Vlada Crne Gore dala je saglasnost za postavljanje spomenika mitropolitu Amfilohiju Radoviću u Kolašinu.
To je Portalu ETV potvrđeno iz Vlade Crne Gore.
Naknadno je iz Vlade saopšteno da je, u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova, usvojena Informaciju o ispunjenosti uslova za davanje prethodne saglasnosti Vlade Crne Gore za podizanje spomen - obilježja izgradnjom spomenika blaženopočivšem Mitropolitu crnogorsko - primorskom Amfilohiju.
Kako nam je saopšteno, odluku je predložilo Ministarstvo kulture i medija (MKM) nakon što je Opština Kolašin podnijela zahtjev za izgradnju spomenika.
Kako nezvanično saznaje Televizija Vijesti, ministri iz bošnjačkih i albanskih stranaka još se nijesu izjasnili, ali je odluka već dobila potrebnu većinu glasova.
Vlada Crne Gore je, inače, prošle godine - 19. septembra, već dala saglasnost za izgradnju spomenika Amfilohiju u Beranama.
Tada je ministarka kulture i medija Tamara Vujović, koja dolazi iz redova Demokrata, u prvom mahu odbila zahtjev Opštine Berane uz obrazloženje da oni ne mogu dati saglasnost za podizanje spomen obilježja u čast ličnosti od čije smrti nije prošlo makar 20 godina. On je preminuo 2020.
Nakon oštre reakcije Eparhije budimljansko-nikšićke ministarka im se izvinila i predomislila, pa dostavila Vladi Crne Gore prijedlog da se ova inicijativa usvoji.
To je i učinjeno - uz odsustvo predstavnika manjinskih partija u Vladi koji su se tome protivili ukazujući da je Amfilohije Radović sijao mržnju prema Albancima, Bošnjacima, Muslimanima, da Crnogorce nije priznavao kao naciju, da je podržavao najnazadnije režime, a hvalio osuđene ratne zločince i umanjivao njihova zlodjela.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vlada dala saglasnost da se Amfilohiju podigne spomenik u Kolašinu

Vlada Crne Gore usvojila je Informaciju i dala saglasnost za sprovođenje projekta „Podsticanje investicija u Crnoj Gori - Accelerating Investment in Montenegro (AIM)”.
- Projekat ukupne vrijednosti 1.900.000,00 eura realizuje se kroz Instrument pretpristupne pomoći Evropske unije (IPA III 2021–2027) u iznosu od 1.000.000,00 eura i nacionalni doprinos od 990.000,00 eura, obezbijeđen putem Programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore - kazali su u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Za realizaciju su zaduženi Agencija za investicije Crne Gore i Fond za inovacije Crne Gore.
- AIM je strateška inicijativa koja jača inovacione kapacitete domaćih kompanija, unapređuje poslovno okruženje i otvara nove prilike za privredni razvoj u skladu sa evropskim standardima - istakli su u MPNI.

Vlada dala saglasnost za sprovođenje projekta „Podsticanje investicija u Crnoj Gori“

