Vlada Crne Gore dala je saglasnost za postavljanje spomenika mitropolitu Amfilohiju Radoviću u Kolašinu.
To je Portalu ETV potvrđeno iz Vlade Crne Gore.
Naknadno je iz Vlade saopšteno da je, u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova, usvojena Informaciju o ispunjenosti uslova za davanje prethodne saglasnosti Vlade Crne Gore za podizanje spomen - obilježja izgradnjom spomenika blaženopočivšem Mitropolitu crnogorsko - primorskom Amfilohiju.
Kako nam je saopšteno, odluku je predložilo Ministarstvo kulture i medija (MKM) nakon što je Opština Kolašin podnijela zahtjev za izgradnju spomenika.
Kako nezvanično saznaje Televizija Vijesti, ministri iz bošnjačkih i albanskih stranaka još se nijesu izjasnili, ali je odluka već dobila potrebnu većinu glasova.
Vlada Crne Gore je, inače, prošle godine - 19. septembra, već dala saglasnost za izgradnju spomenika Amfilohiju u Beranama.
Tada je ministarka kulture i medija Tamara Vujović, koja dolazi iz redova Demokrata, u prvom mahu odbila zahtjev Opštine Berane uz obrazloženje da oni ne mogu dati saglasnost za podizanje spomen obilježja u čast ličnosti od čije smrti nije prošlo makar 20 godina. On je preminuo 2020.
Nakon oštre reakcije Eparhije budimljansko-nikšićke ministarka im se izvinila i predomislila, pa dostavila Vladi Crne Gore prijedlog da se ova inicijativa usvoji.
To je i učinjeno - uz odsustvo predstavnika manjinskih partija u Vladi koji su se tome protivili ukazujući da je Amfilohije Radović sijao mržnju prema Albancima, Bošnjacima, Muslimanima, da Crnogorce nije priznavao kao naciju, da je podržavao najnazadnije režime, a hvalio osuđene ratne zločince i umanjivao njihova zlodjela.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vlada dala saglasnost da se Amfilohiju podigne spomenik u Kolašinu

Vlada Crne Gore usvojila je Informaciju i dala saglasnost za sprovođenje projekta „Podsticanje investicija u Crnoj Gori - Accelerating Investment in Montenegro (AIM)”.
- Projekat ukupne vrijednosti 1.900.000,00 eura realizuje se kroz Instrument pretpristupne pomoći Evropske unije (IPA III 2021–2027) u iznosu od 1.000.000,00 eura i nacionalni doprinos od 990.000,00 eura, obezbijeđen putem Programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore - kazali su u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Za realizaciju su zaduženi Agencija za investicije Crne Gore i Fond za inovacije Crne Gore.
- AIM je strateška inicijativa koja jača inovacione kapacitete domaćih kompanija, unapređuje poslovno okruženje i otvara nove prilike za privredni razvoj u skladu sa evropskim standardima - istakli su u MPNI.

Vlada dala saglasnost za sprovođenje projekta „Podsticanje investicija u Crnoj Gori“

