Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta, Uvaženi Okrivljeni, Dragi konsultantu, Da Vam poželim mir, ljubav i slogu, da ste mi dobro i zdravo, pa da pišemo. Da ne bih objašnjavala đe sam, šta sam, što me nije bilo taj zeman, evo da podastrem fotografiju što je meni napravio moj drug Čajo. E pa, kao što se može vidjeti, bila sam đe sam bila. Ali, eto me, čim vrijeme dozvoli, na mojoj klupi u takozvanom “simpozijumu skulptura”, da zapalim cigar duvana I misaono se posvetim problemima smisla I besmisla. Samo da napomenem - đe god sam bila, svuda sam vas pominjala. I Vas i Borisa. Samo biranim riječima. Normalno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109120152_1d2c6bab9e8c5cd758b311cfd9125de0c0e6d288124996eff458e1764c10953b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260109120152_1d2c6bab9e8c5cd758b311cfd9125de0c0e6d288124996eff458e1764c10953b" data-rendition-name="original" width="667" height="297" loading="lazy" alt="Tanja Š ilustracija"> </figure>  Ali, da ne gubimo vrijeme na stvari koje se podrazumijevaju, evo da odmah krenemo u problematiku. Čujem, a nije mi milo, opet Vas prozivaju zbog nekih aranžiranih angažmana. Kažu da ste imali neki konsultantski ugovor sa Ministarstvom sporta I mladih još 2024. godine? I da je, po tom ugovoru, Vaš glavni zadatak bio da podižete svijest. Kod dječice. Nešto kao kako je sport važan, kako bi bilo dobro da se bave sportskim aktivnostima i tako to i tome slično… Ne sumnjam da je ministar Šćekić bio vođen isključivo profesionalnim motivima, pa je Vama povjerio tako kompleksan zadatak. Vjerujem i da je uticalo to što ste u ovih nekoliko godina mnogo uradili na podizanju svijesti u RTCG. Toliko ste je podigli, da je to sad skoro izjednačeno sa stanjem nesvijesti. Evo, ne znam, ali skoro sam sigurna da ste kao svaki dokazani naučni pregalac kome je dobro poznata metodologija naučnog istraživanja, radili i malo na terenu. Recimo propitivali ste dječicu: “ Misliš li da je bolje za tvoje zdravlje da se malo igraš loptom, nego da se razvlačiš po krevetu kao mrtvo puvalo?” I jadno dijete, šta će, još kad ga pogledate onako začuđeno odmah zaokruži da je bolje da ne bude mrtvo puvalo. Normalno. I, Vi tako, sakupiste te đečurlije, jedno sedam-osam, što rodbine što prijatelja, propitaste ih i oni jadni nemaju kud nego svi izaberu opciju da je bolje da trče za loptom. A jedva pletu putem koliko su smoreni i boli ih uvo za podizanje svijesti. Ali, ne znaju oni šta je profesionalac. Vi tu odmah donesete zaključak da su na terenu zabrinjavajući rezultati i da pod hitno mora da se donese Akcioni plan o podizanju svijesti. Kažete Vi to Šćekiću, a on veli: “Pušti, Veso bogati, nijesam ja mislio to nešto preozbiljno da bude. Šta znaju đeca, bogami ne znam ni imaju li svijest”.&nbsp; To kaže Šćekić. E, sad… Šćekić, kako se priča, nema baš taj kontinuitet u učenju, pa se kod Vas odmah probudi inat naučnika i krenuste u naučno sagorijevanje – Ili ćete dići svijest ili dižete ruke od nauke. Nemam trenutno baš sve egzaktne podatke, ali mislim da je na početku projekta đečija svijest o značaju sporta, kod njih sedmoro, bila 0, 5, a nakon uspješno sprovedenog rada podignuta je na 3,7… nečega. Ovaj jedan ispitanik se nešto koprcao, tako da su njegovi odgovori stavljeni u rubriku standardna devijacija. I, sad, nakon tako blistavog rezultata, neko se usuđuje da pita kako i zašto ste baš Vi dobili da radite taj projekat?! No, dobro, nećemo ništa da prejudiciramo, da sačekamo da rezultati ovog naučnog rada budu objavljeni u nekom prestižnom znanstvenom časopisu. Imate Vi iskustva, vazda može da se “nabere” tih trideset I nešto strana teksta. Ako me razumijete šta hoću da kažem?! E, sad, moram da Vas pitam, jeste li zapazili koliko je bila dirljiva Bobijeva poruka đe nam opisuje kako je samo proviđenje u pitanju pa je vidio sebe na arhivskom snimku iz 1977. godine? Ja lično mislim da je u pitanju samo čudo. Zamislite! Kako je to skoro pa nezamislivo da danas, neko ko ima oko 5 decenija, vidi sebe iz perioda kad je imao 5-6 godina?! Evo, meni i sad suze oči. Ne mogu da se kontrolišem. Uz arhivski snimak iz 1977. godine na kojem se vide dječica iz podgoričkog vrtića I naglašena novogodišnja atmosfera, naš dragi Raonić na Fejsbuku je objavio: “ Skoro pola vijeka kasnije, gledam sebe u vrtiću i to iz TV arhive koju danas digitalizujemo. Vrijeme čudno radi: ono malog mene sačuvalo na traci, a ja sada čuvam njega digitalnog. Nadam se da me prepoznajete na snimku”. Pa, drago sudstvo i tužilaštvo, šta poslije ovog reći?! Imate li srca i dokaznog materijala da ga maknete sa direktorskog mjesta? Kud ćete čvršći dokaz od ovog da on treba da ostane tu đe jeste? Znači, još 1977. godine, kad je sačinjen snimak na kojem je i mali Bobi, bilo je potpuno jasno da će doći dan kad će taj takoreći Mesija, zasjesti u fotelju Generalnog direktora RTCG da čuva ono što se sačuvati mora! Jer, kad malo razmislimo, potpuno je logično i sa aspekta proročanstva nedvojbeno da neko ko se pojavi u arhivskom tv snimku treba da obnaša i neku funkciju u kući koja je taj snimak napravila! Kako drugačije. Nema veze što taj neko do skoro nije imao pojma šta je arhivski materijal, niti ima veze to što je odmah počistio koleginicu koja je oformila Programski TV Arhiv i sačuvala to silno televizijsko blago. Koga briga. Bitno je proviđenje iz 1977. I to je zid - beton. Dakle, mali Bobi je na snimku od prije pedeset godina i to je apsolutno pouzdan znak da treba da ostane na mjestu Generalnog. Je li to tako tumačimo? S tim u vezi imam jedno pitanjce. Kako tretiramo još jedno mirakolo? Evo, recimo ja. Na arhivskom sam snimku iz 1972. godine. Kao đak prvak. Šta radimo u mom konkretnom slučaju? Biću Generalni?! Ipak, ovaj snimak đe sam ja je stariji. I, samo još nešto da Vas pitam. Pošto ste Vi dobro sa crkvenim menadžmentom zanima me kako da se ponašamo u narečenoj situaciji. Naime, jedan od dvojice mitropolita Crkve Srbije u Crnoj Gori gospodin Joanikije pozvao je, uoči Božića, građanstvo da se izgrli. E, sad… Vi znate da ja pomno pratim šta kažu naši dragi oci, ali imam nekih dilema u vezi s ovim pozivom. Pa, ne znam, da li ovo grljenje ima neki koncept ili ko koga dohvati? Mislim, nije mi svejedno. Grlim koga hoću ili postoji neki raspored? To mi nije najjasnije. Šta ako mi dopadne da grlim nekog popa ili Vas I Bobija? Naime, posljednji put kad sam bila okružena većom koncentracijom ljudi u mantijama, bila sam u golemom problemu. Jedan dragi sveštenik htio je da me zvekne posred glave, drugi me nazvao svinjom, a treći mi je saopštio da sam, što se Crkve tiče, persona non grata. Vas i Bobija da ne pominjem. Šta ste mi vas dvojica zakuvali, ne bi trebalo mašicama da vas taknem. Stoga, voljela bih neko jasno uputstvo da dobijem. Ako nije problem. Uostalom, čije upute mi slijedimo? Ni to mi nije jasno. Slušamo Joanikija ili Metodija? Koga više volimo? I, da ne zaboravim, čula sam, a ne znam je li tačno: Ovi iz Radija Svetigora žale se da ste im prepisali programsku šemu za božićne praznike. Ma, je li moguće?! Neka Vam Bog podari mudrost I strpljenje, blagodarim. Tanja Šuković, djelatnica Javnog servisa

