenje da direktor Javnog servisa Boris Raonić ne može opet biti kandidat, a smatrao sam da treba da mu se da šansa. Moje lično uvjeravanja je da nije bio u konfliktu interesa i da ne postoji nikakav razlog da on ne bude u izboru - kazao je predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević u podgoričkom Osnovnom sudu gdje je danas počelo suđenje protiv njega i članova ovog tijela. Podsjećamo, podgoričko Osnovno državno tužilaštvo podnijelo je optužni prijedlog protiv Drljevića i članova Savjeta Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i Predraga Miranovića, kojim se terete da su počinili krivično djelo zloupotreba službenog položaja u saizvršilaštvu. On je, pred sutkinjom Draganom Lubardom, prigovorio optužnom aktu tužilaštva i ukazao da se nije dogovarao niti ikog podstrekavao da glasa - Imam utisak da se tužilac nije interesovao za krucijalnu stvar za ovaj predmet, a to je video snimak sjednice koji traje skoro pet sati - naveo je Drljević. On je negirao sve što mu je Osnovno državno tužilaštvo stavilo na teret &nbsp;i pred sudom istakao da je glasao prema svom nahođenju. &nbsp;- Iznijeću odbranu - nijesam kriv i činjenično da je sve ovo napisano kako jeste odlučio sam da neću odgovarati na pitanja tužioca advokata i suda. Krenuću od 2021. godine. Ja sam, kao sve kolege prošao razne filtere, birani smo od poslanika Skupštine Crne Gore. Bilo je više kandidata. U tom dijelu bih dodao da sam ja aposlutno edukovan u rad medija. Što se tiče ovog događaja, naveo bih da kada smo birali Raonića odluka suda nije bila apsolutno jasna sa obzirom na to da su postojale čak tri odluke. Odlukom prvo Osnovnog, pa Višeg suda poništena je naša odluka kojom smo izabrali Raonića. Shodno tome sam, kao predsjednik Savjeta, sazvao sjednicu i 1. juna 2023 mi smo u kompletnom sastavu, po mom ličnom uvjerenju i uvjeravanja advokata RTCG, izabrali Raonića. Tu odluku smo temeljili na činjenici da ispunjava uslove kao druga tri kandidata koja se nalaza na listi. Smatrali smo da ne postoji konflikt interesa - rekao je Drljević.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307130312_4fbc33273a08dde0a92599eba452eaed7100ea6b00b876fcf18a1994f35f3696.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250307130312_4fbc33273a08dde0a92599eba452eaed7100ea6b00b876fcf18a1994f35f3696" data-rendition-name="original" width="828" height="465" loading="lazy" alt="Veselin Drljević"> <figcaption>Veselin Drljević(Photo: Portal ETV/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Smatra da je ovaj slučaj medijska haranga protiv Javnog servisa od drugih medijskih kuća. - Ovo je jedna medijska haranga na javni servis jednog ili više medija. Ne žele da RTCG-om upravljaju lica koja su izabrana na konkurs, već oni drugi koji su na druge načine izabrani na poziciji. Ja se zbog svog postupanja ne kajem i uvijek ću postupati na isti način. Mi želimo Javni &nbsp;servis za sve. Sve odluke koje se tiču nas saznali su ovi rivalski mediji, pa tek onda mi - rekao je Drljević. Krivicu u ovom postupku negirao je i jedan od članova Savjeta Filip Lazović. On je istakao da su članovi ovog tijela glasali nakon pravnih konsultacija sa advokatima RTCG. - Ukazao bih da sam u junu 2021. godine izabran od Skupšine za člana savjeta i da su se tokom mog mandata dešavale brojne situacije gdje su se pokušali praviti pritisci. Mi smo izabrali generalnog direktora nakon što smo se pravno konsultovala sa predstavnicima pravne službe i advokatima. Shodno tim našim saznanjima smo i glasali. U toj situaciji bila su sporna dva pitanja - da li treba ponovo vršiti izbor kandidata i ko su osobe koje treba da budu na toj listi, te da li Raonić može biti na listi tih kandidata, s tim da su pravna služba i advokati naveli da ne postoji smetnja. Drugo sporno pitanje bilo je - da li mi izvršavamo odluku Višeg suda - istakao je Lazović.&nbsp; &nbsp;Smatra da je u ovom slučaju tužilac podlegao pritisku javnosti. &nbsp; - Tužilac je podlegao pritisku dijela javnosti i ovo jedan presedan koji može biti jako opasan prvo za mene, kao javnog funkcionera, onda za sve ostale koja vrše svoja ovlašcenja - ocijenio je Lazović. I članica Savjeta, koja se našla na optuženičkoj klupi, Amina Murić, negirala je krivicu.&nbsp; U odbrani je istakla da su zbog izbora Savjeta RTCG najveći problem imali vlasnici privatnih kompanija koji su zbog, kako je rekla, velikog uspjeha Javnog servisa poslovali u financijskim gubicima.&nbsp; Dodala je da njene kolege i ona nijesu ti koji treba da budu na optuženičkoj klupi, već osobe koja su radile u korist privatnih medija, a primali naknadu iz Javnog servisa. Krivicu da su počinili djelo, za koje ih Osnovno državno tužilastvo tereti, negirali su i članovi Vijeća Noada Zorić i Predrag Miranović. Miranović je istakao da je on glasao ali da tom prilikom niko nije zaokružio.&nbsp; Tokom današnjeg ročišta sutkinja Dragana Lubarda izvela je materijalne dokaze u ovom postuku.&nbsp; Novo ročište zakazano je za 11. april, za kada je planirano saslušanje svjedoka.

Ivona Đokić

Drljević: Sud mi nije dao uvjerenje da Raonić ne može biti opet direktor, Lazović: Tužilac podlegao pritisku javnosti; Murić: Ne treba da budemo na optuženičkoj klupi

