Očekivanja od glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića i njegovog tima, zbog svega što (ni)su uradili u prethodnom periodu nijesu velika. Ali, ako ništa drugo, otvaranjem istrage o postupanju Agencije za sprječavanje korupcije u pojedinim predmetima, možda će, makar, zabrinuti direktora Dušana Drakića i članove Savjeta ove institucije. Jer, kaže poslovica - možeš koliko (kako) hoćeš, al' ne možeš dokle hoćeš. A dokle su pojedini ljudi spremni da idu, zarad ličnih interesa potvrđuje i slučaj zviždača iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema kojem je, pošto su Agenciju preuzeli Drakić i novi Savjet ukinuta zaštita?! Kako je prenio M portal, jedan od predmeta kojima će se baviti SDT je prijava zviždača protiv Drakića, koju je dostavio Savjetu, ali je ovo tijelo nije uzelo u razmatranje, nego su je prikrili. Prijavu korupcije protiv Drakića, njegove pomoćnice Kristine Braletić i člana i potpredsjednika Savjeta ASK-a Mladena Tomovića zviždač iz CGES-a podnio je predsjedniku Savjeta Pavlu Ćupiću još 7. maja, optužujući ovu trojku da su počinili zloupotrebe u predmetu U.br. 10579/23, vođenim pred Upravnim sudom Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250723060752_b490bf221dcea7ecf539fabd7a1213606a61eb538aa5cd9b79cc01fda2816908.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250723060752_b490bf221dcea7ecf539fabd7a1213606a61eb538aa5cd9b79cc01fda2816908" data-rendition-name="original" width="1536" height="1024" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"><figcaption>Dušan Drakić potpisao sporazum za podršku zviždačima(Photo: KCCG)</figcaption></figure>  U ovom predmetu, prvi put od uvođenja instituta zviždača kod nas i nepoznato u demokratskim društvima – ukinuta je zaštita zviždaču?! Zviždač ili uzbunjivač je čovjek koji ima hrabrosti i odgovornosti da prijavi sumnju u korupciju u kompaniji ili instituciji u kojoj radi. Kako bi bila zaštićena od potencijalnog progona, ta osoba dobija institucionalnu zaštitu. E, nova uprava i Savjet ASK-a ukidanjem zaštite zviždaču uspjeli su da uđu u istoriju beščašća, neki činjenjem, a neki nečinjenjem. Da je nedvosmislena namjera novih čelnika ASK-a da ukinu status zviždaču iz CGES-a bilo je jasno ubrzo pošto su stupili na funkcije. Imenovani su u avgustu prošle godine, a već početkom oktobra Darkić je za Portal ETV najavio da će predmet zviždača biti podvrgnut „detaljnoj reviziji“?! Samo tri mjeseca kasnije, u januaru ove godine, uslijedila odluka Upravnog suda da se zviždaču ukida status zaštite. U prijavi korupcije predsjedniku Savjeta ASK-a protiv trojke – Drakić, Braletić, Tomović zviždač je iznio ozbiljne optužbe na njihov račun. Ukazao je da se analizom presude Upravnog suda može „nedvosmisleno zaključiti da Agencija za sprječavanje korupcije, uz odgovor na tužbu, koji je Sudu predat 11.10.2024. godine, nije dostavila cjelokupne spise predmeta koji su sprovedeni u postupku odlučivanja“ po njegovom zahtjevu za zaštitu, „odnosno na kojima se zasnivalo Mišljenje Agencije za sprječavanje korupcije“. Objasnio je da Drakić, „svjesno i sa namjerom, nije Upravnom sudu dostavio akt“ Agencije, odnosno „kompletne spise predmeta“ koje je ova institucija, na osnovu njegove prijave korupcije u CGES-u dostavila Specijalnom tužilaštvu, a što je, prema njegovoj ocjeni, bio razlog da sud nije mogao da utvrdi „kauzalnu vezu između štete (pokretanja disciplinskog postupka i izrečene disciplinske mjere) i podnešene prijave korupcije“. - Dakle, isključivi razlog zbog kojeg mi je ukinuta zaštita propisana Zakonom o sprječavanju korupcije jeste KORUPCIJA u samoj Agenciji za sprječavanje korupcije. Da bi obezbijedio poništenje mišljenja Agencije kojim mi je bila određena zaštita, v.d. direktrora Agencije Dušan Drakić je morao da krivotvori dokaze dostavljene Sudu, a sve u korist svog prijatelja i advokata Mladena Tomovića. Nije ovo v.d. direktora mogao da uradi sam, već je očigledno imao pomoć Kristine Braletić, koju je on lično unaprijedio sa pozicije načelnice odsjeka u pomoćnicu direktora – napisao je, pored ostalog, zviždač predsjedniku Savjeta ASK-a Ćupiću, ali su oni odučili da zanemare ovu prijavu. Presudom i svim što joj je prethodilo, kako smo pisali, bio je šokiran i nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak Drago Kos koji je tada Portalu ETV rekao da se takvom odlukom Upravnog suda „krše svi međunarodni pravni akti koji govore o zaštiti zviždača“ i da se nada „da će Vrhovni sud uvažiti žalbu i donijeti odluku po zakonu i po međunarodnim konvencijama koje je potpisala i Crna Gora“. Bio je kategoričan i da Tomović „treba da ode iz Savjeta“. Tomović je i dalje u Savjetu, a prije nekoliko dana je reizabran za zamjenika predsjednika ovog tijela.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250128090112_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250128090112_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"><figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: Nikola Saveljić)</figcaption></figure>  Tomović je advokat CGES-a u svim predmetima vezanim za zviždača, raniji je upošljenik ASK-a, prijatelj je i pravni zastupnik ne samo Dušana Drakića, nego i ostalih zapošljenih koji su pokrenuli sprove protiv bivše uprave ASK-a, a supruga mu je zapošljena u ovoj instituciji. Bez obzira na sve ove činjenice Tomović je izabran u Savjet ASK-a. I nije mu bilo dovoljno samo to, već se ruga javnosti sa pozicije zamjenika predsjednika ovog tijela. U slučaj zviždača iz CGES-a uključila se i Nevladina organizacija Centar za građansko obrazovanje i još 27. februara tražili su od ASK-a mišljenje o sumnji na postojanje sukoba interesa i ograničenja u vršenju javne funkcije člana Savjeta Mladena Tomovića. Oni su upozorili da „Tomovićevo zastupanje pravnog lica u državnom vlasništvu - CGES, u više postupaka protiv samog ASK-a i zviždača, kojem je ASK ustanovio zaštitu, predstavlja kako sukob interesa tako i dodatno neetičko postupanje, ali i trgovinu uticajem koji ima u samom ASK-u“. Nikada nijesu nijesu dobili odgovor. Uzalud su ostale ova i druge inicijative CGO-a. „Slučaj ASK“, nažalost, još jedna je potvrda zabrinjavajućeg stanja crnogorskog društva, a najveću cijenu plaćaju građanke i građani ove države. Zviždač iz CGES-a već četvrtu godinu „bije bitke“ sa crnogorskim institucijama i trpi odmazdu i mobing u kompaniji zbog profesionalnog, hrabrog i etičkog čina – prijave sumnje u korupciju. A onda se našao na meti i onih koji je trebalo da ga zaštite – ASK-a. Ispostavlja se da su čelni ljudi ove institucije dio zavjere protiv zviždača i da rade isključivo za interes kompanije koju je prijavio. Ostaje nada da nalog Specijalnog državnog tužilaštva da se provjeri dokumentacija ASK-a nije samo farsa, već odluka da se temeljno, profesionalno i pošteno istraži postupanje Drakića i njegovog tima, kao i članova Savjeta ove institucije. A samo u slučaju zviždača iz CGES-a imaju obilje materijala da djeluju. Ne samo u ASK-u. Nedavno je postala pravosnažna presuda po tužbi zviždača protiv izvršnog direktora CGES-a Ivana Asanovića koji ga je izložio disciplinskom postupku i kaznio zbog teže povrede radne obaveze, ubrzo pošto je prijavio sumnju u korupciju. Sud je u presudi jasan - disciplinska odgovornost zviždača nije utvrđena. Upravni sud, nažalost, nije mogao naći vezu koja bi potvrdila da je zviždač nakon što je prijavio sumnju u korupciju u CGES-u izložen progonu u ovoj kompaniji zbog čega mu je ASK dodijelila status zaštite. Čudno, pa i u svjetlu činjenice da im nije dostavljena kompletna dokumentacija.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Da li je Savjet ASK-a sakrio prijavu korupcije protiv Drakića, Braletić i Tomovića?