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Podizanje svijesti i ostale misterije

Vrlo je nizak nivo spremnosti za dobrovoljno plaćanje RTCG pretplate. Samo 3,7 odsto građana i građanki navodi da bi rado plaćalo pretplatu, dok bi 16,9 odsto to činilo isključivo ako bi bila zakonska obaveza - pokazuju podaci Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Kažu da nasuprot tome, većina ispitanika (57,6 odsto) kaže da ne bi plaćala pretplatu.
- Ipak, postoji uslovni potencijal - 21,8 odsto kaže da njihova odluka zavisi od kvaliteta programa, što ukazuje da bi vidljivo unapređenje sadržaja moglo povećati prihvatanje pretplate. Trenutno, međutim, baza za dobrovoljno finansiranje ostaje veoma uska - navode u CGO.
Razlike po polu su, cijene oni, minimalne, dok je po starosti i obrazovanju odbijanje pretplate dominantno u gotovo svim grupama.
- Nešto veća spremnost bilježi se u starosnoj grupi 65+, ali i dalje u manjini. Bez značajnog rasta kvaliteta i jasne vrijednosti za publiku, očekivanja od dobrovoljne RTCG pretplate ostaju nerealna - kazali su u CGO.
Istraživanje je sprovedeno u okviru CGO projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije. Stručni dio istraživanja sproveo je Institut Damar, od 9. do 16. decembra 2025. godine, primjenom CAPI metode, na uzorku od 1.010 punoljetnih građana i građanki Crne Gore.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F2008961953318809660&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGO: Nizak nivo spremnosti za dobrovoljno plaćanje RTCG pretplate

Sindikalna organizacija Javni radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore uputila je dopis Savjetu Javnog servisa zbog brojnih nejasnoća povodom ovogodišnjeg Montesonga i sumnje na kršenje zakona od dijela članova ovog tijela i nezakonitog generalnog direktora Borisa Raonića.
Ocijenili su, pored ostalog, da je više nego očigledno da je Montesong i u trećem izdanju "privatna prćija Raonićevih favorita koji biraju žiri...a vjerovatno i pobjednika".
Njihov dopis prenosimo u cjelosti:
"Kako u zakonitost, profesionalnost, a tek u dobre namjere sadašnjeg menadžmenta RTCG apsolutno ne vjerujemo, nameću se pitanja na koja ste, po Zakonu o SPI, obavezni da odgovorite.
Za početak, profesionalno i transparentno bi bilo da objavite Ugovor koji je sklopljen 31. oktobra, 2024. godine sa Udruženjem estradnih umjetnika i izvođača. Informacija o tom susretu <a href="https://rtcg.me/magazin/eurosong/montesong/620193/formalizovana-saradnja-rtcg-a-i-udruzenja-estradnih-umjetnika-i-izvodjaca-.html">postoji na linku</a>. Doduše, ne postoji cjelovit ugovor.
Muzički ukus, a ni pobjednika takmičenja nam ne pada na pamet da komentarišemo. Međutim, više je nego očigledno, da je Montesong i u trećem izdanju privatna prćija Raonićevih favorita koji biraju žiri... A vjerovatno i pobjednika. Ostali su samo kulise za publiku i sitne nadoknade.&nbsp;
Kada smo već kod organizatora, neobično je da je ove godine izvršna direktorica osoba koja je prošle godine zbog fijaska takmičenja “ponudila otkaz”. Da pojasnimo, otkaz se daje, a ostavka se nudi. Jasno je da je davanjem otkaza sa mjesta umjetničke direktorice i voditeljke, sebi ove godine obezbijedila novu ulogu. Kontinuirane šanse i greške, pravda floskulama, da je ona ,tek godinu dana u projektu i da je to “naš, prvi Montesong”.
Ko gaji kulturu sjećanja, a računamo na to da ne pate svi od amnezije, zna da je ovakva takmičenja RTCG organizovala i prije 20 godina, sopstvenim snagama. Na takvom takmičenju je umjetnički direktor Festivala i lansiran kao tinejdžerska zvijezda.
Takođe, nejasno je zašto pored najmanje pet akademski školovanih muzičara, koji su zapošljeni u RTCG, direktor Montesonga bude neko van Kuće. Pitamo da li ćemo i do kada bezbrojne izmjene sistematizacije, netransparentne tendere, uređivačku politiku i projekte prilagođavati Raonićevim poslušnicima i partnerima.
S obzirom na to da nijesmo od vas do sada dobili niti jedan odgovor na postavljena pitanja, koja smo tražili na osnovu Zakona o SPI, ne očekujemo odgovor ni ovog puta. Iz tog razloga, naš pravni tim je na osnovu dostupnih podataka i informacija saznao sljedeće i to dijelimo sa javnošću, građanima i institucijama.
Novi pravilnik Montesonga donesen je 29. jula, 2024. i njime se predviđa kako se bira pobjednik Montesonga 2024, za Eurosong 2025.
Interesantno je da je <a href="https://rtcg.me/upload/media/2021/12/28/1175764/Pravilnik%20o%20proceduri%20izbora%20kompozicije%20za%20Pjesmu%20Evrovizije.pdf">u Pravilniku </a>od 29. jula 2024. godine omogućeno da:
,,RTCG, može organizaciju i sprovođenje procedure izbora u skladu sa ovim Pravilnikom vršiti u saradnji i zajedno drugom organizacijom i/ili udruženjem čija je osnovna djelatnost muzika i muzička produkcija, kao i saradnja crnogorskim izvođačima i autorima. Organizacija i/ili udruženje mora biti iz Crne Gore, a njen osnivač mora biti crnogorski državljanin. sa sa Odluku o saradnji i organizaciji festivala "Montesong 2024" sa određenom organizacijom/ili udruženjem donosi Savjet RTCG na predlog Generalnog direktora, odnosno na predlog direktora TVCG. Predlog Odluke mora da sadrži detaljno obrazloženje i uslove saradnje. U slučaju da Savjet RTCG prihvati predlog o saradnji da "Montesong 2024" izvrši zajedno sa drugom organizacijom i/ili udruženjem sa istom će se zaključiti poseban Ugovor kojim će se definisati uslovi saradnje koji ne smije odstupati od ovog Pravilnika, a na koji nije potrebna posebna saglasnost Savjeta RTCG…”
Međutim, nije jasno kad je direktor precizirao uslove pod kojima se ta organizacija angažuje, uz detaljno obrazloženje i uslove saradnje i da li je to ikad bila tačka dnevnog reda na sjednici Savjeta.
Zapisnici sa sjednica Savjeta RTCG za period od juna do novembra 2024. uopšte ne postoje u Biltenu Savjeta RTCG. Kao ni sa zapisnik sa sjednice na kojoj je Raonić dao ostavku, pa odmah nakon toga ponovo (nezakonito) izabran. Po Zakonu, morao je da obrazloži ostavku.
Dakle, Savjet svjesno krije zabilješke o svojim nezakonitostima. Na to ukazuje i činjenica da na portalu RTCG nema ni objavljenog revizorskog izvještaja za 2024. godinu.
U javnom KONKURSU za izbor kompozicije za predstavnika/cu Crne Gore i RTCG-a na međunarodnom takmičenju Eurovision Song Contest 2025, objavljenom 15. Avgusta, 2024. godine, piše, pored ostalog, pod tačkom 8 c – prenos prava da:
“RTCG stiče sva navedena prava bez posebne naknade kao isključivi nosilac prostorno, predmetno, vremenski i po broju neograničeno, sa pravom da ih bez bilo kakvih ograničenja i posebnih saglasnosti autora prenese na treća lica, s tim da se fonogramska prava na master snimku u predmetnom smislu i u okviru plasmana na platformi YouTube i drugim digitalnim platformama dijele tako što vlasniku originalnog mastera pripada udio od 70%, a UEUI-u 30%. Prava na audio-vizuelnom snimku sa nastupa na festivalu “Montesong 2024” u predmetnom smislu i u okviru plasmana na servisu YouTube i drugim digitalnim platformama dijele tako što vlasniku originalnog master snimka pripada udio od 50%, a RTCG-u udio od 50%. Ukoliko autor ili interpretator nije vlasnik originalnog master snimka, u obavezi je da obezbijedi prenos fonogramskih prava na UEUI ugovorom sa vlasnikom originalnog mastera, koji ugovor je u obavezi da dostavi Udruženju.”
UEUI je, predpostavljamo, Udruženje estradnih umjetnika i izvođača Crne Gore na čijem čelu je Danijel Alibabić.
Kako je od 29. jula, 2024. godine, kad je Pravilnikom predviđeno angažovanje nekog Udruženja, uz precizne detalje o saradnji na prijedlog direktora, došlo do pojavljivanja UEUI na KONKURSU za Za izbor kompozicije za predstavnika Crne Gore i RTCG-a na međunarodnom takmičenju Eurovision Song Contest 2025, objavljenom 15.avgusta 2024. jasno je samo Borisu Raoniću i Danijelu Alibabiću. Naravno i Veselinu Drljeviću, koji je sa Raonićem afirmisao neformalne oblike saradnje… I prije nego što ga je nezakonito izabrao.
Ukratko - UEUI se bez jasnih procedura, pojavljuje u Pravilniku 75 dana prije zvaničnog potpisa Raonića i Alibabića. A Alibabić se kao direktor Montesonga pojavljuje na RTCG portalu 26. Septembra, 2024.
Ako je ovo prijedlog i djelo Raonićeve notorno nesposobne Pravne službe, kao i dodatne kamarile zabrinjavajuće preplaćenih advokata, koji ga savjetuju kako da za nos vuče pravni sistem Crne Gore, onda nikome više nije do pjesme.
Dakle, poslije sprdnje sa izmjenama sistematizacije, đe se degradiraju profesionalci, a dovode poslušnici, podjele stanova koja je predmet upravnog, Ustavnog, parničnog a uskoro i krivičnog postupka....nastavlja se zloupotrebom programa i priredbi.
Nadamo se da je ovo pismo još jedno ozbiljno upozorenje javnosti, građanima i institucijama da je javni medijski servis otet od grupe nelegalnih, neodgovornih osoba i da je krajnje vrijeme da se to prekine."

