Najnovije opravdavanje menadžmenta RTCG tako je neubjedljivo da nije preštampao sa Fejsbuka ni ekstremno odani urednik njihovog Portala. Kriminalna grupa (prema krivičnim prijavama) naziva javne podatke o svojim nepočinstvima „dugačkim nizom primjera negativne kampanje bez činjenica“. Te su podatke iznijeli stari i priznati njihovi novinari, režiseri, urednici, inžinjeri, Sindikati, članovi sopstvenog Savjeta, istaknute NVO, tužilaštvo, sudovi, predsjednik Crne Gore, i - Evropska Unija. Svi s negativnim namjerama, i ništa ne znaju?
<h2>Tragovi trunja&nbsp;</h2>
Nema, vele, trunke istine u objavi da je „Stambena politika mehanizam nagrađivanja lojalnosti u RTCG-u“. Iako su po famoznom njihovom Pravilniku privilegovani rukovodioci a ne iskusni radnici. To što uzeše prvi ključeve direktori nije toliko problem koliko to što su skoro dovedeni. Za tu namjenu, između ostalog. Što preostane ostalima.&nbsp;
Sumiraju kao svoje veliko dostignuće što je 90 porodica riješilo stambeno pitanje, ne kažu čijih. Nemaju prigovor savjesti, što su neke druge eventualno prije zaslužile. Računaju i samotnjake, jednog, kao familiju. Predviđajući im brak, porod ili usvajanje, sa srećom. Protažirano od prvog rukovodioca Servisa koji u napisu kuka što mu priznanja „nema ni u tragovima“. Za djelo prethodnih generalnih? Plemenito su počeli izgradnju, Boris Raonić rasplemenio.&nbsp;
<h2>Pravilnik nesloge</h2>
„Radila“ ga je, vele, komisija od članova obije sindikalne organizacije u firmi sa članovima menadžmenta. Ali usaglasili se nijesu. Na stranici Sindikata zaposlenih jasno podsjećaju da je model prihvatljiv sindikatima i menadžmentu dat na usvajanje ali je predsjednik Savjeta Veselin Drljević tražio da se koeficijenti složenosti poslova množe sa 2, a ne sa 1,5, znači u prkos sindikalnom stavu. Pa je Savjet je usvojio „sopstveni Pravilnik“! Prije toga je predsjednica druge Sindikalne organizacije RDC nedvosmisleno konstatovala predložen diskriminatoran dokument.
Dakle nije usvojeno uz saglasnost radničkih zastupnika. Pokušava se na Fejsu evo stvoriti iluzija o usvajačkoj slozi. Nije je bilo. Učešće nije odlučivanje, to je nepobitno, pa zamajavaju javnost pomenom kako je Sindikatima to omogućeno sa, posprdno, „više uključivanja nego što zakon traži“. Milostinjom i izbjegavanjem zakona? Očito je na pomolu još posla za njihove spretne advokate. Poznavaoce latinskog jezika! Bona thesis, pax in domus!
<h2>Da prosto sažališ na menadžment</h2>
Pojedinačno ilustrujmo, predvodnik liste za podjelu radni vijek je utaćio neđe drugo. Doveden je za Raonićevog pod-direktora i dobio prednost nad kolegama s dugim stažom. Ugrabio što mu ne pripada logički i etički. Pokušavaju to otimanje oprati stavom kako radni staž uvažavaju bez obzira gdje je ostvaren. Suprotno bi bilo, smatraju sad oni, „diskriminatorno i mimo zakona“. Žaloste bivšeg poslanika Slavena Radunovića što osvjedočeno voli njihova neispoštovana pravila. Očekujemo slične izlive simpatija kad prečešlja sistematizaciju radnih mjesta po kojoj su novostečeni imaoci radničke gajbe lica sa samo par godina radnog iskustva. Umjesto onih u poslu decenijama. Stvarno zaslužnima prema raonićevsko-drljevićevskim paragrafima nema mjesta ni na Malom Brdu.
Zahvaljujući takovom privređivanju politički, smatramo, ubačen laureat će vjerovatno dalje, u neku drugu firmu. Čak prodati pa opet ugrabiti nekom životni san. Recept jednostavan uz podršku vlasti. Mangupski nazivaju pravednim uvećan za duplo famozni koeficijent složenosti uz prepolovljeno vrednovanje staža. Riplijevski ističu kako je u nekim firmama privilegija „upravljačkih i uredničkih funkcija“ 20 puta više vrednovana, a niđe u Crnoj Gori manje nego u RTCG („na svijet i u Beograd?“)? Ako smo dobro razumjeli trebali su dobiti - po dva stana?
<h2>Krovovi selice</h2>
Ne pokazaše saosjećanje uskraćenima. Kolega Mladen Vukčević bez pardona: „M.J. sa dvije godine radnog iskustva, od čega jedna pripravnički, dobio je stan a moja koleginica V.V. sa 35-6 godina staza i visokom stručnom spremom nije mogla od njega i sličnih, koje je doveo Raonić. Takvih slučaja je još desetak.“
Kontra, sarkastično na društvenoj mreži ističu svoje poštovanje socijalnih okolnosti. Pošteno su uvažili - socijalno najzbrinutije?! S platama mistično najvećim. I varijabilama koje ne prikazuju nikome. Da li su takvi bili bez krova nad glavom? Odgovor još isčekuje javnost, poslije opšteg iščuđavanja i osude zbog ekspresnog izdavanja i prodaje svima primjetno rasfućkanih radničkih kvadrata. Basnoslovna zarada, čija, zaboga, koje „zbrinute“ porodice? Pravi podstanari poželjeće krovova a krovova za njih biti neće.
<h2>Ne lipše mago</h2>
Pisci licemjernog pamfleta finalno „ne očekuju da oni koji vode prljave kampanje znaju pravo“. Tačno. Sproveli su u djelo ono što razmatraju Upravni i Ustavni sud. Nijesu čekali što će reći povodom tužbe.&nbsp;
Čekanje im se ne isplati.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FRTCG.me%2Fposts%2Fpfbid06bqj5vJdkFDqyUnhiLY35n78HUu8LcUQb2ZvpBsY7VAcEc1ZWkW6xzdMRRSJzwEYl%20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Direktorima stan, radnicima staž