Pavle Ćupić ponovo je izabran za predsjednika Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije na današnjoj sjednici tog tijela.
Za njegovog zamjenika izabran je Mladen Tomović.
- Izbor je sproveden u skladu sa Poslovnikom o radu Savjeta ASK koji predviđa da se predsjednik i zamjenik predsjednika Savjeta Agencije biraju na period od godinu dana - kazali su u ASK-u.
Članovima Savjeta Agencije istekao je jednogodišnja mandat zbog čega je ponovo bio organizovan izbor rukovodstva tog tijela.

Portal ETV

Pavle Ćupić reizabran za predsjednika Savjeta ASK

Savjet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) usvojio je danas zaključak kojim se obustavlja postupak razrješenja Jelene Perović, zbog činjenice da joj je 24. jula istekao četvorogodišnji mandat na mjestu direktorice Agencije, prenose Vijesti.&nbsp;
Predsjednik Savjeta Pavle Ćupić kazao je da se "ovim stavlja tačka na slučaj Jelene Perović", te da je Savjet odlučivao imajući u vidu da više ne postoji pravni osnov za vođenje postupka po presudi Upravnog suda.
Za donošenje takvog zaključka su glasali Ćupić, ali i članovi Savjeta Slavica Mirković i Mladen Tomović, dok je Aleksandra Vukašinović glasala protiv.
Ona je napomenula da će dostaviti izdvojeno mišljenje sa pravnim argumentima. Članica Savjeta Dragana Šuković je bila odsutna.
- Zbog nedostatka kvoruma na prethodnim sjednicama nismo mogli odlučivati o razrješenju, ali u međuvremenu je mandat gospođe Perović istekao. Predlažem da se postupak obustavi jer je postao bespredmetan- naveo je Ćupić.&nbsp;
Član Savjeta Mladen Tomović predložio je da se u zaključak uvrsti i hronologija postupka po presudi Upravnog suda, kao i konstatacija da je Savjet ispoštovao zakonsku proceduru, ali da je došlo do pravno relevantne promjene okolnosti.
Vukašinović je kazala da time što se Perović ukida mandat priznaje se da je bila u mandatu.

1250x600

Savjet ASK obustavio postupak za razrješenje Jelene Perović

Jelena Perović upravo je stigla na sjednicu Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) na kojoj će se izjasniti o razlozima za smjenu sa čela te institucije.
Njen advokat Nikola Martinović nedavno je saopštio da su spremni za sjednicu.
Upravni sud je donio odluku kojom je utvrdio da je Perović nezakonito razriješena sa funkcije direktorice ASK, jer joj nije omogućeno da se pred Savjetom ASK izjasni o razlozima za njenu smjenu.

Perović stigla na sjednicu Savjeta ASK-a

Savjet Agencije za sprečavanje korupcije donio je odluku da se Jeleni Perović uputi zahtjev za izjašnjenje o razlozima koji su doveli do njene smjene. Rok za izjašnjenje Perović je osam dana.&nbsp;
Odluku Savjeta ASK o razrješenju Perović poništio je Upravnu sud.&nbsp;
Član Savjeta Mladen Tomović ocijenio je da je Upravni sud takvu odluku donio iz procesnih razloga.&nbsp;
- Radi se o sporu ograničene jurisdikcije i tuženi organ je obavezan da donese odgovarajuću odluku. Presuda nije pravosnažna, što ne znači da nije obavezujuća, pa treba da uradimo ono na šta je sud ukazao - rekao je Tomović, prenosi Dan.&nbsp;
Članica Savjeta ASK Aleksandra Vukašinović kazala je da je Savjet ASK obavezan da u roku od 30 dana donese odluku, te da situacija nije jednostavna.
- Imamo dvije odluke koje su na pravnoj snazi i koje svjedoče o institucionalnoj nekulturi, a sa druge strane degradaciju povjerenja u našu instituciju. Savjet jeste odgovorno tijelo da riješi krizu u kojoj se nalazimo - saopštila je Vukašinović.
Ona je navela da se kriza u instituciji može riješiti i izborom direktora u punom mandatu i pozvala kandidate koji imaju potrebne kvalifikacije da se prijave.
Član Savjeta Pavle Ćupić kazao je da to tijelo ne podliježe nikakvim prtisicima i da "ne bi volio da vidi scene kakve smo imali prilike da gledamo prethodnih dana".&nbsp;
On je naglasio da će Savjet postupiti u rokovima i na način kako je to zakonom predviđeno.&nbsp;

Savjet ASK: Perović rok od osam dana da se izjasni o razlozima zbog kojih je smijenjena

