Sindikalna organizacija Javni radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore uputila je dopis Savjetu Javnog servisa zbog brojnih nejasnoća povodom ovogodišnjeg Montesonga i sumnje na kršenje zakona od dijela članova ovog tijela i nezakonitog generalnog direktora Borisa Raonića.
Ocijenili su, pored ostalog, da je više nego očigledno da je Montesong i u trećem izdanju "privatna prćija Raonićevih favorita koji biraju žiri...a vjerovatno i pobjednika".
Njihov dopis prenosimo u cjelosti:
"Kako u zakonitost, profesionalnost, a tek u dobre namjere sadašnjeg menadžmenta RTCG apsolutno ne vjerujemo, nameću se pitanja na koja ste, po Zakonu o SPI, obavezni da odgovorite.
Za početak, profesionalno i transparentno bi bilo da objavite Ugovor koji je sklopljen 31. oktobra, 2024. godine sa Udruženjem estradnih umjetnika i izvođača. Informacija o tom susretu <a href="https://rtcg.me/magazin/eurosong/montesong/620193/formalizovana-saradnja-rtcg-a-i-udruzenja-estradnih-umjetnika-i-izvodjaca-.html">postoji na linku</a>. Doduše, ne postoji cjelovit ugovor.
Muzički ukus, a ni pobjednika takmičenja nam ne pada na pamet da komentarišemo. Međutim, više je nego očigledno, da je Montesong i u trećem izdanju privatna prćija Raonićevih favorita koji biraju žiri... A vjerovatno i pobjednika. Ostali su samo kulise za publiku i sitne nadoknade.&nbsp;
Kada smo već kod organizatora, neobično je da je ove godine izvršna direktorica osoba koja je prošle godine zbog fijaska takmičenja “ponudila otkaz”. Da pojasnimo, otkaz se daje, a ostavka se nudi. Jasno je da je davanjem otkaza sa mjesta umjetničke direktorice i voditeljke, sebi ove godine obezbijedila novu ulogu. Kontinuirane šanse i greške, pravda floskulama, da je ona ,tek godinu dana u projektu i da je to “naš, prvi Montesong”.
Ko gaji kulturu sjećanja, a računamo na to da ne pate svi od amnezije, zna da je ovakva takmičenja RTCG organizovala i prije 20 godina, sopstvenim snagama. Na takvom takmičenju je umjetnički direktor Festivala i lansiran kao tinejdžerska zvijezda.
Takođe, nejasno je zašto pored najmanje pet akademski školovanih muzičara, koji su zapošljeni u RTCG, direktor Montesonga bude neko van Kuće. Pitamo da li ćemo i do kada bezbrojne izmjene sistematizacije, netransparentne tendere, uređivačku politiku i projekte prilagođavati Raonićevim poslušnicima i partnerima.
S obzirom na to da nijesmo od vas do sada dobili niti jedan odgovor na postavljena pitanja, koja smo tražili na osnovu Zakona o SPI, ne očekujemo odgovor ni ovog puta. Iz tog razloga, naš pravni tim je na osnovu dostupnih podataka i informacija saznao sljedeće i to dijelimo sa javnošću, građanima i institucijama.
Novi pravilnik Montesonga donesen je 29. jula, 2024. i njime se predviđa kako se bira pobjednik Montesonga 2024, za Eurosong 2025.
Interesantno je da je <a href="https://rtcg.me/upload/media/2021/12/28/1175764/Pravilnik%20o%20proceduri%20izbora%20kompozicije%20za%20Pjesmu%20Evrovizije.pdf">u Pravilniku </a>od 29. jula 2024. godine omogućeno da:
,,RTCG, može organizaciju i sprovođenje procedure izbora u skladu sa ovim Pravilnikom vršiti u saradnji i zajedno drugom organizacijom i/ili udruženjem čija je osnovna djelatnost muzika i muzička produkcija, kao i saradnja crnogorskim izvođačima i autorima. Organizacija i/ili udruženje mora biti iz Crne Gore, a njen osnivač mora biti crnogorski državljanin. sa sa Odluku o saradnji i organizaciji festivala "Montesong 2024" sa određenom organizacijom/ili udruženjem donosi Savjet RTCG na predlog Generalnog direktora, odnosno na predlog direktora TVCG. Predlog Odluke mora da sadrži detaljno obrazloženje i uslove saradnje. U slučaju da Savjet RTCG prihvati predlog o saradnji da "Montesong 2024" izvrši zajedno sa drugom organizacijom i/ili udruženjem sa istom će se zaključiti poseban Ugovor kojim će se definisati uslovi saradnje koji ne smije odstupati od ovog Pravilnika, a na koji nije potrebna posebna saglasnost Savjeta RTCG…”
Međutim, nije jasno kad je direktor precizirao uslove pod kojima se ta organizacija angažuje, uz detaljno obrazloženje i uslove saradnje i da li je to ikad bila tačka dnevnog reda na sjednici Savjeta.
Zapisnici sa sjednica Savjeta RTCG za period od juna do novembra 2024. uopšte ne postoje u Biltenu Savjeta RTCG. Kao ni sa zapisnik sa sjednice na kojoj je Raonić dao ostavku, pa odmah nakon toga ponovo (nezakonito) izabran. Po Zakonu, morao je da obrazloži ostavku.
Dakle, Savjet svjesno krije zabilješke o svojim nezakonitostima. Na to ukazuje i činjenica da na portalu RTCG nema ni objavljenog revizorskog izvještaja za 2024. godinu.
U javnom KONKURSU za izbor kompozicije za predstavnika/cu Crne Gore i RTCG-a na međunarodnom takmičenju Eurovision Song Contest 2025, objavljenom 15. Avgusta, 2024. godine, piše, pored ostalog, pod tačkom 8 c – prenos prava da:
“RTCG stiče sva navedena prava bez posebne naknade kao isključivi nosilac prostorno, predmetno, vremenski i po broju neograničeno, sa pravom da ih bez bilo kakvih ograničenja i posebnih saglasnosti autora prenese na treća lica, s tim da se fonogramska prava na master snimku u predmetnom smislu i u okviru plasmana na platformi YouTube i drugim digitalnim platformama dijele tako što vlasniku originalnog mastera pripada udio od 70%, a UEUI-u 30%. Prava na audio-vizuelnom snimku sa nastupa na festivalu “Montesong 2024” u predmetnom smislu i u okviru plasmana na servisu YouTube i drugim digitalnim platformama dijele tako što vlasniku originalnog master snimka pripada udio od 50%, a RTCG-u udio od 50%. Ukoliko autor ili interpretator nije vlasnik originalnog master snimka, u obavezi je da obezbijedi prenos fonogramskih prava na UEUI ugovorom sa vlasnikom originalnog mastera, koji ugovor je u obavezi da dostavi Udruženju.”
UEUI je, predpostavljamo, Udruženje estradnih umjetnika i izvođača Crne Gore na čijem čelu je Danijel Alibabić.
Kako je od 29. jula, 2024. godine, kad je Pravilnikom predviđeno angažovanje nekog Udruženja, uz precizne detalje o saradnji na prijedlog direktora, došlo do pojavljivanja UEUI na KONKURSU za Za izbor kompozicije za predstavnika Crne Gore i RTCG-a na međunarodnom takmičenju Eurovision Song Contest 2025, objavljenom 15.avgusta 2024. jasno je samo Borisu Raoniću i Danijelu Alibabiću. Naravno i Veselinu Drljeviću, koji je sa Raonićem afirmisao neformalne oblike saradnje… I prije nego što ga je nezakonito izabrao.
Ukratko - UEUI se bez jasnih procedura, pojavljuje u Pravilniku 75 dana prije zvaničnog potpisa Raonića i Alibabića. A Alibabić se kao direktor Montesonga pojavljuje na RTCG portalu 26. Septembra, 2024.
Ako je ovo prijedlog i djelo Raonićeve notorno nesposobne Pravne službe, kao i dodatne kamarile zabrinjavajuće preplaćenih advokata, koji ga savjetuju kako da za nos vuče pravni sistem Crne Gore, onda nikome više nije do pjesme.
Dakle, poslije sprdnje sa izmjenama sistematizacije, đe se degradiraju profesionalci, a dovode poslušnici, podjele stanova koja je predmet upravnog, Ustavnog, parničnog a uskoro i krivičnog postupka....nastavlja se zloupotrebom programa i priredbi.
Nadamo se da je ovo pismo još jedno ozbiljno upozorenje javnosti, građanima i institucijama da je javni medijski servis otet od grupe nelegalnih, neodgovornih osoba i da je krajnje vrijeme da se to prekine."

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

"Više nego očigledno da je Montesong privatna prćija Raonićevih favorita koji biraju žiri, a vjerovatno i pobjednika"

Opet preduhitriše sudove. Dva odjednom. Ustavni i Upravni. Nijesu čekali arbitražu jesu kriterijumi OK. Da Raonić i ekipa naopako podijeliše ključeve umjesto institucija (uz koje izgrednici lagodno stare) ukazao je život. Da se davalo i onima kojima ne treba za stanovanje. Jedan od „beskućnika“ brže je bolje prodao. Da preduhitri pravdu. Zaradio 70-tak hiljada. Ekspresno pokazavši zašto je sporni pravilnik za podjelu nepravedan. Čak duplo!
1. Dodijeliše, dakle, prema njemu stan pogrešnome.
2. Po istim kriterijumima dobitnik poslije prodaje opet - nema riješeno stambeno pitanje!
Izvjesno će takav i u novoj nekoj zgradi biti laureat. Dokle god opstaje, njegov, sadašnji establišment. Dilema je samo koliko kvadrata još mu se smješka.
Sa druge strane će kolege mu, doživotni podstanari, kad pođu u penziju unucima bajkovati kako nijesu imali sreće, da je u firmi bilo mnogo radnika a malo stanova, kako su se bunili (u sebi) ali ih niko nije čuo. Te da nijesu prepoznali beskrupuloznost privilegovanih pred kojima poginjahu glavu. Dajući podršku.
Potpisima kojim se menadžment diči. Bez bojazni od doba kad će to možda bit lista zastiđa. Što je iznjedrila našeg bogatog junaka. Pretpostavljamo i još njih do kojih ne možemo zasad jer se kriju dokumenti.
Ništa čak ne sprečava srećnog „zasluženog“ dobitnika da sad eventualno i napusti RTCG. Da u nekoj drugoj firmi „proba“. Sve to može, blago profitarniku … pardon pravilniku.
Ne pitamo da li manipulator stambenim pitanjem dijeli s nekim interes, u nadi da će to ispitati, valjda, ASK? Ima za njih, tičice kažu, i tema: čiji li su poslovni prostori u zgradi? Ko od njih kajmak skida?
Ili možda i ASK čeka Viši sud. Pošto je ovih dana vakat da se oglase. I povodom Savjeta RTCG i povodom generalnog ključara. Jesu li za kakvu drugu instituciju, ili nastavljaju da troše kako su navikli. Podižući „šer“, kako neki izgovaraju „ćar“.