Vlada Crne Gore dala je saglasnost za vršenje arheoloških istraživanja na lokalitetu Velike većine u Ljutom kršu u Herceg Novom i na Sinjačkom kršu, u cetinjskom selu Zagora.
Saglasnost za istraživanje na parceli Kameno u državnoj svojini zatražili su u maju ove godine JU Gradski muzej "Mirko Komnenović" i galerija "Josip Веро Benković" Herceg Novi. Ministarstvu kulture i medija dostavili su i kopiju istraživačke licence ustanove od 12. septembra 2016. za vršenje arheoloških istraživanja.
Sa druge strane, JU Narodni muzej Crne Gore je 15. maja od Ministarstva ponovo tražilo saglasnost za vršenje sistematskih sondažnih arheoloških istraživanja na lokalitetu Sinjački Krš, Močila selo Zagora na Cetinju.
Kako je navedeno u zahtjevu, istraživanja planiraju da vrše na period od pet godina. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je 24. juna dalo saglasnost za projekat.
Ministarstvo kultute i medija je uputilo zahtjev Upravi za državnu imovinu za davanje mišljenja, a ta ustanova je u oba slučaja potvrdila da "nema smetnji da se udovolji preddmetnom zahtjevu uz prethodno poštovanje zakonom propisanih procedura i da se nakon završetka radova i sprovedenih aktivnosti područje na kojim se vrši arheološko i konzervatorsko istraživanje vrati u prvobitno stanje."
U dokumentima, koje je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici, podsjeća se da su Zakonom o zaštiti kulturnih dobara uređena istraživanja kulturnih dobara i propisano da se ona vrše radi otkrivanja, identifikacije, dokumentovanja, proučavanja i utrđivanja osobenosti, svojstava, značaja i značenja, utvrđivanja i sprovođenja mjera zaštite i očuvanja, širenja i produbljivanja stručnih i naučnih saznanja, izgradnje objekata ili izvođenja drugih radnji kojima nastaju promjene u prostoru, istraživanja kulturnih dobara vrše se kao: arheološka istraživanja; konzervatorska istraživanja; druga stručna i naučna istraživanja.
Istraživanja koja zadiru u integritet kulturnog dobra vrše se na osnovu odobrenja Uprave za državnu imovinu kojim se određuje: nosilac odobrenja; rukovodilac istraživanja; područje, odnosno dobro na kojem se dozvoljava istraživanje; vrsta i obim istraživačkih radova; rok i uslovi za vršenje istraživanja; obaveze nosioca odobrenja.&nbsp;
- Odobrenje za istraživanja kulturnog dobra može se izdati pravnom ili fizičkom licu koje ima istraživačku licencu, odnosno odgovarajuću licencu u skladu sa propisima države članice Evropske unije; elaborat istraživanja i zaštite; obezbijeđena tehnička i finansijska sredstava za vršenje istraživanja i sprovođenje mjera zaštite, odnosno tehnička i finansijska sredstva u skladu sa propisima države članice Evropske unije. U slučaju hitne zaštite kulturnog dobra ili arheološkog nalazišta odobrenje za istraživanje može se izdati i bez dokaza o ispunjenosti navedenih uslova. Ako je za istraživanje potrebno ograničiti redovno korišćenje područja ili dobra koje će se istraživati, uz zahtjev za izdavanje odobrenja za istraživanja dostavlja se i ugovor o uređivanju međusobnih odnosa podnosioca zahtjeva i vlasnika tog područja, odnosno dobra ili izjava vlasnika o nesmetanom vršenju istraživačkih poslova, a za podvodna arheološka istraživanja i saglasnost organa uprave nadležnog za poslove sigurnosti na moru - navedeno je, pored ostalog, u vladinim dokumentima.

Tamara Klikovac

Vršiće arheološka istraživanja u Ljutom kršu i cetinjskom selu Zagora

Še Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Glavnog grada Andrija Klikovac kazao je da gradonačelnica Olivera Injac potpisuje saglasnosti za komunalno opremanje zemljišta samo onim investitorima koji su po volji Pokreta Evropa sad (PES). 
Ostalih 50 investitora, navodi Klikovac, ne može da započne realizaciju investicija niti da uplati novac u budžet Glavnog grada. 
- Nastavlja se zastoj razvoja Podgorice - naveo je Klikovac na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1852252126606426493%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Klikovac: Injac potpisuje saglasnosti samo investitorima koji su po volji PES

