Velika Britanija je objavila sankcije protiv ruskih medija, nakon što je visoki britanski diplomata upozorio da zapadne zemlje moraju da pojačaju svoju igru u borbi protiv informacionog rata od strane "zlonamjernih stranih država".
Ministarka spoljnih poslova Ivet Kuper izjavila je da Velika Britanija uvodi sankcije Telegram kanalu "Rybar", Fondaciji za podršku i zaštitu prava sunarodnika koji žive u inostranstvu - koju estonska obavještajna služba opisuje kao paravan za obavještajnu agenciju GRU - i Centru za geopolitičku ekspertizu, tink-tenku koji vodi krajnje desničarski ruski pisac Aleksandar Dugin.
- Dvije firme sa sjedištem u Kini takođe su sankcionisane zbog svojih ogromnih i neselektivnih sajber aktivnosti protiv Velike Britanije i njenih saveznika - rekao je Kuper.
U govoru u ministarstvu spoljnih poslova u Londonu, Kuper je rekla da se Velika Britanija i njeni saveznici suočavaju sa eskalacijom "hibridnih prijetnji osmišljenih da oslabe kritičnu nacionalnu infrastrukturu, potkopaju interese i miješaju se u britansku demokratiju".
- Trebalo bi da ovo proglasimo onim što jeste: ruski informacioni rat. A mi se branimo - dodala je ona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Velika Britanija uvela sankcije ruskim medijima

Zaposleni iz TASS-a, ruskog medija koji često promoviše pozitivno izvještavanje o ruskom lideru Vladimiru Putinu, bio je nakratko u prostoriji za bilateralni sastanak predsjednika Donalda Trampa sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, piše Politiko.
Sa druge strane, američkim medijima Rojtersu i Asošijeted presu nije odobren pristup.
Prema navodima Bijele kuće, prisustvo ruskog reportera bilo je neplanirano.
- TASS nije bio na odobrenoj listi medija za današnji pul. Čim je osoblju pres službe saznalo da se nalazi u Ovalu, ispratio ga je sekretar za štampu. On nije na listi odobrenih za konferenciju za štampu - rekao je zvaničnik Bijele kuće.
Bijela kuća se nije osvrnula na to kako je reporter bez dozvole uspio da dobije pristup Ovalnom kabinetu.
Tramp sve više pooštrava pristupe medijima u Bijeloj kući, a sekretarka za štampu Karolin Livit je prošle sedmice najavila da će administracija kontrolisati ko ima pristup Bijeloj kući u novinarskom pulu Ovalnog kabineta - a ne nezavisno izabrano udruženje dopisnika Bijele kuće koje je dugo zaduženo da donosi te odluke.
Do toga dolazi i dok se Tramp sve više pridružuje Putinu - i kritikuje Zelenskog, što izaziva zabrinutost da je novi saveznik SAD na globalnoj sceni - Kremlj.

Reporter ruskog državnog medija ušao u Ovalni kabinet tokom sastanak Trampa i Zelenskog

Potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin doputovaće u Kazanj kako bi učestvovao na samitu BRIKS jer tih dana srpski predsjednik Aleksandar Vučić ima planirane međunarodne kontakte koje nije mogao da odloži - rekao je pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov, prenose ruski mediji.
U Kazanju će od 22. do 24. oktobra biti održan 16. Samit lidera BRIKS-a, na kojem će prvi put učestvovati nove članice asocijacije. Predsjednik Srbije dobio je poziv da učestvuje, ali je konstantno odlagao da saopšti da li će uopšte ići u Kazanj.
- Juče su dva predsjednika razgovarala telefonom. Dogovoreno je da će u ime Srbije prisustvovati potpredsjednik Vlade Srbije, koji se neposredno bavi bilateralnim rusko-srpskim odnosima i pitanjima BRIKS-a. Predsjednik Srbije ovih dana ima ranije planirane druge međunarodne kontakte, koje je on teško mogao da odgodi - rekao je Ušakov na brifingu, prenose RIA Novosti.
Od 1. januara 2024. punopravne članice su, osim Brazila, Indije, Kine, Rusije i Južne Afrike, postale Egipat, Iran, Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija i Etiopija.
Na Samitu će učestvovati i predsjednik Rusije Vladimir Putin. Samit se održava pod motom: „Jačanje multilateralizma za pravedan globalni razvoj i bezbjednost“.

