Evropskim liderima još jednom sam poručio da smo najnaprednija zemlja kandidat za članstvo, da smo postavili jasan cilj da postanemo 28. zemlja članica do 2028. godine i vrlo jasno i glasno tražio da se počne sa strane Evropske unije sa draftovanjem Ugovora o pristupanju Crne Gore EU, poručio je predsjednik države Jakov Milatović nakon učešća na Samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu.
On je kazao da je ta poruka dobro prihvaćena u razgovorima sa brojnim evropskim liderima koje je imao na marginama Samita.
- Danas sam dobio fidbek da je ono što sam tražio dobra platforma i da su shvatili poruku. I oni žele da Crna Gora bude jedna uspješna priča, i rekao sam da bi upravo draftovanje Ugovora o pristupanju bilo sa njihove strane jedan dobar signal da ćemo ovaj proces dovesti do kraja. To je poruka ne samo Crnoj Gori, to je poruka svim zemljama kandidatima - rekao je Milatović.
On je kazao da je lopta u potpunosti u našem dvorištu, da zemlje EU očekuju dodatno intenzivniji reformski proces i da cijelo društvo, svi politički akteri, budu usmjereni na finalizaciju ovog procesa.
- Neke stvari poput nefunkcionalnog Ustavnog suda, one scene koje smo vidjeli u Skupštini Crne Gore, gdje Skupština nije uopšte ni željela da diskutuje o mom prijedlogu za sudiju Ustavnog suda, ne idu u tom pravcu, i to je definitivno jasna poruka. Pozivam još jednom sve političke aktere da se uozbilje, da se puno odgovornije odnesu prema ovom procesu, zato što je ovo nešto što je zaista zajednički imenitelj svih građana u Crnoj Gori. Treba biti puno odgovorniji, treba Evropsku uniju zaista prihvatiti kao našu radnu akciju koja je svakodnevna, ne samo od strane predsjednika države ili predsjednika vlade, nego od svih političkih aktera u zemlji - rekao je Milatović.
On je ocjene dijela vladajućih partija u Parlamentu da će se dio sudija Ustavnog suda izabrati do dolaska predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen u Crnu Goru ocijenio "pomalo tužnim".
- Zato što ne pravimo mi naš Ustavni sud funkcionalnim zbog Ursule fon der Lajen, već ga pravimo zbog naših građana, zbog našeg pravnog poretka. To je izjava koja dolazi od strane neodgovornih političara, neodgovornih političkih aktera. Nažalost, čini mi se da je upravo ta politika neodgovornosti trenutno dominantna u našoj parlamentarnoj većini, i prosto to mora da se promijeni ukoliko zaista želimo da završimo ovaj proces. Ponavljam, ja sam danas iskoristio ovaj skup svih lidera EU, uključujući, naravno, i druge evropske lidere, da pošaljem dobru poruku Crne Gore. Da je ona najnaprednija, da imamo izazove sa kojima se suočavamo, ali da želimo da završimo proces i da u tom smislu želimo i da vidimo EU koja otpočinje Ugovor o pristupanju sa nama. Mislim da je to bio moj zadatak danas ovdje. Neka građani prosude sami, da li svi drugi politički akteri u Crnoj Gori zaista rade svoje zadatke odgovorno i u korist države. Ja mislim da ne rade - zaključio Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DaYIlPuygJjs&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milatović: Poziv na veću odgovornost, pomalo tužne ocjene dijela većine da će sudije US biti izabrane do dolaska Fon der Lajen