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić kazao da je na današnjoj sjednici data saglasnost Opštini Berane za izgradnju spomenika bivšem mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju.
- Kao i prilikom donošenja novog pravednog Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Skupštini Crne Gore, tako i ovog puta, imao sam tu čast da predsjedavam sjednicom Vlade Crne Gore na kojoj je usvojen predlog ministarke kulture i medija, dr Tamare Vujović i donijeta odluka o davanju saglasnosti za izgradnju spomenika mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju Radoviću. Lično sam imao privilegiju da s njim dijelim brojne razgovore, koji su za mene, kao i za mnoge, bili više od razgovora i običnog susreta - saopštio je Bečić.
On je kazao da Amfilohijeva uloga nadilazi granice crkvenih i teoloških pitanja, jer je, kako kaže, bio most između različitih epoha, kultura i tradicija, "posvećen obnovi duhovnih vrijednosti i očuvanju duše Crne Gore".
- Njegova misija bila je veća od jednog života, ona je bila potraga za dubljim razumijevanjem našeg bića i postojanja, za očuvanjem duha, tradicije i našeg nasljeđa - istakao je Bečić.
On je dodao i da je Amfilohijevo ime bilo poznato i cijenjeno u svjetskim intelektualnim i duhovnim krugovima.
- Njegovo djelovanje nije bilo samo lokalno, već univerzalno, povezivao je Crnu Goru sa širim svijetom, jačajući našu zemlju ne samo kao kulturnu, već i kao moralnu silu na međunarodnoj sceni. Njegov život i djelo nisu samo priča o jednom čovjeku – to je priča o cijeloj Crnoj Gori, o našim korijenima i nadama. Njegovo nasljeđe živi kroz sve nas, kroz svaku misao, kroz svaku molitvu, kroz svako djelo koje nas podsjeća na to koliko je važno ostati vjeran svojim vrijednostima, ali istovremeno otvoren za svijet. Spomenik mitropolitu Amfilohiju biće trajni podsjetnik na njegovu snagu, njegovu mudrost i njegovu ljubav prema Crnoj Gori i vjeri - zaključio je Bečić.

Vlada dala saglasnost za spomenik Amfilohiju; Bečić: Čast mi je što sam predsjedavao sjednicom kao i kada je donijet Zakon o slobodi vjeroispovijesti

Ministarstvo kulture i medija će zatražiti prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore u odnosu na zahtjev za podizanje spomen-obilježja mitropolitu Amfilohiju dostavljen od strane Opštine Berane, saopštila je ministarka Tamara Vujović.
Vujović je, nakon što je iz Eparhije budimljansko-nikšićke saopšteno da je ona odbila zahtjev za podizanje spomenika Amfilohiju, pojasnila da je predmetno rješenje kojim se odbija zahtjev predsjednika Opštine Berane poništila, jer u Ministarstvu kulture i medija nije sproveden postupak u skladu sa odredbama Zakona o spomen-obilježljima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvujovic-odbila-zahtjev-da-amfilohije-dobije-spomenik-u-beranama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Prednje navedenim članom propisano je da se spomen-obilježje ne može podići prije isteka roka od 20 godina od dana kada je lice umrlo, a da se izuzetno spomen-obilježje može podići prije isteka ovoga roka uz prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore - kazala je Vujović.
Međutim, kako je rekla, da Ministarstvo kulture i medija nije od Vlade zatražilo prethodnu saglasnost, zbog čega se izvinila građanima i građankama Crne Gore i Eparhiji budimljansko-nikšićkoj.
- Želim da naglasim da se citirane odredbe u pojedinim medijima ne odnose na lik i djelo Mitropolita Amfilohija, već su dio sadržaja svakog rješenja kada se odlučuje o bilo kojem zahtjevu za podizanje spomen-obilježja. Mitropolit Amfilohije je izuzetno značajna ličnost za Crnu Goru i jedan od najuglednijih episkopa i teologa u čitavom pravoslavnom svijetu. MKM će u skladu sa Zakonom o spomen-obilježjima zatražiti prethodnu saglasnost Vlade u odnosu na zahtjev za podizanje spomen-obilježja dostavljen od strane Opštine Berane, u skladu sa ovlašćenjima Vlade - zaključila je Vujović.

Vujović se izvinila građanima i Eparhiji: Tražićemo od Vlade saglasnost za podizanje spomenika Amfilohiju