Vlada Crne Gore dala je saglasnost za vršenje arheoloških istraživanja na lokalitetu Velike većine u Ljutom kršu u Herceg Novom i na Sinjačkom kršu, u cetinjskom selu Zagora.
Saglasnost za istraživanje na parceli Kameno u državnoj svojini zatražili su u maju ove godine JU Gradski muzej "Mirko Komnenović" i galerija "Josip Веро Benković" Herceg Novi. Ministarstvu kulture i medija dostavili su i kopiju istraživačke licence ustanove od 12. septembra 2016. za vršenje arheoloških istraživanja.
Sa druge strane, JU Narodni muzej Crne Gore je 15. maja od Ministarstva ponovo tražilo saglasnost za vršenje sistematskih sondažnih arheoloških istraživanja na lokalitetu Sinjački Krš, Močila selo Zagora na Cetinju.
Kako je navedeno u zahtjevu, istraživanja planiraju da vrše na period od pet godina. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je 24. juna dalo saglasnost za projekat.
Ministarstvo kultute i medija je uputilo zahtjev Upravi za državnu imovinu za davanje mišljenja, a ta ustanova je u oba slučaja potvrdila da "nema smetnji da se udovolji preddmetnom zahtjevu uz prethodno poštovanje zakonom propisanih procedura i da se nakon završetka radova i sprovedenih aktivnosti područje na kojim se vrši arheološko i konzervatorsko istraživanje vrati u prvobitno stanje."
U dokumentima, koje je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici, podsjeća se da su Zakonom o zaštiti kulturnih dobara uređena istraživanja kulturnih dobara i propisano da se ona vrše radi otkrivanja, identifikacije, dokumentovanja, proučavanja i utrđivanja osobenosti, svojstava, značaja i značenja, utvrđivanja i sprovođenja mjera zaštite i očuvanja, širenja i produbljivanja stručnih i naučnih saznanja, izgradnje objekata ili izvođenja drugih radnji kojima nastaju promjene u prostoru, istraživanja kulturnih dobara vrše se kao: arheološka istraživanja; konzervatorska istraživanja; druga stručna i naučna istraživanja.
Istraživanja koja zadiru u integritet kulturnog dobra vrše se na osnovu odobrenja Uprave za državnu imovinu kojim se određuje: nosilac odobrenja; rukovodilac istraživanja; područje, odnosno dobro na kojem se dozvoljava istraživanje; vrsta i obim istraživačkih radova; rok i uslovi za vršenje istraživanja; obaveze nosioca odobrenja.&nbsp;
- Odobrenje za istraživanja kulturnog dobra može se izdati pravnom ili fizičkom licu koje ima istraživačku licencu, odnosno odgovarajuću licencu u skladu sa propisima države članice Evropske unije; elaborat istraživanja i zaštite; obezbijeđena tehnička i finansijska sredstava za vršenje istraživanja i sprovođenje mjera zaštite, odnosno tehnička i finansijska sredstva u skladu sa propisima države članice Evropske unije. U slučaju hitne zaštite kulturnog dobra ili arheološkog nalazišta odobrenje za istraživanje može se izdati i bez dokaza o ispunjenosti navedenih uslova. Ako je za istraživanje potrebno ograničiti redovno korišćenje područja ili dobra koje će se istraživati, uz zahtjev za izdavanje odobrenja za istraživanja dostavlja se i ugovor o uređivanju međusobnih odnosa podnosioca zahtjeva i vlasnika tog područja, odnosno dobra ili izjava vlasnika o nesmetanom vršenju istraživačkih poslova, a za podvodna arheološka istraživanja i saglasnost organa uprave nadležnog za poslove sigurnosti na moru - navedeno je, pored ostalog, u vladinim dokumentima.

Tamara Klikovac

Vršiće arheološka istraživanja u Ljutom kršu i cetinjskom selu Zagora

Še Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Glavnog grada Andrija Klikovac kazao je da gradonačelnica Olivera Injac potpisuje saglasnosti za komunalno opremanje zemljišta samo onim investitorima koji su po volji Pokreta Evropa sad (PES). 
Ostalih 50 investitora, navodi Klikovac, ne može da započne realizaciju investicija niti da uplati novac u budžet Glavnog grada. 
- Nastavlja se zastoj razvoja Podgorice - naveo je Klikovac na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1852252126606426493%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Klikovac: Injac potpisuje saglasnosti samo investitorima koji su po volji PES