Dok Vučić ćuti - ruski mediji javljaju: Vulin će predstavljati Srbiju na samitu BRIKS

Američka Meta Grupa, koja posjeduje mreže Fejsbuk, Instagram i Vocap, saopštila je da zabranjuje ruskim državnim medijima pristup tim platformama širom svijeta, kako bi se izbjeglo strano miješanje. 
 
- Nakon pažljivog razmatranja, proširili smo našu akciju protiv ruskih državnih medija - navela je Meta u saopštenju. 
 
Odluka o zabrani donijeta je nakon što je američki državni sekretar Entoni Blinken prošle sedmice osudio destabilizujuće aktivnosti ruskog medija Rusija danas, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Zabrana označava jaku eskalaciju u akcijama najveće svjetske kompanije za društvene mreže protiv ruskih državnih medija, nakon godina preduzimanja ograničenih koraka kao što je bilo blokiranje oglasnih mjesta i smanjenje dosega njihovih postova. 
 
Primjena zabrane počeće narednih dana.

Meta zabranila ruske državne medije na svojim platformama

Portal ETV vam želi srećnu i uspješnu 2026. godinu!
Iza nas je godina obilježena brojnim izazovima koji su testirali društvo, institucije i svakodnevni život građana. U novu ulazimo s optimizmom i željom da vam donosimo pregršt dobrih, povoljnih i konstruktivnih vijesti, koje će voditi stabilnoj i boljoj budućnosti.&nbsp;
Zahvalni smo vam na povjerenju i podršci koje ste nam pružali tokom cijele godine!
Čitamo se i u 2026!

Portal ETV vam želi srećnu i uspješnu Novu godinu!

&nbsp;U većem dijelu Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, jutro će biti jako hladno, u kontinentalnim predjelima umjeren do jak, a na primorju ponegdje slab mraz.&nbsp;
Duvaće salb vjetar promjenljivog smjera, tokom noći mjestimično umjeren južni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus 14 do jedan, najviša dnevna od nula do devet stepeni.

Prvi dan 2026. sunčan i hladan

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovarao je o mogućnosti drugog kruga napada na Iran tokom sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, objavili su mediji u srijedu, javlja Anadolija.
Tokom sastanka u Bijeloj kući, Netanjahu je, prema navodima portala „Axios“, iznio zabrinutost Izraela zbog iranskog nuklearnog i raketnog programa, kao i zbog nastojanja Hezbolaha da obnovi svoj arsenal raketa dugog dometa u Libanu.
Američki zvaničnik kazao je da se razgovaralo o „mogućnosti ponovnog napada na Iran 2026. godine“, šest mjeseci nakon 12-dnevnog rata između američko-izraelskog saveza i Irana.
Mete napada bili su iranska nuklearna infrastruktura i raketni kapaciteti.
Tramp, koji je ranije junske napade opisao kao „ogroman uspjeh“, izjavio je: „Ako Iran pokuša da obnovi svoj nuklearni program, Sjedinjene Američke Države će ga ponovo uništiti“, prenose mediji.
Međutim, američki zvaničnik je dodao da, iako bi Tramp mogao podržati obnovljenu ofanzivu ukoliko se utvrdi da Iran preduzima „stvarne i provjerljive korake“ ka oživljavanju svog nuklearnog programa, „glavni problem ostaje dogovor o tome šta se smatra rekonstrukcijom“.
Izrael je tokom posljednjih sedmica ponovo podigao uzbunu zbog iranskog razvoja raketa, optužujući Hezbolah da gomila novo oružje dugog dometa u Libanu.
<h2>Reakcija Teherana</h2>
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan odgovorio je upozorenjem na „oštru“ odmazdu na bilo kakve akte agresije.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči pozvao je Trampa da nastavi pregovore „u duhu poštovanja“.
Prema riječima američkog zvaničnika, nije postignut dogovor o vremenskom okviru niti o pragovima za eventualne buduće vojne akcije.
<h2>Dvanaestodnevni rat</h2>
Kancelarija izraelskog premijera odbila je da komentariše ove navode, dok je Bijela kuća uputila „Axios“ na Trampove ranije izjave.
Tokom dvanaestodnevnog rata sa Izraelom u junu, američka vojska napala je tri velika iranska nuklearna postrojenja — Fordo, Natanz i Isfahan — koristeći bombe za uništavanje bunkera.
Napadi su uslijedili više od sedam dana nakon što je Izrael pokrenuo iznenadni napad na Iran, u kojem su ubijeni visoki vojni komandanti i nuklearni naučnici, a gađane su i pojedine nuklearne lokacije.
<h2>Prekid vatre u Gazi</h2>
Prema izvještaju, Tramp je takođe pristao da nastavi sa drugom fazom sporazuma o prekidu vatre u Gazi, uz obećanje podrške izraelskim vojnim akcijama ukoliko Hamas ne bude razoružan.
Očekuje se da će se Odbor za mir u Gazi sastati u Davosu 23. januara.
Od oktobra 2023. godine, izraelska vojska je ubila više od 71.000 Palestinaca, dok je više od 171.000 ranjeno u brutalnim napadima, nakon kojih je palestinska enklava ostala u ruševinama.
Ujedinjene nacije procijenile su troškove obnove na oko 70 milijardi dolara (59,63 milijarde eura).