Kada je u ljeto 2021. godine službenik Crnogorskog elektroprenosnog sistema odbio, kako tvrdi, da učestvuje u namještanju tendera, nije ni slutio da će biti izložen dugogodišnjem progonu u kompaniji, disciplinskim i sudskim procesima, a onda i situacijom da će se u Savjetu Agencije za sprječavanje korupcije, koja mu je u maju 2023. godine dodijelila status zviždača i samim tim zaštitu, naći njegov progonitelj - advokat koji zastupa CGES?!&nbsp; U susret izboru novih članova Savjeta ASK-a službenik CGES-a obratio se brojnim adresama, dostavljajući im obimnu dokumentaciju o svom slučaju i upozoravajući ih na konflikt interesa advokata Mladena Tomovića i njegovo postupanje u slučaju prijave korupcije, ali uzalud. „Dželat“ službenika CGES-a stigao je po svoju žrtvu i u instituciju koja mu je bila podrška – ASK. Ne samo da je izabran u Savjet, već je imenovan i za potpredsjednika ovog tijela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240928070944_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240928070944_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>Mladen Tomović(Photo: Nikola Saveljić)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Komisije&nbsp;</h2> Istina, Savjet nema nadležnost da se miješa u postupanje ove institucije u pojedinačnim predmetima, ali, najblaže rečeno, paradoksalno je da se u ovom tijelu nađe čovjek koji vodi sudski postupak protiv službenika državne kompanije koji je prijavio korupciju i kojem je Agencija dodijelila status zviždača, a on pokušava da mu ga ukine. Osim toga, na osnovu prijave tog zviždača, ASK je formirala predmet koji je dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu zbog sumnje u korupciju u CGES-u.&nbsp; Gluva i nijema, s izuzetkom jednog člana koji u drugom krugu glasanja nije podržao Tomovića, na dopise zviždača, ostala je i Komisija za sprovođenje izbora članova Savjeta ASK-a. U prvom krugu Tomović je imao jednoglasnu podršku, ali pošto je pred drugo glasanje zviždač Komisiji dostavio dokumentaciju, jedan od pet članova uskratio mu je glas. Za ostala četiri člana Komisije višegodišnji progon službenika CGES-a, u kojem je kao advokat aktivno sudjelovao kandidat kojeg su podržali, očito nije sporan, iako se radi o zviždaču koji bi trebalo da uživa zaštitu ASK-a?! U Komisiji je bio i predstavnik Tužilačkog savjeta – tužilac Miroslav Turković, kojeg smo pitali da li je i zašto podržao izbor Tomovića, ali nam nije odgovorio.&nbsp; Pitali smo i Tužilački savjet o okolnostima izbora ovog kandidata, odakle su nam saopštili da ćemo odgovor dobiti nakon što se članovi tog tijela upoznaju sa navodima iz dopisa koji smo im uputili. Iz Sudskog savjeta, tijela koje je, takođe, imalo svog člana u Komisiji, proglasili su se nenadležnim da odgovore na naša pitanja, dok nam je Miodrag Iličković, kojeg su delegirali u Komisiju, inače bivši sudija Ustavnog suda, u telefonskom razgovoru, potvrdio da je primio dopise zviždača iz CGES-a, da ih je podrobno razmotrio i sa njima upoznao članove Komisije. Rekao je i da su u Komisiji raspravljali o dokumentaciji koju mu je zviždač dostavio i podsjetio na činjenicu da Tomović, nakon toga, u ponovljenom glasanju, nije dobio jednoglasnu podršku, već je izabran većinom – sa četiri glasa za i jednim protiv. Nije želio da potvrdi da li je on taj koji je, nakon što se upoznao sa dokumentacijom zviždača, odbio da podrži Tomovićev izbor za člana Savjeta ASK-a.&nbsp; Zviždač iz CGES-a, što mu nije za utjehu, uspio je da svojim argumentima ubijedi makar jednog člana Komisije da Tomović, ne samo zato što je bio u konfliktu interesa jer je pravni zastupnik državne kompanije, već i iz etičkih razloga – kao advokat koji goni zviždača, ne bi smjelo da se nađe u Savjetu ASK-a.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240928070948_10bef67b7cd48c7c41dffb3f7083310fa08e09c401830b8952759d606cd26445.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240928070948_10bef67b7cd48c7c41dffb3f7083310fa08e09c401830b8952759d606cd26445" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Miodrag Iličković"> <figcaption>Miodrag Iličković(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  <h2>I Savjet uz kolegu</h2> Pitali smo i predsjednika Savjeta ASK-a Pavla Ćupića da prokomentariše izbor Tomovića u ovo tijelo, međutim, ni on u tome ne vidi ništa sporno. To što zviždač, koji bi trebalo da uživa zaštitu ASK-a, sada „nad glavom“ u Savjetu ove institucije, ima svoga „dželata“, njima nije sporno. Kako nam je saopšteno iz ovog tijela, nakon nedavnog sastanka sa službenikom CGES-a, koji im je u direktnom razgovoru iznio sve činjenice, Savjet „nije našao za potrebno da raspravlja o tom pitanju“. On je tražio njihovo izjašnjenje da li je Tomović, kao advokat CGES-a, u konfliktu interesa.&nbsp; - ...gdin. Tomović profesionalno obavlja advokatsku djelatnost i kao punomoćnik navedenog pravnog lica je postupao u sudskim postupcima prije nego što je izabran kao javni funkcioner i kada nije imao status javnog funkcionera, dok odredba novog zakona na koju se pozivate, odnosi se na nove pravne slučajeve i ne propisuje zabranu pružanja advokatskih usluga u skladu sa izdatim punomoćjima i već zaključenim ugovorima o pružanju advokatskih usluga – stav je Savjeta ASK-a, koji su nam saopštili.&nbsp; Na direktno pitanje Ćupiću, zašto je zviždača, koji je tražio sastanak sa njim, doveo u neprijatnu situaciju tako što je sastanak organizovao sa svim članovima Savjeta, a da ga o tome nije obavijestio, predsjednik Savjeta ASK-a se pravda kako se radilo „o prvom zahtjevu za sastanak koji je Savjetu upućen od strane zviždača“, te da su zauzeli stav da je potrebno da svi prisustvuju.&nbsp; - Namjera je bila da se problemu pristupi s dužnom ozbiljnošću, a nikako da se podnosilac inicijative dovede u neprijatnu situaciju. Ukoliko je to drugačije doživljeno, iskreno mi je žao – saopštio nam je Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240928070952_865b1a015cfed1f719bb19d8933a769d1938f21eabb86ea34700869c276cdd8f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240928070952_865b1a015cfed1f719bb19d8933a769d1938f21eabb86ea34700869c276cdd8f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Pavle Ćupić"> <figcaption>Pavle Ćupić</figcaption> </figure>  <h2>Advokat u napadu</h2> Ništa sporno u svom angažmanu u Savjetu ASK-a ne vidi ni advokat Tomović. Kategoričan je da nije u konfliktu interesa, jer je ugovor sa CGES-om sklopio prije stupanja na snagu novog zakona, a ne smatra ni da je, zato što vodi sudske postupke protiv osobe koja ima status zviždača, u sukobu sa etičkim kodeksom.