Krajnje je vrijeme da se počne sa draftovanjem nacrta ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji - ponovio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović koji prisustvuje sedmom Samitu Evropske političke zajednice u Danskoj.&nbsp;
On, kako se navodi u saopštenju, smatra da je to najvažnija poruka sa njegove strane koja će danas ići, te istakao da je ovaj samit odlična platforma za zemlje u procesu pristupanja.
- Samit je prilika da poručimo da je Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo u EU - poručio je Milatović uoči početka samita.
Istakao je i da je samit prilika da se razgovara o temama od zajedničkog interesa, te kazao da će pozvati evropske lidere da proces pristupanja dovedu do kraja i da ulazak Crne Gore kao 28. članice EU 2028. godine bude “svjetlo na kraju tunela” za ostale zemlje kandidate.
Predsjednik Milatović će govoriti na plenarnoj sesiji, na kojoj će se obratiti i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predsjednik Francuske Emanuel Makron, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, predsjednica Moldavije Maja Sandu, premijer Njemačke Fridrih Merc, premijer Ujedinjenog Kraljevstva Kir Starmer, premijerka Italije Đorđa Meloni, premijerka Danske Mete Frederiksen i premijer Poljske Donald Tusk - navodi se u saopštenju.
Milatović će, kako dodaju iz njegovog kabineta, govoriti i na okruglom stolu na temu ekonomske bezbjednosti Evrope.
- Na marginama Samita sastaće se i sa brojnim evropskim liderima, među kojima su premijeri Irske, Belgije, Portugala i Jermenije - najavili su u saopštenju.
Evropska politička zajednica je forum koji okuplja blizu 50 lidera zemalja Evropske unije i drugih država, s ciljem jačanja političkog dijaloga i saradnje u oblastima od zajedničkog interesa.
- Učešće na ovom događaju predstavlja odličan način za promociju i intenziviranje diplomatske kampanje Crne Gore za članstvo u EU, ali i za jačanje bilateralnih odnosa sa brojnim zemljama učesnicama - zaključili su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

1250x600

1084x550

Milatović: Krajnje vrijeme da se počne sa draftovanjem nacrta ugovora o pristupanju Crne Gore EU

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učestvovaće danas na Samitu Evropske političke zajednice u Tirani, na kojem će više od 50 evropskih lidera razgovarati o najvažnijim izazovima sa kojima se Evropa suočava.
Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, Milatović će večeras, uoči početka Samita, prisustvovati večeri za lidere Zapadnog Balkana, čiji je domaćin predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta.
- Samit pod nazivom „Nova Evropa u novom svijetu“ okupiće više od 50 evropskih lidera koji će razgovarati o najvažnijim izazovima sa kojima se Evropa danas suočava - navodi se u saopštenju.
Milatović će, kako je najavljeno, uz prisustvo plenarnoj sesiji Samita, sa premijerom Slovenije Robertom Golobom biti kopredsjedavajući okruglog stola „Jačanje evropske konkurentnosti i bezbjednosti kroz inovacije i otpornost“.
- Evropska politička zajednica ima za cilj da podstiče politički dijalog i saradnju u rješavanju pitanja od zajedničkog interesa: jačanja sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta evropskog kontinenta - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da su prethodni sastanci Samita održani u Pragu, Kišinjevu, Granadi, Londonu i Budimpešti.