Specijalni izaslanik Bijele kuće Stiv Vitkof vratio se u Sjedinjene Američke Države bez sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, nakon pet sati razgovora u Kremlju o mirovnom prijedlogu koji su sastavile SAD, a koji se smatrao uveliko usmjerenim prema ruskim interesima.
Uopšteno se očekivalo da će se američka delegacija, u kojoj su bili Vitkof i zet predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner, sastati sa Zelenskim negdje u Evropi nakon sastanka, budući da je ukrajinski lider bio u Irskoj.
Umjesto toga, dan nakon nekih od najintenzivnijih diplomatskih napora za okončanje najvećeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata, Zelenski je rekao da će ukrajinski pregovarači razgovarati s evropskim savjetnicima za nacionalnu sigurnost, a zatim otputovati u SAD.
- Također će razgovarati o evropskoj komponenti potrebne sigurnosne arhitekture- napisao je Zelenski u objavi na društvenim mrežama.
Napori da se pronađe rješenje za zaustavljanje skoro četverogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine naišli su na propast na sastanku u Moskvi, jer Kremlj i ruski zvaničnici ne signalizuju spremnost da odustanu od tvrdokornih zahtjeva.
Vitkof, investitor u nekretnine bez prethodnog diplomatskog iskustva, nije dao nikakav komentar ruskim medijima nakon što je napustio Kremlj nakon svog šestog sastanka s Putinom, umjesto toga uputivši se u američku ambasadu prije nego što se vratio u Sjedinjene Američke Države.
Jurij Ušakov, veteran diplomata i Putinov glavni savjetnik za vanjsku politiku, opisao je sastanak kao "konstruktivan", ali je ruskoj štampi rekao da mir nije ni bliže ni dalje.
- Nismo razgovarali o konkretnim formulacijama koje su Amerikanci pripremili, već o suštini poruke. Neke stvari nam odgovaraju. Neke stvari su dočekane s našim kritikama. Ne vidimo šansu da riješimo ukrajinsku krizu bez teritorijalnih pitanja. Da bismo zaista krenuli naprijed, vrijeme je da i Moskva i Vašington ozbiljno počnu raditi - citirali su ga.
Neposredno prije razgovora, Zelenski je rekao da postoji bolja šansa "sada nego ikad" da se postigne dogovor. To je bilo u oštroj suprotnosti s Putinom koji je nekoliko sati kasnije optužio evropske vlade da pokušavaju blokirati mirovni proces, istovremeno izdajući upozorenje da ako Evropa želi započeti rat s Rusijom, onda je Moskva spremna za borbu.
Vitkof i Kušner su odletjeli u rusku prijestonicu nakon početnog američkog prijedloga od 28 tačaka koji je iznenadio Ukrajinu. Taj dokument - za koji se uopšteno smatra da je u skladu s nekoliko ruskih ciljeva - "usavršen" je na 19 tačaka nakon razgovora između američke i ukrajinske delegacije prošle sedmice.
Evropske vlade su takođe podnijele amandmane i kontraprijedlog na nacrt plana, nastojeći ukloniti ili ublažiti odredbe za koje su rekli da potkopavaju suverenitet Ukrajine.
- &nbsp;Sastanak nikada nije bio pregovor. To je bila namjerna, nedvosmislena prezentacija ruskih preduslova. Putin sada čeka da vidi hoće li ova direktna poruka promijeniti Trampov stav- rekla je Tatjana Stanovaja, ruska politička analitičarka koja sada živi u inostranstvu.
Uoči svojih sastanaka 2. decembra, Putin je iskazao ratobornu notu, upozoravajući da će Rusija uključiti evropske države u pregovore sve dok one prepoznaju ono što je on nazvao "realnošću na bojnom polju" u Ukrajini.
- Nemamo namjeru boriti se protiv Evrope, to sam rekao 100 puta- rekao je Putin. "Ali ako Evropa želi ponovo da se bori i počne, onda smo za to odmah spremni."
Evropska unija je više puta rekla da neće prihvatiti nasilno prekrajanje evropskih granica i da samo Ukrajina može odlučivati o budućnosti svoje teritorije.
Putin je insistirao da Ukrajina preda istočni Donbas kako bi osigurala mir, uključujući područja koja Rusija nije uspjela zauzeti u više od tri i po godine rata. Kijev je odbacio te uslove i odbio pokušaje Moskve da ograniči težnje Ukrajine za NATO ili ograniči veličinu njenih oružanih snaga.
- Postigli smo određeni napredak, ali još nismo tamo. I zato smo pokušali – i mislim da smo postigli određeni napredak – shvatiti s čime bi Ukrajinci mogli živjeti što im daje sigurnosne garancije za budućnost. U konačnici, odluke, u slučaju Rusije, mora donijeti sam Putin, a ne njegovi savjetnici. Putin – samo Putin može okončati ovaj rat na ruskoj strani- rekao je američki državni sekretar Marko Rubio u intervjuu za Fox News.
Ukrajina je otvoreno izrazila zabrinutost da će se Vašington i Moskva dogovoriti o planu za okončanje najvećeg kopnenog rata u Evropi od 1945. godine.
Tramp je 2024. godine vodio kampanju tvrdeći da može riješiti rat za 24 sata, ali postizanje sporazuma o okončanju ruske invazije velikih razmjera - pokrenute u februaru 2022. - pokazalo se teškim. Tramp je izrazio frustraciju s objema stranama dok su pregovori mjesecima odgađani, sve dok se ponovo nisu intenzivirali posljednjih sedmica.
Ukrajina se boji da će je neki uslovi bilo kojeg mirovnog plana izložiti eventualnom osvajanju od strane Rusije, iako su Sjedinjene Države također ponudile 10-godišnju sigurnosnu garanciju za Kijev.
Putin je rekao da je spreman razgovarati o miru, ali da će, ako Ukrajina odbije sporazum, ruske snage napredovati dalje i zauzeti više ukrajinske teritorije.
Neki od Vitkofovih ranijih postupaka izazvali su uzbunu kod vanjskih posmatrača, koji se boje da je manipulisan ili da pogrešno shvata duboko nerješive istorijske konture rata.
Vitkof se za razgovore s Putinom i drugim zvaničnicima oslanjao na prevodioce koje je obezbijedio Kremlj, umjesto da koristi prevodioce koje je ovlastila američka ambasada.
Nakon Vitkofovog posljednjeg sastanka s Putinom u augustu, američki i evropski zvaničnici rekli su da je izaslanik pogrešno shvatio geografiju ukrajinske teritorije koju Putin polaže pravo.

