Klinički centar Crne Gore je u prethodnom periodu suočen sa nizom kadrovskih nepravilnosti, nastalih usljed petnaestogodišnje neusklađene prakse raspoređivanja medicinskih sestara nakon završetka višeg stepena obrazovanja, saopštio je direktor Kliničko-bolničkog centra Crne Gore Saša Radović.
Radović navodi da je riječ o zaposlenim medicinskim sestrama koje su, dok su se nalazile u stalnom radnom odnosu na pozicijama sa srednjom stručnom spremom, završavale visoke medicinske škole. Međutim, nakon sticanja diplome visokog obrazovanja, nijesu prolazile zakonom propisan pripravnički staž niti polagale stručni ispit za viši stepen obrazovanja, što je preduslov za raspoređivanje na ta radna mjesta.
Ističe da trenutno u Kliničkom centru Crne Gore radi oko 1.700 medicinskih sestara i tehničara, od čega 442 posjeduju diplomu visokog obrazovanja a koje su u prethodnom periodu, unazad 15 godina, automatski raspoređivane na radna mjesta sa koeficijentima sa visokom stručnom spremom po dostavljenom uvjerenju da su završile školovanje, bez ispunjavanja svih zakonskih procedura, odnosno bez položenog stručnog ispita za visoku stručnu spremu.
- To su sve medicinske sestre i tehničari, mahom sa višedecenijskim iskustvom, od kojih više od 80 odsto ima preko 20 godina rada u struci. Nesporno je da su sve ove medicinske sestre već imale položen stručni ispit za srednju stručnu spremu, &nbsp;na osnovu kojeg su stekle uslov da zasnuju radni odnos u Klinički centar Crne Gore, unazad 15 godina i duže i da su tokom rada obavljale poslove koji su, prema važećem pravilniku o sistematizaciji, gotovo identično opisani za oba nivoa obrazovanja. Njihova stručnost i posvećenost nikada nijesu bili dovedeni u pitanje- objašnjava Radović.&nbsp;
Međutim, inspekcijski nadzor je, kako kaže, nedavno utvrdio proceduralne nepravilnosti i naložio njihovo otklanjanje, ostavljajući rok od 120 dana.
- Time je otvoreno ozbiljno pitanje – kako istovremeno zaštititi zaposlene, obezbijediti nesmetano funkcionisanje sistema i ostati u okvirima zakona?- navodi Radović.&nbsp;
Suočen sa ovim izazovom, menadžment Kliničkog centra je, kako kaže Radović, pokazavši odgovornost i razumijevanje, nakon inspekcijskog nadzora, izvršio analizu zatečenog raspoređenog kadra.
- Od ukupno 442 visoke medicinske sestre koje su raspoređene u skladu sa stečenim visokim obrazovanjem, njih 230 nema položen stručni ispit. Od ukupnog broja koje imaju položen stručni ispit, a to je 212 medicinskih sestara, njih 121 je položilo ispit do 2024, odnosno značajno kasnije čak i poslije 10 godina, pošto su raspoređene na radno mjesto sa visokim obrazovanjem, a 91 medicinska sestra je ispit položila u toku 2024/2025 godine- istakao je on.&nbsp;
Bilo je jasno, kako tvrdi Radović, da bi striktna primjena zakona, bez uvažavanja šireg konteksta, mogla imati teške posljedice po funkcionisanje zdravstvenog sistema, iz razloga što bi svaki zdravstveni radnik koji je raspoređen na radno mjesto sa visokim obrazovanjem a za isto nema položen stručni ispit mogao biti isključen iz procesa rada, odnosno ne bi mogao obavljati poslove na kojima je raspoređen, a za koje nije ispunio uslov u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, koji jasno ukazuje da su zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici dužni da, nakon završenog pripravničkog staža, polažu stručni ispit.
- Naime, medicinske sestre i tehničari predstavljaju ključni kadar u pružanju zdravstvene zaštite, a s obzirom na njihov već izražen deficit, privremeno udaljavanje čak i jednog broja zaposlenih značajno bi ugrozilo kontinuitet rada i dostupnost zdravstvenih usluga. Uprava je stoga donijela odmjerenu odluku: medicinskim sestrama biće omogućeno da naknadno pristupe polaganju stručnog ispita za viši nivo obrazovanja, uz jasno definisan rok za realizaciju. Time se ispunjavaju zakonski uslovi i otklanjaju nepravilnosti, a proces rada ustanove ostaje stabilan i neprekinut- poručuje Radović.&nbsp;
Na ovaj način, kako kaže, izvršava se potrebna provjera znanja, uklanjaju pravne praznine i uspostavlja ravnoteža između poštovanja zakona i uvažavanja specifičnih okolnosti zaposlenih.
Pokazano je, dodaje Radović, da sistem može biti i human i odgovoran, čak i kada ispravlja naslijeđene formalno-pravne propuste.
- Klinički centar Crne Gore ostaje posvećen principima održivosti, pravičnosti i profesionalizma. Poštovanje zakonskih procedura mora ići ruku pod ruku sa razumijevanjem realnih okolnosti. Uprava odlučno stoji u namjeri da prekine sve prakse koje bi nepostupanjem ili odlaganjem odluka mogle ugroziti kredibilitet zaposlenih i povjerenje građana. Konkretno, u ovom slučaju ponuđeno kompromisno rješenje predstavlja primjer kako se sistemske greške mogu ispravljati bez žrtvovanja onih koji su nosioci zdravstvene djelatnosti i neposredno pružaju zdravstvenu zaštitu građanima. Na taj način obezbjeđuje se kontinuitet usluga i ostvaruje najviši cilj – očuvanje zdravlja građana Crne Gore- zaključuje Radović.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Radović: Bez stručnog ispita 230 medicinskih sestara, otklonićemo kadrovske nepravilnosti