Pravilnik za ekstra profit: Čim prodaja nije zabranjena, ne može da škodi

Za integritet RTCG je pogubno da se na njenom čelu nalaze osobe koje ne poštuju crnogorske institucije sudove i ASK, a poslednji primjeri naopake raspodjele stanova, vrhunac su koruptivnog ponašanja započetog samoizborom za predsjednika Savjeta RTCG, poručili su iz Sindikata JRDS RTCG u obraćanju Agenciji za sprečavanje korupcije.
Iz ovog sidnikata kazali su da su prinuđeni da ponovo kontaktiraju ASK povodom akutnih problema u RTCG, koji ubrzano dovode do potpune dezintegracije najvažnije medijske institucije u Crnoj Gori. Nažalost, svjedoci smo odsustva reakcija državnih organa koji bi ovu i ovakvu praksu morali da spriječe.
- Pored već poznatih činjenica, konkretan povod za ovo obraćanje je i djelovanje ASK u odnosu na izbor Branka Boškovića za predsjednika Savjeta, tadašnjeg, AEM, kao i ostavka koju je podnio poslije reakcije ASK. Drastičniji primjer imamo u Javnom medijskom servisu, kada je u junu 2021. Veselin Drljević glasao za sebe prilikom izbora za predsjednika Savjeta RTCG, a najvjerovatnije se slično dogodilo i u septembru 2025. kada je za sebe glasao Vladimir Drekalović, inače profesor Univerziteta Crne Gore- navode u saopštenju.
Kako ističu, zapisnik sa te sjednice, kao i sa mnogih sjednica Savjeta RTCG, nijesu dostupni na portalu RTCG.
Podsjećaju na dešavanja koja su prethodila Drljevićevim izboru za predsjednika Savjeta RTCG:
- Drljević se na Administrativnom odboru Skupštine Crne Gore u aprilu 2021. predstavio kao doktor docent, mada nije znao da objasni kako se u njegovom doktoratu našlo prepisanih 40 strana Master plana crnogorskog turizma.
- Za predsjednika Savjeta RTCG, Veselina Drljevića je kandidovala Amina Murić, članica Građanske alijanse , čiji je izvršni direktor u tom momentu bio Boris Raonić.
- Dakle, Drljević je glasao za sebe, iako je bio jedini kandidat. Bojan Baća je sa te sjednice bio odsutan, a profesor Žarko Mirković je jasno prije glasanja ustvrdio da se neće izjašnjavati.
Na raspisanom konkursu za generalnog direktora RTCG, uvidom u dokumentaciju kandidata, ispostavilo se da Raonić nema potrebnih 10, pa čak ni 5 godina radnog iskustva, što je u jednom momentu i konstatovano na sjednici Savjeta od strane pravnika RTCG.
Međutim, tada počinje inicijativa Drljevića da svi članovi SavjetaRTCG budu i komisija koja će odlučiti o kandidatima.
Pravnici RTCG su se izuzeli od glasanja.
Nakon što je Savjet RTCG imenovao Raonića za generalnog direktora, već na narednoj sjednici je, oduševljen Drljevićevim radom, Raonić odlučio da za Drljevića kao predsjednika Savjeta, iskoristi statutarnu privilegiju i poveća mu mjesečnu nadoknadu. Opet po dnevnom redu, koji je za sebe namjestio Drljević.
Iz sindikata JRDS RTCG podsjećaju da je poznato i to da su krajem 2022. godine, na inicijativu Raonića i uz saglasnost Drljevića, ukinuta određena radna mjesta.
- Pojedini zaposleni su fiktivno pomjerani na radna mjesta koja će ubrzo biti ukinuta, i to bez dogovora sa urednicima (rukovodiocima), pa im je čak data varijabila i povećala otpremnina za oko 2000 eura, a neki su bez najave ostali bez posla. Zbog očiglednog kršenja Zakona o radu, Kolektivnog ugovora RTCG, kao i Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, sud je presudio u njihovu korist- navode iz sindikata.
Dodaju da je Raonic u aprilu 2023. godine, kod tužioca izjavio da je to urađeno mimo njegove volje. Ipak, nije rekao da li je to bila volja i ideja Drljevića.
ASK je, kako smatraju iz sindikata, propustio da reaguje po službenoj dužnosti i u slučaju Raonića jer on nije mogao, niti smio biti izabran za generalnog direktora RTCG zbog prirode poslovnih odnosa AEM i RTCG.
Posebno je, ističu, zabrinjavajuća činjenica da je Drljević propustio da se izjasni o mišljenju ASK od 1.marta 2024. godine, očigledno poštujući dogovor da se sačeka novi Zakon koji bi spustio kriterijum za Raonica. Srećom neuspješno.
- Dakle, za integritet RTCG je pogubno da se na njenom čelu nalaze osobe koje ne poštuju crnogorske institucije sudove i ASK. Poslednji primjeri naopake raspodjele stanova, po nakaradnom Pravilniku, koji je na Upravnom i Ustavnom sudu, vrhunac su koruptivnog ponašanja započetog samoizborom za predsjednika Savjeta RTCG- kazali su iz ovog sindikata.
Smatraju da ne postoji sličan, a posebno ne gori primjer od ovoga u medijskoj djelatnosti u Evropi.
- Sve ove činjenice je mogao da zabilježi i procesuira bilo ko u sistemu ko se institucionalno bavi medijima, ali je očigledno i da je ova korupcija samo krak duboke, sporoprocesuirane korupcije. Na kraju, inforišemo vas da će Pismo koje vam upućujemo, biti proslijeđeno svim medijima, kako bi se pravovremeno reagovalo, a sve uz znanje i podršku javnosti- zaključuje se u obraćanju Sindikata JRDS RTCG Agenciji za sprečavanje korupcije.

Sindikat JRDS RTCG pisao ASK-u: Za integritet Javnog servisa pogubno da su na čelu osobe koje ne poštuju crnogorske institucije

Društvene mreže su preplavili cinični ali i duhoviti komentari nakon što je na sajtu Javnog servisa, u objavi povodom selekcije petnaest pjesama za ovogodišnji Eurosong, objavljena i verzija na ćirilici. &nbsp; Nije se čuditi, dovoljno je pogledati sajt RTCG, sekciju posvećenu Eurosongu. &nbsp; Tako je pjesma Andree Demirović koja ima naslov na engleskom ,,I believe” u ćiriličnoj verziji dobila komičniji naslov: &nbsp;„И белиеве“ , ali i izgovor, posebno. Dok je pjesma ,,Casanova“ Dolće Hera, odnosno ćirilična verzija pjesme izgleda ovako: „Цасанова 91“ . Kad se to pročita u ćiričnoj verziji, još je zanimljivije. &nbsp; Ipak, bez premca je transkripcija pjesme ,,Rytam boy“, pjevačice Lare Baltić koja u ćiriličnoj varijanti ovako izgleda &nbsp;„Рхyтхм боy“ kako se bukvalno i izgovara - Rhuthm bou! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251209171256_e15dd6eb65a6f1739ad54114c8a39b8d7497a320dfef4c0e32b782909d31f2bc.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251209171256_e15dd6eb65a6f1739ad54114c8a39b8d7497a320dfef4c0e32b782909d31f2bc" data-rendition-name="original" width="1441" height="860" loading="lazy" alt="RAZLIKA: Latinična verzija selektovanih pjesama za Montesong "> <figcaption>RAZLIKA: Latinična verzija selektovanih pjesama za Montesong(Photo: Screenshot sajt RTCG)</figcaption> </figure>  Možda bi neko od članova menadžmenta RTCG, koji se hvališu dostignućima Javnog servisa za vrijeme nezakonitog mandata direktora Borisa Raonića ipak mogao da obrati pažnju kako se engleski izrazi tanskribuju u ćiričnoj verziji. &nbsp;&nbsp;

Draško Đuranović

RTCG, MONTESONG I ĆIRILICA: Među izabranim su pjesme „И белиеве“ kao i „Рхyтхм боy“!