Velika sudnica Osnovnog suda u Podgorici &nbsp;biće &nbsp;taman da primi sve zainteresovane za proces koji &nbsp;će sigurno biti presedan u crnogorskim javnim servisima, ali i u sudstvu.
Pet okrivljenih, sedam advokata i svi crnogorski mediji okupiće se da vide kako tužilac zastupa, poslije duge ćutnje i promjena zakona, &nbsp;konačno kreiranu optužnicu a kako to razumiju sudije.
Okrivljeni su članovi Savjeta RTCG koji su &nbsp;1.juna 2023. ponovo izabrali Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG, bez obzira na presudu o nezakonitosti prvog izbora i rješenja suda koje je naložilo izbor između kandidata koji zadovoljavaju uslove.
U opisu obaveza članova Savjeta je da štite javni interes i dužnost obavljaju po sopstvenom znanju i savjesti, &nbsp;poštujući zakone.
Iole ozbiljan uvid u djelovanje članova Savjeta RTCG zabilježen u zapisnicima i u medijskim izvještajima upućuje da su oni van navedenih &nbsp;kategorija. &nbsp;
- Glasalo je pet članova Savjeta...imamo četiri ispravna listića na kojima je zaokruženo ime Borisa Raonića....Pravno je valjano da kažem , a vi me propratite da ne pogriješim da je Raonić izabran za generalnog direktora RTCG - tolkovao je docent (Veselin) Drljević 1. juna 2023. &nbsp;
Članovi Savjeta RTCG - &nbsp;barem četvoro njih - su propratili Veselina Drljevića, jer im je pravna služba Raonića tako prepričala odluku Višeg suda. Znanje za ovakve situacije nemaju. Svijest i savjest o posledicama nelegalnog izbora je proradila na saslušanju kod tužioca kada su se, po riječima gospode Radonjića i Novovića, branili ćutanjem.
Dakle, savjest javnog djelatnika koji svoje odluke brani ćutanjem je krajnje sumnjiva rabota. Ili neko zaista misli da se javni interes može efikasno braniti ćutnjom, kolutanjem očiju ...ili &nbsp;snenim treptajima i uzdasima kao što zna dramiti jedan od angažovanih advokata.
Interesantno je - dok su ćutali kod tužioca, članovi Savjeta istovremeno su angažovali advokate RTCG da brane njihovu odluku o nelegalnom izboru, jer je ona žalbama dva kandidata bila osporena na sudu. To su u pravu konkludentne radnje koje dovoljno govore o željama, namjerama, dogovorima i učincima članova Savjeta koji su se latili glasačkih listića. Na kraju, dvije pravosnažne odluke Višeg suda potvrdile su da su oni nelegalno izabrali Raonića 1. juna 2023.
<h2>Zatvorenikova dilema</h2>
U teoriji igara koja se koristi u raznim poslovnim strategijama razvijena je teorema o zatvorenikovoj dilemi. Dva prekršioca pravila (ili zakona) u slučaju da budu procesuirani imaju razne mogućnosti izbora - najbolje je ako obojica negiraju devijantno ponašanje jer tako sigurno prolaze bez kazne. Pretpostavlja se da ne mogu da komuniciraju i da ishod zavisi i od međusobnog povjerenja, prošlih nagodbi i budućih lukrativnih dogovora.
Raonićevi dizači ruku i ispunjavači listića su mogli da se dogovaraju i dok je sve išlo po Raonićevom planu gotovo su sa egzaltacijom pozdravljali njegove ideje, planove, proglase. Već se počelo sumnjati da je u pitanju sekta.
I onda , kod tužioca – muk. Neko polupametan je dao savjet da je krivica individualna i da oni mogu kolektivno da se sprdaju sa RTCG i javnošću. Savjet RTCG ne može da služi kaznu. Još ako ga Raonić, najsporiji student prava otkad se ono &nbsp;izučava u Crnoj Gori, proglasi elitom.
&nbsp;In dubio pro reo.....U slučaju sumnje presuditi u korist okrivljenog. Međutim....
<h2>Sudsko tužilačka trilema</h2>
Međutim, bivši dvostruki rektor se, deset dana poslije podizanja optužnice, ipak prisjetio da nije ispunio listić, tj. da je njegov glas bio nevažeći. Tako &nbsp;je odmah definisao one koji su glasali, ali se toga kod tužioca ne mogu prisjetiti. Odmah je njegov elitizam ispario u očima i rečenicama Raonića koji je u naručenim emisijama izjavio da mu je Miranović prvi čestitao , a da su državni tužioci povezani sa kriminalcima. Što valjda upućuje na to da je Drljević sigurno doktor, a glasači Raonića anđeli na vrhu – glasačke kutije.
Tako sudiji i tužiocu , poslije priznanja Miranovića, ostaje da pitaju ostale članove "elite":&nbsp;
Da li ste glasali za izbor Raonića?
Da li ste glasali protiv?
I konačno...
Da li ste ubacili važeći listić?
Ako ni toga ne mogu da se sjete, onda njihova svijest o postupcima i odgovornosti nije ni za kakav javni rad, pa se advokatima toplo preporučuje da ih brane na račun - neuračunljivosti. Zakon o zaštiti na radu koji za rukovodeća mjesta predviđa određene psiho-fizičke sposobnosti daje za pravo radnicima RTCG da budu zaštićeni.
Ako članovi Savjeta RTCG budu negirali ubacivanje važećih listića, onda komisija koju je delegirao Drljević, a u kojoj su bili Lazović i Murić, mora da odgovara zbog falsifikovanja jer su izmislili važeće listiće.
<h2>Šibicari i institucije</h2>
Jasno je da je ova skupina pod kontrolom i vođstvom Raonića i Drljevića, a oni očigledno uslužni visokoj adresi koja je zainteresovana za kadrovsku i uređivačku politiku RTCG. Javnost, sud i tužilaštvo moraju da znaju da su Raonić i Drljević do sada imali odnose sa institucijama &nbsp;i građanima koji se tretiraju kao obmana.
Raonić se u Savjetu Evrope 2010. predstavio kao diplomirani pravnik ...iako je diplomirao 2018. u 44. godini. Bilo je to sporo, &nbsp;naporno studiranje, a Raonić, očigledno, &nbsp;ni do danas nije spoznao suštinu prava. Mada, &nbsp;sudeći po nastupima nekih evropskih emisara, oni su prosto srećni što ih je Raonić obmanuo.
Drljević je, ne znajući, prepisao trideset i šest stranica doktorata. Rekao je da to niko ne bi uradio namjerno. Jedan ugledni građanin je medijima proslijedio pismo (nikad demantovano) o tome da je Drljević redovno uzimao njegov honorar u vrijeme kad uopšte nijesu sarađivali. Istina, valjda mu ga je kao sportski urednik i pisao. Opet, nesvjesno i nenamjerno.
Kad šibicari i primitivci zauzmu institucije oni ne postaju odgovorni javni djelatnici i ugledni građani, već institucija postaje popljuvani pločnik. Ovo nijedan advokat ne može sporiti.
A šibicarima darivat javni medijski servis grehota je – štaviše, to je kriminal. &nbsp;