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić kazao da je na današnjoj sjednici data saglasnost Opštini Berane za izgradnju spomenika bivšem mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju.
- Kao i prilikom donošenja novog pravednog Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Skupštini Crne Gore, tako i ovog puta, imao sam tu čast da predsjedavam sjednicom Vlade Crne Gore na kojoj je usvojen predlog ministarke kulture i medija, dr Tamare Vujović i donijeta odluka o davanju saglasnosti za izgradnju spomenika mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju Radoviću. Lično sam imao privilegiju da s njim dijelim brojne razgovore, koji su za mene, kao i za mnoge, bili više od razgovora i običnog susreta - saopštio je Bečić.
On je kazao da Amfilohijeva uloga nadilazi granice crkvenih i teoloških pitanja, jer je, kako kaže, bio most između različitih epoha, kultura i tradicija, "posvećen obnovi duhovnih vrijednosti i očuvanju duše Crne Gore".
- Njegova misija bila je veća od jednog života, ona je bila potraga za dubljim razumijevanjem našeg bića i postojanja, za očuvanjem duha, tradicije i našeg nasljeđa - istakao je Bečić.
On je dodao i da je Amfilohijevo ime bilo poznato i cijenjeno u svjetskim intelektualnim i duhovnim krugovima.
- Njegovo djelovanje nije bilo samo lokalno, već univerzalno, povezivao je Crnu Goru sa širim svijetom, jačajući našu zemlju ne samo kao kulturnu, već i kao moralnu silu na međunarodnoj sceni. Njegov život i djelo nisu samo priča o jednom čovjeku – to je priča o cijeloj Crnoj Gori, o našim korijenima i nadama. Njegovo nasljeđe živi kroz sve nas, kroz svaku misao, kroz svaku molitvu, kroz svako djelo koje nas podsjeća na to koliko je važno ostati vjeran svojim vrijednostima, ali istovremeno otvoren za svijet. Spomenik mitropolitu Amfilohiju biće trajni podsjetnik na njegovu snagu, njegovu mudrost i njegovu ljubav prema Crnoj Gori i vjeri - zaključio je Bečić.

Vlada dala saglasnost za spomenik Amfilohiju; Bečić: Čast mi je što sam predsjedavao sjednicom kao i kada je donijet Zakon o slobodi vjeroispovijesti

Ministarstvo kulture i medija će zatražiti prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore u odnosu na zahtjev za podizanje spomen-obilježja mitropolitu Amfilohiju dostavljen od strane Opštine Berane, saopštila je ministarka Tamara Vujović.
Vujović je, nakon što je iz Eparhije budimljansko-nikšićke saopšteno da je ona odbila zahtjev za podizanje spomenika Amfilohiju, pojasnila da je predmetno rješenje kojim se odbija zahtjev predsjednika Opštine Berane poništila, jer u Ministarstvu kulture i medija nije sproveden postupak u skladu sa odredbama Zakona o spomen-obilježljima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvujovic-odbila-zahtjev-da-amfilohije-dobije-spomenik-u-beranama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Prednje navedenim članom propisano je da se spomen-obilježje ne može podići prije isteka roka od 20 godina od dana kada je lice umrlo, a da se izuzetno spomen-obilježje može podići prije isteka ovoga roka uz prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore - kazala je Vujović.
Međutim, kako je rekla, da Ministarstvo kulture i medija nije od Vlade zatražilo prethodnu saglasnost, zbog čega se izvinila građanima i građankama Crne Gore i Eparhiji budimljansko-nikšićkoj.
- Želim da naglasim da se citirane odredbe u pojedinim medijima ne odnose na lik i djelo Mitropolita Amfilohija, već su dio sadržaja svakog rješenja kada se odlučuje o bilo kojem zahtjevu za podizanje spomen-obilježja. Mitropolit Amfilohije je izuzetno značajna ličnost za Crnu Goru i jedan od najuglednijih episkopa i teologa u čitavom pravoslavnom svijetu. MKM će u skladu sa Zakonom o spomen-obilježjima zatražiti prethodnu saglasnost Vlade u odnosu na zahtjev za podizanje spomen-obilježja dostavljen od strane Opštine Berane, u skladu sa ovlašćenjima Vlade - zaključila je Vujović.

Vujović se izvinila građanima i Eparhiji: Tražićemo od Vlade saglasnost za podizanje spomenika Amfilohiju

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: saglasnost