Analiza emisije „Ljudi i događaji“ ukazuje da je tokom 2025. godine došlo do određenih unapređenja kvaliteta sadržaja u odnosu na prethodnu godinu. Evidentno je odstupanje od prošlogodišnjih revizionističkih, ideoloških i politički pristrasnih narativa, posvećena je veća urednička pažnja i uravnoteženija je selekcija informacija. Uprkos napretku, emisija i dalje u potpunosti ne ispunjava standarde naučno-obrazovnog programa RTCG-a.&nbsp;
To se navodi u publikaciji “<a href="https://cgo-cce.org/2025/12/09/emisija-ljudi-i-dogadjaji-na-rtcg-u-pod-lupom-iskorak-sa-prazninama/" target="_blank">Emisija Ljudi i događaji – analiza (ne)ispunjenih standarda javnog servisa RTCG za 2025. godinu</a>”, autora dr Adnana Prekića, pripremljenoj u okviru projekta Centra za građansko obrazovanje (CGO) “Mediji za demokratiju – jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore”, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
Primjetne su, kako se ističe, greške u datumima, nedostatak istorijskog konteksta i selektivno predstavljanje ključnih događaja.
- Komparativna analiza sadržaja emisije „Ljudi i događaji“ pokazuje vidljiva i mjerljiva unapređenja u odnosu na emisije koje je RTCG emitovala tokom 2024. godine. Ovaj napredak dijelom pripisujemo i efektu prethodne analize objavljene u okviru istog projekta, koja je, vjerujemo, doprinijela kvalitetnijem pristupu i većoj uredničkoj pažnji. Međutim, analizirani materijal i dalje ne ispunjava u potpunosti standarde naučno-obrazovnog programa, koji zahtijeva objavljivanje tačnih, naučno potvrđenih i nepristrasnih sadržaja - ističe dr Prekić.
Analiza je obuhvatila 2.536 objava emitovanih od 1. januara do 31. oktobra 2025. godine, kako bi bile provjerene njihove edukativne vrijednosti i usklađenosti sa standardima naučno-obrazovnog programa, posebno kada se radi o tačnosti, provjerljivosti i nepristrasnosti. Primijenjeni su kvalitativni i kvantitativni pristupi koji su omogućili identifikovanje dominantnih narativa, čestih koncepcijskih nedostataka i tema koje su zanemarene. Rezultati su sistematizovani u tri cjeline: &nbsp;zastupljeni i zanemareni, nejasne granice istine i traume i mitologija.
Za razliku od prošlogodišnje prakse, u ovogodišnjem ciklusu, kako se dodaje, izostaje potpuna marginalizacija crnogorskog kulturnog i istorijskog identiteta.&nbsp;
- Udio informacija o Crnoj Gori povećan je sa 21 na 30 odsto. Time je otklonjen dio ranijih sistemskih propusta, iako i dalje nedostaju jasni kriterijumi selekcije informacija i širi istorijski kontekst. To posebno važi za brojne objave iz oblasti univerzalne istorije, kojih je više od 50%, što umanjuje edukativni karakter programa. Uočljiva su višestruka ponavljanja istih informacija o pojedinim ličnostima tokom godine, kao i nedosljedna i zastarjela terminologija - navodi se u publikaciji.
Veliki broj informacija zasniva se na pogrešnim datumima, a što, prema riječima autora, predstavlja “jedan od najozbiljnijih metodoloških nedostataka“, jer dovodi u pitanje kredibilitet naučno-obrazovnog sadržaja.&nbsp;
- Ove greške uglavnom se javljaju u informacijama iz istorije Crne Gore prije 1919. godine, kada je zvanično korišten Julijanski kalendar. Značajan broj događaja u kalendaru je pogrešno datiran po Julijanskom kalendaru, što dovodi do zabune i ne osigurava tačne i provjerljive informacije - primjećuje Prekić.
Najosjetljiviji segment i dalje se odnosi na prikaz ratova 90-ih. Naime, ključne teme - poput opsade Dubrovnika, deportacije bosanskih izbjeglica, logora Morinj, zločina u Bukovici i Kaluđerskom lazu, te bombardovanja Murine uopšte nijesu obrađene, uprkos njihovom istorijskom i društvenom značaju. Pojedine objave, uključujući i one o genocidu u Srebrenici i akciji Oluja, predstavljene su parcijalno, bez jasnog navođenja sudskih presuda i neophodnog istorijskog konteksta, što ostavlja prostor za relativizaciju.
- Na primjer, u objavi od 9. jula navedeno je da je Skupština Crne Gore usvojila deklaraciju kojom se osuđuje „masovni zločin u Srebrenici počinjen 1995. godine“. No, izostavljeno je jasno navođenje da se radi o genocidu, kao i kontekst događaja - navodi autor analize.
Zaključak analize je da i pored napretka neophodno sistemski urediti metodologiju selekcije, provjere i prezentacije sadržaja. Emisija bi trebalo da koristi isključivo pouzdane, naučno potvrđene izvore, uz obavezno navođenje literature i dostupnih arhivskih jedinica na osnovu kojih je pripremljena informacija. Time bi se smanjile faktografske greške i izbjegao subjektivni izbor koji dovodi do iskrivljenih interpretacija.
Dodatno, autor je stava da savremena istorija, ratovi 90-ih, Drugi svjetski rat i teme koje nose visok potencijal revizionističkih interpretacija zahtijevaju posebne uredničke standarde, uključujući detaljnu kontekstualizaciju i konsultacije sa stručnjacima iz oblasti, kako bi se spriječilo ponavljanje parcijalnih i pojednostavljenih prikaza.
Analiza nudi i niz saržajnih preporuka kako bi ova emisija ispunila naučno-obrazovnu svrhu na javnom servisu i doprinosila razvoju kritičkog mišljenja. Konkretne preporuke uključuju i smanjenje broja dnevnih objava, jasnije definisanje kriterijuma izbora sadržaja, veći fokus na crnogorski istorijski i kulturni prostor i uvođenje stručne i nezavisne recenzije materijala prije emitovanja.&nbsp;
Takođe se navodi da bi trebalo uspostaviti praksu jedinstvenog datuma za ličnosti koje se pojavljuju više puta, uz jedinstvenu i cjelovitu biografsku obradu, ali i u potpunosti izbjegavati nepreciznu, religijski obojenu i zastarjelu terminologiju, zamjenjujući je naučno validnim terminima. Konačno, neophodno je uvesti i nezavisne i stručne recenzije sadržaja planiranih za emitovanje, kao dodatni mehanizam za osiguranje nepristrasnosti, objektivnosti i većeg nivoa kvaliteta sadržaja ovom segmentu programa.
Autor analize zaključuje da bi “primjenom ovih smjernica, program &nbsp;znatno unaprijedio svoj naučno-obrazovni karakter, omogućio gledaocima precizno, cjelovito i kontekstualno praćenje sadržaja, osnažio kritičko razmišljanje publike, te doprinio očuvanju, razumijevanju i afirmaciji crnogorskog kulturnog i istorijskog identiteta.”

Emisija „Ljudi i događaji“ na RTCG-u pod lupom: Iskorak u prazninama

Javnost mora da zna da poništavanjem odluke o izboru generalnog direktora Radio Televizije Crne Gore Borisa Raonića moraju da se ponište i svi pravni akti koji su proistekli iz te odluke, a RTCG od 6. avgusta 2021. nije više u zakonitom statusu - rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, bivši kandidat za generalnog direktora RTCG Srđan Čović.
Sudstvo je, kako navodi, postalo malo agilnije, te je za nepunu godinu riješilo slučaj po tužbi Andrijane Kadije, Žarka Božovića i Slavena Knezovića, kolega koji su bili kandidati na prošlogodišnjim izborima za generalnog direktora RTCG.
- Sud je prvostepeno odlučio da je Raonić i po treći put nelegalno izabran, to je jedna stvar. Druga stvar je što je sredinom septembra takođe sud, još nepravosnažno, osudio članove Savjeta RTCG na sedam mjeseci uslovno zbog zloupotrebe službenog položaja i to zbog nezakonitog izbora Raonića 1. juna 2023.godine, odmah po prijemu odluke Višeg suda da je Raonić i prvi put nelegalno izabran. Da u svemu ovome i pohvalimo sud, koji ne može tako brzo da procesuira nezakonitosti koliko ih Drljević i Raonić proizvode, tako da je najnoviji primjer u Radio Televiziji Crne Gore podjela stanova, vrijednih građevinski tri i po milona, mislim da je to po statistici i po upisu u Poreskoj upravi i Katastru tržišna vrijednost veća od 7 - 8 miliona eura &nbsp;- rekao je Čović.
Smatra da je 70 ljudi u podjeli od njih 90 potpuno zasluženo dobilo stanove, jer su to, prema njegovim riječima ljudi koji su svoj radni vijek proveli u RTCG-u, a neki imaju i više od 40 godina radnog staza.
- Problem je što su stanove dobili i osobe koje je nelegalno zaposlio nelegalni generalni direktor Raonić. Upravo zbog toga Drljević i nekoliko članova Savjeta ne rade ništa drugo osim što nelegalno biraju Raonića i mislim da proceduralno zakonski krše mnoge odredbe kako bi njemu dali neograničenu vlast koju on očigledno zloupotrebljava - zaključio je Čović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNctkHxW7HV8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Čović: Sud ne može tako brzo da procesuira nezakonitosti koliko ih Drljević i Raonić proizvode