Savjet RTCG pred sudom

Neto platu veću od 4.000 eura u januaru je primilo 29 osoba u Crnoj Gori, a na prvom mjestu je ljekar subspecijalista u barskoj Opštoj bolnici sa zaradom od 4.962 eura.
To pokazuje dokument "1.000 najvećih neto zarada u januru 2025." koji je objavilo Ministarstvo finansija.
Drugu po redu najveću platu primio je vanredni profesor Filozofskog fakulteta (4.882 eura), dok je na trećem mjestu jedan od direktora Kliničkog centra Crne Gore sa 4.646 eura neto.
Na četvrtom mjestu je redovni profesor Pomorskog fakulteta u Kotoru sa platom od 4.585 eura, a odmah iza njega direktor Kliničko-bolničkog centra Berane Milorad Magdelinić sa zaradom od 4.397.
Prate ih dva načelnika iz Kliničkog centra Crne Gore sa 4.316, odnosno 4.238 eura, te ljekar specijalista iz Kliničko-bolničkog centra u Meljinama sa 4.221 eura, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu koji je u januaru imao 4.216 eura, a šef službe u Kliničko-bolničkom centru u beranama 4.206 eura.
<h2>Tužioci i sudije</h2>
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković je na 16. mjestu sa neto platom od 4.140 eura, dok je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović 47. sa 3.767.
Sudija u Višem sudu koji postupa u predmetima organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca, terorizma i ratnih zločina nalazi se na 86. mjestu sa platom od 3.515 eura, dok drugi prima platu od 3.341 euro, treći 3.152 eura...
Sudija Apelacionog suda koji se bavi istim predmetima prima platu od 3.155 eura.
Predsjednik Višeg suda u Bijelom Polju Milan Smolović je na 137. mjestu sa zaradom od 3.366 eura, dok je predsjednica Apelacionog suda Mirjana Popović na 147. mjestu sa platom od 3.334 eura.
<h2>Raonić zaokružuje prvih 100</h2>
Na listi je i generalni direktor Radio-televizije Crne Gore Boris Raonić sa 3.471 i on se nalazi na 100. mjestu na spisku Ministarstva finansija.&nbsp;
Raonićev pomoćnik za tehnologiju u Televiziji Crne Gore primio je platu od 2.773 eura, pomoćnik za korporativne poslove 2.651 euro, a onaj za razvoj programa 2.626 eura.
Urednik u Desku TV primio je u januaru platu od 2.500 eura.

Tamara Klikovac

Platu veću od 4.000 eura primilo 29 osoba, najveća ljekaru u barskoj bolnici

Media centar dostavio je danas predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću inicijativu za primjenu Zakona o RTCG, u kojoj podsjećaju predsjednika Skupštine da je članom 27 novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru-javnom medijskom servisu Crne Gore (Sl. list Crne Gore, br. 060/24 od 24.06.2024) predviđeno da: „Predsjednik Skupštine pokreće postupak za imenovanje novog člana Savjeta najkasnije 120 dana prije isteka mandata aktuelnog člana Savjeta.”
Naglašavaju da članici Savjeta RTCG Amini Murić, koja je imenovana iz reda NVO iz oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda, koje se bave ostvarivanjem i zaštitom: nacionalne, rodne i ukupne ravnopravnosti; prava na zdravu životnu sredinu; prava potrošača; prava lica sa invaliditetom ili prava na obrazovanje i socijalnu zaštitu, mandat ističe 11. juna.
Takođe, kako navode iz Media centra, članici Savjeta RTCG Marijani Camović Veličković, koja je imenovana iz reda sindikalnih organizacija koje su zastupljene u Socijalnom savjetu, mandat ističe 11. juna i neophodno je uputiti poziv za imenovanje sindikalnim organizacijama.
- Podsjećamo da je neophodno da se uputi poziv i Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti i Matici crnogorskoj da imenuju svog predstavnika umjesto Predraga Miranovića koji je podnio ostavku na funkciju člana Savjeta RTCG- ističu iz Media centra.
Navode da ukoliko žele da poštuju novi zakon onda je javni poziv za imenovanje novih članova Savjeta RTCG morao biti raspisan do 11. februara ove godine.
Takođe, napominju da je Administrativni odbor u obavezi da na osnovu člana 25 Zakona pripremi formu u kojoj nevladine organizacije, kao ovlašteni predlagači za članove/ice Savjeta RTCG, dostavljaju izvještaje o radu za prethodne tri godine.
- Ukoliko ovaj postupak ne bude započet momentalno, postoji mogućnost da u junu Savjet RTCG bude sveden na 6 članova (od ukupno 9) čime će biti otežano donošenje odluka- kazali su iz Media centra.
Takođe, ukoliko postupak imenovanja novog člana Savjeta RTCG ne bude započet odmah, otvara se prostor za sumnje da postoje politički razlozi za kršenje zakona od strane predsjednika Skupštine Crne Gore, navodi se u saopštenju Media centra koje potpisuje direktor Goran Đurović.