Ljekarski tim Kliničkog centra (KCCG) u januaru će izvesti prvu transplantaciju matičnih ćelija u Crnoj Gori, najavio je direktor najveće zdravstvene ustanove u državi Aleksandar Radović.
Radović je, u intervjuu agenciji MINA, kazao da transplataciju želi da postavi visoko na ljestvici prioriteta, ali da je oko pitanja značaja doniranja organa potrebno izgraditi svijest i postići široki konsenzus.
- Tu mora biti uključena široka zajednica, od medijskog pa do uticaja vjerskih grupa. Iskustva u bližem regionu nijesu ohrabrujuća, Hrvatska bilježi bolji odziv - kazao je Radović i najavio da će ove godine intenzivirati dijalog po ovom pitanju.
Kada je riječ o medicinskoj osposobljenosti za izvođenje transplatacionih procedura, Radović je ukazao da je potpisan sporazum na osnovu kojeg će eminentni ljekari sa Vojnomedicinske akademije iz Beograda pružati stručnu pomoć KCCG u unaprjeđenju transplantacionog programa organa i ćelija i edukaciji i usavršavanju crnogorskih ljekara.
- Upravo u okrilju tako uspostavljene saradnje, ljekarski tim KCCG će već tokom ovog mjeseca izvesti prvu transpantaciju matičnih ćelija u Crnoj Gori - saopštio je Radović.
On je kazao da je infrastruktura zdravstvenog sistema Crne Gore izgrađena prije više desetina godina, i da nizak nivo ulaganja dovodi do zaključka da je ukupan sistem trenutno preopterećen.
Radović je istakao da KCCG pruža oko 70 odsto svih zdravstvenih usluga u državi.
Kako je podsjetio, KCCG funkcioniše kao referentna ustanova tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite za cijelu državu i sekundarnog nivoa za Podgoricu, Tuzi, Zetu, Danilovgrad i Kolašin.
U KCCG se godišnje, prema riječima Radovića, u bolničkim uslovima liječi oko 40 hiljada pacijenata, dok se u Poliklinici obavi preko milion i po pregleda.
- U Kliničkom centru se godišnje, u prosjeku, obavi od 2,2 do 2,4 hiljade porođaja, izvede se preko 23 hiljade operacija, na Klinici za nefrologiju obavi se oko 13 hiljada dijaliza, dok se u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uradi preko pet miliona analiza - naveo je Radović.
On je kazao da je prošla godina, u kojoj je obilježen jubilej 50 godina od useljenja u zgradu KCCG, bila je više nego dinamična sa aspekta projektnih aktivnosti.
- Otvaranjem objekata za Kliniku za psihijatriju, Infektivnu i dermatovenerološku Kliniku, dobijamo po prvi put savremeni prostor za rad u ovim medicinskim oblastima - rekao je Radović navodeći da je ukupna investiciona vrijednost izgradnje novih objekata iznosila oko 17 miliona eura.
Kako je ukazao, prošle godine je adaptiran Urgentni blok opremanjem prostorija za žrtve porodičnog nasilja, psihijatrijske pacijente i obezbjeđenjem prostorija za Ultrazvučni pregled, rekonstruisan Centar za digestivnu hirurgiju Hirurške klinike.
Radović je podsjetio da je puštena u rad nova savremena angio sala u kojoj će se raditi najkompleksnije procedure iz oblasti poremećaja srčanog ritma, dok su u operacionom bloku KCCG prošireni kapaciteti centralne sterilizacije.
- Pokrenuli smo projekat LIFEGATE, putem kojeg će Institut za onkologiju, klinike za kardiologiju i kardiohirurgiju dobiti značajnu opremu iz sredstava EU. U toku je relizacija projekta uređenja zahvata Kliničkog centra - naveo je on.
Kada je riječ o inovativnim procedurama, Radović je ukazao da je prošle godine u KCCG prvi put urađena balon dilatacija plućnih arterija kod mladog pacijenta sa ponavljajućom tromboembolijom pluća, dok je u Institutu za bolesti djece prvi put primijenjena inovativna, revolucionarna, genska terapija.
- Sa uspjehom se nastavlja izvođenje veoma kompleksne HIPEC procedure (metoda kombinovane terapije malignih oboljenja koja zahvataju trbušnu duplju), čime smo omogućili da ova tehnika bude ponovo dostupna pacijentima u našoj ustanovi, tako da se ne moraju upućivati u druge zdravstvene centre u region - naveo je Radović.
On je istakao da je prethodnih par mjeseci eliminisana lista čekanja za koronografiju pacijenata, kao i da na Stomatološkoj poliklinici više nema listi čekanja.
- U Odjeljenju za patohistologiju Centra za patologiju početkom septembra bilo je 2,9 hiljada nezavršenih biopsija i prosječno se čekalo za ove nalaze od dva i po do tri mjeseca. Danas ima 1.470 nezavršenih biopsija i sada je prosječno vrijeme čekanja za nalaz oko mjesec - naveo je Radović.
On je kazao da je, u vezi faktora koji utiču na čekanja, identifikovan veliki broj zakazanih a nerealizovanih pregleda pacijenata, odnosno da su uočene moguće desinhronizacije u radu ljekara specijalista.
- Shodno u kontinuitetu djelujemo na uspostavljanju sistema sinhronizovanog rada ljekara, sa druge strane uvodimo SMS servis zakazivanja u namjeri da smanjimo broj nerealizovanih pregleda - rekao je Radović i dodao da će uskoro biti pokrenuta kampanja na tu temu.
Kako je naveo, nastavlja se sa pilot projektom prvih i kontrolnih zakazivanja za kardiološke, reumatološke i endokrinološke specijalističke preglede.
- Uspostavljanje što bolje komunikacije na relaciji ljekar/osoblje/pacijent nam je jako važno i tu ćemo nastojati u poboljšanjima u mjeri mogućeg - rekao je Radović.
Govoreći o planovima za ovu godinu, Radović je istakao da angažmani nadležnih institucija idu u pravcu rasterećenja KCCG, kako kroz implementaciju novih politika upravljanja zdravstvenim sistemom, tako i realizacijom novih infrastrukturnih projekata.
On je podsjetio da je pokrenut proces sagledavanja i mogućeg projektovanja novog Univerzitetsko medicinskog kliničkog centra, koji je, kako je rekao, za crnogorske prilike kapitalan projekat.
- Projekat je trenutno u fazi izrade studije izvodljivosti. Potencijal izgradnje novog, najsavremenije opremljenog Univerzitetsko medicinskog centra uz oslobađanje kapaciteta trenutnog KCCG je od nemjerljivog uticaja na rasterećenje tercijarnog i unaprijeđenjenje sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite Crne Gore - istakao je Radović.
On je kazao da u maju planiraju uvođenje treće angio sale, instalaciju novog linearnog akceleratora i izgradnju sterilne operacione sale na klinici za Ortopediju sa intenzivnom njegom.
- Obezbijeđena su sredstva i pripremljena tehnička dokumentacija za rekonstrukciju intenzivne njega. Vrijednost ovog zahvata je 1,5 miliona eura i realizuje se prvi put od 1991. godine, a predstavlja srž našeg zdravstvenog sistema - naveo je Radović.
Kako je dodao, pripemljena je dokumentacija za adataciju odjeljenja za radiologiju, a u januaru je planirano izvođenje radova.
Radović je podsjetio da je od Evropske banke za obnovu i razvoj obezbijeđeno sedam od 12 miliona eura za potrebe finansiranje Projekta rekonstrukcije javnih zdravstvenih ustanova, a koji se realizuje u cilju unapređenja energetske efikasnosti KCCG.
- U toku je izrada glavnog projekta za izgradnju Klinike za hematologiju i PET scan, u maju očekujemo objavljivanje poziva za izbor izvođača radova - rekao je Radović i dodao da je predviđena i adaptacija odjeljenja za nefrologiju, urologiju i neurohirgiju.
Prema njegovim riječima, planirana je izrada Idejnog projekta za proširenje IBD za potrebe Banke mlijeka i in vitro fertilizaciju (IVF).
- Godinu će obilježiti i uvođenje vještačke inteligencije u procedure onkološke i patološke dijagnostike kroz projekte LIFEGATE i PathAI - istakao je Radović.