Netanjahu razgovarao s Trampom o mogućem drugom napadu na Iran

Britanski list Financial Times objavio je opsežna predviđanja za 2026. godinu, koja obuhvataju ključne geopolitičke, ekonomske i tehnološke teme - od mogućeg mirovnog sporazuma za Ukrajinu, preko unutrašnjih političkih potresa u vodećim zapadnim državama, do sudbine globalnog „balona“ vještačke inteligencije. List istovremeno napominje da se čak sedam od 20 predviđanja iz prethodne godine nije ostvarilo, što predstavlja najgori rezultat u istoriji ovakvih godišnjih prognoza.
<h2>Ukrajina i rat sa Rusijom</h2>
Prema ocjeni lista, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski neće biti primoran da napusti Donbas u okviru eventualnog mirovnog sporazuma sa Rusijom. Takav potez bi, kako se ističe, bio izuzetno rizičan sa ustavne, vojne i političke tačke gledišta.
FT smatra da je kapitulacija Ukrajine moguća samo u slučaju „nevjerovatnog kolapsa njene odbrane“, dok je povlačenje trupa radi stvaranja demilitarizovane zone ocijenjeno kao neizvodljivo i neprihvatljivo i za Moskvu i za Kijev.
<h2>SAD: carine, izbori i impičment</h2>
Američki predsjednik Donald Tramp bi, prema procjeni lista, mogao da odustane od uvođenja novih carina na poluprovodnike i farmaceutske proizvode, a postojeće da ublaži kroz posebne sporazume. Razlog za to su pad cijena akcija, odmazdne mjere Kine i drugih država, kao i rastuće potrošačke cijene, koje su oslabile njegovu carinsku kampanju.
FT prognozira da će Republikanska stranka izgubiti kontrolu nad Predstavničkim domom poslije novembarskih međuizbora, što bi demokratama otvorilo prostor za istrage o zloupotrebama unutar Trampove administracije. Postupak impičmenta ne isključuje se, uz ocjenu da će Tramp, sa svoje strane, učiniti sve kako bi spriječio pobjedu Demokratske stranke.
<h2>Evropa: Francuska, Njemačka i Britanija</h2>
U Francuskoj, kako se navodi, neće biti vanrednih parlamentarnih izbora. Većina političkih stranaka usmjerila je pažnju na predsjedničke izbore u proljeće 2027. godine i ne vidi interes u ponavljanju parlamentarnih izbora, što je 2024. oslabilo koaliciju predsjednika Emanuela Makrona.
U Njemačkoj, kancelar Fridrih Merc mogao bi da se suoči sa ozbiljnim testom ukoliko svojoj Hrišćansko-demokratskoj uniji (CDU) zabrani saradnju sa krajnje desničarskom Alternativom za Njemačku (AfD), a ta stranka ostvari značajan uspjeh na predstojećih pet regionalnih izbora.
Britanski premijer Kir Starmer i njegova Laburistička stranka, prema navodima lista, suočiće se sa izazovima na lokalnim izborima u maju, gde bi loš rezultat mogao da dovede do promjena u stranačkom vrhu.
<h2>Azija i Bliski istok</h2>
FT procjenjuje da će Sanae Takaiči ostati premijerka Japana, uprkos upornoj inflaciji i rastu kamatnih stopa.
Kada je riječ o Bliskom istoku, Saudijska Arabija, po oceni FT-a, neće normalizovati odnose sa Izraelom, bez obzira na želje Donalda Trampa. Rijad insistira na „jasnom putu“ ka stvaranju palestinske države, što izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbacuje. Čak i u slučaju njegovog izbornog poraza, malo je vjerovatno da bi stav Izraela bio značajno ublažen.
<h2>Ekonomija, tržišta i tehnologija</h2>
FT predviđa da Tesla Ilona Maska neće uspjeti da povrati tržišni udio u SAD, EU i Kini. Kompanija je, kako se navodi, pod pritiskom Vašingtona zbog isteka federalnih poreskih olakšica za električna vozila i ukidanja mjera za smanjenje emisija, dok su njeni izgledi u Evropi i Kini još neizvjesniji.
Centralne banke će, prema prognozi, nastaviti ciklus smanjenja kamatnih stopa, sa izuzetkom centralne banke Japana. Kineski juan neće jačati uprkos visokom trgovinskom suficitu, što ukazuje na potcijenjenost valute i prisutnu deflaciju u kineskoj ekonomiji.
Cijena zlata mogla bi da pređe 5.000 dolara po unci, uslijed pojačane kupovine od strane centralnih banaka i investitora koji ga vide kao zaštitu od budžetskih deficita, geopolitičkih previranja i devalvacije fiat valuta (direktni novac - prim.aut. Politika).
<h2>Vještačka inteligencija i tržišni balon</h2>
Jedno od najupadljivijih predviđanja odnosi se na vještačku inteligenciju: FT smatra da će balon AI pući, jer investitori ukazuju na probleme Nvidija kod tehnoloških giganata, u svjetlu napretka Gugl-a i pada cijena akcija kompanije Meta.
<h2>Podsjećanje na ranija predviđanja</h2>
List podsjeća da je 2024. godine prognozirao postizanje mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine tokom 2025, po kojem bi Kijev priznao „de fakto“ kontrolu Moskve nad izgubljenim teritorijama i dobio bezbjednosne garancije, dok bi mu članstvo u NATO-u bilo zamrznuto.&nbsp;
Upravo činjenica da se značajan deo takvih prognoza nije ostvario, dodatno naglašava neizvjesnost ulaska svijeta u 2026. godinu.