Centar za građansko obrazovanje (CGO) izražava zabrinutost zbog načina na koji je sproveden postupak bodovanja i dodjele stanova zaposlenima u Radio-televiziji Crne Gore (RTCG). Riječ je, kako kažu u toj organizaciji, o ozbiljnom urušavanju principa javnog interesa i meritokratije, uz elemente organizovane zloupotrebe službenog položaja i sistemske korupcije, sprovedene pod okriljem nelegitimnog i sudski osporenog rukovodstva ove javne medijske ustanove.
CGO je, najprije kroz relevantne medijske navode, a potom i kroz uvid i analizu konačne rang liste, utvrdio da je čitav postupak sproveden netransparentno, nestručno i selektivno, uz niz ozbiljnih indicija o namještenom bodovanju, mogućem saizvršilaštvu u zloupotrebama, kao i otvorenom ignorisanju javnog interesa.
- Osobito brine podatak da je od 90 lica koja su, prema rang-listi, stekla pravo na kupovinu stanova pod povoljnim uslovima, čak devet lica, tj. 10 odsto, imalo manje od 10 godina radnog staža, što ukazuje da kriterijumi iskustva, dugogodišnjeg rada i doprinosa javnom servisu nijesu imali stvarnu težinu u procesu odlučivanja - kazao je Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO-u.
Dodatno je indikativan, kako je rekao, i podatak da je stan, prema dostupnim informacijama, dodijeljen i osobi koja je svoj program stručnog osposobljavanja započela u vrijeme mandata nezakonito izabranog direktora RTCG, dakle bez iole značajnijeg radnog iskustva.
- To dobro oslikava dubinu degradacije principa jednakosti, profesionalizma i socijalne osjetljivosti u ovom postupku. Kada se ovi podaci uporede sa desetinama zapošljenih koji imaju decenije radnog staža i još uvijek neriješeno stambeno pitanje, s pravom se može sumnjati da su stanovi dijeljeni po osnovu političke podobnosti, funkcije i ličnih veza, a ne prema objektivnim kriterijumima - istakao je Obradović.
Ovakva dodjela stanova je, navodi on, samo dio problematične prakse u kojoj institucionalna pravila ustupaju mjesto interesnim dogovorima.&nbsp;
- To potvrđuje Pravilnik o rješavanju stambenih potreba u RTCG, po kojem se najviše boduju upravljačke i uredničke funkcije, dok se radni staž i dugogodišnji doprinos ustanovi marginalizuju. Funkcija ne smije biti presudan kriterijum koji omogućava da lica sa nekoliko godina radnog staža ostvare prednost u odnosu na kolege sa višedecenijskim iskustvom. Ilustrativna je situacija da je jedna osoba dobila 21 bod na osnovu radnog staža od 42 godina, dok je istovremeno po funkciji jedno lice dobilo 32,4 boda. Pri tom, osoba sa 42 godina radnog staža nije dobila stan, dok je lice na funkciji sa 5 godina radnog staža dobilo stan. &nbsp;Sve ovo učvršćuje utisak da se u RTCG uspostavlja sistem nagrađivanja poslušnosti, a ne sistem zasnovan na zakonu, socijalnim kriterijumima i javnom interesu - naglasio je Obradović.
Podsjeća i na slučaj tzv. „Vukovarki“ iz 1999. godine, kada su stanovi dodjeljivani, kako navodi Obradović, pod okriljem tada legalnog rukovodstva RTCG, ali su pravne posljedice tog postupka trajale više od dvije decenije i bile predmet brojnih sudskih sporova i finansijskih nadoknada.&nbsp;
- Današnja situacija je znatno teža jer se radi o rukovodstvu čiji su legalitet i legitimitet ozbiljno dovedeni u pitanje, a koje raspolaže višemilionskom imovinom bez adekvatnog nadzora i jasnog pravnog osnova. Po nekim procjenama, vrijednost zgrade u kojoj su raspodijeljeni stanovi u izgradnji bila je 3,5 miliona eura, dok su tržišne procjene oko sedam miliona eura - naglasio je Obradović.
On napominje da je RTCG javni servis građana i građanki Crne Gore, a ne poligon za nagrađivanje poslušnih i sprovođenje ličnih ili partijskih interesa i veoma je važno imati društveni i institucionalni otpor normalizaciji ovakve prakse.&nbsp;
- CGO cijeni da je ovo pitanje za koje Specijalno državno tužilaštvo (SDT) treba da se profesionalno zainteresuje, kao i da Vlada Crne Gore i resorno Ministarstvo kulture i medija prekinu ćutanje i konačno reaguju na kontinuirane afere u RTCG. Veoma je važno da bude utvrđena individualna odgovornost svih lica uključenih u ovaj postupak. Na sistemskoj ravni, neophodno je da se hitno revidira Pravilnik o stambenoj politici RTCG, uz smanjenje bodovanja funkcija i značajno povećanje bodovanja radnog staža i socijalnih kriterijuma - zaključio je Obradović.

CGO: Stambena politika kao mehanizam nagrađivanja lojalnosti u RTCG-u

Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori usvojilo je inicijativu koja će biti upućena Javnom servisu, a kojom se zahtijeva ispunjavanje zakonske obaveze o formiranju redakcije za radio-televizijski program na bosanskom jeziku, saopšteno je iz Vijeća.
Navodi se da su na drugoj redovnoj sjednici Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori razmatrane i usvojene ključne smjernice značajne za rad Vijeća u narednom periodu.
- Članovi Bošnjačkog vijeća jednoglasno su usvojili budžet i plan rada Bošnjačkog vijeća za ovu godinu, kao i Izvještaj o radu i završni račun Vijeća za prošlu godinu - kaže se u saopštenju.
Navodi se da su istaknuti važnost i značaj Bošnjačkog vijeća kao predstavničkog organa i institucije koja na sistemski način artikuliše društvene i identitetske potrebe, kao i da je naglašena puna podrška njegovim aktivnostima u proteklom periodu i zacrtanim planovima. 
Kako su rekli iz Bošnjačkog vijeća, ukazano je na potrebu stvaranja uslova za veća budžetska izdvajanja države za projekte i neophodnost ispunjavanja zakonskih obaveza lokalnih samouprava u cilju podrške Vijeću. 
Oni su naveli da su na sjednici imenovani i članovi Izvršnog odbora Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori - Sait Šabotić, Mehmed Meša Dečević, Sajma Feratović, Dženisa Mujević, Kemal Musić, Dženana Kuč, Kemal Purišić, Rifat Agović, Alija Kujović i Almir Avdić. 
Iz Vijeća su rekli da će izvršnim odborom rukovoditi Mirsad Rastoder, koji je ranije izabran za predsjednika tog organa. 
Kako su kazali, imenovanjem Izvršnog odbora stvoreni su uslovi za efikasniju realizaciju planiranih aktivnosti i dalji kontinuitet rada Bošnjačkog vijeća.
- Poseban akcenat na sjednici stavljen je na očuvanje istorijskog sjećanja kao temelja kolektivnog identiteta. U tom kontekstu, Vijeće je usvojilo inicijativu za memorijalizaciju genocida u Šahovićima, čime se 10. novembar proglašava Danom sjećanja na žrtve ovog stravičnog zločina iz 1924. godine - kaže se u saopštenju. 
Navodi se da je Bošnjačko vijeće, uporedo sa očuvanjem istorijske baštine, pokrenulo i korake ka punom ostvarivanju Ustavom i zakonom zagarantovanih prava u sferi javnog informisanja. 
- Usvojena je inicijativa, koja će biti upućena Javnom servisu Crne Gore, kojom se zahtijeva ispunjavanje zakonske obaveze o formiranju redakcije za radio-televizijski program na bosanskom jeziku - rekli su iz Bošnjačkog vijeća.
Oni su kazali da će u posebnom fokusu u radu Vijeća u narednom periodu biti uključivanje u sve inicijative koje su usmjerene na sistemsku zaštitu i očuvanje bošnjačkog nasljeđa.
Vijeće će, kako su poručili, biti aktivni akter u procesima očuvanja i zaštite jezičkog, književnog, arhitektonskog, folklornog, muzičkog nasleđa i sveukupne duhovne baštine.
- Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori nastavlja sa posvećenim radom na očuvanju identiteta, unapređenju prava i položaja bošnjačkog naroda, kao i jačanju institucionalnog djelovanja u skladu sa zakonom i usvojenim strateškim dokumentima - navodi se u saopštenju.