Milatović na Samitu Evropske političke zajednice u Tirani

Lideri 47 evropskih zemalja i organizacija okupiće se u danas na jednodnevnom samitu u glavnom gradu Albanije kako bi razgovarali o izazovima bezbjednosti i odbrane širom kontinenta, s ruskom agresijom na Ukrajinu kao glavnom temom na dnevnom redu.
Zemlje Zapadnog Balkana nadaju se da će se na Samitu Evropske političke zajednice razgovarati i o proširenju Evropske unije.
Na samitu, koji se održava pod motom: "Nova Evropa u novom svijetu: Jedinstvo - Saradnja - Zajedničko djelovanje", biće riječi i o načinima kako unaprijediti konkurentnost Starog kontinenta i kako se nositi s ilegalnim migracijama.
Samit, kojem prisustvuju i lideri Francuske, Njemačke i Velike Britanije, održava se u trenutku kada se očekuje da Ukrajina i Rusija održe prve mirovne pregovore od početka sukoba.
Ostale teme o kojima se očekuje da će se razgovarati uključuju sigurnost, demokratiju i migracije.
Za Albaniju, koja se još bori da iskorijeni dugogodišnji uticaj komunističkog režima i da se pridruži EU, ovo je ključni trenutak.
Prije nego se pridruži EU, Albanija mora da se oslobodi reputacije kao centra za pranje novca za trgovce oružjem i drogom. Politička transparentnost je takođe važna nakon spornih izbora, koje je premijer Edi Rama službeno dobio velikom većinom, ali koje tužilaštvo trenutno istražuju i koje opozicija ne priznaje.
Lider opozicije i bivši premijer Sali Berisha najavio je mirne proteste tokom samita u petak.
Stručnjaci smatraju da su Ramini dogovori o prihvatanju migranata iz Italije, povećanju proizvodnje obnovljive energije i otvaranju zemlje za strane investicije - uključujući one Džareda Kušnera, zeta bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa - ojačali šanse Albanije za članstvo u EU.
- EU traži jednu priču o uspjehu. Albanija i Crna Gora bi mogle imati šansu, jer su to vrlo male zemlje koje ne bi imale velik uticaj ni pritisak na EU - ističe Andi Hodžaj, stručnjak za Balkan sa londskonskog Kings koledža.
Mnogo toga zavisi od toga koliko same zemlje Balkana žele članstvo u EU.
Hodžaj tvrdi da je povjerenje u EU u regionu donekle oslabilo, djelimično zbog toga što je proces pristupanja postao previše težak.
Kosovo i Srbija takođe teže članstvu u EU, ali dugotrajni nesporazumi između ovih susjednih zemalja usporili su napredak.
Kosovo je pod sankcijama EU zbog etničkih tenzija na sjeveru zemlje, gdje većinski žive Srbi. U međuvremenu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ove sedmice učestvovao je na proslavi Dana pobjede u Moskvi, uprkos protivljenju Brisela.
Zvanično, lideri će održati niz tematskih sastanaka.
Samit je korisniji i kao platforma na kojoj lideri mogu održavati bilateralne sastanke ili razgovore u manjim grupama, kako bi izrazili stavove o ključnim evropskim pitanjima.

Evropski lideri na samitu Evropske političke zajednice u Tirani

Predsjednik države Jakov Milatović učestvovaće sjutra na šestom Samitu Evropske političke zajednice koji će biti održan u Tirani, saopšteno je iz kabineta Predsjednika.
Milatović će večeras, uoči početka Samita, prisustvovati večeri za lidere Zapadnog Balkana, čiji je domaćin predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta.
&nbsp;Samit pod nazivom „Nova Evropa u novom svijetu“ okupiće više od 50 evropskih lidera koji će razgovarati o najvažnijim izazovima sa kojima se Evropa danas suočava.
- Predsjednik Milatović će, uz prisustvo plenarnoj sesiji Samita, sa premijerom Slovenije Robertom Golobom biti kopredsjedavajući okruglog stola ,,Jačanje evropske konkurentnosti i bezbjednosti kroz inovacije i otpornost”- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Evropska politička zajednica ima za cilj da podstiče politički dijalog i saradnju u rješavanju pitanja od zajedničkog interesa: jačanja sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta evropskog kontinenta.
&nbsp;Prethodni sastanci Samita održani su u Pragu, Kišinjevu, Granadi, Londonu i Budimpešti.