Bez očekivanog sastanka Zelenskog i Vitkofa nakon američko-ruskih razgovora

Južnokorejski predsjednik Li Džae Mjung rekao je da razmatra izvinjenje Pjongjangu zbog prekograničnih provokacija koje je navodno naredio njegov prethodnik.
Li je u srijedu rekao da smatra da je izvinjenje potrebno nakon optužnice protiv bivšeg predsjednika Jun Suk-jeola prošlog mjeseca zbog navodnog naređenja dronovima s propagandnim letcima da lete iznad Sjeverne Koreje, u pokušaju, kažu tužitelji, da izazove napetosti i poveća svoju političku podršku.
Komentari su stigli dok je Seul obilježavao godišnjicu Junovog proglašenja vanrednog stanja, koje je podstaknuto sličnim namjerama, ali je umjesto toga dovelo do duboke krize u Južnoj Koreji.
Li je tražio dijalog s Pjongjangom nakon što je postao predsjednik, ali njegove ponude sjevernokorejski vođa Kim Džong Un do sada je ignorisao.
- Osjećam da bih se trebao izviniti, ali oklijevam to reći naglas. Bojim se da bi se, ako to učinim, to moglo iskoristiti kao materijal za ideološke bitke ili optužbe da sam pro-Sjever - rekao je Li na konferenciji za novinare u Seulu.
Sjeverna Koreja optužila je Junovu vladu da je u oktobru 2024. tri puta letjela dronovima iznad Pjongjanga kako bi bacala propagandne letke, prenosi Al Jazeera.

Južnokorejski predsjednik razmatra izvinjenje Sjevernoj Koreji

Za razliku od ranijih Evropskih komisija, sadašnja ima stvarnu političku volju za proširenjem Evropske unije, kazao je danas hrvatski premijer Andrej Plenković u Zagrebu, dodajući da je neka vrsta odluke moguća do 2030. budu li neke kandidatkinje tehnički spremne. 
 