Tražiće da RTCG osnuje redakciju za program na bosanskom jeziku

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta, Uvaženi Okrivljeni, Dragi konsultantu, Da Vam poželim mir, ljubav i slogu, da ste mi dobro i zdravo, pa da pišemo. Da ne bih objašnjavala đe sam, šta sam, što me nije bilo taj zeman, evo da podastrem fotografiju što je meni napravio moj drug Čajo. E pa, kao što se može vidjeti, bila sam đe sam bila. Ali, eto me, čim vrijeme dozvoli, na mojoj klupi u takozvanom “simpozijumu skulptura”, da zapalim cigar duvana I misaono se posvetim problemima smisla I besmisla. Samo da napomenem - đe god sam bila, svuda sam vas pominjala. I Vas i Borisa. Samo biranim riječima. Normalno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109120152_1d2c6bab9e8c5cd758b311cfd9125de0c0e6d288124996eff458e1764c10953b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260109120152_1d2c6bab9e8c5cd758b311cfd9125de0c0e6d288124996eff458e1764c10953b" data-rendition-name="original" width="667" height="297" loading="lazy" alt="Tanja Š ilustracija"> </figure>  Ali, da ne gubimo vrijeme na stvari koje se podrazumijevaju, evo da odmah krenemo u problematiku. Čujem, a nije mi milo, opet Vas prozivaju zbog nekih aranžiranih angažmana. Kažu da ste imali neki konsultantski ugovor sa Ministarstvom sporta I mladih još 2024. godine? I da je, po tom ugovoru, Vaš glavni zadatak bio da podižete svijest. Kod dječice. Nešto kao kako je sport važan, kako bi bilo dobro da se bave sportskim aktivnostima i tako to i tome slično… Ne sumnjam da je ministar Šćekić bio vođen isključivo profesionalnim motivima, pa je Vama povjerio tako kompleksan zadatak. Vjerujem i da je uticalo to što ste u ovih nekoliko godina mnogo uradili na podizanju svijesti u RTCG. Toliko ste je podigli, da je to sad skoro izjednačeno sa stanjem nesvijesti. Evo, ne znam, ali skoro sam sigurna da ste kao svaki dokazani naučni pregalac kome je dobro poznata metodologija naučnog istraživanja, radili i malo na terenu. Recimo propitivali ste dječicu: “ Misliš li da je bolje za tvoje zdravlje da se malo igraš loptom, nego da se razvlačiš po krevetu kao mrtvo puvalo?” I jadno dijete, šta će, još kad ga pogledate onako začuđeno odmah zaokruži da je bolje da ne bude mrtvo puvalo. Normalno. I, Vi tako, sakupiste te đečurlije, jedno sedam-osam, što rodbine što prijatelja, propitaste ih i oni jadni nemaju kud nego svi izaberu opciju da je bolje da trče za loptom. A jedva pletu putem koliko su smoreni i boli ih uvo za podizanje svijesti. Ali, ne znaju oni šta je profesionalac. Vi tu odmah donesete zaključak da su na terenu zabrinjavajući rezultati i da pod hitno mora da se donese Akcioni plan o podizanju svijesti. Kažete Vi to Šćekiću, a on veli: “Pušti, Veso bogati, nijesam ja mislio to nešto preozbiljno da bude. Šta znaju đeca, bogami ne znam ni imaju li svijest”.&nbsp; To kaže Šćekić. E, sad… Šćekić, kako se priča, nema baš taj kontinuitet u učenju, pa se kod Vas odmah probudi inat naučnika i krenuste u naučno sagorijevanje – Ili ćete dići svijest ili dižete ruke od nauke. Nemam trenutno baš sve egzaktne podatke, ali mislim da je na početku projekta đečija svijest o značaju sporta, kod njih sedmoro, bila 0, 5, a nakon uspješno sprovedenog rada podignuta je na 3,7… nečega. Ovaj jedan ispitanik se nešto koprcao, tako da su njegovi odgovori stavljeni u rubriku standardna devijacija. I, sad, nakon tako blistavog rezultata, neko se usuđuje da pita kako i zašto ste baš Vi dobili da radite taj projekat?! No, dobro, nećemo ništa da prejudiciramo, da sačekamo da rezultati ovog naučnog rada budu objavljeni u nekom prestižnom znanstvenom časopisu. Imate Vi iskustva, vazda može da se “nabere” tih trideset I nešto strana teksta. Ako me razumijete šta hoću da kažem?! E, sad, moram da Vas pitam, jeste li zapazili koliko je bila dirljiva Bobijeva poruka đe nam opisuje kako je samo proviđenje u pitanju pa je vidio sebe na arhivskom snimku iz 1977. godine? Ja lično mislim da je u pitanju samo čudo. Zamislite! Kako je to skoro pa nezamislivo da danas, neko ko ima oko 5 decenija, vidi sebe iz perioda kad je imao 5-6 godina?! Evo, meni i sad suze oči. Ne mogu da se kontrolišem. Uz arhivski snimak iz 1977. godine na kojem se vide dječica iz podgoričkog vrtića I naglašena novogodišnja atmosfera, naš dragi Raonić na Fejsbuku je objavio: “ Skoro pola vijeka kasnije, gledam sebe u vrtiću i to iz TV arhive koju danas digitalizujemo. Vrijeme čudno radi: ono malog mene sačuvalo na traci, a ja sada čuvam njega digitalnog. Nadam se da me prepoznajete na snimku”. Pa, drago sudstvo i tužilaštvo, šta poslije ovog reći?! Imate li srca i dokaznog materijala da ga maknete sa direktorskog mjesta? Kud ćete čvršći dokaz od ovog da on treba da ostane tu đe jeste? Znači, još 1977. godine, kad je sačinjen snimak na kojem je i mali Bobi, bilo je potpuno jasno da će doći dan kad će taj takoreći Mesija, zasjesti u fotelju Generalnog direktora RTCG da čuva ono što se sačuvati mora! Jer, kad malo razmislimo, potpuno je logično i sa aspekta proročanstva nedvojbeno da neko ko se pojavi u arhivskom tv snimku treba da obnaša i neku funkciju u kući koja je taj snimak napravila! Kako drugačije. Nema veze što taj neko do skoro nije imao pojma šta je arhivski materijal, niti ima veze to što je odmah počistio koleginicu koja je oformila Programski TV Arhiv i sačuvala to silno televizijsko blago. Koga briga. Bitno je proviđenje iz 1977. I to je zid - beton. Dakle, mali Bobi je na snimku od prije pedeset godina i to je apsolutno pouzdan znak da treba da ostane na mjestu Generalnog. Je li to tako tumačimo? S tim u vezi imam jedno pitanjce. Kako tretiramo još jedno mirakolo? Evo, recimo ja. Na arhivskom sam snimku iz 1972. godine. Kao đak prvak. Šta radimo u mom konkretnom slučaju? Biću Generalni?! Ipak, ovaj snimak đe sam ja je stariji. I, samo još nešto da Vas pitam. Pošto ste Vi dobro sa crkvenim menadžmentom zanima me kako da se ponašamo u narečenoj situaciji. Naime, jedan od dvojice mitropolita Crkve Srbije u Crnoj Gori gospodin Joanikije pozvao je, uoči Božića, građanstvo da se izgrli. E, sad… Vi znate da ja pomno pratim šta kažu naši dragi oci, ali imam nekih dilema u vezi s ovim pozivom. Pa, ne znam, da li ovo grljenje ima neki koncept ili ko koga dohvati? Mislim, nije mi svejedno. Grlim koga hoću ili postoji neki raspored? To mi nije najjasnije. Šta ako mi dopadne da grlim nekog popa ili Vas I Bobija? Naime, posljednji put kad sam bila okružena većom koncentracijom ljudi u mantijama, bila sam u golemom problemu. Jedan dragi sveštenik htio je da me zvekne posred glave, drugi me nazvao svinjom, a treći mi je saopštio da sam, što se Crkve tiče, persona non grata. Vas i Bobija da ne pominjem. Šta ste mi vas dvojica zakuvali, ne bi trebalo mašicama da vas taknem. Stoga, voljela bih neko jasno uputstvo da dobijem. Ako nije problem. Uostalom, čije upute mi slijedimo? Ni to mi nije jasno. Slušamo Joanikija ili Metodija? Koga više volimo? I, da ne zaboravim, čula sam, a ne znam je li tačno: Ovi iz Radija Svetigora žale se da ste im prepisali programsku šemu za božićne praznike. Ma, je li moguće?! Neka Vam Bog podari mudrost I strpljenje, blagodarim. Tanja Šuković, djelatnica Javnog servisa

Podizanje svijesti i ostale misterije

Vrlo je nizak nivo spremnosti za dobrovoljno plaćanje RTCG pretplate. Samo 3,7 odsto građana i građanki navodi da bi rado plaćalo pretplatu, dok bi 16,9 odsto to činilo isključivo ako bi bila zakonska obaveza - pokazuju podaci Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Kažu da nasuprot tome, većina ispitanika (57,6 odsto) kaže da ne bi plaćala pretplatu.
- Ipak, postoji uslovni potencijal - 21,8 odsto kaže da njihova odluka zavisi od kvaliteta programa, što ukazuje da bi vidljivo unapređenje sadržaja moglo povećati prihvatanje pretplate. Trenutno, međutim, baza za dobrovoljno finansiranje ostaje veoma uska - navode u CGO.
Razlike po polu su, cijene oni, minimalne, dok je po starosti i obrazovanju odbijanje pretplate dominantno u gotovo svim grupama.
- Nešto veća spremnost bilježi se u starosnoj grupi 65+, ali i dalje u manjini. Bez značajnog rasta kvaliteta i jasne vrijednosti za publiku, očekivanja od dobrovoljne RTCG pretplate ostaju nerealna - kazali su u CGO.
Istraživanje je sprovedeno u okviru CGO projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije. Stručni dio istraživanja sproveo je Institut Damar, od 9. do 16. decembra 2025. godine, primjenom CAPI metode, na uzorku od 1.010 punoljetnih građana i građanki Crne Gore.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F2008961953318809660&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGO: Nizak nivo spremnosti za dobrovoljno plaćanje RTCG pretplate