1250x600

1084x550

"Više nego očigledno da je Montesong privatna prćija Raonićevih favorita koji biraju žiri, a vjerovatno i pobjednika"

Opet preduhitriše sudove. Dva odjednom. Ustavni i Upravni. Nijesu čekali arbitražu jesu kriterijumi OK. Da Raonić i ekipa naopako podijeliše ključeve umjesto institucija (uz koje izgrednici lagodno stare) ukazao je život. Da se davalo i onima kojima ne treba za stanovanje. Jedan od „beskućnika“ brže je bolje prodao. Da preduhitri pravdu. Zaradio 70-tak hiljada. Ekspresno pokazavši zašto je sporni pravilnik za podjelu nepravedan. Čak duplo!
1. Dodijeliše, dakle, prema njemu stan pogrešnome.
2. Po istim kriterijumima dobitnik poslije prodaje opet - nema riješeno stambeno pitanje!
Izvjesno će takav i u novoj nekoj zgradi biti laureat. Dokle god opstaje, njegov, sadašnji establišment. Dilema je samo koliko kvadrata još mu se smješka.
Sa druge strane će kolege mu, doživotni podstanari, kad pođu u penziju unucima bajkovati kako nijesu imali sreće, da je u firmi bilo mnogo radnika a malo stanova, kako su se bunili (u sebi) ali ih niko nije čuo. Te da nijesu prepoznali beskrupuloznost privilegovanih pred kojima poginjahu glavu. Dajući podršku.
Potpisima kojim se menadžment diči. Bez bojazni od doba kad će to možda bit lista zastiđa. Što je iznjedrila našeg bogatog junaka. Pretpostavljamo i još njih do kojih ne možemo zasad jer se kriju dokumenti.
Ništa čak ne sprečava srećnog „zasluženog“ dobitnika da sad eventualno i napusti RTCG. Da u nekoj drugoj firmi „proba“. Sve to može, blago profitarniku … pardon pravilniku.
Ne pitamo da li manipulator stambenim pitanjem dijeli s nekim interes, u nadi da će to ispitati, valjda, ASK? Ima za njih, tičice kažu, i tema: čiji li su poslovni prostori u zgradi? Ko od njih kajmak skida?
Ili možda i ASK čeka Viši sud. Pošto je ovih dana vakat da se oglase. I povodom Savjeta RTCG i povodom generalnog ključara. Jesu li za kakvu drugu instituciju, ili nastavljaju da troše kako su navikli. Podižući „šer“, kako neki izgovaraju „ćar“.

Pravilnik za ekstra profit: Čim prodaja nije zabranjena, ne može da škodi

Za integritet RTCG je pogubno da se na njenom čelu nalaze osobe koje ne poštuju crnogorske institucije sudove i ASK, a poslednji primjeri naopake raspodjele stanova, vrhunac su koruptivnog ponašanja započetog samoizborom za predsjednika Savjeta RTCG, poručili su iz Sindikata JRDS RTCG u obraćanju Agenciji za sprečavanje korupcije.
Iz ovog sidnikata kazali su da su prinuđeni da ponovo kontaktiraju ASK povodom akutnih problema u RTCG, koji ubrzano dovode do potpune dezintegracije najvažnije medijske institucije u Crnoj Gori. Nažalost, svjedoci smo odsustva reakcija državnih organa koji bi ovu i ovakvu praksu morali da spriječe.
- Pored već poznatih činjenica, konkretan povod za ovo obraćanje je i djelovanje ASK u odnosu na izbor Branka Boškovića za predsjednika Savjeta, tadašnjeg, AEM, kao i ostavka koju je podnio poslije reakcije ASK. Drastičniji primjer imamo u Javnom medijskom servisu, kada je u junu 2021. Veselin Drljević glasao za sebe prilikom izbora za predsjednika Savjeta RTCG, a najvjerovatnije se slično dogodilo i u septembru 2025. kada je za sebe glasao Vladimir Drekalović, inače profesor Univerziteta Crne Gore- navode u saopštenju.
Kako ističu, zapisnik sa te sjednice, kao i sa mnogih sjednica Savjeta RTCG, nijesu dostupni na portalu RTCG.
Podsjećaju na dešavanja koja su prethodila Drljevićevim izboru za predsjednika Savjeta RTCG:
- Drljević se na Administrativnom odboru Skupštine Crne Gore u aprilu 2021. predstavio kao doktor docent, mada nije znao da objasni kako se u njegovom doktoratu našlo prepisanih 40 strana Master plana crnogorskog turizma.
- Za predsjednika Savjeta RTCG, Veselina Drljevića je kandidovala Amina Murić, članica Građanske alijanse , čiji je izvršni direktor u tom momentu bio Boris Raonić.
- Dakle, Drljević je glasao za sebe, iako je bio jedini kandidat. Bojan Baća je sa te sjednice bio odsutan, a profesor Žarko Mirković je jasno prije glasanja ustvrdio da se neće izjašnjavati.
Na raspisanom konkursu za generalnog direktora RTCG, uvidom u dokumentaciju kandidata, ispostavilo se da Raonić nema potrebnih 10, pa čak ni 5 godina radnog iskustva, što je u jednom momentu i konstatovano na sjednici Savjeta od strane pravnika RTCG.
Međutim, tada počinje inicijativa Drljevića da svi članovi SavjetaRTCG budu i komisija koja će odlučiti o kandidatima.
Pravnici RTCG su se izuzeli od glasanja.
Nakon što je Savjet RTCG imenovao Raonića za generalnog direktora, već na narednoj sjednici je, oduševljen Drljevićevim radom, Raonić odlučio da za Drljevića kao predsjednika Savjeta, iskoristi statutarnu privilegiju i poveća mu mjesečnu nadoknadu. Opet po dnevnom redu, koji je za sebe namjestio Drljević.
Iz sindikata JRDS RTCG podsjećaju da je poznato i to da su krajem 2022. godine, na inicijativu Raonića i uz saglasnost Drljevića, ukinuta određena radna mjesta.
- Pojedini zaposleni su fiktivno pomjerani na radna mjesta koja će ubrzo biti ukinuta, i to bez dogovora sa urednicima (rukovodiocima), pa im je čak data varijabila i povećala otpremnina za oko 2000 eura, a neki su bez najave ostali bez posla. Zbog očiglednog kršenja Zakona o radu, Kolektivnog ugovora RTCG, kao i Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, sud je presudio u njihovu korist- navode iz sindikata.
Dodaju da je Raonic u aprilu 2023. godine, kod tužioca izjavio da je to urađeno mimo njegove volje. Ipak, nije rekao da li je to bila volja i ideja Drljevića.
ASK je, kako smatraju iz sindikata, propustio da reaguje po službenoj dužnosti i u slučaju Raonića jer on nije mogao, niti smio biti izabran za generalnog direktora RTCG zbog prirode poslovnih odnosa AEM i RTCG.
Posebno je, ističu, zabrinjavajuća činjenica da je Drljević propustio da se izjasni o mišljenju ASK od 1.marta 2024. godine, očigledno poštujući dogovor da se sačeka novi Zakon koji bi spustio kriterijum za Raonica. Srećom neuspješno.
- Dakle, za integritet RTCG je pogubno da se na njenom čelu nalaze osobe koje ne poštuju crnogorske institucije sudove i ASK. Poslednji primjeri naopake raspodjele stanova, po nakaradnom Pravilniku, koji je na Upravnom i Ustavnom sudu, vrhunac su koruptivnog ponašanja započetog samoizborom za predsjednika Savjeta RTCG- kazali su iz ovog sindikata.
Smatraju da ne postoji sličan, a posebno ne gori primjer od ovoga u medijskoj djelatnosti u Evropi.
- Sve ove činjenice je mogao da zabilježi i procesuira bilo ko u sistemu ko se institucionalno bavi medijima, ali je očigledno i da je ova korupcija samo krak duboke, sporoprocesuirane korupcije. Na kraju, inforišemo vas da će Pismo koje vam upućujemo, biti proslijeđeno svim medijima, kako bi se pravovremeno reagovalo, a sve uz znanje i podršku javnosti- zaključuje se u obraćanju Sindikata JRDS RTCG Agenciji za sprečavanje korupcije.