&nbsp; U izjavi za Portal ETV kaže da ne vidi ništa sporno ni u tome što je njegova supruga zapošljena u Agenciji, jer je „obična službenica“, a nije mu sporna ni činjenica da je u prijateljskim odnosima i pravni zastupnik službenice Agencije koja je angažovana upravo u Odsjeku za postupanje po prijavama zviždača i zaštitu zviždača.&nbsp; A ovaj odsjek, odnosno Agencija, prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, mjesecima ne dostavlja Upravnom sudu odgovor na tužbu, tražen još u maju, u procesu koji je pred ovim sudom u ime CGES-a pokrenuo Tomović, a kojim traži ukidanje statusa zviždača službeniku te kompanije?!&nbsp; Zanimljiv podatak je da je Tomović već tada bio kandidat za člana Savjeta ASK-a. Advokat Tomović, u izjavi za Portal ETV, obrušio se na zviždača iz CGES-a, uz optužbe da ga on targetira.&nbsp; - Prvo, ja nijesam čovjek koji goni bilo kakvog zviždača. Niko ne goni, ja sam advokat i kad zastupam tuženog i tužioca. Ne gonim nikoga personalno. Kao član Savjeta nemam nikakva izvršna ovlašćenja da donesem bilo kakvu odluku koja se tiče operativnog rada Agencije – rekao je on. A onda je, na naše pitanje da li ima etički problem sa svojim angažmanom u ASK-u, „udario“ i na integritet zviždača?! - U dijelu etike moj lični utisak je da je čovjek instruisan sa nekih drugih adresa ili eventulno gubitak određenih pogodnosti koje je u datom trenutku imao, pa je novi menadžment to na neki način, novom organizacijom, što ima zakonska ovlašćenja, uveo i sad je rezultat toga nezadovoljstvo i podnošenje prijava, a ne nikakav zaštita javnog inetresa – napao je Tomović zviždača?! Na pitanje da li to govori kao čaln Savjeta ASK-a ili kao advokat CGES-a, saopštio je da u predmetima zviždača „postupa kao advokat“, a da „Savjet ASK-a nema što da se bavi predmetom“. Ni proces koji je inicirao pred Upravnim sudom za ukidanje statusa zviždača službeniku CGES-a za Tomovića nije sporan sa stanovišta njegovog angažmana u ASK-u. - To nema veze sa mnom kao članom Savjeta – kratko je konstatovao. Optužio je zviždača, ali i naš portal, da smo djelovali sinhronizovano sa bivšom direktoricom ASK-a Jelenom Perović u susret izboru članova Savjeta ove institucije?! Tomoviću su zasmetali naši tekstovi o upitnosti njegovog integriteta za angažman u Savjetu ASK-a. <h2>Zarobljene institucije</h2> Uglavnom, sve što je imao da kaže o čovjeku koji je prijavio sumnju u korupciju u državnoj kompaniji, koji je nakon toga izložen bezočnom progonu menadžmenta, od disciplinskog postupka koji su pokrenuli i kažnjavanja, do pokušaja montiranja afere mobinga i namjere da mu ukinu status zviždača – potpredsjednik Savjeta ASK-a govorio je iz pozicije advokata CGES-a, koji ga plaća za usluge koje im pruža, a ne iz pozicije člana tijela zaduženog za nadzor institucije koja, pored ostalog, treba da štiti zviždače?! U oba slučaja, apanaže koje dobija su naš novac, odnosno plaćaju ga građanke i građani Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240928070944_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240928070944_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> </figure>  I zaista je upitno kako bi se sada neki potencijalni zviždač uopšte usudio da prijavi korupciju, ako u Savjetu ASK-a sjedi čovjek koji ne samo da goni jednog zviždača, nego mu „lijepi“ i ovako teške „etikete“. Otuda je razumljiva i opravdna bojazan zviždača iz CGES-a, da će Tomović iskoristiti uticaj u Agenciji, kako bi mu osporio status, a za interese svog klijenta.&nbsp; - U dopisima koje sam dostavljao nadležnima prije Tomovićevog izbora ukazivao sam da se njegovo činjenje kosi sa profesionalnim i etičkim normama i da je suprotno misiji i nadležnostima ASK-a. Zamislite moju situaciju – on je advokat mojih progonitelja, a sada je u tijelu jedine institucije koja mi je pružila zaštitu i u poziciji je da utiče, na moj budući status - kaže naš sagovornik. Agonija službenika CGES-a krenula je u ljeto 2021, kada je odbio da utiče na postupak javnih nabavki i potom, 24. novembra te godine predao kompaniji prijavu korupcije protiv Aleksandra Mijuškovića - predsjednika Odbora direktora CGES-a i Ivana Asanovića, izvršnog direktora.&nbsp; Prijava je ekspresno odbijena kao neosnovana, pa je on 9. decembra 2021. podnio prijavu i Agenciji za sprječavanje korupcije, a ova institucija je, kao osnovanu, proslijedila Specijalnom tužilaštvu.&nbsp; Prijavu protiv Mijuškovića i Asanovića, koja je proslijeđena Specijalnom tužilaštvu, službenik CGES-a je dopunio i imenom Marka Perunovića, bivšeg državnog sekretara Ministarstva kapitalnih investicija, javnosti poznatog po skandalu kada je kao predsjednik Odbora direktora „EPCG-Željezara Nikšić“ potrošio za klađenje 19.000 eura sa kartice kompanije. Specijalno tužilaštvo je nakon skoro tri godine, nakon izmjena zakona o SDT-u, proslijedila ovu krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici. Službeniku CGES-a, status zviždača ASK je dodijelila mišljenjem od 19. maja 2023. godine, a pošto je u kompaniji protiv njega pokrenut, kako ističe, montirani disciplinski postupak, koji je, kao i kazna koja mu je izrečena, prema ocjeni ASK-a, bio u direktnoj vezi sa njegovom prijavom korupcije. Pred Osnovnim sudom u Podgorici prvostepeno je dobio proces protiv CGES-a koji je inicirao zbog neosnovanog pokretanja disciplinskog postupka, koji je procesuiran pošto je prijavio potencijalnu korupciju u kompaniji. Da bi zaštitio lični i profesionalni dignitet i dokazao da je progon kojem je izložen u CGES-u dirigovan od najodgovornih lica kompanije, pred Osnovnim sudom u Podgorici pokrenuo je još dva postupka, od kojih je jedan protiv osobe koja ga je, kako navodi, lažno optužila za zlostavljanje i ucjenjivanje, odnosno mobing, a što se, takođe, desilo nakon što je podnio prijavu korupcije. - Iskustvo koje ja prolazim unazad tri godine, sa aktuelnim izborom Savjeta ASK-a, nedvosmisleno mi pokazuje da u Crnoj Gori više ne postoje institucije koje su spremne da zaštite lica koja su prijavila korupciju. Jer, ako je Tomović nakon svega ovoga izabran u Savjet ASK-a, ko može da vjeruje da će on da štiti javni interes. Nedvosmisleno je jasno da će štiti interese moćnika iz vlasti koji ga plaćaju državnim novcem – kategoričan je on. Zviždaču iz CGES-a preostalo je da se sam bori sa moćnicima iz kompanije i njihovim uticajem u institucijama i da se nada u integritet sudija u sporovima koje vodi, kako bi dokazao da je postao meta menadžmenta nakon što je odbio da se povinuje njihovim zahtjevima za koje je smatrao da su nezakoniti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240928070952_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20240928070952_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab" data-rendition-name="original" width="899" height="500" loading="lazy" alt="ASK"> </figure>