Centar za građansko obrazovanje (CGO) odbacuje kao netačne, selektivne i tendenciozne navode objavljene o konferenciji Ko ima moć nad RTCG i kome ona treba da pripada? na <a href="https://rtcg.me/vijesti/drustvo/785375/konferencija-o-rtcg---bez-ucesca-rtcg-.html" target="_blank">portalu RTCG</a> i u <a href="https://rtcg.me/tv/emisije/informativni/dnevnik-2/785432/dnevnik-02122025.html" target="_blank">Dnevniku 2 RTCG-a</a>. Riječ je o pokušaju da se pažnja sa suštine rasprave skrene na sporedna pitanja i tehničke detalje, kazala je direktorka za strategiju i komunikacije Zvezdana Kovač.
Prema njenim riječima, netačna je tvrdnja da se „o RTCG govorilo bez RTCG“.&nbsp;
- RTCG je na konferenciji bila predstavljena tokom panela kroz dva člana Savjeta RTCG, koji je, po Zakonu o nacionalnom javnom emiteru RTCG, glavni organ upravljanja u RTCG, kao i kroz jednog zapošljenog, dok je više zapošljenih prisustvovalo događaju. Međutim, u izvještaju RTCG-a čak se ni sopstveni članovi Savjeta ne tretiraju kao relevantni sagovornici. To je teško odvojiti od činjenice da se u RTCG zakon već duže vrijeme primjenjuje selektivno, naročito kada je riječ o nezakonitom izboru generalnog direktora u više navrata - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
RTCG-ov izvještaj je, kako se ističe, zanemario suštinu oba panela.&nbsp;
- Tema prvog panela konferencije bio je širi evropski i regionalni okvir javnih servisa, ali taj dio diskusije se uopšte nije ni našao u izvještaju RTCG-a. Drugi panel obuhvatio je više učesnika iz RTCG, uključujući i dvoje govornika koji su hijerarhijski iznad generalnog direktora, ali ni njihovi stavovi nijesu dobili prostor u Dnevniku 2 RTCG - naglašava se u saopštenju.&nbsp;
Umjesto izvještaja o sadržaju, kako se navodi, argumentima i porukama sa oba panela, kao i sa uvodnog dijela, RTCG je svoj prilog i tekst sveo isključivo na pogrešnu tvrdnju da rukovodstvo RTCG „nije bilo pozvano“, te na grešku u predstavljanju gosta iz Slovenije.
- CGO se izvinjava zbog omaške u predstavljanju Vanje Vardjana iz RTV Slovenije. Riječ je o tehničkom propustu koji nema nikakve veze sa suštinom konferencije niti sa porukama koje su sa nje poslate. Nakon emitovanog priloga i teksta, Vardjan se pismeno obratio CGO-u, ističući da je propust zapravo bio njegov. Tendeciozno je i nedopustivo da se na osnovu jednog pogrešnog potpisa pokušava delegitimisati čitav skup, njegovi panelisti, učesnici, zaključci i teme. Posebno je problematično što su se kao kontrateze selektivno koristile izjave iz regiona, koje uopšte nijesu izgovorene u kontekstu RTCG-a, već kao primjeri, pozitivni i negativni, funkcionisanja javnih servisa u drugim državama. Učesnici iz regiona su govorili isključivo o sistemima u svojim zemljama, što je i bio koncept tog dijela konferencije - komparativni pristup i razmjena iskustava. Ni u jednom trenutku CGO nije pripisivao ili sugerisao regionalnim sagovornicima stavove o RTCG, niti je njihovo učešće korišćeno za ocjenjivanje rada RTCG - navode iz CGO.&nbsp;
Uprkos tome, kako se pojašnjava, dio menadžmenta RTCG-a, koji deklarativno poziva na dijalog i konstruktivnu kritiku, odlučio je da ne emituje nijednu izjavu sa konferencije i da potpuno izostavi razloge zbog kojih su novinari i zapošljeni RTCG-a govorili o pritiscima, degradacijama i profesionalnim problemima u kući.&nbsp;
- &nbsp;Umjesto toga, kontaktirali su kolege iz RTVBiH i RTVSLO dezinformišući ih o suštini skupa, a potom su, umjesto izjava učesnika skupa, za izvještaj koristili njihove izjave, što je suprotno svim profesionalnim standardima. Važno je istaći da je CGO, tokom organizacije ove konferencije, pozvao šest od devet članova Savjeta RTCG, uključujući predsjednika Savjeta, kao i direktora TVCG i direktorku portala RTCG, a dva od šest pozvanih članova Savjeta su bili panelisti. Da su pozvani predstavnici rukovodstva došli imali bi i priliku da iznesu svoje stavove i učestvuju u dijalogu, koji podrazumijeva i suočavanje s kritikama u javnom interesu - ističu iz CGO.&nbsp;
CGO nije, kako dodaju, pozvao, niti će pozivati na svoje skupove, više puta nezakonito izabranog generalnog direktora RTCG, što su potvrdile i pravosnažne odluke sudova.
- Pokušaji da se diskredituje CGO pozivanjem na „širi kontekst“ koji uključuje potpuno nevezane teme i insinuacije, pokazuju nedostatak argumenata i namjeru da se skrene pažnja sa suštine, a suština je da se na konferenciji govorilo i o zakonitosti upravljanja RTCG, zaštiti javnog interesa, profesionalnim standardima i pravu građana na objektivan i nezavisan javni servis. O tome gledaoci RTCG-a nijesu informisani. Ovakvim izvještavanjem RTCG je, nažalost, potvrdio upravo one probleme na koje je tokom skupa ukazano. Vjerujemo da će se to reflektovati i u nalazu Ombudsmana RTCG-a - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

CGO: Pogrešni navodi RTCG skreću pažnju sa suštine rasprave o javnom servisu

Aktuelni način upravljanja i uređivanja Javnog servisa doprinosi produbljivanju društvenih podjela, relativizaciji istorijskih činjenica i potkopavanju antifašističkog nasljeđa, zbog čega štetu trpe građani, novinari i pravo javnosti na objektivno i profesionalno informisanje. Ovo je poručeno sa panela „Kako osnažiti nezavisnost RTCG-a?”, koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u okviru konferencije „Ko ima moć nad RTCG i kome ona treba da pripada?“, uz podršku Vlade Kraljevine Holandije.
Zaključna poruka skupa je da se politički odnos prema Javnom servisu hitno mora promijeniti, uz poziv da aktuelni generalni direktor podnese ostavku zbog — kako je ocijenjeno — hipoteke nezakonitog izbora koja kompromituje rad RTCG-a.
<h3>Ljumović: Pritisci sve učestaliji, institucija bez dijaloga</h3>
Član Savjeta RTCG Janko Ljumović upozorio je na ambijent u kojem profesionalci s iskustvom trpe ozbiljne pritiske:
– U RTCG-u gotovo da ne postoji unutrašnji dijalog, a sporna pitanja se premještaju u javnost. Nedavna smjena urednice koja je potom dobila regionalnu nagradu pokazuje pravu sliku stanja – kazao je Ljumović.
Prema njegovim riječima, organizaciona kultura koja počiva na nadmoćnom odnosu uprave i netransparentnim procesima direktno narušava profesionalne standarde.
– Novinar je slobodan, ali ima urednika, direktora i Savjet. Ako ti filteri nijesu slobodni već zarobljeni ideološkim ili političkim uticajima, onda sloboda autora postaje iluzija – naglasio je on.
<h3>Camović-Veličković: RTCG raspolže budžetom većim od 16 opština – a upravlja se nezakonito</h3>
Članica Savjeta RTCG Marijana Camović-Veličković ocijenila je da je javni servis „otet od građana“:
– Aktuelni generalni direktor već pet godina obavlja funkciju bez zakonitog mandata. To je presedan koji urušava kredibilitet čitave institucije – poručila je ona.
Podsjetila je da RTCG ima budžet veći od 16 opština u Crnoj Gori:
– Time se upravlja bez zakonite odgovornosti. Trpe građani, zapošljeni i objektivno informisanje – dodala je.
<h3>Vulić: Atmosfera straha i kršenja radnih prava</h3>
Novinar Sabrija Vulić opisao je narušene međuljudske odnose i opšti strah među zaposlenima:
– Svaka reakcija prema rukovodstvu može značiti premještaj. Imamo primjere otkaza koji su na sudu već pali kao neosnovani – istakao je on.
Vulić je upozorio na potpuno odsustvo digitalne transparentnosti:
– Sistematska dokumenta, putni nalozi, izvještaji – sve to mora biti javno, a nije. Niko nema uvid u stotine izmjena radnih mjesta – kazao je on.
<h3>Nikolić: Javni servis produbljuje podjele u društvu</h3>
Izvršna direktorka Instituta za medije Olivera Nikolić tvrdi da RTCG danas igra ulogu generatora podjela:
– RTCG ne doprinosi prevazilaženju podela nego njihovom produbljivanju. Istorijski revizionizam postaje dio programa, bez konteksta i odgovornosti – ocijenila je ona.
Nikolić je navela primjere relativizacije ratnih zločina i ugrožavanja antifašističkih vrijednosti:
– Prvi korak mora biti ostavka generalnog direktora kako bi se otvorio prostor za novi profesionalni razvoj – zaključila je.

CGO: Politički pritisci i nezakonitosti urušavaju ulogu Javnog servisa

Vaša zahvalnost radnicima RTCG za njihov doprinos osnažilo je čežnju za vaktom kada ćete prozivati. Može i nas, jer doprinos nam nije bio pun. A mogli smo, željeli, i ima nas dosta. Pa pesimistično doživljavamo taj dašak između redova u vašoj prigodi. Izostavili ste jedno ime, a njegove floskule kao da ste iskopirali. Ili nam se čini? Pišemo zbog nagomilanog ispod tepiha.
Ponadasmo se nestaće prije koju godinu nedodirljivi političari i njihove produžene ruke da koče glasove što im po volji nijesu. Da će svaki pojedinac u Nacionalnom emiteru samoinicijativom i nesputanošću, znanjem i entuzijazmom, ugrađivati sebe u mozaik koji čini realnu sliku našeg društva. Umjesto toga napredujemo nazadačke.
Iščezla je samostalnost. Utihla i najmanja kritika za sav crnogorski establišment u programima RTCG. Nema osvrta, analize iz kuće, niđe ne postoji stav što je dobro a što je loše. Osim građevinac, studentski maratonac, Boris Raonić i njegova ekipa. Samo dobro! A priznaćete, niko nije idealan? Ako velite da samo komentari nijesu žurnalistiika, u pravu ste i to je najgore: samokritike nema a mnoge informacije saznaćete na tuđim medijima umjesto na našim. Portal + TV + Radio = ogromna rupa u kojoj ne bi smjelo nedostajati bilo što važno građanima. Jer mjesta ima. Uprkos tome sadašnjem rukovodstvu je profesionalno nešto objaviti samo ako im „je interesantno“.
To nije transparentnost koju pominjete, pretpostavljamo? Nekad se zvalo sakrivanje ili „zamazivanje“, nikad opravdano. Nezanimljive su sad vijesti od vitalnog značaja za kuću i državu čak. Od sudskih presuda do stavova EK, direktno povezanih s radom kuće koju upravo hvalite.
Poglavlje za prijem u EU na polju prava je problematično upravo zbog dešavanja u Javnom servisu, a revizija istorije i multietnički sklad su eskalirali, pa bi realno bilo da ste uputili i makar konstruktivnu opomenicu. Recimo za uznemirujuću seriju Vraneš.
Pravosudni procesi, i sindikalni bunt koji eskalira ovih dana pokazuju da godišnjica nije u znaku napretka. Samostalnost i autoritet pojedinaca i redakcije iščezli, sve radničke sudbine u rukama jednog čovjeka, protivzakonito i čudno akademski namještenog. Već je opšte popularan po tome. Mimo vas i vašeg ministarstva izmijenjeni su medijski zakoni da mu omoguće najnovije imenovanje pa bi čestitka bila prilježnija od famoznog Ministarstva evropskih poslova i poslanika Vasilija Čarapića. 
Pošto su preskočivši vaš resor neprirodno ublažili, prilagodili, uslove za jednog koji šuška, sa željom da „povećaju konkurenciju“. Ona im je bitna bila, a ne znanje. Farsično, niko s manje škole od njihovog (pretpostavljamo ne i vašeg čim ga rekli nijeste) miljenika nije prijavljen na konkursu 2024. Postiđeli se ljudi ili prepoznali pakovanje za onog što se besomučno prijavljuje bez potrebnog iskustva.
Znajući da će ga Savjet RTCG opet i opet nezakonito birati. Sudski višestruko ukazano. Komedija, jer nije zadovoljio, ni takve - naštelovane zakone. Hoće da bude direktor, pa hoće. I evo može mu bit. Voljom parlamentarne i izvršne vlasti. Koju bi i Javni servis trebao da kontroliše a ne kao sad - da sluša. Evropa to vidi, i nećete moći tamo ovako. Stoga datum nije za isticanje. Niti aktivnost u kući znači napredak i „temelj povjerenja građana“ uz programe kojima nema mane „na svijet i u Beograd“.
Stoga je vaše pominjanje „doprinosa razvoju objektivnog, savremenog i odgovornog informisanja“ iluzorna slika kako je sve super. A nije. Tehnička dostignuća nijesu informisanje. Mogli bi opširno kako su u RTCG u zapećku brojne teme i profesionalci na svim poljima. Državi treba takva firma oslobođena od neznalica i koristoljubaca, i menadžment prepoznatljivog (neplagiranog) obrazovanja i bogatog, specijalizovanog staža za razne oblasti. Koje uzurpator na čelu ne razaznaje pa premješta ljude nasumice bez priznanja za njihov legat.
I rješava „stambeno pitanje“. Dovedenih. Zbog čega neki dugogodišnji radnici nijesu.