Media centar: Mandić dužan da osigura primjenu Zakona o RTCG

Eksplicitno znači: jasno, izričito. Takav sadržaj, saopšteno je, micahu juče sa Portala RTCG. To nije za Javni servis. Vjerni narod je netremice buljio u prazan desktop, uz natpis da je link „interupted”. Koji su učili ruski pomisliše - ratna prijetnja. Naježila ih je usplahirenost RTCG profila na <a href="https://www.facebook.com/RTCG.me/videos/1327776271685764">mrežama</a>. Ličilo je na objavu „<a href="https://youtu.be/92NR7S2YhsU?si=BbdJktrSby3ZLc9f">Umro je drug Tito</a>”. Ovo je bilo skoro pa tehnički gore. Sve su se kamere u firmi pokvarile pa je snimljeno <a href="https://x.com/RTCGme/status/1891758207879553514">mobilnim</a>!&nbsp; <h2>Triler&nbsp;</h2> „Nije SS divizija napala” olakšala mi jedna prvospaziteljica. Prenijevši Viberom kako je, tako joj izgleda, talentovana polaznica dramske sekcije uzbunila naciju: hakeri napali. Čitave noći. Lakše bi bilo, naravno, da nije čitava, ovako se patnja multiplikovala. Ništa pauza za kafu. Pri tom &nbsp;su „postavljali neovlašćene" informacije!”. Saznasmo tako da oni u RTCG smiju postaviti samo samo ovlašćene. Bijaše i zebnja za urednika portala, jel živ, da nije našao svjedoka iz Istanbula, poslaše l’ ga u Ukrajinu il’ Gazu, il je đavo u kući? Mogla se redirektovati web adresa na drugi server s obavještenjem koje smiruje ali to je već nešto prenapredno, ovako se konvencionalnim metodama razotkrilo da su napadi "bili koordinisani"! Bez čega nema valjanog hakovanja. Znaju filmofili i brojni srednjoškolci. Savremeni trileri puni su takvih kadrova. Sličnih ataka ima i na, reklo bi se, jačim sajtovima od Nacionalnog emitera. Bez panike. Evo mrske im Vijesti non-stop trpe ama nema panično pompeznih i epohalnih uradaka tim povodom. Od scenariste prezentovanog priopćenja očekujemo identifikaciju stvarnog neprijatelja umjesto registrovanja, kako se precizira, "virtuelnih" pokušaja kompromintacije! Izgleda postoje hakeri s motikama (napadaju nevirtuelno)? Ovi su bili , pak, emancipovani. Ishvališe ih. Na kraju vanvremenska poruka „Napadi neće promijeniti činjenice”. Dostojevski, Zola ili ... Kad već autor briljira pitam koje činjenice? Neobjavljene sudske presude. Ili sakrivene, informacije o vjerovatno <a href="https://etv.me/drustvo/krivicna-protiv-drljevica-zbog-djela-protiv-intelektualne-svojine">hakovanom doktoratu predsjednika Savjeta RTCG, Drljevića</a>. Je li &nbsp;prepisivanje u tom „akademskom” (ne)dostignuću &nbsp;koordinisano, sve nas živo zanima i jesu li hakeri vratili objavljeno pa povučeno pismo Evropske Komisije kojim se opominje naša vlast za neevropsko ponašanje bezviznim olakšicama? Ostaje nepromjenjena i činjenica da se na portalu i dalje nemilosrdno briše svaki kritički komentar vezan za lik i djelo direktora i njegovih glasača u Savjetu kuće.&nbsp; Procuri zato na drugim medijima. Izdvajam: „Portal je momentalno mrtav. Što je bolje nego da radi kako radi” i „Bolje bi ti hakeri uređivali program nego vi”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219120224_383d48a1a08c7b63288c5cccfb9b8e8e62bb195f5b33152736c2e8f532713406.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250219120224_383d48a1a08c7b63288c5cccfb9b8e8e62bb195f5b33152736c2e8f532713406" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="Neobjavljen komentar"> </figure>  <h2>Zelena trava posla mog</h2> Ako se pod prvopomenutim izrazom mislilo na nešto opsceno, mutno, nevaspitano, odvratno moralo se tako reći. Izbjeći nagađanja kakvi su tekstovi, slike, likovi, umetnuti. Bijaše li koje ime, dezavuisana kakva fotelja ili mantija? Inače u žutoj štampi se počela koristiti kovanica „ekspliscitne scene, sadržaji” za prikaze seksa ili golotinje kad se sve vrijeme radnja fokusira na to. Manje znavenima ostade vezano za neprimerene snimke. Nije tako. Evo recimo, sportski je pregled pun eksplicitnog sadržaja. Izričito sportskog. Đe se nažalost nazovi novinari dodatno ekspliciraju: igra im je borba, pobjeda im uništenje protivnika, ostanak u ligi preživljavanje, sve im je rat, ali o tome više drugom prilikom ... Vrnimo se jučerašnjem ponašanju „na obdan”. Pošto su stručnjaci još ujutro (tvrdilo se: brzo) uklonili prijetnje, zašto su isključili <a href="http://www.rtcg.me">www.rtcg.me</a> do mraka. Kada su poručili „<a href="https://rtcg.me/vijesti/drustvo/669408/portal-rtcg-ponovo-u-funkciji.html">naš je tim brzo reagovao</a>”. Što nijesu egszorcisti dimom ekspresno išćerali zlo, kako često u posljednje vakte rade, sudeći po mirisu po hodinicma? Pokvaren tamjan? Inspektori su tražili su dugo grešne u kući? Četvorica su valjda bila i neuhapsila nikoga. Muk. Mene niko nije ispitivao, a pitaću kandidate, i jednu članicu savjeta jesu li bili sumnjivi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219120224_55e1460aaeedc9175fccebbaf08099445f138377f5f669f0fc7ff15d59c59761.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250219120224_55e1460aaeedc9175fccebbaf08099445f138377f5f669f0fc7ff15d59c59761" data-rendition-name="original" width="480" height="852" loading="lazy" alt="Trava na krovu"> <figcaption>Trava na krovu(Photo: RTCG - stop kadar)</figcaption> </figure>  Al’ sam u objavljenom klipu nešto tako vidio. Hakeri na krovu posadili &nbsp;travu! Zeleno se vidi, jasno. Ili je to planska hortikultura, još nepromovisana u planovima razvoja nelegalnog direktora. Za peti mandat čuva viziju teniskog terena na krovu, košenje, staklenik, il’ uzgoj žitarica. Đe ima zelenila ima i vode. Što se ogleda odmah u prizemlju uprkos četvorogodišnjim građevinskim (uzaludnim i nejasnim) preadaptiranjima naše zgrade. Za svaki slučaj protiv nekoga je podnijeta krivična prijava izvještava uredništvo Portala. Protiv nepoznatih. Iako ima dosta protiv poznatih. Čak da su kriminalna grupa. Mnogo jači razlog od pada sajta. Što ostade tajna za hakovano leglo „nepristrasnog informisanja”. <h2>Neeksplicitan dodatak</h2> Istovremeno je naš miljenik sudova, tužilaštva i svih dugogodišnjih profesionalaca u RTCG sastančio u vezi koeficijenata za lične dohotke. Odmah ste pogodili ko je, zar ne? Generalni Raonić je ovom prilikom ustvrdio kako su novinarima odlične plate koliko rade. Obećavši (laž mi rekli - laž prenosim, da oprosti neumjerena savjetska kolumnistkinja) da neće svoju platu povećavati pa da poručim, nek slobodno poveća, ionako će je vraćati. Evo koliko danas je jedno od ročišta koja tome slute. Sjutra će još jedno, i da ne nabrajam. Ja bih rado napisao vijest, ama neće da objave. Malo radim? Ni slova o tome kako na Portalu tako na ostalim medijskim platformama. Posvećenom „misiji tačnog, nepristrasnog i odgovornog informisanja javnosti.”&nbsp; Novinari bi da pišu kontra njegovih a potrebe javnosti ne zanimaju ga. Ako nijesu partijske ne trebaju mu. Pa im ne obezbjeđuje (dozvoljava) posao. Programi imaju minimum autentičnih vijesti, svedeni na izbor što su drugi dojavili. Osim ... da raste povjerenje u RTCG. Niko to drugi ne pominje tako revnosno. Povjerenje prosto preliva. RTCG još malo postaće banka. Ljudi će tu donositi novac u naletu takvih emocija. Ne samo preko Vlade. Dobar plan. Nažalost uništiše hakeri. Iskalio je ljutnju dakle na (pasivizirane) kreatore informacija konstatujući kako prednjače u RTCG po visini plata u odnosu na privatne medije, ali ga je „poklopila” koleginica pokazavši neki spisak. Uzgredno se Bobi založio, vele, za povećanje u marketingu (<a href="https://etv.me/kolumne/jubilej">nije džabe bio kod Trampa</a>), pravnoj službi (održavaju ga na vlasti) i finansijama (bezbrižno odobravaju trošenja). Iako je u tim službama, smatra se, već značajnije povećan koeficijent prethodnim kolektivnim. Najmanje je dignut novinarima rečeno je, a on, kao, uzvratio kako može dovesti još 10. Licitira. Jeftine novinare je danas lako naći zasigurno. Iskustvo i znanje <a href="https://etv.me/kolumne/zabranjeno-sportsko-odijevanje-i-ponasanje">Meksikancima</a> ne treba. Međutim, što bi dovodio ako malo rade? Evo recimo, otkako je zasjeo, 4 godine, nijedan tekst mi nije objavio. A svaki redovno šaljem redakcijama „svojim”. Tako će proći i ovaj (pokušaj kompromitacije) očekujem. No, istina vazda nađe put. Čim ovo čitate. Ovaj pasus samo izgleda da je o novinarima. Nije. Nego isprovociran otkrovenjem da ćemo se bolje razumjeti ako s’ direktorom pričamo uz stručnog tumača. Ili lokalnog prevodioca. Saznah kako je izjavio „koji puno rade oni ćute, a neki se i BURLIKAJU”. Molim, ko zna, da dojavi &nbsp;značenje. Priznajem da sam u tom smislu malo neobrazovan, kao i Google.&nbsp;