Tomović te tuži, Tomović ti „sudi“

Iako je Pavle Ćupić, predsjednik Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, obaviješten još 15. avgusta o sadržaju Inicijative za preispitivanje rada Dušana Drakića, bivšeg načelnika Odsjeka za sprovođenje mjera kontrole finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja, sa uznemirujućim sadržajem nije upoznao ostale članove Savjeta niti je stavio na dnevni red današnje sjednice Savjeta, saznaje Portal ETV.
<h2>Optužbe o šteti u iznosu od 236.000 eura</h2>
U Inicijativi u koju je naša redakcija imala uvid, Drakić se direktno optužuje da je ,,za vrijeme trajanja mandata četiri različita direktora Agencije“, zloupotrebljavao službeni položaj jer nije procesuirao kršenja Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja čime je bužetu Crne Gore pričinjena šteta - ,,u maksimalno obračunatom kumulativnom iznosu od 236.000 eura“.
Prva tačka današnje sjednice Savjeta ASK-a je upravo izbor vršioca dužnosti direktora ASK-a, pa je tim intrigantnija činjenica što Ćupić nije svoje kolege iz Savjeta upoznao sa prijavom protiv Drakića koji je, kako saznaje Portal ETV, jedan od kandidata za izbor prvog čovjeka Agencije.
Po zakonu, rješenje o stavljanju van snage suspenzije Drakiću može donijeti samo direktor ASK-a, pa nije najjasnije kako bi Savjet, u ovoj fazi, mogao i da razmatra Drakićev izbor za vršioca dužnosti direktora.
Savjet ASK je na prošloj sjednici promijenio Statut koji još nije stupio na snagu, ali u kojem je - suprotno Zakonu o spečavanju korupcije - određeno da se vršilac dužnosti bira sa tri glasa od pet članova Savjeta. Inače, Zakon predviđa da se direkotor, pa time i v.d. bira sa četri glasa od pet.
<h2>Za neke stranke ,,poseban popust“</h2>
Inicijativa ima deset priloga i svi se odnose na period 2019-2020. godine, kada Drakić, kako se navodi, kao ovlašćeni funkcioner ASK-a nije preduzimao zakonom određene radnje sankcionisanja političkih partija i pojedinaca koji su kršili zakon.
U anonimnoj prijavi se prije svega ukazuje kako Drakić - nakon obavljene kontrole političkih stranaka koje su učestvovale na izborima 30. avgusta u gradovima Andrijevica, Budva, Gusinje i Kotor – nije procesuirao pojedine političke stranke koje su prekršile zakonom određeni rok o predaji izvještaja o utrošenim sredstvima u izbornoj kampanji.
Koalicija ,,Za budućnost Kotora“ je tako prekoračila rok za predaju izvještaja, a Drakić kao ovlašćeno lice kontrole nije ni podnio izvještaj o sprovedenom nadzoru niti je inicirao pokretanje prekršajnog postupka, niti je sa svime upoznao direktora ASK-a (tada je čelnik bio Sreten Radonjić).
,,Time je političkom subjektu 'Za budućnost Kotora' učinio korist, a budžetu Crne Gore nanio štetu u iznosu propisanom članom 66, stav 1, tačka 50 i članom 66, stav 2, Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja“, navodi se, između ostalog, u prijavi.
Da Dušan Drakić nije bio ,,bolećiv“ samo prema koaliciji koju su tada predvodili prosrspki i proruski lideri Andrija Mandić i Milan Knežević i da nije imao političke miljenike samo na tom političkom polu, pokazuje i Prilog 5, u kojem je u fokusu nepostupanje u slučaju kršenja zakona od strane Bošnjačke stranke.
Tako se napominje da je, nakon obavljene kontrole krajem ljeta 2019. godine u Tuzima utvrđeno da jedino Bošnjačka stranka nije zatvorila poseban stranački račun nakon izbora, u zakonskom roku od 90 dana.
,,Dušan Drakić, propuštanjem službene radnje, svjesno i sa umišljajem ne inicira pokretanje prekršajnog postupka iako je bio u obavezi u skladu sa Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja... niti obavještava direktora Agencije da je Bošnjačka stranka prekršila član 18a Zakona, iako je bio u obavezi da obavijesti direktora u roku od 3 dana i to pisanim putem o kršenju zakona...“, piše između ostalog u petom odjeljnu prijave.
Drakić je ,,progledao kroz prste“, što se tiče izvještaja o izborima 30. avgusta u gradovima Andrijevica, Budva, Kotor, Tivat i Gusinje još mnogim strankama - Bokeškom forumu, Liberalnoj partiji, Hrvatskoj reformskoj stranci, GB Nova Budva i partiji Socijalisti - dr Branko Baćo Ivanović.
,,Pri čemu je političkim subjektima i odgovornim licima u njima koji su prekršili Zakon pričinio korist, a Budžetu Crne Gore nanio materijanu štetu u iznosu od 5.000 eura do 20. 000 eura“, naglašava se u Inicijativi za preispitivanje rada Dušana Drakića.
<h2>Bez kontrole ,,izbornog zapošljavanja“?!</h2>
To je, međutim, samo djelić onoga što se stavlja na teret bivšem načelniku Odsjeka za sprovođenje mjera kontrole finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja.
U inicijativi se naglašava i da Drakić nije postupao, odnosno izvještavao nadređene, o kontroli zabrane zapošljavanja od dana raspisivanja izbora do okončanja izbornog procesa, što je zakonska odrednica da bi se, koliko-toliko, spriječila partijska zapošljavanja prije izbora.
Tako se u Izvještaju o izvršenoj kontroli od 11. septembra 2020. godine navodi da je dostavljeno na kontrolu čak 994 ugovora, ali da se iz dokumentacije ,,da zaključiti da nije izvršena osnovna kontrola propisana Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
,,U samom izvještaju se ne navodi da li su i koji organi dostavili odluke o zapošljavanju u Zakonom propisanom roku, niti je inicirano pokretanje prekršajnog postupka za one organe koji u propisanom roku nijesu dostavili odluke o zapošljavanju, za što je Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja članom 64 stav 1 tačka 18 propisana novčana kazna u iznosu od 5.000 eura do 20.000 eura za pravno lice (član 64 stav 2), odnosno novčana kazna u u iznosu od 500 eura do 2.000 eura za odgovorno lice u pravnom licu, iako je to obaveza vršioca“, piše u primjedbaman na postupanje Dušana Drakića tokom kontrole izbornog procesa 2020. godine.
Drakiću i njegovim kolegama koji su obavljali kontolu se stavlja na teret da nijesu sankcionisali sve one državne institucije koje su prekoračile mjesečne troškove, kršeći Zakon o finansiranju političkih subjekata i izborne kampanje.
Sudeći po tabeli, pred izbore avgusta 2020. godine čak 29 državnih insitucija su prekoračili mjesečnu potrošnju!
No, bivši načelnik Odsjeka za sprovođenja mjera kontrole finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja Dušan Drakić ne navodi u citiranom Izvještaju o izvršenoj kontroli da su 29 organa prekršili član 38 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
I tako, iz priloga u prilog: u Inicijativi se navodi da je samo u ovom periodu od dvije godine Dušan Drakić nanio štetu državnom budžetu Crne Gore u ukupnom iznosu od 236.000 eura.
,,Uvaženi predsjedniče Savjeta, molim Vas da me, kao podnosioca ove inicijative obavijestite o koracima koje ste preduzeli, kao i da blagovremeno obavijestite i javnost“, piše na kraju prijave koja optužuje za nezakonito ponašanje aktuelnog sindikalnog aktivistu unutar Agencije za sprječavanje korupcije.
Da li će makar danas, na sjednici Pavle Ćupić svojim koegama u Savjetu ASK-a konačno pokazati Inicijativu ili će je i dalje držati ,,na sigurnom"?

Draško Đuranović

Zašto je Ćupić prikrio inicijativu o utvrđivanju krivične odgovornosti Drakića?

Na pojedinim dionicama u Crnoj Gori jutros se saobraća usporeno, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG) i upozorili vozače na mjestimično prisustvo vode na putevima i povećanu opasnost od odrona.
Iz AMSCG su upozorili i da je na sjeveru, uz slab snijeg mjestimično izražena poledica.
- Neophodna je krajnje oprezna vožnja, prilagođena uslovima i stanju na putu, kao i poštovanje pravila saobraćaja - naveli su iz AMSCG.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica), na vozilu moraju biti zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina, došlo je do odrona, usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Zbog radova na regionalnom putu R-30 Petnjica - Bioča, potez Bioča - Lješnica, saobraćaj se obustavlja od osam do 12 i od 13 do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute saobraćaj je obustavljen za sve vrste vozila osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Na regionalnom putu R-17 dionica Čevo - Ridjani, zbog adaptacije puta, saobraćaj je obustavljen od osam do 14 sati.
Na magistralnom putu M-3, dionica Plužine - Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje, saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara, odobrena je promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu „Princeza Ksenija“, vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo.
U ulici Vojislavljevića u Podgorici, zbog izgradnje bulevara, saobraćaj je obustavljen i obavlja se alternativnim putevima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.