Sindikalna organizacija Javni radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore uputila je dopis Savjetu Javnog servisa zbog brojnih nejasnoća povodom ovogodišnjeg Montesonga i sumnje na kršenje zakona od dijela članova ovog tijela i nezakonitog generalnog direktora Borisa Raonića.
Ocijenili su, pored ostalog, da je više nego očigledno da je Montesong i u trećem izdanju "privatna prćija Raonićevih favorita koji biraju žiri...a vjerovatno i pobjednika".
Njihov dopis prenosimo u cjelosti:
"Kako u zakonitost, profesionalnost, a tek u dobre namjere sadašnjeg menadžmenta RTCG apsolutno ne vjerujemo, nameću se pitanja na koja ste, po Zakonu o SPI, obavezni da odgovorite.
Za početak, profesionalno i transparentno bi bilo da objavite Ugovor koji je sklopljen 31. oktobra, 2024. godine sa Udruženjem estradnih umjetnika i izvođača. Informacija o tom susretu <a href="https://rtcg.me/magazin/eurosong/montesong/620193/formalizovana-saradnja-rtcg-a-i-udruzenja-estradnih-umjetnika-i-izvodjaca-.html">postoji na linku</a>. Doduše, ne postoji cjelovit ugovor.
Muzički ukus, a ni pobjednika takmičenja nam ne pada na pamet da komentarišemo. Međutim, više je nego očigledno, da je Montesong i u trećem izdanju privatna prćija Raonićevih favorita koji biraju žiri... A vjerovatno i pobjednika. Ostali su samo kulise za publiku i sitne nadoknade.&nbsp;
Kada smo već kod organizatora, neobično je da je ove godine izvršna direktorica osoba koja je prošle godine zbog fijaska takmičenja “ponudila otkaz”. Da pojasnimo, otkaz se daje, a ostavka se nudi. Jasno je da je davanjem otkaza sa mjesta umjetničke direktorice i voditeljke, sebi ove godine obezbijedila novu ulogu. Kontinuirane šanse i greške, pravda floskulama, da je ona ,tek godinu dana u projektu i da je to “naš, prvi Montesong”.
Ko gaji kulturu sjećanja, a računamo na to da ne pate svi od amnezije, zna da je ovakva takmičenja RTCG organizovala i prije 20 godina, sopstvenim snagama. Na takvom takmičenju je umjetnički direktor Festivala i lansiran kao tinejdžerska zvijezda.
Takođe, nejasno je zašto pored najmanje pet akademski školovanih muzičara, koji su zapošljeni u RTCG, direktor Montesonga bude neko van Kuće. Pitamo da li ćemo i do kada bezbrojne izmjene sistematizacije, netransparentne tendere, uređivačku politiku i projekte prilagođavati Raonićevim poslušnicima i partnerima.
S obzirom na to da nijesmo od vas do sada dobili niti jedan odgovor na postavljena pitanja, koja smo tražili na osnovu Zakona o SPI, ne očekujemo odgovor ni ovog puta. Iz tog razloga, naš pravni tim je na osnovu dostupnih podataka i informacija saznao sljedeće i to dijelimo sa javnošću, građanima i institucijama.
Novi pravilnik Montesonga donesen je 29. jula, 2024. i njime se predviđa kako se bira pobjednik Montesonga 2024, za Eurosong 2025.
Interesantno je da je <a href="https://rtcg.me/upload/media/2021/12/28/1175764/Pravilnik%20o%20proceduri%20izbora%20kompozicije%20za%20Pjesmu%20Evrovizije.pdf">u Pravilniku </a>od 29. jula 2024. godine omogućeno da:
,,RTCG, može organizaciju i sprovođenje procedure izbora u skladu sa ovim Pravilnikom vršiti u saradnji i zajedno drugom organizacijom i/ili udruženjem čija je osnovna djelatnost muzika i muzička produkcija, kao i saradnja crnogorskim izvođačima i autorima. Organizacija i/ili udruženje mora biti iz Crne Gore, a njen osnivač mora biti crnogorski državljanin. sa sa Odluku o saradnji i organizaciji festivala "Montesong 2024" sa određenom organizacijom/ili udruženjem donosi Savjet RTCG na predlog Generalnog direktora, odnosno na predlog direktora TVCG. Predlog Odluke mora da sadrži detaljno obrazloženje i uslove saradnje. U slučaju da Savjet RTCG prihvati predlog o saradnji da "Montesong 2024" izvrši zajedno sa drugom organizacijom i/ili udruženjem sa istom će se zaključiti poseban Ugovor kojim će se definisati uslovi saradnje koji ne smije odstupati od ovog Pravilnika, a na koji nije potrebna posebna saglasnost Savjeta RTCG…”
Međutim, nije jasno kad je direktor precizirao uslove pod kojima se ta organizacija angažuje, uz detaljno obrazloženje i uslove saradnje i da li je to ikad bila tačka dnevnog reda na sjednici Savjeta.
Zapisnici sa sjednica Savjeta RTCG za period od juna do novembra 2024. uopšte ne postoje u Biltenu Savjeta RTCG. Kao ni sa zapisnik sa sjednice na kojoj je Raonić dao ostavku, pa odmah nakon toga ponovo (nezakonito) izabran. Po Zakonu, morao je da obrazloži ostavku.
Dakle, Savjet svjesno krije zabilješke o svojim nezakonitostima. Na to ukazuje i činjenica da na portalu RTCG nema ni objavljenog revizorskog izvještaja za 2024. godinu.
U javnom KONKURSU za izbor kompozicije za predstavnika/cu Crne Gore i RTCG-a na međunarodnom takmičenju Eurovision Song Contest 2025, objavljenom 15. Avgusta, 2024. godine, piše, pored ostalog, pod tačkom 8 c – prenos prava da:
“RTCG stiče sva navedena prava bez posebne naknade kao isključivi nosilac prostorno, predmetno, vremenski i po broju neograničeno, sa pravom da ih bez bilo kakvih ograničenja i posebnih saglasnosti autora prenese na treća lica, s tim da se fonogramska prava na master snimku u predmetnom smislu i u okviru plasmana na platformi YouTube i drugim digitalnim platformama dijele tako što vlasniku originalnog mastera pripada udio od 70%, a UEUI-u 30%. Prava na audio-vizuelnom snimku sa nastupa na festivalu “Montesong 2024” u predmetnom smislu i u okviru plasmana na servisu YouTube i drugim digitalnim platformama dijele tako što vlasniku originalnog master snimka pripada udio od 50%, a RTCG-u udio od 50%. Ukoliko autor ili interpretator nije vlasnik originalnog master snimka, u obavezi je da obezbijedi prenos fonogramskih prava na UEUI ugovorom sa vlasnikom originalnog mastera, koji ugovor je u obavezi da dostavi Udruženju.”
UEUI je, predpostavljamo, Udruženje estradnih umjetnika i izvođača Crne Gore na čijem čelu je Danijel Alibabić.
Kako je od 29. jula, 2024. godine, kad je Pravilnikom predviđeno angažovanje nekog Udruženja, uz precizne detalje o saradnji na prijedlog direktora, došlo do pojavljivanja UEUI na KONKURSU za Za izbor kompozicije za predstavnika Crne Gore i RTCG-a na međunarodnom takmičenju Eurovision Song Contest 2025, objavljenom 15.avgusta 2024. jasno je samo Borisu Raoniću i Danijelu Alibabiću. Naravno i Veselinu Drljeviću, koji je sa Raonićem afirmisao neformalne oblike saradnje… I prije nego što ga je nezakonito izabrao.
Ukratko - UEUI se bez jasnih procedura, pojavljuje u Pravilniku 75 dana prije zvaničnog potpisa Raonića i Alibabića. A Alibabić se kao direktor Montesonga pojavljuje na RTCG portalu 26. Septembra, 2024.
Ako je ovo prijedlog i djelo Raonićeve notorno nesposobne Pravne službe, kao i dodatne kamarile zabrinjavajuće preplaćenih advokata, koji ga savjetuju kako da za nos vuče pravni sistem Crne Gore, onda nikome više nije do pjesme.
Dakle, poslije sprdnje sa izmjenama sistematizacije, đe se degradiraju profesionalci, a dovode poslušnici, podjele stanova koja je predmet upravnog, Ustavnog, parničnog a uskoro i krivičnog postupka....nastavlja se zloupotrebom programa i priredbi.
Nadamo se da je ovo pismo još jedno ozbiljno upozorenje javnosti, građanima i institucijama da je javni medijski servis otet od grupe nelegalnih, neodgovornih osoba i da je krajnje vrijeme da se to prekine."