Velika prognoza za 2026: Šta čeka Ukrajinu, SAD, Evropu i svjetsku ekonomiju

Zohran Mamdani bio je kandidat koji je pomjerao granice i za koga mnogi u njegovom gradu od osam miliona stanovnika, jedni s nadom, drugi sa zebnjom, očekuju da će biti gradonačelnik Njujorka koji će uzdrmati ustaljene obrasce.
Planovi demokratskog socijaliste za prvi dan na funkciji u četvrtak ukazuju na njegovu politiku i prioritete, ali se ne udaljavaju mnogo od prakse njegovih prethodnika: ozbiljna, zvanična zakletva tačno u ponoć, a zatim svečanija ceremonija tokom popodneva.
Zakon države Njujork propisuje da četvorogodišnji mandat gradonačelnika počinje 1. januara nakon izbora. Kako ne bi bilo nikakve zabune oko toga ko vodi najnaseljeniji grad u Sjedinjenim Američkim Državama, ustalila se tradicija da se u ponoć organizuje mala ceremonija polaganja zakletve.
Mamdani je za mjesto ponoćne zakletve izabrao stanicu metroa Old City Hall, koja je povučena iz upotrebe sredinom prošlog vijeka i kojoj se može pristupiti samo nekoliko puta godišnje, kroz organizovane ture s vodičem.
Ta lokacija u metrou, prema Mamdanijevom tranzicionom timu, odražava njegovu „posvećenost radnim ljudima koji svakodnevno održavaju naš grad u pogonu“.
Mamdani, bivši poslanik u saveznoj državi, star 34 godine, obećao je zamrzavanje kirija, besplatan javni prevoz autobusima i besplatnu brigu o djeci, gradeći kampanju oko pitanja pristupačnih troškova života, što su neki vidjeli kao mogući put naprijed za njegovu Demokratsku stranku širom zemlje uoči izbora na polovini mandata.
Mamdani je inspirisao rekordnu izlaznost od više od dva miliona birača i osvojio 50 odsto glasova, skoro deset procentnih poena više od Endrua Kuoma, koji je nastupio kao nezavisni kandidat, i ubjedljivo ispred republikanca Kurtisa Slive.
Državna tužiteljka Njujorka, Letiša Džejms, koja je bila među prvim istaknutim Mamdanijevim saveznicima, trebalo je da mu položi zakletvu u ponoć. Tokom prve administracije predsjednika Donalda Trampa, Džejms je započela istragu njegovih poslovnih praksi u Njujorku, što je 2024. godine dovelo do presude sudije da je Tramp lažno uvećavao svoju neto imovinu kako bi obmanuo kreditore. Trampova administracija je tokom njegovog drugog mandata stavila Džejms na metu optužujući je za prevaru u vezi sa hipotekama.
Grant Rirer, profesor političkih nauka na Syracuse University, rekao je da uloga koju je Džejms trebalo da ima na inauguraciji šalje poruku ključnim pristalicama da će Mamdani „biti nezavisan od predsjednika“.