Burlikanje

Osnovno državno tužilaštvo formiralo je predmet protiv predsjednika Savjeta RTCG Veselina Drljevića zbog krivičnog djela protiv intelektualne svojine - to se navodi u odgovorima ODT dostavljenim Portalu ETV.
- Obavještavamo vas da je ovim povodom u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici formiran predmet i nalazi se u postupku izviđaja. Radi zaštite interesa postupka sada nije moguće saopštiti više detalja - navodi se u odgovorima ODT.
Predmet protiv Drljevića formiran je nakon što je deset radnika Javnog servisa podnijelo krivičnu prijavu protiv njega zbog djela protiv intelektualne svojine odnosno povrede prava autora i interpretatora, a zbog prepisivanja 36 strana Masterplana crnogorskog turizma u svom doktoratu.&nbsp;
Kako su naveli u prijavi, Drljević se crnogorskoj javnosti predstavlja kao doktor i docent "ali prostim uvidom u doktorat "Perspektive razvoja sportskog turizma u Crnoj Gori" koji je branio na Alfa Univerzitetu u Beogradu vidi se da je prepisao 36 strana Master plana crnogorskog turizma Crne Gore 2008. godine".
U prijavi piše i da su o Drljevićevom doktoratu mediji godinama unazad izvještavali, ali nije bilo reakcije nadležnih državnih organa, a Etički odbor Univerziteta Crne Gore proglasio se u septembru prošle godine nenadležnim za utvrđivanje da li je plagirao doktorat.&nbsp;
Protiv Drljevića i članova Svjeta RTCG &nbsp;7.mart trebalo bi da počne suđenje zbog zloupotrebe službenog položaja u saizvršilaštvu a povodom nezakonitog reizbora generalnog direktora RTCG Borisa Raonića 1. juna 2023. godine. Osim Drljevića na optužnici su Predrag Miranović, Filip Lazović, Amina Murić &nbsp;i Naod Zorić. Suđenje je trebalo da počne 27.januara, ali zbog prostornih i tehničkih kapaciteta a zbog velikog prisustva novinara i branilaca odgođeno je za 7. mart.
Osnovno državno tužilaštvo je nakon godinu i pet mjeseci izviđaja 22. novembra podnijelo optužni prijedlog zbog osnovane sumnje da su predsednik Saveta i četiri člana postupali nezakonito.

Drljević pod istragom i zbog prepisivanja

Vidimo da vas je BIA nedavno skinula sa platnog spiska, pa sad nervozno baratate spinovima iz njihove kuhinje - poručili su Građanskom pokretu URA iz Pokreta Evropa sad.
Rasprava između ove dvije partije započela je nakon što je bivši direktor Bezbjednosno informativne agencije Srbije (BIA) Aleksandar Vulin komentarisao intervju lidera GP URA i bivšeg premijera Dritana Abazovića poručujući da je on bio pod režimom kontrole te strane službe.
U PES-u su zatim pitali ograđuje li se GP URA od Abazovića i njegovih veza sa BIA, a oni su im odgovorili da je posebno indikativno što su reakcije PES-a i Vulina usklađene u trenutku kada premijer Milojko Spajić planira rasprodaju državne imovine, uključujući i Veliku plažu u Ulcinju, određenim arapskim investitorima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fura-ako-se-objavi-snimak-iz-topaloviceve-4-ostaje-samo-pitanje-ko-ce-formalno-zakljucati-vrata-pes-a&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Naivno smo pomislili da će makar formalno podržati demokratsku borbu studenata u Srbiji, ali su umjesto toga izabrali da se bave URA-om i Dritanom Abazovićem. I na kraju, kad nas već vučete za jezik – ako se objavi snimak iz Topalovićeve 4, više neće biti potrebe za ogradama od PES-a. Ostaće samo jedno pitanje - ko će formalno zaključati vrata te stranke - poručili su iz GP URA.
U PES-u su, odgovarajući na navode GP URA, poručili da Crna Gora neće biti prćija političkih poslušnika koji su zamijenili državne interese za mrvice tuđe moći.
- Umjesto da odgovorite na ozbiljna i javno postavljena pitanja o vezama vašeg lidera sa stranom obavještajnom službom, vi se bavite uvredama, doskočicama i bijednim pokušajem da skrenete pažnju s onoga što vas najviše boli - istine - naveli su u PES-u.
Oni su ih pitali hoće li tražiti smjenu Abazovića zbog saradnje sa BIA-om, kako komentarišu susrete Abazovića i Marka Parezanovića, te je li URA sve to znala i ćutala.
- To su pitanja. Sve ostalo su jeftini napadi ljudi koji više nemaju ni argumente, ni zaštitnike. Ako vas boli istina - to je vaš problem.A građani vide sve - zaključili su u PES-u.

PES: BIA je skinula GP URA sa platnog spiska - pa nervozno barataju spinovima iz njihove kuhinje

Intenzivni ruski napadi dronovima i navođenim bombama natjerali su stanovnike ukrajinske sjeveroistočne Sumske oblasti da bježe iz svojih domova. 
 
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, civili u panici traže sigurnost uslijed intenzivnih ruskih napada. 
 
Moskva je pojačala napade širom Ukrajine nakon što je pristala da obustavi napade na energetsku infrastrukturu u zemlji na 30 dana. 
 
Obustava napada na energetsku infrastrukturu dogovrena je u telefonskom razgovoru između ruskog i američkog predsjednika, Vladimira Putina i Donalda Trumpa, 18. marta. 
 
Radnici Crvenog krsta i Bijeli anđeli, ukrajinska policijska jedinica koja pomaže civilima, pomogli su stanovnicima Sumija da pobjegnu u grad Sumi, oblasnu prijestolnicu. 
 
Radnik Crvenog krsta Ihor Šapoval kazao je da su ih dronovi pratili, ali da su uspjeli da se izvuku. 
 
On je kazao da su evakuisali ljude iz njihovih domova nakon kontinuiranih napada koji su ciljali nekoliko sela u Sumskoj oblasti. 
 
U međuvremenu, danas je u ruskom napadu ubijena cijela tročlana porodica u jugoistočnom ukrajinskom gradu Zaporožju.

Intenzivni ruski napadi na Sumsku oblast

Policiji je prijavljeno da je u blizini Vukovačkog mosta u Zeti uočeno tijelo - potvrđeno je Portalu ETV.
Saopšteno nam je da policija vrši uviđaj.
Prema informacijama Portala ETV, Ronilački tim i spasioci upravo su se zaputili na lice mjesta.