Milatović sjutra sa evropskim liderima o izazovima sa kojima se Evropa suočava

Evropi su potrebni oni koji dijele njene vrijednosti, a Zapadnom Balkanu su potrebne jače evropske investicije, saopštio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Milatović je prisustvovao petom samitu Evropske političke zajednice u Budimpešti, gdje je istakao da je članstvo u Evropskoj uniji ključan cilj za našu zemlju, predstavljajući ga kao potvrdu našeg demokratskog identiteta i evropskih vrijednosti. - Živimo u izazovnim vremenima, ali vjerujem da, sa jedinstvom i nepokolebljivom posvećenošću našim zajedničkim principima, Evropa može da se suoči sa svim izazovima. Crna Gora u ovoj fazi pregovora djeluje kao da je već članica Unije, u potpunosti usklađujući svoju vanjsku i bezbjednosnu politiku s EU - poručio je Milatović. On se osvrnuo na ozbiljne izazove s kojima se Evropa suočava, uključujući sajber prijetnje, energetsku nesigurnost i ekonomsku zavisnost. Posebno je ukazao na važnost jačanja digitalne i energetske infrastrukture, podsjećajući na projekat dupliranje kapaciteta električnog kabla s Italijom, čime Crna Gora postaje važan energetski partner u regionu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241107151116_288128a341dc45603ee0aedbaa0256e66b24ecf5b6ca19fc0ab3a88ab12a60aa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241107151116_288128a341dc45603ee0aedbaa0256e66b24ecf5b6ca19fc0ab3a88ab12a60aa" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Milatović na samitu Evropske političke zajednice u Budimpešti"> </figure>  Milatović je pohvalio Plan rasta kao dobar primjer za ubrzanje ekonomske konvergencije, ali je upozorio da proces demokratizacije i jačanja institucija mora ići uporedo s ekonomskim razvojem na tom putu. - Ne smijemo zaboraviti da održiv rast zahtijeva stabilne i jake institucije koje će moći da podrže dugoročni razvoj. Vjerujemo da je Evropa jača i povezanija kada je naša infrastruktura usklađena sa zajedničkim standardima i strateškim ciljevima. Novi transportni koridori treba da se razvijaju putem međusobnih dogovora koji poštuju interese zemalja Zapadnog Balkana. Ako EU i naše zemlje to ne postave kao prioritet, treće zemlje će neizbježno uskočiti - saopštio je Milatović. On je pozvao EU na veće investicije u Zapadni Balkan. - Evropi su potrebni oni koji dijele njene vrijednosti, a Zapadnom Balkanu su potrebne jače evropske investicije - zaključio je Milatović, ističući važnost dugoročnog evropskog prisustva za stabilnu i prosperitetnu budućnost regiona.

Milatović: Zapadnom Balkanu potrebne jače evropske investicije

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učestvovaće sjutra na petom samitu Evropske političke zajednice koji se održava u Budimpešti.
- Samit će okupiti brojne evropske lidere, koji će razgovarati o najvažnijim izazovima sa kojima se Evropa danas suočava, sa akcentom na ekonomsku bezbjednost i migracije - saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Milatović će prisustvovati plenarnoj sjednici i u okviru samita govoriti na temu ekonomije evropskih zemalja u svjetlu različitih rizika koji utiču na njenu sigurnost.
- Na marginama samita predsjednik Milatović imaće i niz bilateralnih sastanaka, između ostalih sa predsjednikom Finske Aleksanderom Stubom, predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Metsolom, premijerkom Danske Mete Frederiksen i premijerom Švedske Ulfom Kristersonom - saopšteno je iz Kabineta predsjedika države.
Evropska politička zajednica ima za cilj da podstiče politički dijalog i saradnju u rješavanju pitanja od zajedničkog interesa: jačanja sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta evropskog kontinenta. Prethodni sastanci održani su u Pragu, Kišinjevu, Granadi i Londonu.