Oprez zbog vode, poledice i odrona na putu

Nestašica fiziološkog rastvora, koja je u prethodnom periodu opteretila zdravstveni sistem i građane, trebalo bi da bude ublažena u narednim danima, jer su nove isporuke već na putu ka Crnoj Gori, a dio proizvoda uskoro će se ponovo naći i u slobodnoj prodaji u apotekama.
Iz državne apotekarske ustanove Montefarm juče su Pobjedi kazali da su u periodu prije praznika i tokom njih javne zdravstvene ustanove snabdijevene sa više od 50.000 boca fiziološkog rastvora koncentracije 0,9 odsto.
– Situacija sa snabdijevanjem se stabilizovala, a nove količine iz kompanije Hemofarm Vršac već su na putu ka Crnoj Gori. Hemofarm najavljuje da će isporuke u potpunosti biti stabilne u narednom periodu – navodi se u odgovorima dostavljenim Pobjedi.
Istovremeno, građani bi uskoro mogli da očekuju i mogućnost kupovine fiziološkog rastvora u apotekama, jer se očekuje isporuka proizvoda kompanije Hemomont Podgorica, koji se distribuira u slobodnoj prodaji putem veledrogerije Farmegra.
Iz Montefarma su Pobjedi ranije kazali da je u Crnoj Gori trenutno registrovan samo fiziološki rastvor proizvođača Hemofarm, koji se nabavlja za potrebe javnih zdravstvenih ustanova.
– Do prije nekoliko godina bio je registrovan i proizvod kompanije B. Braun, ali se taj proizvođač povukao sa našeg tržišta – kazali su iz Montefarma sredinom decembra.
Upravo zbog toga, usljed ograničenih proizvodnih kapaciteta jedinog registrovanog proizvođača, fiziološki rastvor već mjesecima nije bilo moguće pronaći u privatnim apotekama, dok su isporuke zdravstvenim ustanovama bile povremene i nedovoljne da u potpunosti zadovolje potrebe.
U domovima zdravlja u glavnom gradu isporuke fiziološkog rastvora su formalno bile redovne, ali količinski nedovoljne. Više zaposlenih u tim ustanovama nezvanično je kazalo Pobjedi da su tokom dežurstava za vrijeme praznika dva dana bili gotovo bez ijedne flaše rastvora.
– U dežurnom domu zdravlja za svega nekoliko dana potrošeno je više od 500 boca – kazali su sagovornici Pobjede.
Pobjeda je 20. decembra objavila da fiziološkog rastvora nema u slobodnoj prodaji u apotekama, dok ga u zdravstvenim ustanovama ima, ali u nedovoljnim količinama.
Iz Kliničkog centra Crne Gore tada su Pobjedi kazali da se isporuke fiziološkog rastvora realizuju na dnevnom nivou, u skladu sa raspoloživim količinama koje definiše Montefarm. Međutim, shodno obavještenju Montefarma od 10. decembra, kada su obaviješteni o problemu u isporuci proizvođača Hemofarm usljed regionalnog zastoja u snabdijevanju ovim rastvorom, uprava KCCG naložila je kontrolu postojećih zaliha u svim organizacionim jedinicama, racionalizaciju zahtjeva u skladu sa realnim potrebama, kao i preraspodjelu raspoloživih količina prema prioritetima, do potpune stabilizacije snabdijevanja.
Zdravstveni radnici domova zdravlja kazali su Pobjedi da je, iako su na nedostatak fiziološkog rastvora upozoravali nadležne, tek sredinom decembra iz menadžmenta stigla instrukcija da se sa tim sredstvom rukuje pažljivije, odnosno da se njegova upotreba svede na minimum.
To je, kako objašnjavaju, u praksi značilo da se terapije koje je moguće dati injekciono ili putem lijekova preferiraju u odnosu na one koje zahtijevaju infuziju.
Iz Doma zdravlja Glavnog grada su saopštili da ne postoji deficit fiziološkog rastvora, niti drugih medicinskih sredstava neophodnih za nesmetan rad te ustanove.
Iz Montefarma su pojasnili da nije došlo do potpunog prekida isporuka u njihovom skladištu, već da se fiziološki rastvor isporučuje u određenim intervalima, ali u količinama koje nijesu dovoljne da zadovolje iskazane potrebe javnih zdravstvenih ustanova.
Do nestašice fiziološkog rastvora došlo je zbog problema u proizvodnji u fabrici Hemofarma, što je izazvalo regionalni poremećaj u snabdijevanju. Zbog toga su i građani i medicinski radnici u Srbiji, Bosni i Hercegovini, ali i Hrvatskoj imali slične poteškoće u pružanju zdravstvenih usluga.
Dok se u zdravstvenim ustanovama fiziološki rastvor nabavljao uz povremene nestašice, građani ga već mjesecima nijesu mogli kupiti u privatnim apotekama. Oni kojima je bio neophodan za kućne terapije i njegu često su ga nabavljali u Albaniji, po cijeni od oko 90 centi po boci.
Iz Montefarma su juče kazali Pobjedi da je Hemomont Podgorica proizveo dodatne količine fiziološkog rastvora koje nijesu dio tenderskih nabavki za javne zdravstvene ustanove, te da će se upravo te količine naći u slobodnoj prodaji na domaćem tržištu.
Do sada se u apotekama mogao pronaći isključivo fiziološki rastvor u malim ampulama, koji je neupotrebljiv za infuzije. Fiziološki rastvor se, osim za infuzione terapije, koristi i prilikom inhalacija, ispiranja, čišćenja i drugih medicinskih intervencija.
U međuvremenu, proizvođač Hemofarm je, prema podacima Agencije za ljekove i medicinska sredstva Republike Srbije, još 11. novembra prošle godine dobrovoljno povukao iz prometa određene serije infuzionih rastvora.
– Kompanija Hemofarm A. D. Vršac obavijestila je Ministarstvo zdravlja Republike Srbije i Agenciju za ljekove i medicinska sredstva Srbije da dobrovoljno povlači sve serije ljekova Natrii Chloridi infundibile HF 500 ml, Natrii Chloridi Inf. Comp. Ringer HF 500 ml i Glucosi infundibile HF 5% 500 ml, proizvedene u periodu avgust–oktobar 2025. godine, nakon prijava o curenju rastvora iz pojedinih boca. Uzrok je u međuvremenu otklonjen, a kvalitet ostalih serija koje se nalaze u prometu nije doveden u pitanje – navodi se u saopštenju ALIMS-a od 14. novembra 2025. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.pobjeda.me%2Fclanak%2Fstizu-nove-isporuke-bice-dostupan-i-u-apotekama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Stižu nove isporuke fiziološkog rastvora, biće dostupan i u apotekama