Sindikat JRDS RTCG pisao ASK-u: Za integritet Javnog servisa pogubno da su na čelu osobe koje ne poštuju crnogorske institucije

Društvene mreže su preplavili cinični ali i duhoviti komentari nakon što je na sajtu Javnog servisa, u objavi povodom selekcije petnaest pjesama za ovogodišnji Eurosong, objavljena i verzija na ćirilici. &nbsp; Nije se čuditi, dovoljno je pogledati sajt RTCG, sekciju posvećenu Eurosongu. &nbsp; Tako je pjesma Andree Demirović koja ima naslov na engleskom ,,I believe” u ćiriličnoj verziji dobila komičniji naslov: &nbsp;„И белиеве“ , ali i izgovor, posebno. Dok je pjesma ,,Casanova“ Dolće Hera, odnosno ćirilična verzija pjesme izgleda ovako: „Цасанова 91“ . Kad se to pročita u ćiričnoj verziji, još je zanimljivije. &nbsp; Ipak, bez premca je transkripcija pjesme ,,Rytam boy“, pjevačice Lare Baltić koja u ćiriličnoj varijanti ovako izgleda &nbsp;„Рхyтхм боy“ kako se bukvalno i izgovara - Rhuthm bou! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251209171256_e15dd6eb65a6f1739ad54114c8a39b8d7497a320dfef4c0e32b782909d31f2bc.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251209171256_e15dd6eb65a6f1739ad54114c8a39b8d7497a320dfef4c0e32b782909d31f2bc" data-rendition-name="original" width="1441" height="860" loading="lazy" alt="RAZLIKA: Latinična verzija selektovanih pjesama za Montesong "> <figcaption>RAZLIKA: Latinična verzija selektovanih pjesama za Montesong(Photo: Screenshot sajt RTCG)</figcaption> </figure>  Možda bi neko od članova menadžmenta RTCG, koji se hvališu dostignućima Javnog servisa za vrijeme nezakonitog mandata direktora Borisa Raonića ipak mogao da obrati pažnju kako se engleski izrazi tanskribuju u ćiričnoj verziji. &nbsp;&nbsp;

Draško Đuranović

RTCG, MONTESONG I ĆIRILICA: Među izabranim su pjesme „И белиеве“ kao i „Рхyтхм боy“!