Govoreći o iznosima budžetskih sredstava koja se godinama unazad izdvajaju za potrebe KCCG, Radović je rekao da je potencijal savremenih tehnoloških dostignuća i digitalizacije nemjerljiv i da novca nikada nije dovoljno.

On je kazao da budžet za ovu godinu iznosi 121,41 milion EUR, od čega se 43 odsto odvaja na zarade, 48 na ljekove i medicinska sredstva, a tek preostali dio na materijalne troškove i kapitalne izdatke, iz čega je potrebno obezbijediti kontinuitet u snabdijevanju energentima i održavanju svelokupnog sistema KCCG.

Radović je istakao da su, u upravljačkom smislu, ključne riječi racionalizacija, odgovorno trošenje sredstava i saradnja sa svim entitetima koji mogu podržati realizaciju kapitalnih projekata.
- Osoblje, struka, oprema i medicinska sredstva - to su prioriteti. Održivost i unaprijeđenje sistema snabdijevanja, kako administrativnog, tako i infrastrukturnog je nepobitna - naveo je Radović.
Kada je riječ o kadru KCCG, Radović je rekao da u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u zemlji radi preko 370 specijalista i 25 specijalista stomatologije, kao i 104 užih specijalista.
Prema njegovim riječima, 124 doktora upućena su na specijalističko usavršavanje, dok je 115 doktora specijalista upućeno na uže specijalističko usavršavanje.
- Do kraja godine očekuje se da 30 doktora koji su upućeni na specijalističko usavršavanje steknu zvanje specijaliste, dok se sa uže specijalističkog staža očekuje povratak 36 doktora specijalista - kazao je Radović.
On je ukazao na potrebu medicinskog kadrovskog jačanja naročito u medicinskim oblastima onkologije, pedijatrije, neonatologije, vaskularne hirurgije, anesteziologije i patologije.
Kako je dodao Radović, srednje medicinski kadar je uvijek potreban i o tome svjedoče u kontinuitetu objavljeni konkursi.
- Ono što me negdje zabrinjava, a vjerujem da se stanje koje je preslikano u cijeloj crnogorskoj ekonomiji, je nedostatak ne-kvalifikovanog kadra, koji predstavlja važnu sponu u funkcionisanju ukupnog sistema KCCG, kao što je na primjer nedostatak prijava za poslove održavanja higijene - rekao je Radović.

Ljekari KCCG će u januaru uraditi prvu transplantaciju matičnih ćelija

Dok političari konstruišu i pozivaju na kažnjavanje, podsjećamo na član 11 stavovi 1 i 2 Zakona o nacionalnom javnom emiteru koji govori o nezavisnosti novinara: "Novinar i drugi zaposleni koji učestvuje u kreiranju programskog sadržaja Javnog medijskog servisa nezavisan je u svom radu i djeluje u interesu javnosti" - kazali su iz Sindikata medija Crne Gore, nakon što su iz Opštine Zeta pozvali RTCG da kazni novinara Sašu Radovića zbog, kako su ocijenili, skandaloznog priloga u Zeti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkarleusa-priganice-i-kokain-razljutili-opstinare-sporan-im-prilog-rtcg-a-u-obracanju-vrijedali-novinara&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Sindikata medija ističu da se osobi iz stava 1 ovog člana "ne može prestati radni odnos, ne može mu biti umanjena zarada, promijenjen status u redakciji ili utvrđena odgovornost zbog stava ili mišljenja koje je izrazio u skladu sa profesionalnim standardima i programskim pravilima".
- Podsjećamo i da je pitanje etike nadležnost ombudsmana kojeg Javni servis uporno nema, da Savjet Javnog servisa ni na koji način ne može da preuzme ulogu ombudsmana ili kažnjava zbog načina na koji neko izvještava, a da Javni servis od aprila kada je donijet nezakonti Etički kodeks nije u stanju da formira Etički odbor koji bi mogao da pokrene pitanje disciplinske odgovornosti - ističu iz Sindikata medija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.5455%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fradovic-obavijestio-sam-sindikat-medija-i-rtcg-o-prijetnjama-u-zeti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Medijima su dostavili i objašenjenje Radovića koje je njima stiglo:
"Moja sagovornica, direktorka TO opštine Zeta se par minuta pred uključenje pojavila i rekla, Jeste li me Vi zvali juče?&nbsp;
Ja sam rekao - Da.
Pa ste me zvali dan pred koncert?
Ja sam joj odgovorio da jesam i da sam je i jutros zvao i da mi je čudno da nije odgovorila, jer je logično da mi ona bude sagovornica.&nbsp;
Međutim, ona mi na to kaže da je njoj bio slobodan dan i da smo trebali ranije da joj se najavimo?! Na to sam odgovorio da je za TO Zete to događaj godine i da mi je logično da će se novinarama javljati u radno vrijeme dan ranije, ali i da joj, takođe, uopšte nije obaveza, tj. da ne mora da mi bude sagovornik. Ona na to dodaje da i neće, ali u posljednjem momentu ipak staje do mene ispred kamere.&nbsp;
Uključenje ste vidjeli ili možete vidjeti. Našalio sam se na račun izbora pjevačice. No, problematično i najbitnije je da mi je poslije snimanja postavila pitanje:
"Znači tako vi radite? A ostajete li duže da snimate?&nbsp;
- Ja rekoh - Da - samo da bih čuo šta će mi reći.
Ona tada izgovara rečenicu:
"U redu, snimite to što ste mislili, pa ćemo poslije toga razgovarati!"
Tu rečenicu sam, kao dugogodišnji novinar, koji je prošao mnogo toga, shvatio kao direktnu prijetnju. Na šta je mislila tačno, mogu samo da pretpostavim, i kako bi ona ili neko drugi, "razgovarao" sa mnom i "učio" me poslu novinara.
Iz istih stopa smo otišli. Sve ovo se dešavalo pred vozačem i snimateljem TVCG kao svjedocima. Danas sam cijeli dan pretrpan porukama. Ne samo iz CG, nego iz cijelog regiona, i 99 posto je pohvalno. Mene sada brine da će uticaj i pritisak politike i političara me po ko zna koji put kazniti u mojoj kući, tj. TVCG i osjećam zabrinunutost i stres. Nadam se da će oni koji rukovode kućom znati da se odupru tome. U svakom slučaju, moja je obaveza da se obratim Sindikatu medija, kako bi svi novinari ubuduće mogli da imaju slobodu, i da, ponašajući se skladu s etičkum pravilima esnafa, nemaju strah od pritisaka političara."