Mamdani stupa na dužnost gradonačelnika Njujorka uz simboličnu ponoćnu zakletvu

Juče je Dario Vraneš, takozvani predsjednik Opštine, pokušao da me ponizi pred narodom iznoseći laži i dižući dreku. Zbog svoje porodice i zbog građana dužan sam iznijeti u javnost neke činjenice.
Kao direktor DOO „Grijanje“ preduzeo sam sve mjere i radnje da korisnici grijanja imaju kvalitetnu i nesmetanu uslugu grijanja. Svi problemi koji su se javili oko kotlarnice u Skerlićevoj izazvao je direktno Dario Vraneš iz želje da politički profitira na muci građana, a mene i radnike da otjera u direktnu krivičnu odgovornost.
Građani treba da znaju da je Ministarstvo ekologije juče odobrilo ponovno pokretanje kotlarnice pozitivno odgovarajući na žalbu na rješenje inspekcije. Tu žalbu sam upravo ja napisao želeći da zakonski, a ne silom, riješim nastali problem.
Rukovodstvo „Grijanja“ je imalo rješenje da se kotlarnica izmjesti iz centra grada, međutim, to je spriječio upravo Dario Vraneš koji je želio da ugasi „Grijanje“ i sve radnike ostavi bez posla. Takođe je umanjio budžet našem preduzeću za 100.000€, a novac iz Eko fonda umjesto na rješavanje ekoloških problema trošio na šaranje pljevaljskih zgrada bez ovlašćenja stanara i na slične gluposti.
Dario Vraneš konstantno od stupanja na funkciju predsjednika opštine omalovažava sve svoje saradnike i zvanične državne organe. Mene proziva da sam bio i DPS-u, a ne kaže da smo tamo bili zajedno, kao i cijela njegova porodica. Takođe, Dario Vraneš je dobio posao u Hitnoj pomoći preko istog tog DPS-a i to je javna tajna.
Ja sam DPS napustio javno i priključio se narodu u odbrani svetinja i na to sam ponosan. Sa druge strane, Dario Vraneš organizuje političke skupove ispred Centra za kulturu zajedno sa Pavlom Čolovićem i juriša na Milutina Đukanovića i zvanične državne organe.
Skupu u sali skupštine opštine nijesam prisustvovao iz razloga što je na njoj glavni govornik bio Dariov izabrani doktor Ilhan Tursumović. Nijesam svojim prisustvom htio da ometam razgovor dr Tursumovića sa svojim pacijentom.
Što se tiče puta kojim smo ja i Dario došli na funkcije, mogu reći da nas je tu postavio isti čovjek koga ja nisam izdao, dok je Dario izdao sve što se moglo izdati. Znamo kojim pogrdnim imenima naziva žene i svoje odbornike, a korisnike grijanja „komunjarama koje treba da se smrznu“.
Poniženje je bilo šta dalje pričati o čovjeku koji najbolje o sebi govori divljanjem i nekulturom. Pridružiću se mišljenju građana koji kažu da su Dariovim postavljenjem na mjesto predsjednika opštine dobili jedino njegovi pacijenti, a svi ostali izgubili.
Vlade Tošić Direktor DOO „Grijanje“

Tošić: Svi problemi koji su se javili oko kotlarnice u Skerlićevoj izazvao je direktno Dario Vraneš