Ne pomaže suva čestitka za Dan Javnog servisa

Menadžment Radio-televizije Crne Gore (RTCG) saopštio je da su navodi dijela zaposlenih, okupljenih oko dvije sindikalne grupe, neosnovani i zasnovani na zloupotrebi imena zaposlenih koja se nalaze na takozvanom „spisku progonjenih profesionalaca“.
Kako navode, gotovo svi pobrojani sa tog spiska javno ili interno su demantovali da su dali saglasnost da njihova imena budu dio tog dopisa.
- Objavljivanje tog spiska predstavlja zloupotrebu ljudi, ne zaštitu radnika. Konstrukcija se raspala čim su je vidjeli oni čija su imena iskorišćena. I kada su progovorili, nijesu potvrdili teze dopisa, već su ga razorili činjenicama - poručuju iz RTCG.
Ističu da je, kako tvrde, „istorijski presedan da je riječ o jedinom sindikatu protiv kojeg su radnici protestovali“, što, po njihovom mišljenju, više govori o suštini problema nego o pokušajima da se delegitimiše Javni servis.
Saopštavaju da su pojedine kolege raspoređene na Portal RTCG u skladu sa zakonskim pravima i obavezama poslodavca.
- &nbsp;Portal raste, domet mu je veći nego ikada i potrebno je kadrovsko osnaženje, posebno zbog odsustva više zaposlenih na bolovanjima. Na ranijim pozicijama učinak dijela zaposlenih nije pokazivao nivo koji zahtijeva Javni servis, pa je odlučeno da budu premješteni tamo gdje mogu dati veći doprinos &nbsp;- navodi se u saopštenju.
Premještaj zaposlenih, dodaju, nije posljedica nikakvog mobinga:
- &nbsp;To je odgovor na potrebu rada, a ne „mobing“. Svaka psihodrama je suvišna tačno onoliko koliko je činjenično neutemeljena.
Uprava poručuje da ostaje odgovorna prema građanima koji finansiraju rad Javnog servisa:
- Plata u RTCG mora biti zarađena. Ne može se tolerisati nerad, odsustvo sa posla ili rad po sopstvenom rasporedu uz istu zaradu. To vrijeme je završeno — naveli su.
Ističu da su upravo zbog takvog pristupa rezultati RTCG bolji nego godinama unazad, te da zaposleni danas imaju uređene odnose, sigurnost i profesionalne uslove za rad.
Navode i da su zarade novim Kolektivnim ugovorom predviđene na nivou od oko 130 eura iznad državnog prosjeka.
- &nbsp;Javni servis bez okretanja unazad grabi krupnim koracima u budućnost, čemu svjedoče isključivo postignuti rezultati. To su činjenice. Sve ostalo je sve praznija, ali jednako neistinitа buka - zaključuju iz menadžmenta RTCG.

Menadžment RTCG: Plata se mora zaraditi, Javni servis više nije sklonište za nerad

Premijerka Danske Mete Frederiksen je rekla predsjedniku SAD Donaldu Trampu da “prestane da prijeti” u vezi sa preuzimanjem Grenlanda.
“Apsolutno nema smisla govoriti o potrebi da Sjedinjene Američke Države preuzmu Grenland”, rekla je, dodajući: “SAD nemaju pravo da anektiraju nijednu od tri nacije u Danskoj kraljevini.”
Njene izjave dolaze nakon što je Keti Miler – supruga jednog od Trampovih saradnika, Stivena Milera – objavila mapu Grenlanda u bojama američke zastave uz riječ “USKORO”.
Tramp je više puta iznosio mogućnost da Grenland postane anektirani dio SAD, ističući njegov strateški položaj i bogatstvo mineralima.
U izjavi, objavljenoj na sajtu danske vlade, Frederiksen je rekla da se obraća SAD “veoma direktno”.
Ona je navela da je Danska – “a samim tim i Grenland” – član NATO-a i da je pokrivena sigurnosnim garancijama saveza. Danska već ima odbrambeni sporazum sa SAD koji joj daje pristup Grenlandu, rekla je, i da je Danska povećala ulaganja u sigurnost u arktičkom regionu.
“Stoga bih snažno pozvala Sjedinjene Američke Države da prestanu sa prijetnjama prema istorijski bliskom savezniku i prema drugoj zemlji i drugom narodu koji su vrlo jasno rekli da nisu na prodaju”, poručila je ona.
Ranije je danski ambasador u SAD reagovao na objavu Miler – desničarske podkasterke i bivše Trampove saradnice u njegovom prvom mandatu – “prijateljskim podsjećanjem” da su dvije zemlje saveznici, uz napomenu da Danska očekuje poštovanje svog teritorijalnog integriteta.
Ova razmjena izjava dolazi nakon što su SAD u subotu izvele veliku vojnu operaciju u Venecueli, uhvativši njenog predsjednika Nikolas Madura i njegovu suprugu i prebacivši ih u Njujork.
Tramp je kasnije rekao da će SAD “voditi” Venecuelu, a američke naftne kompanije će “početi zarađivati za zemlju”.
Predsjednik SAD je ranije odbio da isključi upotrebu sile kako bi osigurao kontrolu nad Grenlandom, ogromnim ostrvom u Arktiku.
Tramp je tvrdio da bi uključivanje Grenlanda u SAD služilo američkim sigurnosnim interesima zbog njegovog strateškog položaja i bogatstva mineralima koji su ključni za visoku tehnologiju.
Nedavna odluka Trampove administracije da imenuje specijalnog izaslanika za Grenland izazvala je bijes u Danskoj.
Grenland, sa populacijom od 57.000 ljudi, ima široku autonomiju još od 1979, iako odbrana i spoljnopolitička pitanja ostaju u rukama Danske.
Dok većina Grenlanđana podržava eventualnu nezavisnost od Danske, ankete pokazuju ogromno protivljenje da postanu dio SAD.

Danska premijerka poručila Trampu da prestane da prijeti preuzimanjem Grenlanda

Kotor je do treće pobjede zaredom došao na svom parketu protiv Danilovgrada (95:85), a meč je na svoju stranu usmjerio u drugoj četvrtini koju je dobio 28:17 i potom u nastavku gotovo cijelo vrijeme održavao dvocifrenu razliku. Lider Kotorana ove sezone, Aron Džonson-Keš ponovo je bio najefikasniji sa 27 poena, a ispratili su ga Maksim Vukčević sa 20 i Jeng Mansur sa 18 poena i 10 skokova. U ekipi Danilovgrada Marko Mugoša je bio najbolji sa 21 poenom.
U subotu Teodo je izgubio kod kuće od SC Derbija 101:96. U pobjedi mladog sastava trenera Bojana Bakića petorica su meč završila sa dvocifrenim učinkom, a prednjačili su Todorović sa 19 i Nikezić sa 18 poena, uz odlične procente šuta. Kod Tivćana izdvojili su se stranci – Tarik Kul sa 23 i Džejden tarner sa 22 poena.
U subotu je odigrana i ranije odložena utakmica 12. kola, u kojoj je Lovćen prekinuo seriju od 5 poraza, trijumfom u Baru nad ekipom Mornara 79:77, u neizvjesnoj završnici. Cetinjani su nakon dvocifrene prednosti na startu posljednje četvrtine, u finišu morali da odbijaju nalet Mornara koji je prišao i na poen zaostatka, ali nije mogao do potpunog preokreta. Kod Lovćena je najbolji bio Kingsli Perkins sa 27 poena i 15 skokova, a svoju najbolju utakmicu sezone odigrao je mladi Mašan Jovanović sa 19 poena i 6 asistencija. U ekipi Mornara 24 poena Alstona Mejsona, a 19 Viktora Vujisića.
U ponedjeljak se igraju preostale tri utakmice 13. kola, Podgorica – Mornar (17h), Ulcinj – Jedinstvo (17h) i Sutjeska – Lovćen (18h).