Da vam se ne bi pridrijemalo tokom postnovogodišnjih praznika pobrinuli su se djelovi crnogorske vlasti koji neskriveno rade po nalogu autokrate Aleksandra Vučića. U svakoj pristojnoj demokratskoj državi rad za interes režima iz druge države imao bi jasnu pravnu kvalifikaciju iz Krivičnog zakonika. Kod nas je služenje stranom autokrati zapravo preporuka za državnu funkciju.
Elem, u po mnogo čemu važnu 2026. nijesmo ušli samo poplavama na koje se ne obrće premijer jer su valjda i to seoske teme. Nakon ovih meteoroloških nepogoda krenule su one političke. Predśednik Skupštine Crne Gore, naime, čestitao je ponovo protivustavni dan republike srpske, datum koji se u manjem entitetu BiH proslavlja u znak śećanja na dan kad je budući ratni zločinac Radovan Karadžić proglasio secesiju djelova Bosne i Hercegovine, što je rezultiralo kampanjom nasilja, etničkog čišćenja, opsadiranja i terorisanja gradova i njihovih žitelja i, konačno, genocidom.
Nagradno pitanje glasi – kako premijer Crne Gore gleda na to što mu ključni koalicioni partner slavi datum koji simbolizuje najveći ratni zločin u Evropi nakon Drugoga svjetskog rata? Tema nije baš seoska, više je genocidna.
No ima u crnogorskoj politici i ljudi koji drže do obećanja – kad je svojedobno javno pristao ući u vlast s četnicima na državnom nivou, Ibrahimović je manje javno obećao da će raskinuti brak s DPS-om na lokalnom nivou. Dugo je tutnjalo sprem'te se, sprem'te i evo konačno ovih dana dok iznaodi sve same principijelne razloge da se sa slaviteljima ratnih zločinaca nakon državnog združi i na lokalnom nivou, Ibrahimović je spreman da se još jednom žrtvuje za opšti interes nanoseći smrtonosne udare velikosrpskom fašizmu vlastitom kolaboracijom s tom genocidnom ideologijom.
Da se ne pomisli da je Dragan Krapović i ove nepogode (kao ljetošnje) proveo izležavajući se na odmoru, stigla je vijest da je upravo on postavljen na čelo crnogorske delegacije u pregovorima s Hrvatskom, po modelu – pošalji piromana da ugasi požar. Mislim, da su po konkursu birali model da Crnu Goru dodatno posvađaju s Hrvatskom i tako nam zapriječe vrata EU, ovako gabaritno ubistveno rješenje teško da su mogli izabrati.
Drugi, pak, dio ključnog Spajićevog koalicionog partnera, onaj koji iz śene vodi Peđa Bulatović, glasoviti grijač kanabea i potrčko svih beogradskih autokrata u posljednjih 40 godina, ispostavio je Spajiću uslove za opstanak u Vladi. Svaki je redom pisan kao muzička želja za Aleksandra Vučića, doktrinarnog fašiste kojeg od drmanja vlastite stolice trenutno više brine čudnovata šansa da se Crna Gora domogne EU i tako izmakne predatorskim šapama njegovoga rušilačkog projekta.
Evo što je Peđina družina isporučila kao usplove Spajiću:
1. Proglašenje srpskog jezika službenim. Ovaj zahtjev obično prati kuknjava o diskriminaciji i ugroženim pravima, standardni repertoar velikosrpske mašinerije u pripremi svih kasapnica od '91. naovamo. Da Spajića nesklonog upućenosti u materiju podśetimo na nekoliko detalja vezanih za ovaj zahtjev. Srpski jezik je u Crnoj Gori definisan Ustavom kao „jezik u službenoj upotrebi“, s istom formulacijom kao u Ustavu Republike Srbije. Srpski jezik nema ni jedno jedino pravo manje u odnosu na crnogorski kao službeni ili druge jezike koji su u službenoj upotrebi u Crnoj Gori.
Ako nema uskraćenosti prava, dakle, nema ni diskriminacije. Prijedlog za izmjenu Ustava u domenu jezika i državnih simbola po aktuelnom Ustavu mora dobiti 2/3 podrške u Skupštini, a potom 3/5 potvrdu na referendumu. Bilo koji drugi pokušaj mijenjanja Ustava, kakav pominju kroz nepostojeći institut „dopuna“, protivustavan je i povlači krivičnu odgovornost za rušenje ustavnog poretka, makar Ustavnim sudom predśedavao Peđa Bulatović preko svoje najbliže rodbine. To vam znači da u godini u kojoj morate istrčati finiš EU integracija – što zahtijeva puni angažman svih djelova društva, a ne samo izvršne i zakonodavne vlasti – neko ovakvim prijedlogom predlaže klasičnu distrakciju kako bi se EU put sabotirao.
2. Nedavno se pristupilo promjeni Zakona o strancima da bi se spriječilo da ti stranci preko Crne Gore postanu građani EU, a sad nam bivši DF kao uslov za opstanak u vlasti isporučuje izmjene Zakona o državljanstvu da bi se preko dvojnog državljanstva desetinama hiljada građana druge države to pravo dodijelilo, što bi, naravno, moglo biti okidač za zaustavljanje pregovora o ulasku u EU.
Ili u brlog novog kruga balkanske mržnje i zaostajanja ili u hrabri iskorak ka vrijednostima razvijenog svijeta. Ultima je
3. Prijedlog uvođenja trobojke kao „narodne zastave“ i izmjene himne skrojeni su s istom intencijom. Pritom se uveliko manipuliše istorijskim nasljeđem. Kao prvo, aktuelna državna zastava svoju heraldičku tradiciju vuče još od Crnojevića i danas je simbol identifikacije svih građana Crne Gore. Kao drugo, termin „narodna zastava“ u osnovi je manipulativan jer pledira da dinastičke i dvorske trobojke knjaza/kralja Nikole s početka XX vijeka, koje su kao istorijska znamenja već zaštićene aktuelnim zakonodavstvom, nametne kao opšte, niječući građanski karakter države koju nije moguće svesti na etnički atribut jednoga naroda.
S himnom stvar slično stoji jer se kao dio otrovne kampanje ogađivanja svega što ima crnogorsku državnu prepoznatljivost ponavlja mantra da je autor teksta himne fašistički kolaborant Sekula Drljević iako je lako provjerljivo da je Drljević i to prije Drugoga svjetskog rata zabilježio samo jednu verziju ove narodne pjesme, onako kako su brojni drugi zapisivači usmenog nasljeđa drugđe bilježili različite varijante pjesama, pa ju je tada i objavio pod naslovom „Crnogorsko seljačko kolo“. Koliko je otrovna lažavina o crnogorskoj himni kao autorskoj pjesmi fašističkog kolaboranta ogavna manipulacija potvrđuje činjenica da je jednu varijantu ove pjesme Drljević još u đetinjstvu morao pjevati jer je bila dio propisanog školskog programa, a još i više svjedočanstvo sestre narodnog heroja Gojka Kruške da je njen brat s tom pjesmom na usnama skončao na fašističkim vješalima 1944. godine.
Kad je riječ o melodiji himne, pozvanijega suda od riječi etnomuzikologa Slobodana Jerkova sigurno da danas nema: „Nažalost mi nijesmo svjesni šta imamo i preko čega pretrčavamo! I to bi bila moja poruka onima koji ne ustaju na himnu, ne znajući šta treba da cijene i poštuju. Da pojasnim tek u šesnaestom vijeku su nastali dur i mol, a poznati etnomuzikolog Miodrag Vasiljević nazvao je antičkim durom! Nažalost ovo ne govorim samo zbog dijela onih koji sjede i u Skupštini Crne Gore, nego ponajprije što toga nijesu svjesni, a niti o tom baš mnogo znaju čak i moje kolege, muzičari pa i teoretičari...“
4. Posljednji isporučeni uslov nazvan je dijalogom koji to nije. Kampanja kojom Vučićevi poslušnici grubo manipulišu građanima Zete ubjeđujući ih da je bolje da se kanalizacija izliva u Moraču nego da se izgradi savremeni pogon za preradu otpadnih voda udžbenički je primjer političke sabotaže, čiju skupu cijenu mogu platiti u prvom redu građani Zete, a potom i svi ostali.
Milojko je Spajić dobio spisak jasno definisanih tema preko kojih će u narednom periodu vojvoda Mandić i Peđa Bulatović pokušavati na sve načine zaustaviti EU integracije. Na njemu je još jednom da odabere društvo. Ili će s onima kojima je cilj ne samo blokiranje ulaska Crne Gore u EU no i njena desuverenizacija, fašizacija i svođenje na ulogu Vučić-Putinovog satelita ili će otvoriti vrata za najširu moguću „koaliciju“ proevropskih snaga, koja neće obuhvatiti samo političke aktere nego nasušno potrebni nevladin sektor i akademsku zajednicu.
Ili, dakle, u brlog novog kruga balkanske mržnje i zaostajanja ili u hrabri iskorak ka vrijednostima razvijenog svijeta. Ultima je.