1250x600

1084x550

SMCG o slučaju Radovića: Savjet Javnog servisa ni na koji način ne može da kažnjava zbog načina na koji neko izvještava

Novinar Radio televizije Crne Gore Saša Radović oglasio se nakon što su iz Opštine Zeta pozvali javni servis da ga sankcioniše zbog, kako su ocijenili, "skandaloznog priloga".
Radović je kazao da se njegova sagovornica iz priloga, direktorica TO Zeta Tatjana Bojanić nije javljala na telefon u subotu, a ni u nedjelju ujutru, da bi na kraju kazala da je novinari uznemiravaju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkarleusa-priganice-i-kokain-razljutili-opstinare-sporan-im-prilog-rtcg-a-u-obracanju-vrijedali-novinara&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Radović je pojasnio i da je od čelnice Turističke organizacije Zeta dobio prijetnje, koje nije htio prijaviti policiji, već je napustio Zetu u kratkom roku.
Njegovo saopštenje prenosimo integralno:&nbsp;
"Povodom jučerašnjeg događaja i nastupa na TVCG danas moram da se oglasim, povodom pritisaka i prijetnji.
Moja sagovornica, direktorica TO Zeta Tatjana Bojanić, inače domaćin manifestacije se nije javljala na telefon u subotu, tj. dan ranije meni (dakle novinaru TVCG). Nije mi se, u duhu "dobrog" domaćina javila ni ujutro (svi pozivi evidentirani).&nbsp;
Mi smo (ekipa TVCG) došli tamo u nedjelju ujutro i za moju muku ja sam morao sam da govorim o njenoj i njihovoj priganicijadi i da eventualno uključim i neku od domaćica koja sprema priganice. Za to vrijeme, dok se mi spremamo za direktno uključenje, iza kamere stoji dotična Bojanić, koju i ne poznajem i dobacuje mi:&nbsp;
"Jeste vi iz TVCG?"
Ja kažem: Jesmo.
Direktorka Bojanić Tatjana mi i dalje dobacuje dok stojim s mikrofonom ispred kamere:
"Pa ste me TEK JUČE zvali da vam gostujem danas?"
- I juče i jutros, gospođo. Nego kada smo trebali?
A ona će, vjerovali ili ne meni reći:&nbsp;
"Juče je bila subota i to mi je slobodan dan".
(Sve se dešava dok ja stojim ispred kamere, minut pred uključenje, na ušima mi slušalice i slušam program tv i čekam najavu svaki sekund)
Kratka digresija, dragi Fb prijatelji. Direktorka gospođa Tatjana stavlja do znanja medijima da pred događaj godine za njenu TO ona uzima slobodan dan, a mi je uznemiravamo! Da li je ovo za vjerovati?! I sve mi to dobacuje iza kamere 30 sekundi pred uživo uključenje! Ja je kratko pitam?&nbsp;
- Oćete li vi da iskoristite priliku i da promovišete vaš događaj?
"Ne!" osdsječno i protestno kaže direktorka Bojanić!
- Ok, gospođo, to je vaše pravo, onda ću ja to uraditi i reći da se nalazite tu na pet metara.
Ona 10-ak sekundi pred uključenje pritrčava i staje pred mikrofon. Prelomila direktorka! Preumila.&nbsp;
Nakon uključenja, koje je bilo skroz korektno, sve smo informisali kako treba, uz moju šalu na račun pjevačice (jer glavna gošća pjeva o kokainu, mud..a, pi...nom soku itd) što je potpuno legitimno sa stavova struke. Međutim tu direktorka Tatjana razgovor diže na viši nivo i każe mi sljedeće:
"A tako vi radite?! Ostanite tu i snimite što treba, a nakon toga ćemo drugačije razgovarati!"
Kao dugogodišnji novinar, koji je prošao mnogo toga u svojoj karijeri, jasno mi je bilo da se radi o prijetnji. Odmah smo otišli da ne bismo gatali ko će i na koji način sa mnom "razgovarati" i na koji način učiti novinara TVCG kako i šta da govori.
Sve se ovo odigravalo u prisustvu snimatelja i vozača koji sve čuli i vidjeli.
Pisao sam odmah sinoć Sindikatu medija, obavijestio i Sindikat RTCG i još nekoliko adresa o prijetnjama, a savjetovan sam i da slučaj prijavim policiji, što nisam htio.
Nadam se da će rukovodstvo RTCG smoći snage da se odbrani od uticaja politike i napada na mene, pa da me ko zna koji put i ne premjeste na drugo radno mjesto, kazne itd, što sam odavno navikao, nažalost, već da ću biti adekvatno nagrađen za iskazanu slobodnu i hrabru i istinitu riječ.
Javnost, ubijeđen sam zna koliko sam se u svojoj karijeri vodio profesionalnim standardima i objektivnim informisanjem."
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fsasa.radovic.758%2Fposts%2Fpfbid0WWzUuoVxxyQACyKewY2GQEFV839NrY9NceH7Q5g9CfwCHnQV2WqtiK1n1XYvarv8l%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Radović: Obavijestio sam Sindikat medija i RTCG o prijetnjama u Zeti