Analiza emisije „Ljudi i događaji“ ukazuje da je tokom 2025. godine došlo do određenih unapređenja kvaliteta sadržaja u odnosu na prethodnu godinu. Evidentno je odstupanje od prošlogodišnjih revizionističkih, ideoloških i politički pristrasnih narativa, posvećena je veća urednička pažnja i uravnoteženija je selekcija informacija. Uprkos napretku, emisija i dalje u potpunosti ne ispunjava standarde naučno-obrazovnog programa RTCG-a.&nbsp;
To se navodi u publikaciji “<a href="https://cgo-cce.org/2025/12/09/emisija-ljudi-i-dogadjaji-na-rtcg-u-pod-lupom-iskorak-sa-prazninama/" target="_blank">Emisija Ljudi i događaji – analiza (ne)ispunjenih standarda javnog servisa RTCG za 2025. godinu</a>”, autora dr Adnana Prekića, pripremljenoj u okviru projekta Centra za građansko obrazovanje (CGO) “Mediji za demokratiju – jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore”, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
Primjetne su, kako se ističe, greške u datumima, nedostatak istorijskog konteksta i selektivno predstavljanje ključnih događaja.
- Komparativna analiza sadržaja emisije „Ljudi i događaji“ pokazuje vidljiva i mjerljiva unapređenja u odnosu na emisije koje je RTCG emitovala tokom 2024. godine. Ovaj napredak dijelom pripisujemo i efektu prethodne analize objavljene u okviru istog projekta, koja je, vjerujemo, doprinijela kvalitetnijem pristupu i većoj uredničkoj pažnji. Međutim, analizirani materijal i dalje ne ispunjava u potpunosti standarde naučno-obrazovnog programa, koji zahtijeva objavljivanje tačnih, naučno potvrđenih i nepristrasnih sadržaja - ističe dr Prekić.
Analiza je obuhvatila 2.536 objava emitovanih od 1. januara do 31. oktobra 2025. godine, kako bi bile provjerene njihove edukativne vrijednosti i usklađenosti sa standardima naučno-obrazovnog programa, posebno kada se radi o tačnosti, provjerljivosti i nepristrasnosti. Primijenjeni su kvalitativni i kvantitativni pristupi koji su omogućili identifikovanje dominantnih narativa, čestih koncepcijskih nedostataka i tema koje su zanemarene. Rezultati su sistematizovani u tri cjeline: &nbsp;zastupljeni i zanemareni, nejasne granice istine i traume i mitologija.
Za razliku od prošlogodišnje prakse, u ovogodišnjem ciklusu, kako se dodaje, izostaje potpuna marginalizacija crnogorskog kulturnog i istorijskog identiteta.&nbsp;
- Udio informacija o Crnoj Gori povećan je sa 21 na 30 odsto. Time je otklonjen dio ranijih sistemskih propusta, iako i dalje nedostaju jasni kriterijumi selekcije informacija i širi istorijski kontekst. To posebno važi za brojne objave iz oblasti univerzalne istorije, kojih je više od 50%, što umanjuje edukativni karakter programa. Uočljiva su višestruka ponavljanja istih informacija o pojedinim ličnostima tokom godine, kao i nedosljedna i zastarjela terminologija - navodi se u publikaciji.
Veliki broj informacija zasniva se na pogrešnim datumima, a što, prema riječima autora, predstavlja “jedan od najozbiljnijih metodoloških nedostataka“, jer dovodi u pitanje kredibilitet naučno-obrazovnog sadržaja.&nbsp;
- Ove greške uglavnom se javljaju u informacijama iz istorije Crne Gore prije 1919. godine, kada je zvanično korišten Julijanski kalendar. Značajan broj događaja u kalendaru je pogrešno datiran po Julijanskom kalendaru, što dovodi do zabune i ne osigurava tačne i provjerljive informacije - primjećuje Prekić.
Najosjetljiviji segment i dalje se odnosi na prikaz ratova 90-ih. Naime, ključne teme - poput opsade Dubrovnika, deportacije bosanskih izbjeglica, logora Morinj, zločina u Bukovici i Kaluđerskom lazu, te bombardovanja Murine uopšte nijesu obrađene, uprkos njihovom istorijskom i društvenom značaju. Pojedine objave, uključujući i one o genocidu u Srebrenici i akciji Oluja, predstavljene su parcijalno, bez jasnog navođenja sudskih presuda i neophodnog istorijskog konteksta, što ostavlja prostor za relativizaciju.
- Na primjer, u objavi od 9. jula navedeno je da je Skupština Crne Gore usvojila deklaraciju kojom se osuđuje „masovni zločin u Srebrenici počinjen 1995. godine“. No, izostavljeno je jasno navođenje da se radi o genocidu, kao i kontekst događaja - navodi autor analize.
Zaključak analize je da i pored napretka neophodno sistemski urediti metodologiju selekcije, provjere i prezentacije sadržaja. Emisija bi trebalo da koristi isključivo pouzdane, naučno potvrđene izvore, uz obavezno navođenje literature i dostupnih arhivskih jedinica na osnovu kojih je pripremljena informacija. Time bi se smanjile faktografske greške i izbjegao subjektivni izbor koji dovodi do iskrivljenih interpretacija.
Dodatno, autor je stava da savremena istorija, ratovi 90-ih, Drugi svjetski rat i teme koje nose visok potencijal revizionističkih interpretacija zahtijevaju posebne uredničke standarde, uključujući detaljnu kontekstualizaciju i konsultacije sa stručnjacima iz oblasti, kako bi se spriječilo ponavljanje parcijalnih i pojednostavljenih prikaza.
Analiza nudi i niz saržajnih preporuka kako bi ova emisija ispunila naučno-obrazovnu svrhu na javnom servisu i doprinosila razvoju kritičkog mišljenja. Konkretne preporuke uključuju i smanjenje broja dnevnih objava, jasnije definisanje kriterijuma izbora sadržaja, veći fokus na crnogorski istorijski i kulturni prostor i uvođenje stručne i nezavisne recenzije materijala prije emitovanja.&nbsp;
Takođe se navodi da bi trebalo uspostaviti praksu jedinstvenog datuma za ličnosti koje se pojavljuju više puta, uz jedinstvenu i cjelovitu biografsku obradu, ali i u potpunosti izbjegavati nepreciznu, religijski obojenu i zastarjelu terminologiju, zamjenjujući je naučno validnim terminima. Konačno, neophodno je uvesti i nezavisne i stručne recenzije sadržaja planiranih za emitovanje, kao dodatni mehanizam za osiguranje nepristrasnosti, objektivnosti i većeg nivoa kvaliteta sadržaja ovom segmentu programa.
Autor analize zaključuje da bi “primjenom ovih smjernica, program &nbsp;znatno unaprijedio svoj naučno-obrazovni karakter, omogućio gledaocima precizno, cjelovito i kontekstualno praćenje sadržaja, osnažio kritičko razmišljanje publike, te doprinio očuvanju, razumijevanju i afirmaciji crnogorskog kulturnog i istorijskog identiteta.”

Emisija „Ljudi i događaji“ na RTCG-u pod lupom: Iskorak u prazninama

Javnost mora da zna da poništavanjem odluke o izboru generalnog direktora Radio Televizije Crne Gore Borisa Raonića moraju da se ponište i svi pravni akti koji su proistekli iz te odluke, a RTCG od 6. avgusta 2021. nije više u zakonitom statusu - rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, bivši kandidat za generalnog direktora RTCG Srđan Čović.
Sudstvo je, kako navodi, postalo malo agilnije, te je za nepunu godinu riješilo slučaj po tužbi Andrijane Kadije, Žarka Božovića i Slavena Knezovića, kolega koji su bili kandidati na prošlogodišnjim izborima za generalnog direktora RTCG.
- Sud je prvostepeno odlučio da je Raonić i po treći put nelegalno izabran, to je jedna stvar. Druga stvar je što je sredinom septembra takođe sud, još nepravosnažno, osudio članove Savjeta RTCG na sedam mjeseci uslovno zbog zloupotrebe službenog položaja i to zbog nezakonitog izbora Raonića 1. juna 2023.godine, odmah po prijemu odluke Višeg suda da je Raonić i prvi put nelegalno izabran. Da u svemu ovome i pohvalimo sud, koji ne može tako brzo da procesuira nezakonitosti koliko ih Drljević i Raonić proizvode, tako da je najnoviji primjer u Radio Televiziji Crne Gore podjela stanova, vrijednih građevinski tri i po milona, mislim da je to po statistici i po upisu u Poreskoj upravi i Katastru tržišna vrijednost veća od 7 - 8 miliona eura &nbsp;- rekao je Čović.
Smatra da je 70 ljudi u podjeli od njih 90 potpuno zasluženo dobilo stanove, jer su to, prema njegovim riječima ljudi koji su svoj radni vijek proveli u RTCG-u, a neki imaju i više od 40 godina radnog staza.
- Problem je što su stanove dobili i osobe koje je nelegalno zaposlio nelegalni generalni direktor Raonić. Upravo zbog toga Drljević i nekoliko članova Savjeta ne rade ništa drugo osim što nelegalno biraju Raonića i mislim da proceduralno zakonski krše mnoge odredbe kako bi njemu dali neograničenu vlast koju on očigledno zloupotrebljava - zaključio je Čović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNctkHxW7HV8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Čović: Sud ne može tako brzo da procesuira nezakonitosti koliko ih Drljević i Raonić proizvode