- Za razliku od mandata Komisije Junkera ili prvog mandata Ursule fon der Lajen, kada u centru briselske politike nisam osjećao iskrenu političku volju da se ostvari proširenje za bilo koju zemlju kandidatkinju, ovog puta moram priznati da je atmosfera malo drukčija - rekao je Plenković na događaju Second Annual Croatia Summit u zagrebačkom hotelu Westin.
Luksemburžanin Žan Klod Junker je na čelu Komisije bio od 2014. do 2019.
- Ovog puta možemo osjetiti političku volju u izvršnoj vlasti EU-a, čak i u većini zemalja članica, čak i velikih, da je možda vrijeme da bi se nakon Hrvatske, koja se pridružila 1. jula 2013. trebao pridružiti još neko - dodao je Plenković.
Komisija bi htjela otvoriti pregovaračke klastere s Ukrajinom i Moldavijom do kraja ove godine.
Međutim, o tome odlučuju države članice i to jednoglasno.
Zasad te jednoglasnosti nema jer se Mađarska oštro protivi članstvu Ukrajine u Uniji.
Hrvatski premijer je podsjetio da postoje dvije grupe zemalja kandidatkinja: Ukrajina i Moldavija u jednoj te zemlje jugoistočne Evrope, odnosno Zapadnog Balkana u drugoj skupini, pri čemu je kao onu koju prednjači istakao Crnu Goru.
- Mislim da bismo mogli, ako uspiju biti tehnički spremne, politički imati neku odluku za neke prije 2030. - rekao je Plenković.
Međutim, ponovio je svoje tvrdnje da će apsorpcijska moć bloka biti ključna za dinamiku proširenja, referirajući se na četvrti Kopenhaški kriterij iz 1993. koji se tiče proračunskog troška proširenja i učinka novih članica na odnose između zemalja koje doprinose i one koje ga koriste.
- Gotovo 80 odsto evropskog proračuna zapravo puni 10 najbogatijih zemalja Unije dok se na sve druge odnosi oko 20 odsto. Bogatije zemlje, osnivačice, velike, snažne privrede, nisu nužno uzbuđene da manje zemlje, koje doprinose veoma malo, dolaze za sto i u suštini jednako odlučuju o velikim politikama, a naročito kad je riječ o pitanjima gdje se iziskuje jednoglasnost - poručio je premijer.
Podsjetio je kako su se Njemačka, Francuska i Italija nekada odrekle dva povjerenika u Komisiji u korist proširenja.
- I (sada) imaju jednak broj uticajnih ljudi kao zemlje koje doprinose veoma malo. Stoga su proces odlučivanja i proračunske implikacije u srcu procesa proširenja - pojasnio je.

Plenković: Crna Gora bi mogla ući u EU prije 2030.

Crna Gora je, iako stara evropska zemlja, tek nakon pada komunizma i istorijskih promjena 2020. godine, krenula putem snaženja demokratije i slobode i da je ova zvanična posjeta dokaz da želimo da snažimo univerzalne vrijednosti slobode i demokratije, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić tokom svoje zvanične posjete Ujedinjenom Kraljevstvu. Mandić je održao sastanak sa predsjednikom Gornjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, lordom Džonom Mekfolom od Alkluita.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120316128_bb1c7f73d1c6ba84df9f4696bb7155b62fbaac5d653abc472496170fe1fd2e8a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120316128_bb1c7f73d1c6ba84df9f4696bb7155b62fbaac5d653abc472496170fe1fd2e8a" data-rendition-name="original" width="2048" height="1366" loading="lazy" alt="Mandić u Ujedinjenom Kraljevstvu"></figure>  - On se zahvalio Ujedinjenom Kraljevstvu na pomoći koju su bezbjednosne službe pružile u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, a posebno protiv šverca cigareta - saopšteno je iz Skupštine Crne Gore. Lord Mekfol je istakao da je ovaj susret važan simbol snaženja bilateralnih odnosa i dodao da je Ujedinjeno Kraljevstvo spremno da i u budućnosti radi sa Crnom Gorom kao sa svojim bliskim saveznikom.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120316128_d046ace8ef17ae718635c826ccd88e1040d6c8d09a13e16e66a2a24fff0a98e4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120316128_d046ace8ef17ae718635c826ccd88e1040d6c8d09a13e16e66a2a24fff0a98e4" data-rendition-name="original" width="2048" height="1366" loading="lazy" alt="Mandić u Ujedinjenom Kraljevstvu"></figure>