"Više nego očigledno da je Montesong privatna prćija Raonićevih favorita koji biraju žiri, a vjerovatno i pobjednika"

Opet preduhitriše sudove. Dva odjednom. Ustavni i Upravni. Nijesu čekali arbitražu jesu kriterijumi OK. Da Raonić i ekipa naopako podijeliše ključeve umjesto institucija (uz koje izgrednici lagodno stare) ukazao je život. Da se davalo i onima kojima ne treba za stanovanje. Jedan od „beskućnika“ brže je bolje prodao. Da preduhitri pravdu. Zaradio 70-tak hiljada. Ekspresno pokazavši zašto je sporni pravilnik za podjelu nepravedan. Čak duplo!
1. Dodijeliše, dakle, prema njemu stan pogrešnome.
2. Po istim kriterijumima dobitnik poslije prodaje opet - nema riješeno stambeno pitanje!
Izvjesno će takav i u novoj nekoj zgradi biti laureat. Dokle god opstaje, njegov, sadašnji establišment. Dilema je samo koliko kvadrata još mu se smješka.
Sa druge strane će kolege mu, doživotni podstanari, kad pođu u penziju unucima bajkovati kako nijesu imali sreće, da je u firmi bilo mnogo radnika a malo stanova, kako su se bunili (u sebi) ali ih niko nije čuo. Te da nijesu prepoznali beskrupuloznost privilegovanih pred kojima poginjahu glavu. Dajući podršku.
Potpisima kojim se menadžment diči. Bez bojazni od doba kad će to možda bit lista zastiđa. Što je iznjedrila našeg bogatog junaka. Pretpostavljamo i još njih do kojih ne možemo zasad jer se kriju dokumenti.
Ništa čak ne sprečava srećnog „zasluženog“ dobitnika da sad eventualno i napusti RTCG. Da u nekoj drugoj firmi „proba“. Sve to može, blago profitarniku … pardon pravilniku.
Ne pitamo da li manipulator stambenim pitanjem dijeli s nekim interes, u nadi da će to ispitati, valjda, ASK? Ima za njih, tičice kažu, i tema: čiji li su poslovni prostori u zgradi? Ko od njih kajmak skida?
Ili možda i ASK čeka Viši sud. Pošto je ovih dana vakat da se oglase. I povodom Savjeta RTCG i povodom generalnog ključara. Jesu li za kakvu drugu instituciju, ili nastavljaju da troše kako su navikli. Podižući „šer“, kako neki izgovaraju „ćar“.

Pravilnik za ekstra profit: Čim prodaja nije zabranjena, ne može da škodi

Za integritet RTCG je pogubno da se na njenom čelu nalaze osobe koje ne poštuju crnogorske institucije sudove i ASK, a poslednji primjeri naopake raspodjele stanova, vrhunac su koruptivnog ponašanja započetog samoizborom za predsjednika Savjeta RTCG, poručili su iz Sindikata JRDS RTCG u obraćanju Agenciji za sprečavanje korupcije.
Iz ovog sidnikata kazali su da su prinuđeni da ponovo kontaktiraju ASK povodom akutnih problema u RTCG, koji ubrzano dovode do potpune dezintegracije najvažnije medijske institucije u Crnoj Gori. Nažalost, svjedoci smo odsustva reakcija državnih organa koji bi ovu i ovakvu praksu morali da spriječe.
- Pored već poznatih činjenica, konkretan povod za ovo obraćanje je i djelovanje ASK u odnosu na izbor Branka Boškovića za predsjednika Savjeta, tadašnjeg, AEM, kao i ostavka koju je podnio poslije reakcije ASK. Drastičniji primjer imamo u Javnom medijskom servisu, kada je u junu 2021. Veselin Drljević glasao za sebe prilikom izbora za predsjednika Savjeta RTCG, a najvjerovatnije se slično dogodilo i u septembru 2025. kada je za sebe glasao Vladimir Drekalović, inače profesor Univerziteta Crne Gore- navode u saopštenju.
Kako ističu, zapisnik sa te sjednice, kao i sa mnogih sjednica Savjeta RTCG, nijesu dostupni na portalu RTCG.
Podsjećaju na dešavanja koja su prethodila Drljevićevim izboru za predsjednika Savjeta RTCG:
- Drljević se na Administrativnom odboru Skupštine Crne Gore u aprilu 2021. predstavio kao doktor docent, mada nije znao da objasni kako se u njegovom doktoratu našlo prepisanih 40 strana Master plana crnogorskog turizma.
- Za predsjednika Savjeta RTCG, Veselina Drljevića je kandidovala Amina Murić, članica Građanske alijanse , čiji je izvršni direktor u tom momentu bio Boris Raonić.
- Dakle, Drljević je glasao za sebe, iako je bio jedini kandidat. Bojan Baća je sa te sjednice bio odsutan, a profesor Žarko Mirković je jasno prije glasanja ustvrdio da se neće izjašnjavati.
Na raspisanom konkursu za generalnog direktora RTCG, uvidom u dokumentaciju kandidata, ispostavilo se da Raonić nema potrebnih 10, pa čak ni 5 godina radnog iskustva, što je u jednom momentu i konstatovano na sjednici Savjeta od strane pravnika RTCG.
Međutim, tada počinje inicijativa Drljevića da svi članovi SavjetaRTCG budu i komisija koja će odlučiti o kandidatima.
Pravnici RTCG su se izuzeli od glasanja.
Nakon što je Savjet RTCG imenovao Raonića za generalnog direktora, već na narednoj sjednici je, oduševljen Drljevićevim radom, Raonić odlučio da za Drljevića kao predsjednika Savjeta, iskoristi statutarnu privilegiju i poveća mu mjesečnu nadoknadu. Opet po dnevnom redu, koji je za sebe namjestio Drljević.
Iz sindikata JRDS RTCG podsjećaju da je poznato i to da su krajem 2022. godine, na inicijativu Raonića i uz saglasnost Drljevića, ukinuta određena radna mjesta.
- Pojedini zaposleni su fiktivno pomjerani na radna mjesta koja će ubrzo biti ukinuta, i to bez dogovora sa urednicima (rukovodiocima), pa im je čak data varijabila i povećala otpremnina za oko 2000 eura, a neki su bez najave ostali bez posla. Zbog očiglednog kršenja Zakona o radu, Kolektivnog ugovora RTCG, kao i Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, sud je presudio u njihovu korist- navode iz sindikata.
Dodaju da je Raonic u aprilu 2023. godine, kod tužioca izjavio da je to urađeno mimo njegove volje. Ipak, nije rekao da li je to bila volja i ideja Drljevića.
ASK je, kako smatraju iz sindikata, propustio da reaguje po službenoj dužnosti i u slučaju Raonića jer on nije mogao, niti smio biti izabran za generalnog direktora RTCG zbog prirode poslovnih odnosa AEM i RTCG.
Posebno je, ističu, zabrinjavajuća činjenica da je Drljević propustio da se izjasni o mišljenju ASK od 1.marta 2024. godine, očigledno poštujući dogovor da se sačeka novi Zakon koji bi spustio kriterijum za Raonica. Srećom neuspješno.
- Dakle, za integritet RTCG je pogubno da se na njenom čelu nalaze osobe koje ne poštuju crnogorske institucije sudove i ASK. Poslednji primjeri naopake raspodjele stanova, po nakaradnom Pravilniku, koji je na Upravnom i Ustavnom sudu, vrhunac su koruptivnog ponašanja započetog samoizborom za predsjednika Savjeta RTCG- kazali su iz ovog sindikata.
Smatraju da ne postoji sličan, a posebno ne gori primjer od ovoga u medijskoj djelatnosti u Evropi.
- Sve ove činjenice je mogao da zabilježi i procesuira bilo ko u sistemu ko se institucionalno bavi medijima, ali je očigledno i da je ova korupcija samo krak duboke, sporoprocesuirane korupcije. Na kraju, inforišemo vas da će Pismo koje vam upućujemo, biti proslijeđeno svim medijima, kako bi se pravovremeno reagovalo, a sve uz znanje i podršku javnosti- zaključuje se u obraćanju Sindikata JRDS RTCG Agenciji za sprečavanje korupcije.