Centar za građansko obrazovanje (CGO) odbacuje kao netačne, selektivne i tendenciozne navode objavljene o konferenciji Ko ima moć nad RTCG i kome ona treba da pripada? na <a href="https://rtcg.me/vijesti/drustvo/785375/konferencija-o-rtcg---bez-ucesca-rtcg-.html" target="_blank">portalu RTCG</a> i u <a href="https://rtcg.me/tv/emisije/informativni/dnevnik-2/785432/dnevnik-02122025.html" target="_blank">Dnevniku 2 RTCG-a</a>. Riječ je o pokušaju da se pažnja sa suštine rasprave skrene na sporedna pitanja i tehničke detalje, kazala je direktorka za strategiju i komunikacije Zvezdana Kovač.
Prema njenim riječima, netačna je tvrdnja da se „o RTCG govorilo bez RTCG“.&nbsp;
- RTCG je na konferenciji bila predstavljena tokom panela kroz dva člana Savjeta RTCG, koji je, po Zakonu o nacionalnom javnom emiteru RTCG, glavni organ upravljanja u RTCG, kao i kroz jednog zapošljenog, dok je više zapošljenih prisustvovalo događaju. Međutim, u izvještaju RTCG-a čak se ni sopstveni članovi Savjeta ne tretiraju kao relevantni sagovornici. To je teško odvojiti od činjenice da se u RTCG zakon već duže vrijeme primjenjuje selektivno, naročito kada je riječ o nezakonitom izboru generalnog direktora u više navrata - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
RTCG-ov izvještaj je, kako se ističe, zanemario suštinu oba panela.&nbsp;
- Tema prvog panela konferencije bio je širi evropski i regionalni okvir javnih servisa, ali taj dio diskusije se uopšte nije ni našao u izvještaju RTCG-a. Drugi panel obuhvatio je više učesnika iz RTCG, uključujući i dvoje govornika koji su hijerarhijski iznad generalnog direktora, ali ni njihovi stavovi nijesu dobili prostor u Dnevniku 2 RTCG - naglašava se u saopštenju.&nbsp;
Umjesto izvještaja o sadržaju, kako se navodi, argumentima i porukama sa oba panela, kao i sa uvodnog dijela, RTCG je svoj prilog i tekst sveo isključivo na pogrešnu tvrdnju da rukovodstvo RTCG „nije bilo pozvano“, te na grešku u predstavljanju gosta iz Slovenije.
- CGO se izvinjava zbog omaške u predstavljanju Vanje Vardjana iz RTV Slovenije. Riječ je o tehničkom propustu koji nema nikakve veze sa suštinom konferencije niti sa porukama koje su sa nje poslate. Nakon emitovanog priloga i teksta, Vardjan se pismeno obratio CGO-u, ističući da je propust zapravo bio njegov. Tendeciozno je i nedopustivo da se na osnovu jednog pogrešnog potpisa pokušava delegitimisati čitav skup, njegovi panelisti, učesnici, zaključci i teme. Posebno je problematično što su se kao kontrateze selektivno koristile izjave iz regiona, koje uopšte nijesu izgovorene u kontekstu RTCG-a, već kao primjeri, pozitivni i negativni, funkcionisanja javnih servisa u drugim državama. Učesnici iz regiona su govorili isključivo o sistemima u svojim zemljama, što je i bio koncept tog dijela konferencije - komparativni pristup i razmjena iskustava. Ni u jednom trenutku CGO nije pripisivao ili sugerisao regionalnim sagovornicima stavove o RTCG, niti je njihovo učešće korišćeno za ocjenjivanje rada RTCG - navode iz CGO.&nbsp;
Uprkos tome, kako se pojašnjava, dio menadžmenta RTCG-a, koji deklarativno poziva na dijalog i konstruktivnu kritiku, odlučio je da ne emituje nijednu izjavu sa konferencije i da potpuno izostavi razloge zbog kojih su novinari i zapošljeni RTCG-a govorili o pritiscima, degradacijama i profesionalnim problemima u kući.&nbsp;
- &nbsp;Umjesto toga, kontaktirali su kolege iz RTVBiH i RTVSLO dezinformišući ih o suštini skupa, a potom su, umjesto izjava učesnika skupa, za izvještaj koristili njihove izjave, što je suprotno svim profesionalnim standardima. Važno je istaći da je CGO, tokom organizacije ove konferencije, pozvao šest od devet članova Savjeta RTCG, uključujući predsjednika Savjeta, kao i direktora TVCG i direktorku portala RTCG, a dva od šest pozvanih članova Savjeta su bili panelisti. Da su pozvani predstavnici rukovodstva došli imali bi i priliku da iznesu svoje stavove i učestvuju u dijalogu, koji podrazumijeva i suočavanje s kritikama u javnom interesu - ističu iz CGO.&nbsp;
CGO nije, kako dodaju, pozvao, niti će pozivati na svoje skupove, više puta nezakonito izabranog generalnog direktora RTCG, što su potvrdile i pravosnažne odluke sudova.
- Pokušaji da se diskredituje CGO pozivanjem na „širi kontekst“ koji uključuje potpuno nevezane teme i insinuacije, pokazuju nedostatak argumenata i namjeru da se skrene pažnja sa suštine, a suština je da se na konferenciji govorilo i o zakonitosti upravljanja RTCG, zaštiti javnog interesa, profesionalnim standardima i pravu građana na objektivan i nezavisan javni servis. O tome gledaoci RTCG-a nijesu informisani. Ovakvim izvještavanjem RTCG je, nažalost, potvrdio upravo one probleme na koje je tokom skupa ukazano. Vjerujemo da će se to reflektovati i u nalazu Ombudsmana RTCG-a - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

CGO: Pogrešni navodi RTCG skreću pažnju sa suštine rasprave o javnom servisu

Aktuelni način upravljanja i uređivanja Javnog servisa doprinosi produbljivanju društvenih podjela, relativizaciji istorijskih činjenica i potkopavanju antifašističkog nasljeđa, zbog čega štetu trpe građani, novinari i pravo javnosti na objektivno i profesionalno informisanje. Ovo je poručeno sa panela „Kako osnažiti nezavisnost RTCG-a?”, koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u okviru konferencije „Ko ima moć nad RTCG i kome ona treba da pripada?“, uz podršku Vlade Kraljevine Holandije.
Zaključna poruka skupa je da se politički odnos prema Javnom servisu hitno mora promijeniti, uz poziv da aktuelni generalni direktor podnese ostavku zbog — kako je ocijenjeno — hipoteke nezakonitog izbora koja kompromituje rad RTCG-a.
<h3>Ljumović: Pritisci sve učestaliji, institucija bez dijaloga</h3>
Član Savjeta RTCG Janko Ljumović upozorio je na ambijent u kojem profesionalci s iskustvom trpe ozbiljne pritiske:
– U RTCG-u gotovo da ne postoji unutrašnji dijalog, a sporna pitanja se premještaju u javnost. Nedavna smjena urednice koja je potom dobila regionalnu nagradu pokazuje pravu sliku stanja – kazao je Ljumović.
Prema njegovim riječima, organizaciona kultura koja počiva na nadmoćnom odnosu uprave i netransparentnim procesima direktno narušava profesionalne standarde.
– Novinar je slobodan, ali ima urednika, direktora i Savjet. Ako ti filteri nijesu slobodni već zarobljeni ideološkim ili političkim uticajima, onda sloboda autora postaje iluzija – naglasio je on.
<h3>Camović-Veličković: RTCG raspolže budžetom većim od 16 opština – a upravlja se nezakonito</h3>
Članica Savjeta RTCG Marijana Camović-Veličković ocijenila je da je javni servis „otet od građana“:
– Aktuelni generalni direktor već pet godina obavlja funkciju bez zakonitog mandata. To je presedan koji urušava kredibilitet čitave institucije – poručila je ona.
Podsjetila je da RTCG ima budžet veći od 16 opština u Crnoj Gori:
– Time se upravlja bez zakonite odgovornosti. Trpe građani, zapošljeni i objektivno informisanje – dodala je.
<h3>Vulić: Atmosfera straha i kršenja radnih prava</h3>
Novinar Sabrija Vulić opisao je narušene međuljudske odnose i opšti strah među zaposlenima:
– Svaka reakcija prema rukovodstvu može značiti premještaj. Imamo primjere otkaza koji su na sudu već pali kao neosnovani – istakao je on.
Vulić je upozorio na potpuno odsustvo digitalne transparentnosti:
– Sistematska dokumenta, putni nalozi, izvještaji – sve to mora biti javno, a nije. Niko nema uvid u stotine izmjena radnih mjesta – kazao je on.
<h3>Nikolić: Javni servis produbljuje podjele u društvu</h3>
Izvršna direktorka Instituta za medije Olivera Nikolić tvrdi da RTCG danas igra ulogu generatora podjela:
– RTCG ne doprinosi prevazilaženju podela nego njihovom produbljivanju. Istorijski revizionizam postaje dio programa, bez konteksta i odgovornosti – ocijenila je ona.
Nikolić je navela primjere relativizacije ratnih zločina i ugrožavanja antifašističkih vrijednosti:
– Prvi korak mora biti ostavka generalnog direktora kako bi se otvorio prostor za novi profesionalni razvoj – zaključila je.