Republikanci i demokrati međusobno se optužuju za blokadu federalnih vlasti, koja ulazi u drugi mjesec i sada je najduža u istoriji SAD-a. Zbog toga je došlo do masovnih otkazivanja letova i pogođeno je 40 aerodroma.
Oko 13.000 kontrolora leta i 50.000 službenika Uprave za sigurnost prometa prisiljeno je raditi bez plate nakon što američki predsjednik Donald Tramp i demokrate u Kongresu nisu uspjeli postići dogovor o budžetu, što je izazvalo blokadu rada vlade.
Republikanci, koji kontrolišu oba doma Kongresa, kao i Bijelu kuću, krive demokrate za zastoj, rekavši da bi se trebali složiti oko usvajanja rezolucije o finansiranju koja bi jednostavno nastavila trenutne nivoe potrošnje.
Do danas je otkazano 855 letova, a zabilježeno je 2.301 kašnjenje planiranih letova širom SAD-a.
Aviokompanije se bore da prebace putnike na alternativne letove, ali mnogima su planovi poremećeni, a drugi preispituju predstojeća putovanja.
Ovo zatvaranje, koje je počelo 1. oktobra, izazvalo je neviđene poremećaje u zemlji.
Programi pomoći u hrani su pauzirani, stotine federalnih radnika ostaju neplaćeni, a postoje i ogromni poremećaji letova na glavnim aerodromima.
Sedmicama su demokrate odbijale glasati za ponovno otvaranje vlade bez većih ulaganja u smanjenje troškova zdravstvene zaštite.
Predloženi revidirani zakon vjerovatno će zadržati svjetla savezne vlade upaljena i nakon Dana zahvalnosti.
Ali ako značajne promjene u zdravstvenoj zaštiti nisu u zakonu, malo je vjerovatno da će biti usvojen.
Dok se američki aerodromi bore s kašnjenjima i otkazivanjem letova nakon obaveznog smanjenja operacija, aviokompanije su počele izdavati savjete za putnike.
"United Airlines" je objavio sveobuhvatnu listu otkazanih letova u svojoj mreži za danas i tokom vikenda. Velika većina su kratki, regionalni ili prigradski letovi. Putnici imaju pravo na povrat novca ili mogu ponovo rezervisati, čak i ako njihov specifični let nije na listi.
"American Airlines" je saopštio da će putnici koji putuju preko određenih aerodroma i koji ispunjavaju određene kriterijume biti oslobođeni naknade za promjenu ako žele ponovo rezervisati let.

Kolaps na aerodromima u SAD-u: Od oktobra otkazano više od 800 letova

Donald Tramp izjavio je večeras da razmatra izuzeće Mađarske od američkih sankcija vezanih za ruske ugljovodonike, tokom sastanka sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Bijeloj kući.
- Razmatramo to, jer mu je veoma teško da nabavlja naftu i gas iz drugih regiona. Kao što znate, on nema pristup moru - rekao je američki predsjednik novinarima na početku razgovora.
Tramp je pozvao Evropu da "poštuje" Mađarsku i njenog lidera Orbana, kojeg je Frans pres označio kao nacionalistu.

Tramp razmatra izuzeće Mađarske od sankcija u vezi sa ruskom naftom i gasom

Zvaničnici i branitelji prava okupili su se danas u Ujedinjenim nacijama u Ženevi da bi izrazili zabrinutost zbog stanja ljudskih prava pod administracijom predsjednika Donalda Trampa i osudili odluku Vašingtona da odbije da dođe na današnji pregled stanja tih prava u SAD.
Misija SAD u Ženevi je ove nedjelje potvrdila da će „preskočiti“ takozvani Univerzalni periodični pregled (UPR) postavši tek druga država koja je ikada bojkotovala taj proces.
Sve 193 države članice Ujedinjenih nacija moraju da prođu standardni pregled stanja prava svake četiri do pet godine.
Odluka SAD je „duboko razočaravajuća“, rekla je Uzra Zeja, šefica organizacije Human Rights First. Ta odluka „slabi proces koji je pomogao napredak ljudskih prava širom svijeta – uključujući i Sjedinjene Države“, napisala je ona u i-mejlu.
Zeja je trebalo da predvodi jedan od nekoliko skupova u UN u Ženevi na kojima su aktivisti i izabrani američki zvaničnici izrazili zabrinutost zbog stanja prava u SAD, posebno otkako se Tramp vratio na vlast u januaru.
Odluka SAD da odbace pregled povezana je sa Trampovim nalogom iz februara kojim se SAD povlače iz mnogih tijela UN, uključujući Savjet za ljudska prava.
Ali odustajanje od Univerzalnog periodičnog pregleda nije bilo izvjesno. Tramp je SAD povukao iz Savjeta i tokom svog prvog mandata, ali je njegova administracija ipak odlučila da učestvuje u pregledu 2020. godine.
SAD su, posebno pod Trampom, više puta kritikovale Savjet zbog pristrasnosti u odnosu na Izrael i to navele kao razlog za nedolazak.
- Tragično, taj potez zaista potkopava ideju da je međunarodno pravo na ljudska prava neotuđivo i da se podjednako primjenjuje na sve - upozorio je Fil Linč, šef Međunarodne službe za ljudska prava na skupu u UN u Ženevi gdje je bivša prva dama SAD Eleonora Ruzvelt pomogla izradu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima prije njenog usvajanja 1948. godine.
- Tragično je i duboko ironično što smo pomogli u stvaranju normi, kao i ovog procesa (UPR) iz kojeg se sada povlačimo - rekao je jedan bivši visoki američki zvaničnik za AFP, želeći da ostane anoniman.
Još jedan bivši američki zvaničnik koji je radio na prethodnim UPR angažmanima SAD upozorio je da je taj potez „opasan“.
- Jer gubimo legitimitet globalno u svijetu u pogledu liderstva u oblasti ljudskih prava… To je teško progutati - dodao je on.
Odsustvo SAD izazvalo je negodovanje među civilnim društvom, koje obično učestvuje u pregledima, iznoseći analize i preporuke.
Uprkos nedolasku zvanične delegacije SAD, mnoge grupe, akademici i lokalni američki zvaničnici ipak namjeravaju da iznesu zabrinutost.
Naveli su niz alarmantnih događaja, uključujući represiju protiv neslaganja, militarizovane akcije protiv imigranata, slanje Nacionalne garde u američke gradove, obračune sa univerzitetima i umjetničkim institucijama i smrtonosne napade na brodove navodnih švercera dorge u Karipskom moru i na Pacifiku.
Mnogi su pozvali međunarodnu zajednicu da se oglasi i podrži njihov rad na držanju američke vlade pod kontrolom.
- Savjet za ljudska prava, sistem Ujedinjenih nacija i zajednica nacija posvećenih ljudskim pravima i demokratiji mogu da osvijetle te zloupotrebe - rekao je Čandra Batnagar, šef južnokalifornijskog ogranka Američke unije za građanske slobode (ACLU).
Robert Salim Holbruk, šef Centra za abolicionističko pravo, složio se, insistirajući da će, kako „vidimo kako se naše građanske slobode uništavaju, ovi forumi u budućnosti dobijati na značaju“.
Sjedinjene Američke Države su jedna od svega dvije države koje nisu došle na pregled stanja u svojoj jurisdikciji od početka sistema UPR 2008. godine.
Iako su neke države tražile odlaganje, samo Izrael ranije nije došao – početkom 2013. godine, iako je na kraju prošao kroz odloženi pregled 10 mjeseci kasnije.
Posmatrači su upozorili da bi odsustvo SAD moglo poslužiti kao loš primjer.
- Nadamo se da ovo neće povlačenja iz Savjeta pretvoriti u normalnost - rekao je za AFP Sandžaj Seti, ko-šef Inicijative za umjetničku slobodu.