Milatović na samitu Evropske političke zajednice u Budimpešti

Ako ovog ljeta, neđe na Crnogorskom primorju ili možda u crnogorskim planinama, vidite dvojicu Rusa, čije ste slike gledali tokom sudskog procesa za pokušaj terorizma oktobra 2016. godine, nemojte da streknete, nemojte da se plašite: oni su, utvrdilo je crnogorsko sudstvo, samo - mirni ruski turisti. &nbsp; OPASNI TURISTI &nbsp; Istini za volju, Eduard Šišmakov i Vladimir Popov imaju pasoše iz istog serije kao što su imali agenti GRU-a koji stu trovali odmetnutog ruspog špijuna Sergeja Skripalja i njegovu kćerku u Solsberiju. Imaju i istoriju podmetanja ekplozija u Bugarskoj, Gruziji i pokušaj prevrata Moldaviji...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022320020_3cdc0c1e5ecbf67deaf346246748e1e62670ec5796e1c7f23fe9fad1ac423778.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026022320020_3cdc0c1e5ecbf67deaf346246748e1e62670ec5796e1c7f23fe9fad1ac423778" data-rendition-name="original" width="750" height="563" loading="lazy" alt="I TURISTI I AGENTI GRU: Edvard Šišmakov i Vladimir Popov"> <figcaption>I TURISTI I AGENTI GRU: Edvard Šišmakov i Vladimir Popov(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ali, Šišmakov i Popov nijesu, kazao je Viši sud a potvrdio Apelacioni – opasni &nbsp;agenti GRU-a! &nbsp; Djeluje li vam ovo karikaturalno? Možda, ali to je crnogorska realnost: presudom Višeg suda i odlukom Apelacionog suda - svi optuženi i prvostepeno osuđeni sada su - slobodni ljudi. &nbsp; I to uprkos dokazima koje je Crna Gora svojevremeno dobila - od Vučićeve Srbije, od Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država, ali i od službi Bugarske i Moldavije, gdje je delovao agent GRU-a Popov, kao i od Poljske đe je, kao vojni ataše potkupljivao poljske oficire drugi agent GRU-a, Šišmakov. &nbsp;&nbsp; Nije to, izgleda, bilo bitno. &nbsp; FINGIRANA DRAMA Dakle: Krivično Vijeće Višeg suda u Podgorici, na čijem je čelu sudija Zoran Radović – u julu prošle godine oslobodilo je sve optužene: i agente GRU-a koji su prvobitno bili osuđeni na 15 i 12 godina zatvora; i Bratislava Dikića, osuđenog na osam godina... kao i lidere nekadašnjeg Demokratskog frona Andriju Mandića i Milana Kneževića, prvostepeno osuđene na po pet godina zatvora...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022320024_e82dc54505b331a3bc2771d0deb219c83f6b1feec3a6b9ecbfa2a23b4894f0bd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026022320024_e82dc54505b331a3bc2771d0deb219c83f6b1feec3a6b9ecbfa2a23b4894f0bd" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="OD OPTUŽENIKA DO ELITE NA VLASTI: Andrja Mandić i Milan Knežević, lideri nekadašnjeg "> <figcaption>OD OPTUŽENIKA DO ELITE NA VLASTI: Andrja Mandić i Milan Knežević, lideri nekadašnjeg(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  A potom je tu oslobađajuću presudu pravosnažnom učinilo tročlano Vijeće Apelacionog suda na čijem je čelu bila sudija Vesna Moštrokol, Zorica Milanović kao izvjestilac i sudija Predrag Tabaš, kao član. &nbsp;&nbsp; I sada se pokazuje da je sva ona priča, prvo oko podnošenja ostavke sudije Moštrokol, potom sedmicama dugo iščekivanje odluke Apelacionog suda, bila obična - fingirana i prizemna drama. Jer, znalo se od početka da politički obojene sudije koje je birala postavgustovska vlast, kao i sudije isprepadane najavama vetinga u pravosuđu neće imati skoposti da presuđuju na osnovu dokaza i u skladu sa zakonom. &nbsp; MUČAN MOZAIK &nbsp; To je dio mozaika koji pravi sliku današnjeg zarobljenog pravosuđa. I mučna je to slika. Jer, svi ti likovi iz vrha crnogorskog pravosuđa više liče na pokorne sluge politike, nego na ljude koji grade pravnu države. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223200216_d1121d1b38d45294692e6638c674dab67dff4dbdceedd3cd73143a2eb1d70295.