Prijavljeno da je uočeno tijelo kod Vukovačkog mosta u Zeti, policija vrši uviđaj

„Dobronamjernom“ i pomalo zaboravnom lokalnom glasnogovorniku DPS-a nije zgoreg pomenuti sljedeće: ne miješajte Podgorički Pazar i proslavu Dana nezavisnosti - poručili su u Pokretu Evropa sad nakon što je šef kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Podgorici Andrija Klikovac saopštio da će gradska uprava za 21. organizovati nastup trubača iz Guče.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fklikovac-za-dan-nezavisnosti-mujovic-dovodi-trubace-iz-guce&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Program Pazara i učesnici na njemu su, kažu u PES-u, jedno - a program proslave Dana nezavisnosti nešto sasvim drugo.
- Učesnici zabavnog programa Pazara bili su određeni za Novogodišnji Pazar, ali njihov nastup nije bio moguć zbog tragedije koja je zadesila naše Cetinje - dodali su oni.
Da ne bi, kako su kazali, došli u situaciju da plaćaju kaznu po osnovu nerealizovanih ugovora i na taj način oštetimo budžet Glavnog grada, dogovorili su se s izvođačima da ih angažuju pri prvom narednom pazaru. 
- Znamo, gospodine Klikovac, da vam je racionalan odnos prema budžetu najveća misterija i razumijemo da ne shvatate da neko može brinuti o novcu građana - poručuju oni.
Dodali su da je isti bend početkom jula 2023. godine otvorio manifestaciju „Ljeto sa zvijezdama“ u Baru.
- Gdje vaša partija vrši vlast. Zaista je čudno da tada niste reagovali - naveli su u PES-u.
Njegovi stavovi, cijene, su stavovi njegovih partijskih šefova.
- Pitajte ih da li bi vas pozivali da reagujete da smo, kojim slučajem, umjesto pomenutog benda angažovali estradnu umjetnicu Jasnu Milenković Jami, vrlo zaslužnu za našu nezavisnost? - zaključili su u PES-u.

PES Klikovcu: Ne miješajte Podgorički pazar i proslavu Dana nezavisnosti

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;Informacija Televizije E i Portala ETV od prije dva dana - o planovima ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da iz policije, kroz brojne isforsirane i nezakonite disciplinske postupke, otjeraju politički nepodobne službenike - izazvala je burnu reakciju unutar MUP-a. &nbsp; KRIVIČNE PRIJAVE &nbsp; Devetorica dugogodišnjih starješina iz regionalnog centra ,,Sjever”, koji su nedavno dobili poziv za pokretanje disciplinskog postupka 17. marta, podnijeće kolektivnu krivičnu prijavu protiv više ovlašćenih policijskih službenika, saznaje Portal ETV. &nbsp; Targetirane starješine, protiv kojih pokrenuti su disciplinski postupci, ocjenjuju da je sve urađeno protivno Zakonu o unutrašnjim poslovima, Pravilniku o utvrđivanju diciplinske odgovornosti i Zakonu o upravnom postupku. Istovremeno tvrde i da je sve urađeno bez prethodnog upoznavanja službenika i bez uzimanja izjave na zapisnik kao obavezujuće dokazne radnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova"> <figcaption>BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izvori naše redakcije ističu da će krivičnu prijavu podnijeti ove doskorašnje starješine: Marjan Račić, Predrag Kukalj, Radun Stojanović (sva trojica su svojevremeno bili na čelu Centra bezbjednosti Berane), Džemal Šabović, bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Plav, Radosav Tomčić, bivši načelnik CB Bijelo Polje, Almir Ćatović, bivši komandir stanice policije CB Bijelo Polje, Sead Husović, bivši komandir stanice policije OB Rožaje, Danko Gogić, bivši pomoćnik načelnika CB Bijelo Polje i Dejan Petrović, bivši komandir stanice policije Odjeljenja bezbjednosti Plav. MILOVAN PAVIĆEVIĆ PRVA META Televizija E i Portale ETV su već izvijestili da je bivši načelnik Centra bezbjednosti Milovan Pavićević, sada neraspoređeni službenik Ministarstva unutrašnjih poslova, dobio poziv za disiplinski postupak za danas, 6. marta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević"> <figcaption>NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pozivu uopšte nije naznačeno zbog čega mu se disciplinski sudi, da li se i kako ogriješio o pravila ponašanja i policijski kodeks. Kako smo izvijestili prije dva dana, Pavićević je samo jedan od policijskih službenika koji se našao na spisku nepodobnih koji su sredinom prošle godine počeli da prave ministar unutrašnjih poslova Šaranović i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Šćepanović. &nbsp; Nakon konačnog odlaska Zorana Brđanina sa čelnog mjesta u Upravi policije, Šaranović i Šćepanović su krenuli u akciju čišćenja policije od, kako su to nezvanično nazvali, ,,ljudi bivšeg režima”. &nbsp; Za izvođenje akcije svojim ljudima od povjerenja u Upravi policije i ANB-a naznačili su da, koristeći zaštićeni kanal info streem, unose kompromitujuće informacije o politički nepodobnim službenicima, čak i ako te ocjene nemaju utemeljenja u činjenicama. &nbsp;&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, načelnik Odjeljenja za koordinaciju, podršku i razvoj rada policije Đorđe Peković neposredni je rukovodilac koji predlaže pokretanje, kako ističu naši izvori iz policije, nezakonitog disciplinskog postupka protiv većine policijskih službenika. Peković je, ističu izvori naše televizije, u prijateljskim, kumovskim odnosima sa vršiocem dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; A poziv za