Vašington bojkotuje sastanak Savjeta UN za ljudska prava koji razmatra stanje u SAD

Bugarski parlament je u petak usvojio zakonske izmjene kojima se velika rafinerija Lukoil na istoku zemlje stavlja pod državnu kontrolu poslije američkih sankcija ruskom naftnom gigantu.
SAD su prošlog mjeseca uvele sankcije protiv dva najveća ruska proizvođača nafte - državnog Rosnjefta i privatnog Lukoila – u pokušaju da izvrše pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina da prihvati pregovore o završetku rata u Ukrajini.
Lukoil je u Bugarskoj vlasnik postrojenja Neftohim, najveće naftne rafinerije na Balkanu, u crnomorskom gradu Burgasu, od 1999. godine. Lukoil-Neftohim je takođe najveća bugarska kompanija.
Američke sankcije, koje stupaju na snagu 21. novembra, "efektivno će dovesti do obustave rada rafinerije... zbog odbijanja svih ugovornih strana da izvrše plaćanja kompanijama koje pripadaju Lukoilu", navodi se u nacrtu zakona koji je predložila vladajuća koalicija u Bugarskoj.
Prema tom dokumentu, može se imenovati poseban upravnik koji će ostvarivati pravo glasa akcionara. Upravnik bi mogao da proda akcije novom vlasniku, uz odobrenje vlade.
Zakon je usvojen izuzetno brzom procedurom, samo u roku od nekoliko sati. Zakonski amandmani su dodatno dodati na dnevni red, a zatim su izglasani bez rasprave oko 30 sekundi u parlamentarnom odboru za energetiku. Uslijedilo je ekspresno usvajanje u plenarnoj sali – i u prvom i u drugom čitanju.
Tokom debate, poslanici opozicije optužili su predlagače zakona da žure s njegovim donošenjem.
Takođe su osudili pravo posebnog upravnika da proda akcije rafinerije, navodeći da bi to moglo dovesti do pravnih postupaka protiv Bugarske.
Prošle nedjelje, bugarski poslanici su usvojili privremena ograničenja na izvoz naftnih derivata, uključujući i u druge članice Evropske unije, kako bi osigurali dovoljne zalihe nakon posljednjih američkih sankcija ruskom energetskom sektoru.
Zabrana obuhvata izvoz naftnih derivata, uključujući dizel i avionsko gorivo.
Izuzeci su dozvoljeni za punjenje i pretovar lokalnih i stranih brodova i aviona gorivom, kao i za snabdijevanje unutar EU oružanim snagama NATO-a ili oružanim snagama članica EU kada je to povezano sa zajedničkom bezbjednosnom i odbrambenom politikom bloka.

Bugarska usvojila zakon o preuzimanju kontrole nad rafinerijom ruskog Lukoila

Skupština Crne Gore danas je trajala nepunih sedam minuta, koliko je bilo potrebno da se usvoji dnevni red sa prihvaćenim dopunama.
U to kratko vrijeme predsjednik parlamenta Andrija Mandić stigao je da "potkači" prethodnika Ranka Krivokapića, aludirajući na njegovu upotrebu crnogorskog jezika.
- &nbsp;Stavljan na glasanje prijedlog dnevnog reda u cjelini, što bi rekao moj prethodnik, gospodin Krivokapić "u ćelini" - kazao je Mandić.
Ovo je izazvalo negodovanje kod pojedinih poslanika opozicije, na šta je Mandić kazao: "Nisam ništa ružno rekao, samo sam citirao".
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša mu je odgovorio da izraz nije bio dobar.
Mandićev saborac iz Koalicije "Za budućnost Crne Gore" Milan Knežević stao mu je u odbranu.
- Pa valjda treba pričati istinu - kazao je Knežević.
Nakon što je usvojen dnevni red, Mandić je prekinuo današnje zasijedanje, dodajući da će o nastavku javnost biti obaviještena u skladu sa dogovorom na Kolegijumu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVLLLXjKpxt4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mandić „citirao“ Krivokapića: „U ćelini“ izazvalo reakcije u Skupštini