Sindikat JRDS RTCG pisao ASK-u: Za integritet Javnog servisa pogubno da su na čelu osobe koje ne poštuju crnogorske institucije

Društvene mreže su preplavili cinični ali i duhoviti komentari nakon što je na sajtu Javnog servisa, u objavi povodom selekcije petnaest pjesama za ovogodišnji Eurosong, objavljena i verzija na ćirilici. &nbsp; Nije se čuditi, dovoljno je pogledati sajt RTCG, sekciju posvećenu Eurosongu. &nbsp; Tako je pjesma Andree Demirović koja ima naslov na engleskom ,,I believe” u ćiriličnoj verziji dobila komičniji naslov: &nbsp;„И белиеве“ , ali i izgovor, posebno. Dok je pjesma ,,Casanova“ Dolće Hera, odnosno ćirilična verzija pjesme izgleda ovako: „Цасанова 91“ . Kad se to pročita u ćiričnoj verziji, još je zanimljivije. &nbsp; Ipak, bez premca je transkripcija pjesme ,,Rytam boy“, pjevačice Lare Baltić koja u ćiriličnoj varijanti ovako izgleda &nbsp;„Рхyтхм боy“ kako se bukvalno i izgovara - Rhuthm bou! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251209171256_e15dd6eb65a6f1739ad54114c8a39b8d7497a320dfef4c0e32b782909d31f2bc.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251209171256_e15dd6eb65a6f1739ad54114c8a39b8d7497a320dfef4c0e32b782909d31f2bc" data-rendition-name="original" width="1441" height="860" loading="lazy" alt="RAZLIKA: Latinična verzija selektovanih pjesama za Montesong "> <figcaption>RAZLIKA: Latinična verzija selektovanih pjesama za Montesong(Photo: Screenshot sajt RTCG)</figcaption> </figure>  Možda bi neko od članova menadžmenta RTCG, koji se hvališu dostignućima Javnog servisa za vrijeme nezakonitog mandata direktora Borisa Raonića ipak mogao da obrati pažnju kako se engleski izrazi tanskribuju u ćiričnoj verziji. &nbsp;&nbsp;

Draško Đuranović

RTCG, MONTESONG I ĆIRILICA: Među izabranim su pjesme „И белиеве“ kao i „Рхyтхм боy“!

Analiza emisije „Ljudi i događaji“ ukazuje da je tokom 2025. godine došlo do određenih unapređenja kvaliteta sadržaja u odnosu na prethodnu godinu. Evidentno je odstupanje od prošlogodišnjih revizionističkih, ideoloških i politički pristrasnih narativa, posvećena je veća urednička pažnja i uravnoteženija je selekcija informacija. Uprkos napretku, emisija i dalje u potpunosti ne ispunjava standarde naučno-obrazovnog programa RTCG-a.&nbsp;
To se navodi u publikaciji “<a href="https://cgo-cce.org/2025/12/09/emisija-ljudi-i-dogadjaji-na-rtcg-u-pod-lupom-iskorak-sa-prazninama/" target="_blank">Emisija Ljudi i događaji – analiza (ne)ispunjenih standarda javnog servisa RTCG za 2025. godinu</a>”, autora dr Adnana Prekića, pripremljenoj u okviru projekta Centra za građansko obrazovanje (CGO) “Mediji za demokratiju – jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore”, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
Primjetne su, kako se ističe, greške u datumima, nedostatak istorijskog konteksta i selektivno predstavljanje ključnih događaja.
- Komparativna analiza sadržaja emisije „Ljudi i događaji“ pokazuje vidljiva i mjerljiva unapređenja u odnosu na emisije koje je RTCG emitovala tokom 2024. godine. Ovaj napredak dijelom pripisujemo i efektu prethodne analize objavljene u okviru istog projekta, koja je, vjerujemo, doprinijela kvalitetnijem pristupu i većoj uredničkoj pažnji. Međutim, analizirani materijal i dalje ne ispunjava u potpunosti standarde naučno-obrazovnog programa, koji zahtijeva objavljivanje tačnih, naučno potvrđenih i nepristrasnih sadržaja - ističe dr Prekić.
Analiza je obuhvatila 2.536 objava emitovanih od 1. januara do 31. oktobra 2025. godine, kako bi bile provjerene njihove edukativne vrijednosti i usklađenosti sa standardima naučno-obrazovnog programa, posebno kada se radi o tačnosti, provjerljivosti i nepristrasnosti. Primijenjeni su kvalitativni i kvantitativni pristupi koji su omogućili identifikovanje dominantnih narativa, čestih koncepcijskih nedostataka i tema koje su zanemarene. Rezultati su sistematizovani u tri cjeline: &nbsp;zastupljeni i zanemareni, nejasne granice istine i traume i mitologija.
Za razliku od prošlogodišnje prakse, u ovogodišnjem ciklusu, kako se dodaje, izostaje potpuna marginalizacija crnogorskog kulturnog i istorijskog identiteta.&nbsp;
- Udio informacija o Crnoj Gori povećan je sa 21 na 30 odsto. Time je otklonjen dio ranijih sistemskih propusta, iako i dalje nedostaju jasni kriterijumi selekcije informacija i širi istorijski kontekst. To posebno važi za brojne objave iz oblasti univerzalne istorije, kojih je više od 50%, što umanjuje edukativni karakter programa. Uočljiva su višestruka ponavljanja istih informacija o pojedinim ličnostima tokom godine, kao i nedosljedna i zastarjela terminologija - navodi se u publikaciji.
Veliki broj informacija zasniva se na pogrešnim datumima, a što, prema riječima autora, predstavlja “jedan od najozbiljnijih metodoloških nedostataka“, jer dovodi u pitanje kredibilitet naučno-obrazovnog sadržaja.&nbsp;
- Ove greške uglavnom se javljaju u informacijama iz istorije Crne Gore prije 1919. godine, kada je zvanično korišten Julijanski kalendar. Značajan broj događaja u kalendaru je pogrešno datiran po Julijanskom kalendaru, što dovodi do zabune i ne osigurava tačne i provjerljive informacije - primjećuje Prekić.
Najosjetljiviji segment i dalje se odnosi na prikaz ratova 90-ih. Naime, ključne teme - poput opsade Dubrovnika, deportacije bosanskih izbjeglica, logora Morinj, zločina u Bukovici i Kaluđerskom lazu, te bombardovanja Murine uopšte nijesu obrađene, uprkos njihovom istorijskom i društvenom značaju. Pojedine objave, uključujući i one o genocidu u Srebrenici i akciji Oluja, predstavljene su parcijalno, bez jasnog navođenja sudskih presuda i neophodnog istorijskog konteksta, što ostavlja prostor za relativizaciju.
- Na primjer, u objavi od 9. jula navedeno je da je Skupština Crne Gore usvojila deklaraciju kojom se osuđuje „masovni zločin u Srebrenici počinjen 1995. godine“. No, izostavljeno je jasno navođenje da se radi o genocidu, kao i kontekst događaja - navodi autor analize.
Zaključak analize je da i pored napretka neophodno sistemski urediti metodologiju selekcije, provjere i prezentacije sadržaja. Emisija bi trebalo da koristi isključivo pouzdane, naučno potvrđene izvore, uz obavezno navođenje literature i dostupnih arhivskih jedinica na osnovu kojih je pripremljena informacija. Time bi se smanjile faktografske greške i izbjegao subjektivni izbor koji dovodi do iskrivljenih interpretacija.
Dodatno, autor je stava da savremena istorija, ratovi 90-ih, Drugi svjetski rat i teme koje nose visok potencijal revizionističkih interpretacija zahtijevaju posebne uredničke standarde, uključujući detaljnu kontekstualizaciju i konsultacije sa stručnjacima iz oblasti, kako bi se spriječilo ponavljanje parcijalnih i pojednostavljenih prikaza.
Analiza nudi i niz saržajnih preporuka kako bi ova emisija ispunila naučno-obrazovnu svrhu na javnom servisu i doprinosila razvoju kritičkog mišljenja. Konkretne preporuke uključuju i smanjenje broja dnevnih objava, jasnije definisanje kriterijuma izbora sadržaja, veći fokus na crnogorski istorijski i kulturni prostor i uvođenje stručne i nezavisne recenzije materijala prije emitovanja.&nbsp;
Takođe se navodi da bi trebalo uspostaviti praksu jedinstvenog datuma za ličnosti koje se pojavljuju više puta, uz jedinstvenu i cjelovitu biografsku obradu, ali i u potpunosti izbjegavati nepreciznu, religijski obojenu i zastarjelu terminologiju, zamjenjujući je naučno validnim terminima. Konačno, neophodno je uvesti i nezavisne i stručne recenzije sadržaja planiranih za emitovanje, kao dodatni mehanizam za osiguranje nepristrasnosti, objektivnosti i većeg nivoa kvaliteta sadržaja ovom segmentu programa.
Autor analize zaključuje da bi “primjenom ovih smjernica, program &nbsp;znatno unaprijedio svoj naučno-obrazovni karakter, omogućio gledaocima precizno, cjelovito i kontekstualno praćenje sadržaja, osnažio kritičko razmišljanje publike, te doprinio očuvanju, razumijevanju i afirmaciji crnogorskog kulturnog i istorijskog identiteta.”