već pokrenuti disciplinski postupak - javnu raspravu - policijskim službenicima upućuje Ljubica Damjanović koja je prethodno prihvatila nepotpune spise predmeta od strane disciplinskog tužioca. Time je akcija politički motivisanih disciplinskih postupaka ušla u direktno kršenje obaveznih zakonskih i podzakonskih obavezujućih procedura. &nbsp; Upravo zato je, prema informacijama Televizije E, bivši načelnik CB Podgorica Milovan Pavićević već angažovao advokata koji priprema krivične prijave protiv svih koji su postupali mimo zakona. &nbsp; Ta najava je, prema saznanjima naše redakcije bila poticaj i ostalim nekadašnjim policijskim starješinama da se od politički najavljenih čistki brane kontranapadom – podnošenjem kolektivnih i individualnih krivičnih prijava. &nbsp; PRIJAVE PROTIV ĐURĐEVIĆA &nbsp; Kako ističu izvori naše redakcije, krivična prijava će biti podnijeta protiv Harisa Đurđevića, aktulenog načelnika Regionalnog centra ,,Sjever” koji je, tvrde targetirane starješine, neovlašćeno preuzeo obavezu neposrednog rukovodioca i protivno zakonskim i podzakonskim propisima, predložio disciplinskom tužiocu pokretanje disciplinskog postupka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt='DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"'> <figcaption>DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prijavom će biti, kao i u slučaju starjšeina Milovana Pavićevića, obuhvaćena i predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, kao i svi članovi disciplinske komisije. &nbsp; VOLKOV: POSTUPCI BEZ OBRAZLOŽENJA &nbsp; Advokat Mihailo Volkov za Portal ETV i Televiziju E ističe da je upoznat sa dešavanjima u MUP-u i Upravi policije i sve doživljava, citiramo, ,,kao neki trik-pokušaj Ministarstva unutrašnjih poslova da skrene pažnju sa onoga što zaista treba biti tema u ovom momentu”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov"> <figcaption>KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  – Određeni broj policijskih službenika angažovao me je kao punomoćnika u dvije pravne stvari: u disciplinskim postupcima koji se vode protiv njih, a određeni broj policijskih službenika je zavrijedio da dobije i rješenje o privremenom udaljenju sa rada tzv suspenzija. I jedan i drugi segment u ovoj pravnoj stvari je besmislen i potpuno nezakonit – ističe poznatii advokat. Zakon o unutrašnjim poslovima izričito propisuje da se u slučaju pokrenutog disciplinskog postupka, policijski službenik može udaljiti s rada, ali da je neophodno obrazložiti takvu odluku. - Svako rješenje koje sam pročitao o suspenziji, apsolutno mu nedostaje taj segment – davanja stručnih razloga, a podjsetiću one koji bi to trebalo da znaju da Zakon o upravnom postupku, član 22. stav 7, jasno kaže da obrazloženje rješenja mora da ima i svoj razloge za tu odluku - napominje Volkov. (ZLO)UPOTREBA ANB-A Informacije kojima raspolaže naša redakcija otkrivaju kako su Šaranović i Šćepanović unaprijed pripremili progon i odredili lica za čistku u policiji. Kao instrument je korišćena Agencija za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f" data-rendition-name="original" width="1035" height="778" loading="lazy" alt="DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Sve je dogovoreno sa tadašnjim vrhom ANB-a, na čijem je čelu bio Boris Milić. Najveći dio bezbjednosnih provjera je završen u prvoj polovini 2024 godine i na osnovu tih provjera pokrenuti su disciplinski postupci. Međutim, najveći dio postupaka obustavio je prethodni disciplinski tužilac, ocjenjujući da su pravno neosnovani. &nbsp; To, međutim, nije značilo odustajanje od progona. Više od pola godine od kako su završene bezbjednosne provjere, pojedini službenici su raspoređeni u sistem tokom decembra 2024. i januara 2025. godine. I to nakon što su im urađene naručene - negativne provjere. Tako se fiktivno stvorio osnov, pa su, oslanjajući se na provjere od prošle godine, preko Ljubice Damjanović, predsjednice disciplinske komisije ponovo pokrenuti &nbsp;disciplinski postupci. &nbsp; -Kroz spise sam mogao da se upoznam, da disciplinski postupci su pokrenuti na bazi navodne loše bezbjednosne procjene koja je urađena u prvom kvartalu prošle godine. Vjerovali ili ne, poslije godinu od dana kada su navodno utvrđene bezbjednosne smetnje za policijske službenike, moji klijenti ni dan danas ne znaju šta im se stavlja na teret - zaključuje Mihailo Volkov. GLASOVI POBUNE Nakon što je čitava akcija progona postala dostupna javnosti, kada su targetirani policajci počeli da najavljuju krivične prijave, čuli su se neki drugačiji glasovi u Ministarstvu unutrašnjih poslova. &nbsp; I, prema iskazima policijskih starješina sa terena - kojima je već proradila kolegijalna savjest - izgleda da su disciplinske postupke u određenim situacijama predlagala neovlašćena lica. &nbsp; Premda ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović insistira na nastavku čišćenja policije od nepodobnih, neki se disciplinski postupci odgađaju. To djeluje kao znak da bi akcija političkih čistki u MUP-u mogla da bude kontraprodutivna po čelnike policije - Šaranovića i Šćepanovića. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šaranović i Šćepanović u problemu: proganjani policajci spremaju brojne krivične prijave!