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260223200216_d1121d1b38d45294692e6638c674dab67dff4dbdceedd3cd73143a2eb1d70295" data-rendition-name="original" width="768" height="576" loading="lazy" alt="PO POLITIČKOJ KOMANDI: Ulaz u zgradu gdje su smješteni Viši i Apelacioni sud"> <figcaption>PO POLITIČKOJ KOMANDI: Ulaz u zgradu gdje su smješteni Viši i Apelacioni sud(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  A oslobađajuća presuda otkriva još jednu poražavajuće karikaturalnu pravnu posljedicu: oslobođeno je krivice i devet srpskih državljana koji su 2019. godine već priznali krivicu. &nbsp;Proglašeni su nevinim svi koji, nakon sporazuma o priznanju krivice, odležali po pet mjeseci u Spužu! Što znači da su Viši i Apelacioni sud oslobađajućom presudom u stvari presudili da je devet srpskih državljana – lagalo da su krivi?! &nbsp; I to je dio mozaika crnogorskog pravosuđa. Nekog izvrnutog mozaika. &nbsp;&nbsp; Kao što je svojevrsne uvrnuti cinizam izjava Andrije Mandića na konferenciji za medije istog dana kada je objavljena oslobađajuća presuda za njega i sve ostale. &nbsp; -Kao hrišćanin, kao pravoslavac, opraštam sve. Ne želim da se bilo ko njima sveti, Crna Gora je mala i moramo da čuvamo jedni druge – kazao je Mandić dok mu je titrao osmjeh. &nbsp; Možda je nekome djelovalo da se Andrija Mandić baš uživio u ulogu nekog miroljubivog budiste, nekog Dalaj Mande. &nbsp; Ali, i to je predstava za javnost. Jer Mandić sada seiri nad sudbinama njegovih, kako reče, progonitelja, koji su kažnjeni i bez sudske presude: bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je dvije godine, a suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović godinu i po u pritvoru u Spužu. &nbsp; OPTUŽUJ - DA NE PROĐE OPTUŽNICA Pritvor kao kazna – kada politika naredi! I to je svjedočanstvo o današnjem crnogorskom pravosuđu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022320028_12c076761da990f820aec01f51c5dfb3ee7d1307691fe175ff7ba124d4b00800.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2026022320028_12c076761da990f820aec01f51c5dfb3ee7d1307691fe175ff7ba124d4b00800" data-rendition-name="original" width="899" height="599" loading="lazy" alt="PROVIDNA IGRA SDT-A: Privođenje bivše ministarke četiri resora Vesne Bratić"> <figcaption>PROVIDNA IGRA SDT-A: Privođenje bivše ministarke četiri resora Vesne Bratić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Baš kao i odluka Specijalnog državnog tužilaštva da goni bivšu četvorominstarkiu Vesnu Bratić, ne zbog duplog negativnog mišljenja DRI i pronevjere 8 miliona eura zbog čega je SDT bio obavezan na reakciju, već zbog toga što nije nastavila nezakonito da smjenjuje direktore škola?! Što je, suštinski, mehanizam da Bratić - kroz postupak odbijanja optužnice - bude oslobođena budućeg tužilačkog progona. &nbsp; Kao što je svojevrsna pravo-politička šarada saopštenje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića. Koji je utvrdio da je bilo potpuno zakonito obavezujuće uputstvo Vladimira Novovića da tužiteljka Mitrović ne smije da goni Oliveru Injac; i da je bio sasvim opravdan upad u njenu kancelariju i fizičko oduzimanje optužnice i svih spisa. &nbsp; Koliko je Marković postupao sa dužnom pažnjom pokazuje podatak: vrhovni državni tužilac je februara 2026. godine, tek nakon priloga Televizije E, ,,vanredno provjeravao“ postupanje Novovića iz novembra 2022. godine. &nbsp; IGRARIJE POD KONTROLOM &nbsp; Je li to Marković ,,prespavao” četiri godine ili je do kraja štitio svog druga Novovića? Ili, možda zakoni ne važe jednako za tužioce kao za obične građane? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223200212_d1d0f368662679984fff50bdcbc716c06b15d5339c6d09b805c975c5b187655c.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260223200212_d1d0f368662679984fff50bdcbc716c06b15d5339c6d09b805c975c5b187655c" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="DOBRI DRUGARI: Milorad Marković i Vladimir Novović"> <figcaption>DOBRI DRUGARI: Milorad Marković i Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ili će, ipak, biti i to dio političkih igrarija koje sprovode čelnici tužilaštva i sudstva, koji su pod potpunom kontrolom političara i to baš onih koji zastupaju ruske i srpske interese u Crnoj Gori. &nbsp; Zato i ne treba da čudi farsa sa oslobađajućom presudom za pokušaj terorizma uprkos dokazima; odustajanje od gonjenja bivše ministrake Bratić za ono zbog čega treba da bude gonjenja, ili tragikomično objašnjenje vrhovnog državnog tužioca. Prosto: to što gledamo je: hronika najavljenog raspada sistema u pravosuđu. Najavljenog onda kada su bivši litijaši postali sadašnji glavaši u Crnoj Gori. Ali, zato se i glasalo avgusta 2020. godine, zar ne? I sada neka ide kao u onom starom televizijskom serijalu: gledajte, jer ste vi to tražili? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Hronika najavljenog raspada pravosuđa