CGO: Politički pritisci i nezakonitosti urušavaju ulogu Javnog servisa

Amerikanci u sve većem broju odbacuju dvije glavne političke stranke, pokazuju nova istraživanja javnog mnijenja. Gotovo polovina, 45 posto, odraslih Amerikanaca danas se izjašnjava kao nezavisni, pokazuje novo Gallupovo istraživanje.
To je značajan pomak u odnosu na prije 20 godina, kada je bliže jednoj trećini Amerikanaca govorilo da se ne poistovjećuje ni s Demokratama ni s Republikancima.
Prema analizi Gallupa, ovom grupom sve više upravlja nezadovoljstvo strankom koja je trenutno na vlasti. To je dinamika koja bi ove godine mogla ići u prilog Demokratama na izborima za Kongres, ali ne garantuje trajnu lojalnost.
Gallup navodi da su se nezavisni birači tokom protekle godine, kada su upitani kojoj se stranci više priklanjaju, više okretali Demokratama, ali se njihov odnos prema Demokratskoj stranci nije popravio. To sugeriše da je napredak Demokrata vjerovatnije povezan sa sve negativnijim stavom nezavisnih birača prema predsjedniku Donaldu Trumpu.
<h2>Mlađi Amerikanci odbacuju stranke više od starijih generacija</h2>
Više od polovine pripadnika generacije Z i Milenijalaca izjašnjava se kao politički nezavisno, dok se većina starijih generacija svrstava uz neku stranku. To je promjena u odnosu na raniji period, kada se više mladih odraslih opredjeljivalo za Demokrate ili Republikance. To je i jedan od razloga zašto bi česte i dramatične promjene političke moći mogle postati nova normalnost.
Nezavisni birači već dugo čine najveću političku grupu u SAD-u, a njihov broj je rastao tokom posljednjih 15 godina. Ipak, često su skloniji da se u konačnici priklone jednoj od dvije glavne stranke.
Ove godine, Demokratska stranka je stekla prednost kada je riječ o stranačkom opredjeljenju među nezavisnima – kada su upitani kojoj se stranci više priklanjaju, Demokratskoj ili Republikanskoj. Gotovo polovina, 47 posto, odraslih Amerikanaca danas se izjašnjava kao Demokrate ili kaže da se naginje Demokratskoj stranci, dok je 42 posto Republikanaca ili onih koji se naginju Republikancima. Ovo pokazuje kako se Amerikanci trenutno osjećaju u vezi sa svojim političkim pripadnostima, ali se to ne mora nužno ogledati u njihovoj formalnoj registraciji birača.
Time je preokrenuta trogodišnja prednost Republikanske stranke u stranačkom identitetu, koju su držali dok je predsjednik Joe Biden bio na funkciji, a stanje se vraća na poziciju u kojoj su Demokrate bile tokom prve Trumpove predsjedničke administracije.
Iako to svakako nije loša vijest za Demokrate, koji u novembru nastoje povratiti jedan ili oba doma Kongresa, vjerovatnije je da trenutno profitiraju od nezadovoljstva nezavisnih birača Trumpom, nego da grade trajnu naklonost prema sebi. Trumpov rejting među nezavisnima je tokom godine stalno padao, dok je popularnost Demokrata i dalje historijski niska.
<h2>Mladi su glavni pokretači rasta nezavisnih birača</h2>
Gallupovo istraživanje pokazalo je da se većina pripadnika generacije Z i Milenijalaca – rođenih između 1981. i 2007. godine – danas izjašnjava kao nezavisna. Identitet nezavisnog birača slabiji je u starijim generacijama, gdje se samo oko 4 od 10 pripadnika generacije X trenutačno opisuje kao nezavisno, dok to čini otprilike 3 od 10 starijih odraslih.
Današnji mladi odrasli imaju veću vjerovatnoću nego prethodne generacije da se izjasne izvan Demokratske i Republikanske stranke. Dok se 56 posto odraslih pripadnika generacije Z danas opisuje kao nezavisno, to je više nego 2012. godine, kada je 47 posto Milenijalaca govorilo da su nezavisni, i više nego 1992. godine, kada je 40 posto pripadnika generacije X sebe opisivalo na taj način, navodi se u analizi Gallupa.
To znači da se ovaj trend vjerovatno neće promijeniti, osim ako stranke ne uspiju promijeniti način na koji ih mlađi ljudi doživljavaju.
<h2>Rast umjerenih birača među nezavisnima</h2>
Amerikanci koji se politički opisuju kao umjereni sve češće sebe ne vide ni u jednoj od dvije stranke, pokazuju Gallupova istraživanja. Tokom posljednje decenije, sve više nezavisnih birača svoje političke stavove opisuje kao „umjerene“, dok su Demokrate i Republikanci sve manje skloni da se tako definišu.
Otprilike polovina nezavisnih birača, 47 posto, sebe je 2025. opisala kao umjerene, u poređenju s oko 3 od 10 Demokrata i oko 2 od 10 Republikanaca.
Istovremeno, Demokrate i Republikanci postali su sve polariziraniji u svom ideološkom profilu. Oko 6 od 10 Demokrata danas sebe opisuje kao liberalne, dok je udio onih koji sebe smatraju umjerenima među najnižim ikad. Među Republikancima, 77 posto sebe smatra konzervativcima, a udio onih koji se opisuju kao umjereni također je na jednoj od najnižih tačaka.
To predstavlja još jedan izazov za stranke, jer bi pokušaji da se apeluje na politički centar kako bi se pridobili sve brojniji nezavisni birači mogli dovesti u rizik otuđivanja najodanijeg dijela njihovih biračkih baza.