"Od Velike Srbije ostao omanji svinjac u Pionirskom parku". "I tako radikali dođoše od Karlobag - Ogulin - Karlovac - Virovitica do Trg Nikole Pašića - Kneza Miloša - Kralja Milana - Dragoslava Jovanovića". Ovo su samo dva tvita od mnogih objava na društvenim mrežama, čiji su korisnici ovih dana šaljivo komentarisali okupljanje poslušnika i plaćenika srpskih vlasti oko prorežimske grupe "Studenti 2.0", u parku koji razdvaja zgrade Predsedništva i Skupštine Srbije u Beogradu. Na meti su skromni intelektualni i obrazovni dometi učesnika ovog skupa, ali i razne "moralne veličine" iz kriminalnog miljea, rijalitija i drugog beogradskog parka poznatog po prodavačicama seksualnih usluga. Pionirski park je uredno ograđen bezbednosnim barikadama, na koje su duhoviti Beograđani okačili natpise u stilu "molimo vas da ne hranite životinje" ili "dajte im kikiriki, ali ih ne mazite". Napravljena je i "ulaznica" za "Ćacilend". A na "gugl mapama" već su šaljivo označene lokacije "ljudskog ZOO vrta".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314070340_b76611b2950c1cb4b97c7bd52a854632bd8f53d021b8506f809a603269fed2ef.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250314070340_b76611b2950c1cb4b97c7bd52a854632bd8f53d021b8506f809a603269fed2ef" data-rendition-name="original" width="642" height="303" loading="lazy" alt="Ćaciland karta"></figure>  Neki duhoviti Beograđani su čak znali da oko tri izjutra dođu pred Park i sirenama i vuvuzelama razbude stanovnike ovog nehigijenskog naselja. Ipak, poznavaoci prilika vele da je većina iznajmljenih studenata noćivala na toplom, u obližnjem hotelu "Balkan". Koji, navodno, pripada porodici Dodik. Nekada elitni park u centru grada sada već izgleda kao razrovana livada, na kojoj se grupici mladih ljudi koji se predstavljaju kao studenti, danima priključuju organizovani "podržavaoci" iz redova Srpske napredne stranke i Vulinovog Pokreta socijalista, ali i brojne ličnosti sa biografijama kojima ne bi trebalo da se ponose: osuđeni i neosuđeni ratni zločinci, siledžije, sitni kriminalci i prostitutke. Studente, ili "studente", predvodi Miloš Pavlović, rodom iz Doboja (BiH), student Medicinskog fakulteta u Beogradu s odličnim prosekom, inače sin osuđivanog narko-dilera. Zbog bliskosti sa predsednikom Srbije, već je zaradio pogrdni nadimak "prva pratilja", a zbog činjenice da je na čelu grupacije u kojoj - istina - ima nekoliko studenata, ali mnogo više statista, nazvan je "vrhovni Ćaci". Termin "Ćaci" je, da podsetimo, postao pogrdan naziv za sve članove vladajuće stranke s kupljenim ili falsifikovanim diplomama srednjeg i visokog obrazovanja, odnosno diplomama nekih od brojnih "no nejm" privatnih srednjih škola i fakulteta - naziv koji označava, u stvari, nemanje onog osnovnog obrazovanja. Nastao je od pogrešnog ćiriličnog pisanja termina "đaci" (gde nedostaje dugačka crta nadole koja razlikuje ćirilično "đ" od "ć") i simboliše podsmeh celoj velikosrpskoj bulumenti, koja svoje "srpstvo" vezuje za ćirilicu. Elem, "Ćaci" Miloš nije nepismen, iako uočljivo ima problem sa verbalizacijom, ali je zato većina njegovih drugara u ograđenom prostoru Pionirskog parka - za svaki podsmeh. Aleksandar Vučić je tu, doista, dovukao sve šta je mogao, baš onako s koca i konopca. Pa i iz "Republike Srpske". No, nisu svi akteri skupa ološ, bar ne po akademskom statusu. Tako su "Studente 2.0" posetili vrhunski endokrinolog, Svetlana Vujović, i još nekoliko profesora Medicinskog fakulteta, pa i sudija Ustavnog suda i profesor Pravnog fakulteta Vladan Petrov. Sasvim slučajno, sve ljudi sa izbornih lista Srpske napredne stranke ili spiskova podržavalaca Aleksandra Vučića. Ipak, tu su i ljudi sumnjivog karaktera i morala, počev od neonacista i siledžija Pavla Bihalija i Miše Vacića, preko Sime Spasića, redovne mirođije u svakoj režimskoj čorbi, ali i lica osuđenog za silovanje, do elitne prostitutke Mine Vrbaški i izvesnog Srđana "kneza" Babovića, jedne žalosne osobe s očiglednim psihijatrijskim problemom, koja već dugo služi za podsmeh.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314070340_8e78ab024d47c03d42aa917b589dc08ce2106ecf6f9bf7a1e350add62cdbb204.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250314070340_8e78ab024d47c03d42aa917b589dc08ce2106ecf6f9bf7a1e350add62cdbb204" data-rendition-name="original" width="526" height="698" loading="lazy" alt="Sima Spasić Ćaciland"></figure>  Kad smo kod podsmeha - pojavio se i direktor novosadske gimnazije "Zmaj Jova Jovanović" Radivoje Stojković, koji je postao poznat kada je klekao u poniznu molitvu pošto su učenici škole stupili u obustavu. Njega su po povratku u Novi Sad sačekali đaci s transparentima "Pošto obraz" i "Vrati se u Ćacilend". Slično je prošao i nastavnik fizičkog Umetničke škole u Nišu, koji se u Beogradu predstavio kao student: đaci su ga izviždali i sprečili da uđe u zgradu škole. S društvancem u parku slikao se i nekadašnji košarkaš Dejan Tomašević, poslanik SNS. Pojavio se i "novinar" Dragan J. Vučićević ("Informer"), kome su Beograđani tom prilikom s druge strane ograde skandirali "vrati konju glavu, Dragane". Možda i najveći bezobrazluk bilo je pojavljivanje nekoliko nekadašnjih pripadnika zloglasne jedinice "Crvene beretke", baš uoči dana na koji su 22 godine ranije njeni pripadnici ubili premijera Srbije Zorana Đinđića. Ipak, sa Živoradom Ivanovićem poznatim kao "Žika Crnogorac" - kome nikad nije suđeno za zločine "beretki" iako im je bio komandant - došlo je tek nekoliko stvarnih penzionera. Ostatak do broja za koji je procenjeno da bi trebalo da uliva strahopoštovanje popunili su statisti, koji su većinom bili deca u vreme delovanja ove zloglasne jedinice. Bio je tu i Goran Radisavljević Guri, bivši komandant Žandarmerije, koji je dovođen u vezu s ubistvom državljana SAD, braće Bitići. I naravno, haški osuđenik general Vladimir Lazarević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314070340_0949210502140e8fd32b0da6b8630f60dcad8577ab7f1a08dd0c1eb01a171557.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250314070340_0949210502140e8fd32b0da6b8630f60dcad8577ab7f1a08dd0c1eb01a171557" data-rendition-name="original" width="403" height="589" loading="lazy" alt="Crvene beretke Ćacičand"></figure>  Na društvenim mrežama identifikovan je i najveći broj učesnika ovog skupa kao lokalni funkcioner Srpske napredne stranke u nekoj od srpskih opština. Ali, tu ima i romske populacije koja je više nego očigledno došla samo po dnevnicu. Kao i nekoliko registrovanih narkomana, kojima takođe dnevnica dobro dođe. "Da li ste svesni da bi danas i Ivan Tasovac morao da bude u Ćacilendu, da se nasmejan slika s ubicama i kurvama, da hvali "srpsku mladost"? Kad se uhvatite s mafijom - samo vas smrt izbavlja" - glasi još jedna objava na društvenim mrežama, koja opisuje čudnu potrebu nekih afirmisanih ljudi da se povežu sa SNS, koja to članstvo posle "naplaćuje" i kroz pojavljivanja na ovakvim mestima i u ovakvom društvu. Juče je predsednik Srbije, onim svojim glasom odgovarajućim za izjave saučešća, zamolio "Studente 2.0" da razmisle da se 15. maja ne pojave u Pionirskom parku, kako bi se izbegli incidenti. O incidentima, međutim, samo on i vođstvo Srpske radikalne stranke pričaju, jer ni na jednom studentskom okupljanju do sada - na Slaviji, u Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu - nije bilo nikakvih incidenata. Svakako, o mogućem nepojavljivanju na kraju će ipak razmisliti sam student Fakulteta za fizičku kulturu iz Andrićevog venca, koji je i smislio pojavljivanje. Ako bi se nešto do sada moglo nazvati "incidentom" - to je uspešna akcija kolega sa televizije N1, koji su provalili i snimili šemu angažovanja i plaćanja "rent-a-studenata", za oko 70-100 eura po noći. Naredni incident su spremili sami studenti Fakulteta dramske umetnosti, koji su se infiltrirali među "ćacije" i snimili film. Uglavnom, Pionirski park ovih dana zatrpan je đubretom i ljudskim izlučevinama, a zabeleženo je već nekoliko međusobnih tuča ovog perfomansa, jer su sponzori prekasno shvatili da nije trebalo da im obezbeđuju pakete "Rubin" vinjaka za zagrevanje u hladnim martovskim noćima. Da sve bude tužnije, u Pionirskom parku nalazi se kamenje za koje mnogi tvrde - iako to nauka ne potvrđuje - da predstavlja delove osmatračnice srpske vojske u Prvom svetskom ratu. Ta je "osmatračnica" postala jedan od simbola srpskog nacionalnog ponosa, ali to nije sprečilo najveće Srbe među Srbima, angažovanim u ovom igrokazu, da na njoj vrše nuždu, ignorišući postavljene mobilne toalete. Verovatno kao još jednu podvalu mrskog Zapada.

Tag: rtcg