Primorje godinu otvorilo pobjedom, Jedinstvo u ponedjeljak gostuje Ulcinju

Budžet Crne Gore za 2026. godinu izazvao je brojne kritike građana i stručne javnosti, a generalni sekretar Demokratske partije socijalista Nikola Milović ocijenio je da je riječ o potrošačkom dokumentu, nedovoljno investiciono orijentisanom i planiranom sa većim rashodima nego prihodima.
U intervjuu za Televiziju E, Milović je upozorio da će, ukoliko se ovakav budžetski okvir zadrži, ekonomski rast u narednoj godini biti poništen stopom inflacije. Kada je riječ o političkim aktivnostima DPS-a, najavio je da će fokus u 2026. biti na pripremama za izbore 2027. godine, uz predstavljanje novog ekonomskog programa građanima.
– Ovo je budžet kontinuiteta – treći koji predlaže aktuelna Vlada, a šesti koji predlažu oslobodioci od 2020. godine. Zajednička karakteristika svih budžeta u prethodnih šest godina, a posebno posljednja tri zbog eksperimentalnog programa Evropa sad 1 i 2, jeste izraženo potrošačko-populistički razvojni model ekonomije. Glavne karakteristike i ovog budžeta su da je potrošački, da nije dovoljno investiciono orijentisan i da je baziran na tome da su rashodi veći od prihoda, što znači da ćemo imati deficit budžeta. Jedini način da se ti rashodi, koji su veći od prihoda, regulišu jeste novo zaduživanje – kazao je Milović.
On ističe da pojedine budžetske stavke dostižu, kako navodi, istorijski maksimum.
– Konkretno mislim na ogromna izdvajanja za plate. U 2026. godini biće izdvojeno 726 miliona eura za zarade. Poređenja radi, 2019. godine taj iznos je bio 453 miliona. Preko 20.000 ljudi je zaposleno u javnom sektoru koji kontroliše država, dok ekonomija u tom periodu nije rasla, već se kretala veoma sporo. To je druga karakteristika ovog budžeta – predviđeni rast je zanemarljiv. Ako se uzme u obzir da imamo stopu inflacije koja je duplo veća nego u zemljama Evropske unije, jasno je da će ekonomski rast u narednoj godini biti poništen inflacijom – naglašava Milović.
Dodaje da su socijalna davanja dostigla maksimum i da iznose milijardu i 150 miliona eura.
– Takve procente imaju države koje vode izrazito populističku politiku – ističe on.
Milović podsjeća da zbirna stopa inflacije od 2020. godine iznosi 32 odsto.
– Za Fond PIO moraće da se izdvoji 850 miliona eura, a prvi put u istoriji Crne Gore desiće se da deficit budžeta iznosi 500 miliona eura, što je izuzetno opasno. S druge strane, država prihod planira da obezbijedi kroz porez na dodatu vrijednost, koji takođe dostiže maksimum i gotovo je duplo veći nego 2019. godine, a bazira se na potrošnji, novim nametima, akcizama i činjenici da se kompletna potrošnja finansira dijelom kroz inflaciju. Onda se vlast hvali rastom bruto domaćeg proizvoda, a pitanje je da li građani danas žive bolje nego 2019. godine – naveo je Milović.
Govoreći o kapitalnom budžetu, Milović je podsjetio da je on 2019. godine iznosio 272 miliona eura.
– Kada se na taj iznos doda stopa inflacije od 32 odsto, to bi značilo da kapitalni budžet u 2026. godini, da bi bio na istom nivou, mora iznositi 356 miliona eura. Umjesto toga, Vlada predlaže 305 miliona. Ovo je poraz crnogorske politike kada je riječ o kapitalnom budžetu i imaće zanemarljiv uticaj na investicionu aktivnost – poručio je Milović.
Govoreći o novom zaduženju, Milović je podsjetio da se država već zadužila 450 miliona eura, uz obrazloženje da je riječ o budžetskoj rezervi.
– Koji se to danas domaćin prvo zadužuje da bi štedio? Valjda prvo treba nešto da se stvori da bismo mogli da štedimo. Crna Gora mora svake godine da obezbijedi između 750 i 800 miliona eura rashoda u budžetu. Ako ih nema, mora da ih pozajmi – kaže Milović.
Osvrćući se na aktivnosti DPS-a, Milović je podsjetio na unutrašnje reformske procese u partiji.
– Prije dva mjeseca izabran sam za političkog sekretara, što je izuzetno izazovna pozicija u vrlo izazovnom periodu. Tu odgovornost sam prihvatio kao neko ko želi da iskoristi sva ekonomska znanja vezana za dostignuća koja je DPS baštinio u prethodnom periodu – od procesa ekonomske samostalnosti, uvođenja marke i eura, osnivanja CBCG, do stvaranja investicionog ambijenta i ulaska u NATO, kojim je Crna Gora dobila sigurnosni okvir i povjerenje investitora – ističe Milović.
Dodaje da će DPS u ovoj godini biti snažno okrenut pripremama za izbore 2027. godine.
– Formirali smo sedam komisija koje će početi sa radom početkom godine i kroz koje ćemo građanima ponuditi potpuno novi ekonomski program, koji će se odnositi na sve segmente funkcionisanja crnogorskog društva. Okrećemo se aktivnoj politici i direktnoj komunikaciji sa građanima, kako bi znali šta ih očekuje 2027. godine, kada DPS ponovo bude činilac vlasti – kazao je Milović.
Komentarišući aktuelnu parlamentarnu većinu, Milović je ocijenio da je teško očekivati njen dugoročni opstanak.
– Brutalnost političkog lijepka fotelja ih još drži na okupu, ali očekujem dodatne izazove i ne bih bio siguran da će opstati do 2027. godine. Već se naziru pukotine, a proces evropskih integracija zahtijeva iskrenost koju za sada ne vidim. Smatram da ova parlamentarna većina ne može završiti evropski put Crne Gore bez DPS-a – naglasio je Milović.
Zaključuje da DPS očekuje značajne političke promjene, uz fokus na predstojeće lokalne izbore zakazane za jun 2027. godine, ali i parlamentarne izbore.
– Sa tradicionalnim partnerima, sa kojima smo ostvarili nezavisnost, radimo na ekonomskoj platformi oporavka Crne Gore i pripreme za period nakon pristupanja Evropskoj uniji. To je šansa da Crnu Goru vratimo na pravi evropski put – zaključio je Milović.

Milović: Aktuelna većina neće završiti put ka EU, DPS se vraća sa novom ekonomskom platformom za oporavak

Ove zle figure će učiniti sve da izbjegnu odgovornost za štetu koju su nanijeli, ali na kraju moraju snositi posljedice, piše u analizi za Guardian kolumnista i voditelj emisije Politics Weekly America Džonatan Fridlend.
Ovo nije baš novogodišnja odluka, i sigurno nije predviđanje. Razmišljajte o tome prije kao o nadi, ili čak molbi, za narednih 12 mjeseci. Neka naredna godina bude vrijeme kada će lideri koji su nanijeli toliko štete svojim zemljama, i daleko šire, konačno biti pozvani na odgovornost. Neka 2026. bude godina obračuna.
Počnite od čovjeka čiji je domet najveći
Po moći koju drži. Takva je priroda američkog izbornog sistema da će Donald Tramp, koji se vratio na vlast prije manje od godinu , u narednih 10 mjeseci biti suočen sa sudom birača. Njegovo ime neće biti na glasačkom listiću, ali, ne zavaravajte se, izbori za Kongres 3. novembra će dati presudu o drugom mandatu Trampove administracije.
Red poraza njegove partije u Kongresu bi bio sam po sebi zadovoljavajući, povrijedivši njegov ogroman ego, ali imao bi i praktično značenje. Malo ko predviđa da će Republikanci izgubiti kontrolu nad Senatom, gdje bi Demokrati morali osvojiti barem četiri mjesta da preuzmu vlast – gotovo nemoguće s obzirom na geografski raspored 35 mjesta koja su u igri u novembru. Ali, u normalnim okolnostima, trebalo bi biti najsigurnija politička prognoza da Predstavnički dom neće više biti u rukama republikanaca za godinu dana.
Takav obrt bi razbio aureolu nepobjedivosti koja je okruživala Trampa otkako je pobijedio Kamalu Haris, dopuštajući mu da zastrašuje i ucjenjuje mnoge američke institucije, uključujući većinu medija, da mu preda mnogo više moći nego što mu pripada. To bi ga učinilo “slabom patkom”, nesposobnim da kroz neprijateljski Dom donese nove zakone.
Prije svega, to bi značilo da se Tramp konačno suočava sa tijelom koje je i voljno i sposobno da ga drži odgovornim: demokratski Predstavnički dom bi imao apetit i snagu za ozbiljnu kontrolu. Opremljen pravom da poziva svjedoke, mogao bi istražiti sve, od troškova Trampovih tarifa za američke poreske obveznike, do nevjerovatno drskog obrasca korupcije i privatnog bogaćenja koji je karakterisao ovu administraciju. I stalno u rukavu imao bi prijetnju trećeg procesa opoziva.
Tako da novembar zaista može donijeti obračun za Trampa, zbog čega on neće stati ni pred čim da spriječi takav ishod. Otuda riječi upozorenja: “u normalnim okolnostima”. Tramp će učiniti okolnosti nenormalnim, ako to bude potrebno da zadrži Dom. Taj napor je već u toku, bilo kroz manipulaciju izbornih mapa u Teksasu, ili kroz poteze da se oteža glasanje u demokratskim područjima širom zemlje.
Postoje ohrabrujući znakovi da institucije počinju da se odupiru – svjedočimo prošlonedjeljnoj odluci Vrhovnog suda koja ograničava Trampovu upotrebu američkih trupa na ulicama gradova pod demokratskom vlasti – ali ovo će biti jedna od borbi 2026, dok predsjednik koristi svaku priliku da izbjegne odgovornost koju bi mu donio poraz u jesen.
Njegov “soul brother” u regiji: Benjamin Netanijahu
U čovjeku kojeg je ugostio u Mar-a-Lagu ove sedmice, na njihovom šestom i posljednjem sastanku 2025: Benjamin Netanijahu. Osim toga, izborni rizik koji prijeti Netanijahuu, čiji je prvi mandat premijera Izraela počeo 1996, je mnogo neposredniji: u nekom trenutku između sada i oktobra, Izraelci će izaći na izbore u trci koja bi ga mogla potpuno ukloniti s vlasti.
Ključna je odgovornost Netanijahua. Mnogi širom svijeta žele da to bude za ubistvo desetina hiljada Palestinaca u Gazi, za neumorne zračne napade koji su ostavili pojas u ruševinama i za uskraćivanje humanitarne pomoći. Ali unutar Izraela, najviše se traži odgovornost za smrtonosne propuste 7. oktobra 2023, za nepažnju i strateške greške koje su ostavile niz južnih zajednica, i stotine ljudi na muzičkom festivalu, izloženih smrtonosnom napadu Hamasa.
Izraelski zvaničnici na svim nivoima, civilni i vojni, platili su tu katastrofu svojim poslovima – osim jednog. Samo Netanijahu nikada nije priznao najmanju odgovornost, niti se izvinio za činjenicu da je najkrvaviji dan u istoriji zemlje bio za vrijeme njegove vlasti. Odbio je da uspostavi istražnu komisiju poput onih koje su brzo uslijedile nakon prethodnih katastrofa, radije postavljajući lažnu istragu sa lojalistima – ekvivalent, kako je rekao otac jednog ubijenog talca, kao da pitate ledeni breg ko je potopio Titanik. Dakle, jedina šansa Izraelaca da drže odgovornim čovjeka koji ih je vodio 18 od posljednjih 30 godina biće na glasačkom listiću.
Uloge nikada nisu bile veće. Mnogi izraelski aktivisti se plaše da bi ovi izbori mogli biti posljednja šansa da se spasu ključne demokratske institucije koje su dugo pod stalnim napadom Netanijahua. Poput Trampa u SAD ili Viktora Orbana u Mađarskoj, koji takođe izlazi pred birače ove godine, Netanijahu je u eskalirajućem ratu sa sudstvom i nezavisnim medijima, pritiskajući ih sve jače, nadajući se da će “zagušiti”. I, poput svog prijatelja u Vašingtonu, Netanijahu neće stati ni pred čim da spriječi pobjedu svojih protivnika: suočen sa optužbama za korupciju, mora ostati na vlasti da bi izbjegao zatvor. Odgovornost, politička i pravna, ga užasava.
Region u napetosti: Iran
I on nije jedini lider u regionu koji se boji bijesa svog naroda. Iranci su više puta pokušavali da iskažu bijes prema režimu koji vlada njihovom zemljom 47 godina, ali su često brutalno suzbijani. Protesti su ponovo izbili u posljednjim danima, a vlasti su koristile smrtonosnu silu brže nego ranije – iako postoje ohrabrujući znakovi da neki u sigurnosnim snagama nisu voljni da učestvuju u uobičajenom suzbijanju. Godinama su mnogi u Iranu gubili nadu u režim posvećen da postane regionalna sila podržavajući teror i haos na Bliskom istoku i šire, dok obični Iranci plaćaju cijenu kroz sankcije i ekonomske teškoće. Obračun za to je odgađan više puta. Ali zahtjev za promjenom je glasan i, kako kaže iranski stručnjak Ali Ansari, “Prije ili kasnije nešto će morati da popusti.”
Na ulicama ili na glasačkom listiću, odgovornost bi mogla doći 2026. U Britaniji, laburistička vlada ima dobar razlog da se boji, pripremajući se za velike gubitke u svim pravcima, bilo prema Plaid Cymru u Velsu, Škotskoj nacionalnoj partiji u Škotskoj, Zelenima naročito u Londonu, ili Reform UK gotovo svuda. U pravednom svijetu, Najdžel Faraž bi se bojao birača, zabrinut da bi ga držali odgovornim ne samo za njegovu prljavu prošlost, već i kao čovjeka koji je služio kao glavni propovjednik za najkatastrofalniju nacionalnu odluku nakon Minhena, naime referendum o Brexitu, koji slavi 10. godišnjicu u junu.
Priznajem, malo je vjerovatno da će 2026. Faraž platiti za svoju vodeću ulogu u tom kontinuiranom kolektivnom samopovređivanju. Ali na kraju, Tramp, Netanijahu, Orban i drugi moraju se suočiti sa obračunom za bol koji su prouzrokovali i štetu koju su nanijeli. Neka ovo bude ta godina.