Građani Cetinja koji svakog dana od januara blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu neće odustati dok god se nadležni javno ne odrede prema masakrima koji su se dogodili u Prijestonici. To je za Antenu M kazala Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.&nbsp;
Pejović istile da je od v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića dobila informaciju da su na neki način riješili pitanje Gorana Jokića.
- Ovako kaže – Vesna, učinjeli smo nešto nekako. Rekoh, šta znači to? A on kaže, znaš kako maknućemo ga s toga mjesta. On je meni predao zahtjev za prijevremenu penziju. Pa rekoh, zašto ste vi čekali deset mjeseci ili više, koliko smo mi tražili ostavku njegovu, da on to preda. Znači, sve se taktički išlo, sve je to bilo taktički, jer vidim da je sve isplanirano - kaže Pejović.
Pejović kaže i da ih je premijer Spajić, nakon prvog, primio na još tri sastanka. Jednom su prisustvovali i ministar Danilo Šaranović i v.d. direktora policije Lazar Šćepanović.
- Rekli smo Spajiću da ga je neko izmanipulisao i on je baš bio vidno ogorčen na njih i rekao je to doslovno i jednom i drugom. A onda nam je Šaranović rekao - bićete zadovoljniji no što mislite. Ako je ovo zadovoljstvo, što meni oni saopštavaju pod misterijom… Nekakva misterija je tu - ističe Pejović.
Pitala je, kaže, i Šćepanovića zašto se još uvijek Goran Jokić nije oglasio po ovom pitanju.
- Zašto se on ne oglasi? Je li on mutav čovjek? Ja još nijesam čula kako taj čovjek priča. Da je izašao i da je rekao - slušaj Vesna Pejović, Vi mene prozivate tri godine. Ja sam častan čovjek. Ja se ne osjećam krivim. Svako ima pravo na to. Ali on se nijednom nije oglasio. No je isto kao ona lukava lisica - kaže Pejović.
Pejović navodi i nezvanična saznanja o Goranu Jokiću.
- Iza njega stoji neko. Ako su tačni izvori, Šaranović i Šćepanović su na jednom sastanku bili za to da se on smijeni. Međutim, tu je nastala opšta prepirka i svađa, i Jokić im je samo rekao, vokabularom kakav ima – malo morgen ćete me skinuti. Mi smo to čuli prije dva mjeseca - navodi Pejović.
Blokade saobraćaja, naglašava Pejović, neće prekinuti.
- Istrajaćemo. Ja ne pričam u ime organizatora, postoje ljudi koji stoje tamo, oni su svi organizatori toga. Oni su sinoć jednoglasno rekli – nećemo ovako, nijesmo zadovoljni sa ovim, ne mogu oni sa nama da manipulišu. Javno kad iznesu pa ćemo da vidimo. Ali neće nama značiti “otišao je u penziju”. Kao da mu mi ispraćaj pravimo. Nego će morati da kažu da je on razriješen i podnio je zahtjev za penziju, na šta on ima pravo, zbog toga i toga, sve dok sud ne utvrdi da li je on odgovoran bio za postupanje na Medovini. Ali moraće to da kažu - naglasila je Pejović.&nbsp;

Pejović: Sve se taktički radilo u Policiji i Vladi, nekakva misterija je tu; Neće nama značiti “otišao je u penziju”

Na zgradi Mjesne zajednice Farmaci u Podgorici već duže vrijeme vijore se pocijepane, izblijedjele zastave Crne Gore i Glavnog grada, kao nijemi svjedoci nebrige i poniženja državnih i gradskih simbola. Umjesto da stoje ponosno i dostojanstveno, zastave su obješene kao da su odbačene – raščerečene od vjetra, prljave i iskrzane, bez trunke poštovanja prema onome što predstavljaju. Naši čitaoci s pravom pitaju ko je odgovoran za takvo ruglo i zašto institucije dopuštaju da državna zastava, simbol nezavisnosti, slobode i časti Crne Gore, bude svedena na poderani komad platna. - Ovo nije samo pitanje estetike, već pitanje poštovanja države i identiteta. Ako na instituciji koja bi trebalo da predstavlja zajednicu i Glavni grad visi ovakva zastava, kakvu poruku šaljemo djeci koja tuda prolaze? - poručuju mještani. Ovakav prizor ne bi smio da postoji ni na jednoj javnoj zgradi, a posebno ne na onoj koja se nalazi pod okriljem Glavnog grada. Zakon o državnim simbolima jasno propisuje da zastava mora biti čista, čitava i dostojanstveno istaknuta. Sve drugo je sramota i nepoštovanje države. Nažalost, ovo nije usamljen slučaj. Nakon što je Portal ETV nedavno objavio fotografije iscijepane zastave ispred jedne osnovne škole, čini se da su simboli Crne Gore sve češće prepušteni zaboravu i poniženju. Dok se nadležni prave da ne vide, crnogorska zastava i zastava Glavnog grada na Mjesnoj zajednici Farmaci vijore se kao opomena savjesti da se država ne čuva samo riječima, već djelima i poštovanjem prema onome što nas simbolično predstavlja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107111136_03b6ff0e4174d848c55cedd51558f99eccb1045e7cbfa5fcbe5eb13a0568a155.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107111136_03b6ff0e4174d848c55cedd51558f99eccb1045e7cbfa5fcbe5eb13a0568a155" data-rendition-name="original" width="702" height="1599" loading="lazy" alt="zastave"></figure>

Da li su pocijepane zastave prećutni svjedoci nestajanja države?