Poslanici Skupštine Crne Gore danas su se izjašnjavali o izboru četiri člana Savjeta Centralne banke.
Za članove Savjeta CBCG izabrani &nbsp;su Tamara Backović, Srđan Milić, Šućo Orahovac i Ismet Hadžić.
Za Tamaru Backović glasalo je 53 poslanika, te je jednoglasno izabrana.
Za Srđana Milića glasalo je 43 poslanika, jednoglasno i bez učešća opozicije.
Za Šuća Orahovca glasalo je 43 poslanika, takođe bez učešća opozicije.
Za Ismeta Hadžića je glasalo 44 poslaniaka, svi su glasali za, takođe bez glasova opozicije.
Naime, Odbor za ekonomiju, finansije i budžet podnio je prijedlog o imenovanju četiri člana Savjeta CBCG.
Na sjednici Odbora poslanici Nikola Rakočević i Miloš Konatar su izdvojili mišljenje.
Nakon izbora članova Savjeta CBCG Nikola Rakočević kazao je da je ovo još jedna propuštena šansa da u očima domaće i međunarodne javnosti, posebno Evropske komisije, pokažemo da poštujemo principe i direkcije iz Izvještaja EK.
- Oni su kazali da ovaj proces za izbor članova CB mora proteći transparentno i inkluzivno, na osnovu stručnosti kandidata. Nažalost, ovaj proces je završen na način da je politička garnitura na vlasti predložila politički podobne i koji odgovoaraju onima na vlasti- poručio je Rakočević.
Istakao je da ovo nije njegova tvrdnja, već čak i jednog dijela članova odbora iz vlasti, koji su na kraju priznali da ''kada su preuzeli vlast, moraju da sprovode neki program'' i da u Savjetu Centralne banke treba da budu oni koji im odgovaraju, da bi vlastodršci mogli da realizuju svoje programe.
- Ja bih to razumio recimo na poziciiji ministra, koji je politička pozicija, ali u državnim institucijama, koje moraju da čuvaju fiskalnu finansisjku stabilnost, tu svaka partija mora da insistira na meritokratiji. Nažalost, ovo je još jedna propuštena šansa. Mora &nbsp;reći da sa išščekivanjem čekam stav delegacije Evropske unije, jer ako oni misle da su ovo evropske vrijednosti i poštovanje smjerncia izvještaja, nijsam siguran da je Crna Gora na pravom &nbsp;putu- kazao je Rakočević.
Poslanik Boris Mugoša kazao je da ova tačka pokazuje kad stavite zastavice EU ispred sebe i kad su vam puna usta EU, koliko je to politički licemjerno.
- Ova tačka pokazuje da ste za sve osim za tu Evropsku uniju. Ono što vam piše u svakom Izvještaju EK, vi ste odlučili da se ponašate potpuno suprotno. Vama je Evropska unija podjela partijskog plijena, foteljašenje, e nju ste pokazali na ovome što danas radite- kazao je Mugoša.
Podsjetio je da nemam pet godina jednog člana Savjeta CBCG, dvije i po godine drugog i godinu i po trećeg i četvrtog.&nbsp;
- Molio sam deset puta da se ovaj proces završi, i zavrišili smo ga na Odboru do juna. Ali onda je krenula trgovina. U avgustu ste bili na odmorima, septembar oktobar, novembar i sad kad ste zaokružili partijsku trgovinu, ovo ste uradili. Čujete li šta vam piše u Izvještaju EK? Da imenovanja u Savjetu CB moraju da budu zasnovana na kompetencijama. I onda ste vi odlučili da, izuzev jedne kandidatkinje, da tri kandidata budu samo volja političkih partija. A onda ste odlučili da vam kadnidat koji je doktorirao ekonomiju, bio prodekan za nastavu, nekad i poslanik DF-a, savjetnik u Vladi izbornog povjerenja, član Odbora za finansije, gospodin Zarija Pejović- da vam on ne odgovara zato što ga je predložio član iz opozicije. Ali vam odgovara, iako ja taj rad poštujem, neko ko je prodavao u osiguravajućoj kući, bio knjigovođa u privatnoj firmi, radio u finansijama u komunalnom preduzeću i koji je sekretar za uređenje prostora u jednoj opštini. Ne možete te reference porediti- ukazao je Mugoša.
B.M.

Izabrana četiri člana Savjeta CBCG; Rakočević: Propuštena šansa da pokažemo da poštujemo direkcije EK

Kabinet predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića čestitao je Nikoli Mugoši izbor za sudiju ustavnog suda.
 Želimo mu uspjeh u obavljanju ove odgovorne funkcije - navodi se u saopštenju. 
Istovremeno, kako se dodaje, izražavaju žaljenje što sudija Višeg suda Predrag Krstonijević danas nije izabran.
- Zahvaljujemo svim političkim subjektima koji su odgovorno pristupili ovom glasanju. Konstatujemo da je ovo već treći put da PES i BS koče funkcionalnost Ustavnog suda i evropske integracije Crne Gore - zaključuju iz Kabineta Predsjednika.

Tag: ruski-mediji