Od Trampa do Netanijahua – neka 2026. bude godina obračuna

Avio-saobraćaj u Grčkoj večeras se postepeno normalizuje nakon što je ponovo otvoren vazdušni prostor te zemlje, saopštila je Uprava civilnog vazduhoplovstva Grčke.
Kako se navodi, otklonjen je „tehnički problem“ koji se danas pojavio u 8.59 časova i istovremeno zahvatio sve radio-frekvencije za komunikaciju kontrole letenja sa avionima. Smetnja se manifestovala u vidu „šuma“, koji je, prema prvim indicijama, poticao iz telekomunikacione infrastrukture i onemogućio komunikaciju kontrolora letenja sa posadama aviona.
Rad na radio-frekvencijama kontrole letenja, kao i operativni komunikacioni telefonski sistemi, u potpunosti su obnovljeni od 17.00 časova po lokalnom vremenu. Saopštenje o zatvaranju vazdušnog prostora Grčke je povučeno, a od 17.45 časova kapacitet vazdušnog prostora i protok avio-saobraćaja vraćeni su na normalan nivo.
Iz Uprave civilnog vazduhoplovstva ističu da je tokom svih faza upravljanja incidentom bezbjednost letenja bila u potpunosti obezbijeđena, u skladu sa međunarodnim standardima.
Navodi se i da inženjeri Uprave civilnog vazduhoplovstva Grčke detaljno istražuju uzrok tehničkog problema, koji, kako je saopšteno, do sada nikada nije zabilježen u ovom obimu i obliku. U toku je i let posebno opremljenog aviona za provjeru spektra radio-veza.
Zbog prekida komunikacije između kontrole letenja i aviona, Grčka je bila primorana da privremeno zatvori svoj vazdušni prostor, što je izazvalo brojna otkazivanja i kašnjenja letova širom Evrope. Hiljade putnika ostalo je zaglavljeno na aerodromima u Grčkoj i drugim evropskim državama.
Avioni u dolasku uglavnom su preusmjeravani ka Turskoj, dok je nekim letjelicama naloženo da se vrate na aerodrome sa kojih su poletjele. Aerodrom u Solunu danas je bio potpuno zatvoren, dok je atinski aerodrom bio među najteže pogođenima — više od 90 letova do i iz Atine bilo je otkazano do popodnevnih časova.

Normalizuje se avio-saobraćaj u Grčkoj, istražuje se uzrok poremećaja radio-veza s avionima

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da su na sjednici Savjeta za nacionalnu bezbjednost razmatrane tri ključne teme – regionalna vojna i politička bezbjednost sa osvrtom na situaciju u Evropi i svijetu, energetska bezbjednost i američka akcija na teritoriji Venecuele.
Vučić je naglasio da je Srbija svjesna složenosti svoje pozicije na jugoistoku Evrope, ističući da se, kako je naveo, „ruši stari svjetski poredak“ i da međunarodna pravila više ne važe.
„Moramo sebi priznati da Povelja Ujedinjenih nacija više ne funkcioniše, posebno nakon akcije Sjedinjenih Američkih Država u Venecueli. Danas u svijetu dominira pravo sile – ko je jači, taj tlači“, rekao je Vučić.
On je ocijenio da reakcije predstavnika Evropske unije na dešavanja u Venecueli pokazuju da se rukovode sopstvenim interesima, navodeći da ih, između ostalog, brine pitanje Grenlanda.
Predsjednik Srbije izrazio je zabrinutost zbog, kako je rekao, ubrzanog naoružavanja Prištine, koje se, prema njegovim riječima, odvija suprotno Povelji UN, uz značajnu ulogu Turske. Takođe je naveo da Priština, Tirana i Zagreb rade na razvoju „kompleksnog vojnog sistema“.
„Pripremamo se za odbranu od onih koji otvoreno prijete našoj zemlji“, poručio je Vučić, dodajući da se na sjednici razgovaralo o daljem jačanju odbrambenih kapaciteta Srbije.
U narednih godinu i po dana, istakao je Vučić, „udvostručićem vojne kapacitete, a ljudske kapacitet će povećati za trećinu“.
“Use i u svoje kljuse”, naveo je Vučić, te istakao da i „ako da krene neko iz regiona protiv nas, niko nam neće pomoći osim nas samih“.
Neće nas da napada Amerika ili neka velika sila…, dodao je.
“Čuvamo mir ne napadajući nikoga, ali imamo veliku odvraćajuću snagu. U ovom trenutku ne postoji opasnost od agresora. Naša snaga je veća od opasnosti potencijalnog agresora “, rekao je Vučić.
Govoreći o energetskoj bezbjednosti, Vučić je ukazao na velike promjene u svijetu, navodeći da je američki predsjednik Donald Tramp osnovao Agenciju za dominaciju SAD u oblasti energetike. Ocijenio je da SAD teže potpunoj dominaciji u energetskom sektoru, ističući Venecuelu kao ključni primjer.
Vučić je najavio i da će Rafinerija početi sa radom 17. ili 18. januara, te da se očekuje dolazak prvih 85.000 tona sirovine do sredine mjeseca.
Osvrćući se na međunarodne primjere iz prošlosti, Vučić je govorio o sudbini bivših lidera poput Slobodana Miloševića, Muamera el Gadafija i Bašara el Asada, ocjenjujući da se danas više ne vodi računa o međunarodnim normama, već isključivo o interesima i kontroli resursa.
„Srbija čuva mir i ne prijeti nikome, ali ima snažnu odvraćajuću moć. U ovom trenutku ne postoji neposredna opasnost od agresije“, zaključio je Vučić.

Vučić o intervenciji SAD u Venecueli, predviđa pokušaje napada iz regiona na Srbiju