Sve više Amerikanaca odbacuje dvije glavne političke stranke

Velika je bojazan da je nakon programa Evropa sad 1 i Evropa sad 2, povećanja zakupa plaža, povećanja PDV-a, komunalnih usluga, ukidanje bezviznog režima i loš odnos prema turskim državljanima, loše infrastrukture i avio povezanosti, uvođenje sedmočasovnog radnog vremena zadnji udarac koji će uništiti crnogorski turizam - rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović.
Po podacima Centralne banke, Monstata i Nacionalne turističke organizacije, ali i po riječima predstavnika vlasti ljetna turistička sezona je bila uspješna, a po mišljenju Radulovića upitna je metodologija kojim su došli do takvih podataka, odnosno do broja gostiju i broja noćenja.&nbsp;
- Ako su računali ljude koji su ušli na Debeli brijeg a izašli na Božaj ili Sukobin i ako su to bili turisti - onda je to jedna priča. Druga priča je ako su sa kruzera goste koji su dolazili u posjetu Crnoj Gori, što u Baru, što u Kotoru, isto računali kao turiste - to je pogrešna procjena, jer to nijesu turisti, to su izletnici. Turista je onaj koji noći u &nbsp;destinaciji, a ne onaj koji samo prođe, ili izađe i vrati se u toku dana i ode- rekao je Radulović.
Dodaje i da je sam bio zbunjen tim podacima, pa je tražio od zaposlenih da ponovo izračunaju prihod jer novca nije bilo, a očekivalo bi se od tako uspješne ljetne turističke sezone.
- Generalno ovo je slabija sezona, slabija nego što je bila 2024.godina, a već je bilo jasno da će tako da bude 2023. pa 2024. mi smo trošili 2025. Haos u špicu sezone je stvorio narativ kod većine gostiju, &nbsp;koji su bili kod turoperatora naših partnera koji nam dovode goste, da u &nbsp;julu i avgustu Crnu Goru treba izbjegavati upravo zbog haosa koji je bio. Ja sam upozoravao, ne samo ja, da tu nešto mora da se uradi, međutim ništa se uradilo nije. Nijesmo imali adresu na koju bi se mogli obratiti, mi smo se obraćali ali šalter je bio zatvoren i ove godine sezona je u tom glavnom špicu podbacila i mi smo imali taj špic sezone od 3.avgusta do 21.- 22.avgusta, nekih 18 dana otprilike i to je to. Ako uzmete u obzir da najviša cijena u toku cijele godine je upravo u tom periodu, da je onda niže 40 ili 50 posto u predsezoni i postsezoni od ovoga udarnog dijela, onda taj finansijski efekat ne &nbsp;može nikako da bude dobar. On možda nominalno i jeste, ali ako uzmete inflaciju i povećanje svih troškova, ako uzmete PDV koji je dignut za nemogućih, nevjerovatnih, to će u anale ući sigurno i da se priča o tome ne samo kod nas nego i šire, povećanog za 114 posto, na krucijalni dio naše ponude i centralni stub cijeloga posla, jer krevet nosi do 80 posto prihoda, hrana, piće i sve ostalo je od 15 do 20 posto- istakao je Radulović.
Kaže da je iz razgovora sa ministrom finansija, a kome je prisustvovao i premijer, shvatio da je uzeta metodologija po kojoj smještaj nosi 60 posto, a hrana i piće 40 posto turističkog prihoda, što je, &nbsp;po njegovim riječima, totalna greška.&nbsp;
Smatra i da je i turistička privreda posljednjih godina pretrpjela mnoge udare, poput programa Evropa sad, povećanja PDV-a, stopostotnog povećanja zakupa plaža i povećanje ostalih &nbsp;komunalnih usluga.
- Evropa sad i Evropa sad 2 su napravile disbalans, stvorile su ranilovku, tako da je bilo apsurdno da recepcioner ima platu jednakj kao čistačica, što ne može, jer smo na to morali mimo programa da dodajemo, da pravimo tu razliku i dodajemo novac kojeg realno nijesmo mogli zaraditi. Po najjasnijoj računici sam 7 i po miliona sam imao troškove rada 2022.godine, za ‘23, ‘24, ‘25. za nepune tri godine nam je 5 miliona porastao trošak, pa sad imam 12 i po miliona. Da smo u Švajcarskoj, da smo u Francuskoj, da smo u ne znam kojoj razvijenoj destinaciji to je bitka koja se teško može dobiti- naglasio je Radulović.
Podsjeća da povećanje zakupa plaža, kašnjenje sa pripremom istih, može da efekat u predstojećoj sezoni i utiče na odabir destinacije od strane &nbsp;turista.
- To je emocija i percepcija. Ako je on percipirao &nbsp;Crnu Goru kao interesantnu zemlju - on će vjerovatno da izabere tu destinaciju i da dođe u Crnu Goru. Vjerovatno ti koji su došli tako su i uradili, a onda kada dođete na destinaciju - onda je doživljaj, e njegov doživljaj u maju i junu nije mogao da bude pozitivan, jer plaže nijesu bile spremne. To je ostavilo loš utisak ili ne baš dobar doživljaj kod njega i on se sigurno vratiti neće iduće godine, čak neće nikome ni predložiti. Ima jedna zakonomjernost da nezadovoljan i povrijeđeni gost desetoro animira, jer je nezadovoljan i ima veću motivaciju da priča o lošem odmoru, a zadovoljan gost može do troje da animira da dođu- rekao je Radulović.
Loša avio povezanost i infrastruktura jesu problemi, ističe on, od kojih većim i dugoročnim smatra avio povezanost, jer se turisti sa infrastrukturnim problemima suočavaju i u zemljama iz kojih dolaze.
Dodaje i da presudnu ulogu igra bezvizni režim, jer Crna Gora nije prestižna destinacija poput Nice, Azurne obale ili Grčke , kako kaže, pa da može sebi priuštiti da turisti čekaju na vize.
- Nemila, nesretna, baksuzna dešavanja nedavno su uslovila da je 9.000 Turaka otišlo iz Crne Gore, za nepunih mjesec dana. Ako uzmete u obzir da je svaki živio cijele godine tu, radio, dnevno trošio oko 80 eura, to je dnevno za njih 9.000 - 720.000 eura, godišnje je to 226 miliona eura, od čega je 52 miliona je manje manje u budžetu Crne Gore po osnovu PDV-a i ostalih dažbina, mi smo 52 miliona izgubili, penzioni fond je mjesečni, čini mi se 60 miliona, jednu penziju smo mjesečnu izgubili i nikome ništa, niko ne odgovara i neće ni odgovarati a štete se samo slažu - šteta na štetu- istakao je Radulović.
Poručuje da se boji za cijelu crnogorsku privredu nakon najava o uvođenju sedmočasnovnog radnog vremena i smatra da će to biti zadnji udarac.
- To će biti zadnji udarac i svi ćemo biti na koljenima uvođenjem sedmočasovnog radnog vremena. To je totalna katastrofa - jedna populistička mjera koja u većini evropskih država ne postoji, postoji u nekim, ali dajte vi meni privredu i snagu ekonomsku Francuske pa uvedite sedmočasovno radno vrijeme- poručio je Radulović.
Kaže da Sveti Stefan ne nosi veliki ekonomski benefit, ali je veoma značajan zbog imidža i promocije crnogorske turističke destinacije.&nbsp;
- Mi nijesmo spremni za jake goste, visoko platežne goste, jer smo mi destinacija sa velikim znakom pitanja, jer veçina ljudi iz svih tih zemalja odakle dolaze malo znaju, ili nimalo, o Crnoj Gori i onda taj novac koji on da smatra da ne vrijedi usluga koju je dobio. Kad bude cijela Crna Gora sređena kao što je danas Porto Montenegro, Porto Novi, Lustica bay, kad budu gradovi takvi, putevi tako uređeni, hoteli sa 5 zvjezdica, tipa Splendida i još nekih drugih hotela, onda će to biti da novac vrijedi za uslugu koju je turista dobio- zaključio je Radulović.

Radulović: Uvođenje sedmočasovnog radnog vremena je populistički potez i biće finalni udarac koji će nas baciti na koljena

Pitanje Grenlanda veoma je važno za Sjevernoatlantski savez, rekao je generalni sekretar NATO-a Mark Rute i potvrdio da zemlje članice rade na objezbeđivanju bezbjednosti tog ostrva.
- Imamo osam arktičkih zemalja, sedam je u NATO-u, jedino Rusija nije. Moramo da osiguramo bezbjednost i o tome da razgovaramo. Želimo da Arktik ostane bezbjedan. Rusija je glavna prijetnja NATO-u i Evropi - rekao je Rute u Zagrebu na konferenciji za novinare.
Rute je, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, boravio u prvoj zvaničnoj posjeti Zagrebu u svojstvu generalnog sekretara najveće vojne organizacije na svijetu.&nbsp;
Rute je negirao da američko interesovanje za Grenland predstavlja najozbiljniju krizu za Alijansu.&nbsp;
On je dodao da pozdravlja činjenicu da su se zemlje koje se graniče sa Arktikom ujedinile i odlučile da uključe veći angažman NATO-a u tom regionu.
Rute je ocijenio da je američki predsjednik imao pozitivan uticaj na Alijansu, jer je podstakao članice na veća izdvajanja za odbranu, dodajući da bez tog pritiska ne bi bilo jedinstva oko povećanja odbrambenih budžeta.
On je naglasio da NATO sarađuje sa partnerima na Arktiku koji su zatražili veći angažman Alijanse, dok se istovremeno radi na narednim koracima saradnje.&nbsp;
Kao primjer naveo je Dansku, koja, prema njegovim riječima, ubrzava sopstvena ulaganja u odbranu, nabavlja novu vojnu opremu i bespilotne letelice, i značajno jača odbrambene kapacitete, uključujući i bezbjednost Grenlanda.
Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je da se svi saveznici moraju međusobno poštovati.
- Poštujemo činjenicu da je Grenland dio Danske i sigurni smo da se kroz dijalog može pronaći najbolje rešenje - naveo je Plenković.

Rute: Članice NATO-a rade na bezbjednosti Grenlanda

U emisiji Srećan dan donosimo filmsku priču o Mojkovcu kroz dokumentarni film „Mojkovac - Domaćin sjevera“. Gošća je Mirjana Miladinović, autorka filma, koja govori o motivima nastanka, značaju lokalnih priča i Mojkovcu kao simbolu gostoprimstva, tradicije i sjevera Crne Gore.
Otvaramo i aktuelno pitanje savremenog doba: da li vještačka inteligencija slabi našu sposobnost mišljenja? Razgovaramo o tome kako tehnologija utiče na koncentraciju, donošenje odluka i kritičko razmišljanje, ali i gdje su granice između pomoći i zavisnosti.
U fokusu je i intrigantna tema teorije nevidljivog gosta - šta ona podrazumijeva, kako funkcioniše i na koji način utiče na naše ponašanje, odluke i međuljudske odnose, često i nesvjesno.
Gledajte Srećan dan, na Televiziji E!

Tag: rtcg