Emisija „Ljudi i događaji“ na RTCG-u pod lupom: Iskorak u prazninama

Udruženje međunarodnih prevoznika tereta Crne Gore, koje i danas nastavlja blokade teretnog saobraćaja na graničnim prelazima i u Luci Bar, do kraja protesta će kontrolisano propuštati prevoznike koji prevoze naftne derivate za javne ustanove.
Predstavnik Udruženja Đorđije Lješnjak rekao je da su prevoznike ovih dana optuživali da su nesavjesni, te odbacio takve navode.
- Nećemo ugroziti rad javnih ustanova. Mi smo na vrhu ljestvice društvene odgovornosti. Zalažemo se za bolji rad sistema u državi i dajemo tome puni doprinos. Dozvolićemo da se voze goriva neophodna za funkcionisanje javnih ustanova - naveo je Lješnjak, prenosi RTCG.
&nbsp;Od danas će da propuštaju one koji voze naftne derivate za škole, vrtiće, bolnice i domove zdravlja.
&nbsp;- To ćemo činiti tako što će dobavljači da nas kontaktiraju i da dostave dan unaprijed informaciju i da nam daju broj tablica tih ljudi koji mogu da prođu. Samo da nas obavijeste i prolaz kamiona će biti omogućen - kazao je Lješnjak. &nbsp;
&nbsp;Blokada teretnog sabraćaja na graničnim prelazima i u Luci Bar, počela je u ponedjeljak, a danas je nastavljena jer nadležni nijesu odgovorili na njihove zahtjeve.
&nbsp;Iz Udruženja su poručili da su i dalje spremni na razgovor sa Vladom, ali da će protest biti produžen ukoliko ne dođe do konkretnog dogovora.
&nbsp;Predsjednik Udruženja Vesko Šljivančanin kazao je u ponedjeljak da su već podnijeli zahtjev Upravi policije za produženje protesta i nakon isteka odobrenog roka.
&nbsp;- Za sada nemamo konkretnih obećanja i riješili smo da stupimo u ovaj protest. Raspoloženi smo i pozivamo Vladu na razgovor kako bismo došli do rješenja, jer protest nije nikome u interesu - naveo je Šljivančanin.
&nbsp;Veliki broj kamiona u ponedjeljak je parkiran pored magistralnog puta Nikšić – Trebinje, dok su bile blokade i na drugim lokacijama. Šljivančanin je ponovio da je razlog protesta dugogodišnje nezadovoljstvo stanjem u drumskom transportu i izostanak reakcije nadležnih institucija.
&nbsp;- Ovaj protest nema politički karakter. Borimo se da naša preduzeća budu konkurentna u odnosu na region i da obezbijedimo egzistenciju porodicama, jer smo dovedeni na rub - &nbsp;poručio je Šljivančanin.
&nbsp;Prevoznici zahtijevaju izmjene visine akcize čiji povrat dobijaju po litru goriva, brži povrat poreza na dodatu vrijednost, duži rad graničnih carinskih i fitosanitarnih inspekcija, promjene ETIAS sistema, kao i beneficirani radni staž.
&nbsp;Protest je dio i regionalnog nezadovoljstva prevoznika iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, zbog ograničavanja boravka i rada profesionalnih vozača u zemljama Šengena na najviše 90 dana u periodu od šest mjeseci.
&nbsp;Uprava policije odobrila je proteste prevoznika na 72 sata, odnosno do četvrtka u podne, dok iz Udruženja poručuju da će blokade trajati do ispunjenja zahtjeva.