Još jedna državna bruka, još jedna sramotna državna predstava. I pitanja na koja za sada nema jasnih, nedvosmislenih odgovora: da li je Goran Jokić i dalje čelnik regionalnog policijskog sektora ,,Centar“; smije li iko od zvaničnika bezbjednosnog sektora da zvanično izađe u javnost i saopšti istinu? &nbsp;&nbsp; Ministar Danilo Šaranović? Ćuti. Čelnik uprave policije Lazar Šćepanović? I on, zvanilno, ćuti. &nbsp; Ali nezvanično, konspirativno i u pola glasa, Šćepanović je noć ranije javio telefonom Vesni Pejović, majci ubijene Nataše Martinović i babi dječaka Marka i Mašana, da famozni Jokić nije više načelnik. &nbsp; ,,KORISNE NEJASNOĆE” Da li je Jokić smijenjen, da li je, možda, neraspoređen jer je predao zahtjev za penziju - e to lukavi čelnik Uprave policije nije želio da saopšti. Neće se oglašavati, kazao je ladno Šćepanović, bez ikakvog skrupula prema ljudima koji već deset mjeseci svakog dana, po suncu, kiši ili snijegu, borave na Kruševom ždrijelu, uporno tražeći istinu o tome – ko je odgovoran za to što je policija zakazala da reaguje u dva velika masakra u kojima su stradale 23 osobe, među njima četvoro đece. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107181140_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107181140_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="SRAMNO DRŽAVNO ĆUTANJE: Lazar Šćepanović, Danilo Šaranović i Goran Jokić"> <figcaption>SRAMNO DRŽAVNO ĆUTANJE: Lazar Šćepanović, Danilo Šaranović i Goran Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Zašto se neće zvanično oglasiti, čelnik Uprave policije - nije saopštio. Ali, jasan je motiv: između časnog poteza da kaže istinu o Jokiću, koja bi mogla da mu poremeti podršku većine konačno dobijanje četvorogodišnjeg mandata direktora policije, i sramotne šutnje o čelniku policijske jedinice ,,Centar”, koja šutnja &nbsp;mu, bez sumnje, obezbjeđuje direktorsku fotelju – Šćepanović je izabrao - fotelju. &nbsp;&nbsp;&nbsp; I očito zaboravio onu policijsku zakletvu, ono kada je kao policijski pitomac glasno izgovarao, prije bacanja šapke u vis: ,,zaklinjem se da ću sve svoje snage posvetiti bezbjednosti građana, da ću predano štititi ljudska prava i slobode...“ &nbsp; Davno je bila ta zakletva, sada je fotelja vlasti samo u mislima. &nbsp; SPAJIĆEVA OBEĆANJA... A zašto ćuti premijer Milojko Spajić, koji je Vesni Pejović i ostalim porodicama obećao da će biti glasan? I to je za mnoge ostala nepoznanica. &nbsp; Ali, da je iznenađenje – nije. Lider pokreta Evropa sad i predsjednik Vlade Crne Gore navikao nas je da daje obećanja koja nikada ne ispuni. Što bi se reklo: ne opterećuje se vlastitom datom riječju. &nbsp; Tako je bilo i ovog puta. Spajić je još 17. septembra, nakon što je u kabinetu u Karađorđevoj 2 razgovarao sa građankama i građanima koji demonstriraju na Kruševom ždrijelu; pošto se dobro isplakao jer, eto, tobože nije znao za masakre na Cetinju – svečano je obećao: za 15 dana biće neki zahtjevi ispunjeni. &nbsp; Obećao je da će insistirati da se Markov i Mašanov zakon o oružju odmah uvrsti u skupštinsku proceduru, da se konačno okonča istraga i foreznika telefona ubica, i Aca Martinovića i onog Vuka Borilovića... &nbsp; Ali i da će - i to je bilo ključno obećanje - premijer Spajić sigurno učiniti jednu stvar – preko čelnika Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, dakle Šaranovića i Šćepanovića, izdejstvovati smjenu Gorana Jokića, čelnika regionalnog centra, čovjeka koji je u slučaju Medovina dramatično loše komandovao Interventnom jedinicom koja je u Prijestonicu stigla – poslije novinarskih ekipa. I koja nije uopšte učestvovala u neutralisanju Borilovića?! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107181144_9e22041e7fb6bb0da6e8425a87e7f7d0b5fd299859fdb87d075837c104403a22.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251107181144_9e22041e7fb6bb0da6e8425a87e7f7d0b5fd299859fdb87d075837c104403a22" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="KAD DRŽAVNI ČELNICI NEMAJU SRAMA: Vesna Pejović ispred zgrade Vlade Crne Gore"> <figcaption>KAD DRŽAVNI ČELNICI NEMAJU SRAMA: Vesna Pejović ispred zgrade Vlade Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Djelovalo je logično da makar to jedno obećanje – smjenu čelnika regionalnog sektora Centar - ispuni premijer. Tim prije što je navodno sam Spajić bio šokiran kada je od Vesne Pejović, Mita Markovića i ostalih čuo za sve policijske propuste... &nbsp; Ali, od tog 17. septembra prošlo je tri puta po 15 dana, istekao je septembar, prošao je čitavi oktobar, počeo je novembar i tek juče, tek juče su ljudi na Kruševom ždrijelu dobili telefonski poziv. &nbsp; Ne, nije zvao Milojko Spajić, on je izgleda baš bio zauzet. Zato je zvala osoba iz njegovog najbližeg okruženja, iz kabineta. Koja je, kao i Šćepanović, kazala da neće biti zvaničnog saopštenja, ali da u povjerenju može reći da Goran Jokić više nije načelnik regionalnog policijskog centra - ,,Centar“, samo što premijer moli da se glasniku ove informacije ne odaje identitet. &nbsp; Zašto, ostalo je tajna: kao da je uvedena neka vrsta zaštićenog svjedoka informatora, što li?! PONAVLJANJE NAGORE ISTORIJE &nbsp; Ili će ipak biti da je prevladao strah kod Spajića i njegovih od Gorana Jokića, čovjeka koji mnogo zna o ,,avgustovskim oslobodiocima“ jer su baš policijski funkcioneri kao Jokić, uz Crkvu Srbije, i doveli Krivokapića, Spajića i družinu na vlast poslije 30. avgusta... &nbsp;&nbsp; A bio je Jokić vjerni egzekutor, kada je trebalo vlasti, pa i tadašnjem ministru ekonomije Milojku Spajiću. Recimo: 5. septembra 2021. godine, kada je upravo Jokić po naredbi iz kabineta Zdravka Krivokapića besramno naređivao policiji da napadne građane na Kruševom ždrijelu, kako tada reče u policijski mikrofon - ,,bolje mi njih nego oni nas“. &nbsp; E, sad su izgleda Spajić i ekipa na vlasti odlučili – po sistemu ,,bolje on nego mi“- da se oslobode usluga Jokića, ali tako da porodice sa Cetinja, ali i crnogorska javnost, pomisle da su njihovi zahtjevi ispunjeni. Dogovoreno je, očito, da Goran Jokić ne bude zvanično smijenjen, već da ode u penziju, a da ispadne da je ispunjen makar jedan zahtjev ljudi sa Kruševog ždrijela. &nbsp; Kakva je to bizarna i bestidna igra sa ljudskim životima: koloplet laži, kako bi se stvorio utisak da suVlada i premijer Spajić konačno održali makar jedno obećanje, da je poštovala suze nesrećnih porodica. &nbsp; U stvari: to je najprljavije izigravanje nada onih kojima su najmiliji izgubili živote. Bijeg od prave istrage i zakopavanje istine: za dva masakra na Cetinju – niko neće odgovarati. Niko iz državnih službi nije osjetio moralnu odgovornost da makar – ponudi ostavku. &nbsp; Ne, umjesto otkrivanja istine, država se zabavila o jadu da se mračna prošlost &nbsp;prekreči svijetlim bojama. Ne shvatajući onu istorijsku istinu: ko zaboravlja prošlost, osuđen je da je ponavlja. Zato se, nakon Medovine i ćutanja države, zakonomjerno desio krvavi januar 2025. godine. Samo zato što je neko vlasan, na položaju, nije htio da traga za istinom jer je bio vezan za vlastitu fotelju vlasti. &nbsp; Zato se moramo zabrinuti. I zapitati: do kada će građani Crne Gore da gledaju ponavljanje naše najgore istorije? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: sasa-radovic