U znak solidarnosti i obilježavanja četiri godine od početka ruske invazije na Ukrajinu, zgrada Prijestonice Cetinje večeras je osvijetljena bojama ukrajinske zastave, saopštio je gradonačelnik Nikola Đurašković.
– Navršile su se četiri godine od početka ruske invazije na Ukrajinu. U znak solidarnosti, zgrada Prijestonice Cetinje večeras je osvijetljena u bojama ukrajinske zastave. Cetinje ostaje uz Ukrajinu i njen hrabri narod u odbrani slobode i nezavisnosti – naveo je Đurašković u objavi na Fejsbuku.
Prijestonica Cetinje i na ovaj način iskazuje solidarnost sa ukrajinskim narodom, potvrđujući podršku principima slobode, suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

Đurašković: Cetinje ostaje uz Ukrajinu u odbrani slobode i nezavisnosti

U jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E otvaramo aktuelne društvene teme koje izazivaju snažne reakcije javnosti i donose važne promjene.
Govorićemo o Predlogu zakona o zaštiti maloljetnika u digitalnom prostoru i mogućnosti zabrane pristupa društvenim mrežama za djecu mlađu od 13 godina. Šta ovakvo zakonsko rješenje znači za roditelje, djecu i digitalne platforme – i da li je riječ o nužnoj zaštiti ili ograničavanju prava?
Donosimo i priču sa protesta ispred Skupštine Crne Gore zbog obavezne vakcinacije djece, gdje su građani tražili pravo na izbor. Otvaramo pitanje – da li je riječ o legitimnom zahtjevu dijela roditelja ili o riziku po javno zdravlje?
Od juna 2026. godine na snagu stupa nova direktiva Evropske unije o transparentnosti zarada. Analiziramo šta će objavljivanje raspona plata značiti za radnike i poslodavce, te može li ova mjera doprinijeti smanjenju nejednakosti na tržištu rada.
Četiri godine od početka ruske vojne agresije na Ukrajinu, sagledavamo političke i bezbjednosne posljedice sukoba – kako na globalnom, tako i na regionalnom nivou.
Na kraju emisije provjeravamo kako protiče uklanjanje starih i havarisanih vozila u okviru projekta koji se realizuje u saradnji sa Eko-fondom, te kakvi su prvi rezultati ove inicijative.
Budite uz Budilnik – jutro počinjemo informacijama koje su važne za svakodnevni život. Gledajte nas od sedam do devet sati na Televiziji E!

"Budilnik": Digitalna bezbjednost djece, vakcinacija i transparentnost plata

Slovačka je danas obustavila isporuku električne energije Ukrajini, objavila je televizija TA 3, pozivajući se na izjavu premijera Roberta Fica.
- Ako Ukrajina zatraži od Slovačke pomoć u stabilizaciji svoje energetske mreže, od danasa je više neće dobiti - rekao je Fico.
U video poruci na Fejsbuku, Fico nije isključio mogućnost dodatnih mjera protiv Ukrajine zbog obustave isporuke nafte preko naftovoda Družba.
- Ako Ukrajina nastavi da nanosi štetu interesima Slovačke u snabdijevanju strateškim sirovinama, naša vlada će preispitati svoj konstruktivan pristup planovima pridruživanja Ukrajine Evropskoj uniji i pripremiti nove kaznene mjere - upozorio je Fico, prenosi Tass.
Istakao je da je, prije nego što je naredio obustavu isporuke električne energije Ukrajini, pokušao da pozove ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i da ga pita kada i da li će se nastaviti isporuka nafte Slovačkoj.
- Dobili smo poruku da je ukrajinski predsjednik spreman za razgovor tek poslije 25. februara - rekao je Fico.
Slovačka je obustavila isporuke električne energije Ukrajini kao odgovor na prekid tranzita ruske nafte kroz naftovod "Družba". Slovačka od početka februara ne dobija naftu, zbog čega je vlada 18. februara proglasila energetsku krizu u zemlji.

Tag: samit-evropske-politicke-zajednice