Mandić: Crna Gora nakon pada komunizma i istorijskih promjena 2020. krenula putem snaženja demokratije i slobode

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je danas da nijedan podatak u taj odsjek nije došao a da se odnosio da bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić eventualno rade za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera. Te informacije nijesu imali ni od Agencije za nacionalnu bezbjednost, niti od partnerskih službi.
Radonjić je to saopštio odgovarajući na pitanje advokata Zorana Piperovića a u postupku koji je SDT pokrenulo protiv Lazovića, Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića optužujući ih da rade za kavačku kriminalnu grupu. Na današnjem ročištu osim Radonjića saslušana su tri svjedoka - policajaci Nikola Janičić i Goran Krstonijević ali i Ivica Ulićević koji je mjesec radio na objektima u Barjamovici.
- Mene je lično iznenadilo kada sam čuo da se Lazoviću i Katniću stavlja na teret da su sarađivali sa Zvicerom. Ponavljam te podatke nijesmo imali ni od jedne službe - decidan je bio Radonjić.
On je na pitanje Katnića kazao &nbsp;da su prema Zviceru i članovima kavačkog klana u "kontinuitetu preduzimane mjere pogotovo nakon saznanja da vođa kavčana prijeti da će ga ubiti".
Na pitanje Čađenovića, svjedok Radonjić je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru stigao nakon što je ranjen u Ukrajini.
- Ja se ne mogu sjetiti da li je tada "pao" skaj - naveo je Radonjić.
Nakon toga Čađenović je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru došao prije nego što je skaj stigao.
Nekadašnji šef Specijalnog policijskog odjeljenja kazao je i da mu je Vladan Lazović saopštio više informacija koje je dobio od, sada suspendovanog policajca Petra Lazovića, a odnosile su se na šverc cigareta.
Te informacije koje su dobili od Petra Lazovića, ispostavile su se tačne i potvrdile su se i njihovim provjerama, mjerama tajnog nadzora... Zapljijenjene su velike količine cigareta.
- Sjećam se da smo Katnić, Čađenović i ja išli u London da primimo nagradu zbog velike zapljene cigareta. Na sastanku gdje smo dobili nagradu bilo je 100 obavještajaca iz Velike Britanije - kazao je Radonjić.
Svjedok Ivica Ulićević ispričao je da je radio manje popravke na Katnićevom imanju - postavljao lajsne, popravljao šamot, stavljao stiropor.
To je, kako je objasnio, bilo u martu 2020. godine i potvrdio Katnićevu konstatciju da su objekti u Barjamovici bili tada izgrađeni.&nbsp;
Ulićević je u ovom postupku svjedok zbog toga što je SDT uporedo sa krivičnim postupkom pokrenulo i finansijsku istragu protiv Katnića.
Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala ispričao je da je sa kolegom Petrom Lazovićem imao profesionalnu komunikaciju kao i sa drugim kolegama.
- Lazović je bio vrijedan i donosio je dosta informacija - kazao je Janičić.
On je objasnio i da su inicirali mjere tajnog nadzora za grupu koja je okupljena bila oko Duška Roganovića, a nakon što su uzeli izjavu u svojstvu građanina od Milana Kankaraša.
Taj prijedlog nije prihvatio sud jer je grupa oko Roganovića već bili na mjerama koje nijesu dale rezultat.
Pred vijećem sudije Veljka Radovanovića saslušan je i policajac Goran Krstonijević o pronalasku pištolja kod Ljuba Milovića. &nbsp;
Ispričao je da su zaustavili BMW kod Delte za čijim upravljača je bio Milović i pronašli su pištolj "valter". Tada im je rekao da je policajac ali kod sebe nije imao službenu legitimaciju.
&nbsp;-Milović se tada pozvao na neke od kolega i bio sam u manjini. Ubrzo je za njega došao Ivan Stamatović i otišli su - ispričao je Krstonijević.
Suđenje se nastavlja 9.decembra kada će Janičić odgovarati na pitanja odbrane i optuženih. Za tada je planirano i saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Tag: saglasnost