Dozvoljen prolaz onima koji dopremaju naftne derivate za javne ustanove

Leon Vajntraub još se živo sjeća dana kada su nacisti 9. septembra 1939. godine umarširali u njegov rodni grad Lođ u Poljskoj.
- Bile su to naizgled beskrajne kolone visokih, zdravih, mladih vojnika u zelenim uniformama Vermahta. Od pomisli na zvuk njihovih okovanih čizama po kaldrmi i dalje mi se širi jeza niz kičmu. Zračili su ogromnom snagom, zdrobili bi sve što bi im se našlo na putu - ispričao je on za Dojče vele.
Imao je tada 13 godina i nije imao pojma kakve će užase doživjeti. Živio je u najsiromašnijem dijelu grada sa svoje četiri sestre i majkom, koja je vodila mali vešeraj. Njegov otac je umro kada je imao godinu i po, ali mala porodica ostala je zajedno. Leon je bio bistar i živahan dječak.
- Čitanje knjiga i gledanje filmova bilo je za mene kao nekakva ključaonica, kao kapija u drugi svijet - kaže on.&nbsp;
Zahvaljujući stipendiji, mogao je da upiše gimnaziju.
<h2>Zatvoren u getu</h2>
Ali školovanje nije mogao da nastavi. U februaru 1940. godine, on i njegova porodica prisilno su preseljeni u geto Licmanštat - što je bilo ime u koje su Njemci preimenovali Lođ. Tamo je bilo natrpano oko 160.000 Jevreja. Svako ko bi pokušao da pobjegne bio bi strijeljan. Ljudi su bili primorani na ropski rad. Leon je radio u električarskoj radionici u metalskom odjeljenju. Iz Jevrejskog savjeta su mu rekli da oni koji su korisni nacistima imaju veće šanse za preživljavanje. (Jevrejski savjeti bile su obavezne organizacije koje su nacisti osnovali na okupiranim teritorijama da bi upravljali jevrejskom zajednicom, gdje su djelovale kao posrednici između zajednice i njemačkih okupatora, prim.ur.)
Ipak, mnogi su umrli u getu od bolesti i gladi.&nbsp;
- Riječ "glad" ima veoma posebno mjesto u mom rječniku, u mom mozgu, u mom biću - kaže Vajntraub.&nbsp;
Danas možda neko kaže da je uveče gladan ako je preskočio ručak, ali „to nije glad, to je pojačan apetit".&nbsp;
- Pet godina, sedam mjeseci i tri nedjelje, sa samo jednim izuzetkom, bukvalno sam umirao od gladi. Nisam mogao da zaspim zbog bola u stomaku, a s tim sam se i budio. Moja jedina misao bila je kako da nađem nešto za jelo da napunim stomak - ispričao je Vajntraub.
<h2>Deportacija u Aušvic-Birkenau</h2>
U ljeto 1944. geto je likvidiran. Regionalni predsjednik, Fridrih Ibelhee, još 1939. godine poslao je cirkularni dopis nacističkom rukovodstvu, u kojem je napisao: „Osnivanje geta je, naravno, samo privremena mjera. Zadržavam pravo da odlučim kada i na koji način će geto i grad Lođ biti očišćeni od Jevreja. Krajnji cilj, u svakom slučaju, mora biti da potpuno iskorijenimo tu gnojnu ranu“.
Međutim, stanovnicima geta cinično je obećano da će moći da nastave da rade negdje drugdje - „za dobro Trećeg rajha“.
Leon Vajntraub, kao i mnogi drugi, deportovan je u logor smrti Aušvic-Birkenau. Nacisti su tvrdili da je to samo još jedan geto.&nbsp;
- Onda je došao teretni voz, namijenjen više za stoku nego za ljude. Bili smo natrpani unutra tako gusto da ste mogli samo da stojite. Vrata su bila zaključana, nije bilo hrane i ničega za piće. Pala je noć, pa opet dan, pa opet noć. Smrad iz kante koja se koristila za nuždu nadjačavao je sve - opisao je Vajntraub.
U nekom trenutku vrata su se otvorila i neko je povikao: „Napolje, napolje!“.&nbsp;
Vajntraub kaže da još nije shvatao gdje su to nacisti odveli ljude. Doviknuo je majci: „Vidimo se tamo“. Ali je brzo shvatio da nije završio u nekom drugom getu. Krajičkom oka vidio je da je bodljikava žičana ograda pod strujom. Na takozvanoj „selekciji“ na ozloglašenoj „rampi“, taj tada osamnaestogodišnjak posljednji put je vidio svoju majku. Esesovci su odlučivali ko će živjeti.
- Palac gore udesno - nesposoban za rad. Palac gore lijevo - brza smrt - priča Vajntraub. Njegova majka umrla je u gasnoj komori istog tog dana.
Za Leona, palac gore pokazao je udesno.&nbsp;
- A onda je počeo postupak dehumanizacije - sjeća se. Ljudi su bili svučeni, tuširani, obrijani i dezinfikovani.&nbsp;
- Bili smo lišeni svake ljudske volje. Kontrolisali su nas i nismo imali drugog izbora osim da izvršavamo naređenja - ističe Vajntraub.
<h2>Bjekstvo iz gasne komore</h2>
Kad Leon Vajntraub pomisli na Aušvic, najviše mu, kaže, pada na pamet miris spaljenog mesa.&nbsp;
- Ali nisam imao pojma da su ti visoki dimnjaci, taj gusti, crni dim, da su to spaljeni ljudi - priča on.&nbsp;
Osjećao se usamljeno, jedva je prepoznavao lica ljudi koja je ranije znao.&nbsp;
- Okružio sam se kao nekakvom čaurom, vjerovatno iz zaštitnog instinkta, da bih spriječio da me sva ta nesreća dosegne. U suprotnom ne bih izdržao - kaže Vajntraub.
Pukim slučajem je preživio logor za istrebljenje. Uprava logora već je bila odredila da mladi zatvorenici iz Bloka 10, gdje je i on bio smješten, imaju da budu odvedeni u gasnu komoru. Kada u blizini nije bilo stražara, Vajntraub se pomiješao s grupom golih zatvorenika koji su poslati na rad u logor Gros-Rozen. U tom trenutku su im upravo tetovirali brojevi zatvorenika.&nbsp;
- Kada su nas zatim odveli u magacin sa odjećom mene srećom nisu provjeravali – inače bih bio mrtav - priča Vajntraub.
Posljednja slika Aušvica koju je ponio sa sobom bilo je tijelo žene koja visi na električnoj ogradi. Izvršila je samoubistvo.
<h2>Apokaliptične slike - i bjekstvo</h2>
Sljedeće stanice za mladog Leona bili su koncentracioni logori Gros-Rozen, Flosenbirg i Nacvajler-Štruthof. Slike nacističkih sadističkih zločina urezane su mu u sjećanje: brutalna batinanja zatvorenika u prolazu, poniženja, vješanja.&nbsp;
- Svaki put kada dođem u Flosenbirg, noge mi drhte. Smrznem se na nekoliko sekundi jer ponovo vidim sebe po zimi, na tom hladnom vjetru. I čitavu gomilu ljudi koja se kreće preko poligona za postrojavanje. To je apokaliptična slika - naglasio je Vajntraub.
Neposredno prije kraja rata, on i drugi zatvorenici ukrcani su u voz koji je trebalo da bude potopljen u Bodenskom jezeru. To se nije dogodilo: lokomotivu je pogodio francuski lovac-bombarder, voz je stao, a Leon je pobjegao. Na kraju se suočio licem u lice s francuskim vojnikom i znao je: njegove muke su okončane. U tom trenutku devetnaestogodišnjak je težio samo 35 kilograma i bolovao je od tifusa. Bio je živ, ali je bio bez porodice - sve dok sasvim slučajno nije saznao da su tri njegove sestre preživjele koncentracioni logor Bergen-Belzen.&nbsp;
- Tada sam postao čovjek. Bio je početak puta nazad u život - priča Vajntraub,
<h2>Živi i pamti</h2>
Odlučio je da postane ginekolog i akušer.
- Prije svega, zato što sam se tako blisko suočio s bolešću i smrću. Želio sam da pomognem da se na svijet donese novi život - rekao je Vajntraub.
Godine 1946, britanska vojna komanda obezbijedila mu je da studira u Getingenu - od svih mjesta, baš u Njemačkoj, zemlji počinilaca. Kao ljekar, znao je: „Nacionalsocijalistička rasna ideologija nema nikakvu naučnu osnovu. Tkivo izgleda isto kod svih – bez obzira na boju kože“.
U domovinu se vratio 1950. godine, a 1969. emigrirao je u Švedsku, jer se u Poljskoj sve više širio antisemitizam. I počeo je da se bori protiv zaborava. Za njega je to obaveza prema ubijenim članovima porodice i milionima nevinih žrtava.&nbsp;
- Dozvoliti da sjećanje izblijedi isto je kao da im po drugi put oduzmemo život - upozorava Vajntraub.
Zato je i sebe ovjekovječio kao hologram.&nbsp;
- Jedva da je prošao jedan ljudski život, a već mnogi mladi ljudi više ne znaju šta je Holokaust. I strašno je što danas ponovo postoje ljudi koji pozivaju na pogrome, što se ljudi plaše da izađu na ulicu noseći kipu - ističe Vajntraub.
Ali on je i optimista.
- Uvjeren sam da će na kraju zdrav razum prevladati, da će čovječanstvo shvatiti da je vrijeme da se okonča međusobno optuživanje i borba i da se zajedno izgradi mirna budućnost - zaključio je Vajntraub.

Preživio je Holokaust i svjedoči: "Bili smo dehumanizovani"

Uprava policije preduzima mjere iz svoje nadležnosti povodom prijetnji poslaniku Demokratske partije socijalista (DPS) Ivanu Vukoviću na društvenim mrežama da je „stasao za gepek“.
To je Portalu ETV potvrđeno nezvanično.
Nezvanično nam je rečeno i da je izdato naređenje o prikupljanju obavještenja, te da je sa ovim slučajem upoznato podgoričko Osnovno državno tužilaštvo.
Vuković je juče u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) objavio skrinšot spornog komentara i pozvao policiju da reaguje.
- „Ništa roba“ i „lupež“ su, valjda, uvrede koje neko ko se bavi politikom ima obavezu da istrpi pa, makar, prethodno prosto čestitao zatvaranje poglavlja u pregovorima s EU. „Stasao za gepek“ nisam baš siguran - kazao je Vuković u objavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.6234%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvukovicu-nista-roba-i-lupez-uvrede-su-koje-moram-istrpiti-stasao-za-gepek-nijesam-siguran&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tužilaštvo obaviješteno o prijetnjama Vukoviću, policija izdala naređenje o prikupljanju obavještenja

U Osnovnoj školi "Pavle Rovinski" na Starom aerodromu jutros je izbio požar koji je podgorička Služba zaštite i spašavanja ugasila za šest minuta. U objavi na društvenim mrežama naveli su da je danas u 10.56 sati izbio požar u ovoj obrazovnoj ustanovi. - Na teren su odmah upućena dva vatrogasna vozila sa osam pripadnika Službe zaštite i spašavanja - istaknuto je u objavi. Požar je, dodaju, lokalizovan i ugašen za svega šest minuta, a niko od učenika i osoblja nije bio ugrožen. - Ljudski životni nijesu bili ugroženi - ističu iz Službe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012712014_498fa6843bfaa9598dedd0518c86a41ab8bd32b6ed4753dc8b8bca3abf18d5a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026012712014_498fa6843bfaa9598dedd0518c86a41ab8bd32b6ed4753dc8b8bca3abf18d5a2" data-rendition-name="original" width="481" height="759" loading="lazy" alt="Intervencija"> </figure>

Tag: rtcg