Svrgavanje predsjednika Nikolas Madura izvelo je u prvi plan dugu krizu Venecuele – jednu od najvećih neriješenih suverenih nesolventnosti na svijetu.
Nakon godina ekonomske krize i američkih sankcija koje su odvojile zemlju od međunarodnih tržišta kapitala, Venecuela je u kasnoj 2017. godini proglasila nesolventnost nakon što je propustila plaćanja međunarodnih obveznica koje je izdala vlada i državna naftna kompanija Petroleos de Venecuela, poznata kao PDVSA.
Od tada, akumulirana kamata i pravni zahtjevi vezani za ranije eksproprijacije povećali su neplaćeni glavni dug, čineći ukupne spoljne obaveze mnogo većim od nominalne vrijednosti originalnih obveznica.
Dugovi u problemu Venecuele porasli su od kada je američki predsjednik Donald Tramp došao na vlast u januaru 2025. godine, dok su spekulanti kladili na mogućnost političkih promjena.
Ispod je pregled koji subjekti duguju novac, šta bi moglo biti uključeno u restrukturiranje i ko bi mogao zakucati na vrata Karakasa da naplati.
<h3>Koliko Venecuela duguje?</h3>
Analitičari procjenjuju da Venecuela ima oko 60 milijardi dolara neplaćenih obveznica. Međutim, ukupni spoljni dug, uključujući obaveze PDVSA, bilateralne zajmove i arbitražne nagrade, iznosi približno 150–170 milijardi dolara, zavisno od načina računanja akumulirane kamate i sudskih presuda, prema analitičarima.
Međunarodni monetarni fond procjenjuje nominalni BDP Venecuele za 2025. na oko 82,8 milijardi dolara, što implicira odnos duga i BDP-a između 180%-200%.
PDVSA obveznica koja je prvobitno dospjela 2020. bila je osigurana većinskim udjelom u američkoj rafineriji Citgo, koja je u konačnici u vlasništvu PDVSA sa sjedištem u Karakasu. Citgo je sada sredstvo koje je u središtu sudski nadgledanih napora povjerilaca da povrate vrijednost.
<h3>Ko šta drži?</h3>
Godine sankcija, uključujući zabranu trgovine dugom Venecuele, otežale su praćenje vlasništva.
Najveći dio komercijalnih povjerilaca vjerovatno čine međunarodni vlasnici obveznica, uključujući specijaliste za problematični dug, poznate i kao „fondsovi lešinari“.
Među povjeriocima je grupa kompanija kojoj je dodijeljena naknada putem međunarodne arbitraže nakon što su imovina eksproprisana od strane Karakasa. Američki sudovi su potvrdili višemilijardne nagrade ConocoPhillipsu i Crystallexu, između ostalih, pretvarajući te zahtjeve u obaveze duga i omogućavajući povjeriocima da potražuju venecuelanske imovine.
Rastući broj sudski priznatih tražilaca konkuriše za povrat od matične kompanije Citgo kroz američke pravne postupke. Sud u Delaveru registrovao je oko 19 milijardi dolara zahtjeva za aukciju PDV Holdinga, matične kompanije Citgo, što višestruko premašuje procijenjenu vrijednost ukupne imovine Citgoa. PDV Holding je u potpunom vlasništvu PDVSA-e.
Karakas također ima bilateralne povjerioce, prvenstveno Kinu i Rusiju, koji su odobrili zajmove kako Maduru tako i njegovom mentoru, bivšem predsjedniku Ugu Čavezu.
Tačne brojke je teško provjeriti jer Venecuela godinama nije objavljivala sveobuhvatne statistike duga.
<h3>Daleko restrukturiranje?</h3>
S obzirom na mnoštvo zahtjeva, pravnih postupaka i političku neizvjesnost, formalno restrukturiranje očekuje se da će biti složeno i dugotrajno.
Rješavanje suverenog duga moglo bi biti zasnovano na MMF-ovom programu koji postavlja fiskalne ciljeve i pretpostavke održivosti duga. Međutim, Venecuela nije imala godišnju konsultaciju sa IMF-om skoro dvije decenije i ostaje zatvorena za finansiranje ovog fonda.
Američke sankcije su još jedna prepreka. Od 2017. godine, ograničenja nametnuta od strane i republikanske i demokratske administracije značajno su ograničila sposobnost Venecuele da izda ili restrukturira dug bez eksplicitnih dozvola Ministarstva finansija SAD.
Nije jasno šta će biti sa američkim sankcijama. Za sada, predsjednik Donald Tramp je rekao da će SAD „voditi“ ovu naftnu zemlju.
<h3>Koje su vrijednosti povrata?</h3>
Obveznice su u 2025. godini vratile oko 95% na indeksnom nivou. Mnogima se sada trguje po cijeni između 27-32 centa po dolaru, pokazuju podaci MarketAxessa.
Analitičari Citigroupa u novembru su procijenili da bi smanjenje glavnice od najmanje 50% bilo potrebno za obnavljanje održivosti duga i zadovoljenje potencijalnih uslova IMF-a.
Po osnovnom scenariju Citigroupa, Venecuela bi mogla ponuditi povjeriocima 20-godišnje obveznice sa kamatom od oko 4,4%, zajedno sa 10-godišnjom obveznicom bez kupona za nadoknadu za neplaćenu kamatu. Koristeći izlazni prinos od 11%, Citi procjenjuje neto sadašnju vrijednost paketa na sredinu 40-ih centi po dolaru, sa potencijalnim povratima do visokih četrdesetih centi ako Venecuela izdaje dodatne uslovne instrumente, poput obveznica vezanih za naftu.
Drugi investitori vide širi raspon. Aberdeen Investments je u septembru prvobitno procijenio povrate od oko 25 centi po dolaru za venecuelanske obveznice, ali poboljšani politički i sankcijski scenariji mogli bi povećati povrate u niske do srednje 30-e, zavisno od strukture bilo kakvog dogovora i upotrebe instrumenata vezanih za naftu ili BDP.
<h3>Koja je ekonomska situacija Venecuele?</h3>
Pretpostavke o povratu stoje na tmurnom ekonomskom horizontu.
Ekonomija Venecuele dramatično je opala nakon 2013. godine, kada je proizvodnja nafte naglo pala, inflacija se ubrzala, a siromaštvo poraslo. Iako je proizvodnja donekle stabilizovana, niže globalne cijene nafte i popusti na venecuelansku naftu ograničavaju povećanje prihoda, ostavljajući malo prostora za servisiranje duga bez dubokog restrukturiranja. Nedavna američka blokada tankera sa sankcionisanom naftom pogoršala je situaciju.
Tramp je rekao da su američke naftne kompanije spremne da se upuste u težak zadatak ulaska u Venecuelu i investiranja u obnovu proizvodnje, ali detalji i rokovi ostaju nejasni. Chevron je u ovom trenutku jedina američka velika kompanija koja radi na naftnim poljima Venecuele.

Kome Venecuela duguje milijarde

Napad na Venecuelu i zarobljavanje predsjednika Nikolasa Madura otvorili su novo poglavlje u međunarodnim odnosima, u kojem će glavnu riječ voditi velike sile, ocijenila je za Televiziju E novinarka Biljana Jovićević, koja decenijama prati američku političku scenu.
Ona navodi da je u ovom trenutku nemoguće precizno predvidjeti dalji razvoj situacije, posebno zbog izostanka konkretnih reakcija zapadnih zemalja, među kojima su i one koje bi se, prema proklamovanim strateškim ciljevima spoljne politike Donald Tramp, i same mogle naći na udaru Sjedinjenih Američkih Država.
<h2>Temelj novog svjetskog poretka?</h2>
Akcija u Venecueli mjesecima ranije predstavljana je kao dio procesa suđenja za šverc narkotika, u kojem je Maduro bio optužen za narkoterorizam. Međutim, potvrdu da se iza svega krije pokušaj kontrole nad naftom najbogatije zemlje svijeta, dao je sam Tramp na jučerašnjoj konferenciji za medije.
Iako je intervencija u Karakasu suprotna međunarodnom pravu i poveljama Ujedinjene nacije, adekvatna reakcija međunarodne zajednice izostala je.
– Problem je u tome što ćute ključni demokratski akteri međunarodne zajednice, jer je ovo uradio njihov saveznik. Istovremeno se i sami plaše reperkusija, a neki od njih su potencijalne naredne mete. Na to ukazuju, osim generalnog sekretara UN Antonija Gutereša, čija je institucija postala gotovo irelevantna, i države koje su i same sprovodile slične poteze ili su ćutale kada su to činili njihovi saveznici – Rusija prilikom invazije na Ukrajinu 2014. i 2022. godine, Kina koja se širi u Južnom kineskom moru i vreba Tajvan, kao i Brazil, čiji je predsjednik Lula saveznik Rusije i nikada nije eksplicitno osudio invaziju na Ukrajinu. Između otvaranja prostora da i same mogu činiti isto i bezrezervne podrške saveznicima, odlučili su se za ovo prvo – kazala je Jovićević.
Na konferenciji za medije u Mar-a-Lagu američki predsjednik nije pominjao međunarodno pravo, ali je bio izričit da je akcija sprovedena u skladu sa američkim zakonima.
– S druge strane, pogazio je i unutrašnje norme SAD-a. Iako je priprema napada predstavljena kao borba protiv narko-kartela, koji su proglašeni terorističkim organizacijama kako bi se zaobišla potreba saglasnosti Kongresa, prema tumačenju gotovo svih pravnih stručnjaka predsjednik je bio dužan da o ovome obavijesti Kongres. To nije učinio, odnosno informacije koje su dostavljene nijesu bile tačne – ističe Jovićević.
Prema njenim riječima, akcija u Venecueli mogla bi predstavljati tek početak niza sličnih intervencija, koje bi, pod izgovorom ostvarivanja strateških interesa SAD-a, mogle biti usmjerene i ka zemljama koje su vojni i ekonomski saveznici Vašingtona.
– Sjedinjene Američke Države imenovale su specijalnog izaslanika za Grenland, čiji je zadatak da ubijedi vlasti da Grenland ustupe SAD-u, uz otvorene prijetnje da se od toga neće odustati. Ne treba zaboraviti ni izjavu američkog predsjednika da želi da Kanada postane 51. savezna država. Nakon ovoga, niko u okruženju ne može se osjećati sigurnim. Da li će NATO ili saveznički odnosi to spriječiti, u ovom trenutku je veoma teško procijeniti – objašnjava Jovićević.
Podsjeća i na novu američku strategiju bezbjednosti, objavljenu neposredno pred Novu godinu.
– U dokumentu od 34 strane fokus gotovo da nije bio na klasičnim protivnicima, Kini i Rusiji, već na podrivanju Evropske unije i saveznika. Upravo tu treba tražiti razloge, kako neki analitičari kažu, mlakih i beskičmenih reakcija evropskih i zapadnih država na ono što je američki predsjednik uradio – navodi Jovićević.
Intervencijom u Venecueli, zaključuje ona, Donald Tramp otvorio je novo poglavlje u organizaciji globalnog poretka.
– Velike sile bi, ukoliko se ovakav trend nastavi, imale odriješene ruke da ruše vlasti i preuzimaju teritorije gdje god procijene da je to u njihovom interesu. Posebno zabrinjava činjenica da su evropske i druge zapadne države nespremne i nemoćne da adekvatno reaguju zbog zavisnosti od američkih bezbjednosnih garancija – istakla je Jovićević.
Da li će intervencije poput ove u Venecueli postati uobičajena praksa i prema drugim državama, pokazaće naredni potezi američke i venecuelanske administracije. Osim najava da SAD žele da učestvuju u upravljanju zemljom u budućnosti, još uvijek nije jasno da li će doći do promjene režima ili će Tramp pokušati da pronađe saveznike unutar Madurove administracije. Prema prvim informacijama iz Karakasa, Venecuela za sada nema namjeru da prihvati američke uslove.

Tag: rtcg