Kako Vučićeva posluga minira EU put Crne Gore

stanak Demokratske narodne partije u izvršnoj vlasti i vladajućoj koaliciji zavisiće od volje aktuelne vlade da pokrene izmjene Ustava, Zakona o državljanstvu i Zakona o državnim simbolima, kao i da prihvati rezultate referenduma održanog krajem minule godine u Zeti, a kojima bi se srpski jezik normirao kao službeni, omogućilo pravo na dvojno državljanstvo, trobojka postala narodna zastava u Crnoj Gori i uvažili stavovi lokalnog stanovništva vezani za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun.&nbsp;
To je predviđeno nizom zaključaka koji su juče usvojeni na sjednici Predsjedništva DNP-a i kojima su ministri iz redova te stranke obavezani da već na prvoj narednoj sjednici Vlade pokrenu ova pitanja, a time i ključne programske inicijative partije, uz jasno upozorenje da će, u suprotnom, uslijediti njihove ostavke i povlačenje podrške izvršnoj vlasti.
Funkcionerka DNP-a Maja Vukićević u Vladi premijera Milojka Spajića rukovodi resorom saobraćaja, dok je njen stranački kolega Milun Zogović potpredsjednik Vlade zadužen za infrastrukturu i regionalni razvoj.&nbsp;
Ukoliko izmjene, koje budu inicirali, ne dobiju saglasnost većine članova Vlade, iz stranke Milana Kneževića poručuju da će Vukićević i Zogović podnijeti ostavke, dok će klubovi poslanika i odbornika u državnoj i Skupštini Glavnog grada uskratiti podršku Vladi premijera Milojka Spajića i upravi gradonačelnika Saše Mujovića.&nbsp;
Iz DNP-a, u saopštenju koje su medijima proslijedili nakon sjednice Predsjedništva, podsjećaju da ta partija nikada nije odstupila od svojih ideoloških i programskih principa, te da njihova programska opredjeljenja nijesu u koliziji ni sa Koalicionim sporazumom, ni sa takozvanim Barometrom 26.
Naglašavaju, takođe, da su programska opredjeljenja DNP-a u skladu sa evropskim vrijednostima i standardima koji se, kako navode, jedino u Crnoj Gori ignorišu.
U DNP-u podsjećaju da su, nakon posljednjeg popisa stanovništva u Crnoj Gori, sve njihove inicijative vezane za normiranje srpskog kao službenog jezika, izmjene Zakona o državljanstvu i proglašenje trobojke za narodnu zastavu, nailazile na odbijanje koalicionih partnera.
Kada je riječ o prečišćivaču otpadnih voda u Botunu, čijoj se gradnji protive građani Zete i zbog koga DNP i njen lider prijete izlaskom iz aktuelne vlasti, iz te stranke su podsjetili da nedavna policijska akcija, koja je obilježila početak gradnje tog postroijenja i tokom koje je, zajedno sa predsjednikom opštine Zeta Mihailom Asanovićem, uhapšeno 54 ljudi, među kojima je bilo maloljetne djece, žena i starijih osoba, predstavlja „nedopustiv čin represije“ kojom su, kako tvrde, rukovodila „ista lica koja su postupala i tokom protesta u vrijeme litija“.
Iz DNP-a navode da su prihvatili inicijativu predsjednika Skupštine Andrije Mandića za započinjanje novih pregovora radi prevazilaženja političke krize, te ističu da su ti razgovori završeni bez rezultata, jer premijer Milojko Spajić nije prihvatio ponuđene opcije kao osnov za dalje razgovore sa mještanima Botuna.
Poručuju da ostaju spremni za dijalog, ali i da sa njihovim ideološkim i programskim principima „nema trgovine“.&nbsp;
- DNP u Vladi nije zbog fotelja, već zbog građana, koji su nam dali povjerenje na parlamentarnim izborima 2023. godine. Ukoliko naše inicijative budu odbijene, bez zadrške ćemo napustiti Vladu – navode iz Demokratske narodne partije i zaključuje da „Crna Gora mora biti država svih građana, a ne privilegovanih pojedinaca“.&nbsp;
Milan Knežević je, podsjećamo, pred sam kraj minule godine, odmah nakon policijske akcije u Botunu, izjavio da više nije član vladajuće većine i da će na Predsjedništvu stranke predložiti izlazak iz vlasti.&nbsp;
Jučerašnjoj sjednici Predsjedništva, na kojoj je, umjesto najavljenog izlaska iz vlasti, opstanak koalicionog sporazuma uslovljen podrškom programskim principima DNP-a vezanim za pitanja jezika, državljanstva, državnih simbola i Botuna, prethodio je javni apel koji je grupa građana Zete uputila Kneževiću, zahtijevajući od njega da ipak ostane u vlasti i političku borbu nastavi iznutra.
Oni u otvorenom pismu, objavljenom na portalu In4S, Kneževića upozoravaju da bi odluka DNP-a o napuštanju vlasti nanijela štetu interesima Zete i oslabila njen glas u institucijama.&nbsp;
- Građani Zete ne žele da Milan Knežević napusti vlast – navodi se u pismu.
U pismu se dodaje i kako bi njegovo napuštanje vlasti, osim interesima Zete, štetu nanijelo i ostalim opštinama u Crnoj Gori koje su mu, kako se navodi, dale podršku i koje od njega očekuju ozbiljnost i snagu da se odupre svim pritiscima i svima koji bi jedva dočekali njegovu ostavku.
- Mi koji smo Vas birali, mi koji stojimo uz Vas više od 20 godina, danas tražimo da nas ispoštujete. Naša podrška nije bila trenutna, niti vođena interesom, već dugogodišnja, dosljedna i iskrena. Upravo zato imamo pravo da kažemo da se odluke koje direktno utiču na sudbinu Zete ne smiju donositi pod pritiskom onih koji Zeti ne žele dobro. Oni koji danas najglasnije zahtijevaju da se „ispoštuje data riječ“, izgovorena u trenutku opravdane ljutnje i revolta, nijesu oni koji su Vam davali podršku kroz godine, niti oni koji su stajali uz Zetu kada je bilo najteže. Naprotiv, to su politički i interesni krugovi koji bi Vaš odlazak iz vlasti dočekali sa oduševljenjem, jer bi time oslabila pozicija Zete, kao i same koalicije „Za budućnost Crne Gore“ i njen glas u institucijama. Vašu ostavku bi prvi pozdravili upravo oni koji Vas godinama ne žele tamo gdje se donose odluke. Građani Zete danas nemaju jačeg, glasnijeg i istrajnijeg predstavnika u institucijama od Vas. Vaše prisustvo u vlasti nije politički komfor, već prepreka onima koji bi da se odluke ponovo donose bez naroda i protiv naroda. Borba za Zetu se ne dobija napuštanjem institucija, već ostajanjem u njima i borbom iznutra, borbom dijaloga. Zato Vam poručujemo, Vaš ostanak u vlasti nije izdaja principa, već njihova odbrana. Vaš odlazak bio bi politička pobjeda onih koji Zeti ne žele dobro. Građani Zete stoje uz Vas, a vjerujemo i da mnogi širom Crne Gore očekuju da Vi ostanete uz njih – zaključuje se u otvorenom pismu Kneževiću.
<h2>Đukanović: Sada je jasno da su prijetnje rušenjem Vlade bile politički manevri bez stvarne namjere</h2>
 
Politikološkinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović smatra da inicijative DNP-a liče na pokušaj unutrašnje sabotaže evropskog puta, na koje aktuelna vlada ipak neće pristati.&nbsp;
- Ne zato što su premijeru Spajiću ideološki strane, već zato što zna da bi to trenutno ugrozilo važan evropski projekat i povuklo ozbiljne finansijske posljedice – navela je ona u izjavi za Pobjedu.&nbsp;
Đukanović je, međutim, sigurna da su i predsjednik Skupštine Andrija Mandić i premijer Spajić tu temu ostavili za kraj kako bi se njome politički trgovalo u susret ili nakon parlamentarnih izbora iduće godine.
- Dakle, nije sporno da će ultimatum biti prihvaćen, samo ne sada. To će prije biti ustupak predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, nego Milanu Kneževiću - navodi sagovornica Pobjede.
Đukanović ističe i kako se sada najbolje vidio da su mještani Botuna izmanipulisani jer više, podsjeća ona, nema ni protesta, ni pobune.
- Pokazalo se da je pitanje izgradnje kolektora samo iskorišćeno kao sredstvo za političke igre i ostvarivanje partijskih ciljeva, koji su u velikoj mjeri usklađeni sa interesima centara moći izvan Crne Gore, prije svega u Beogradu. Sada, umjesto Botuna, u prvi plan dolaze identitetske teme, jezik, državljanstvo, ustavne promjene, što pokazuje da su prijetnje oko rušenja Vlade bile samo politički manevri bez stvarne namjere – zaključila je Đukanović.
Njen stav dijeli i poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković, ističući kako nakon zaključaka Predsjedništva DNP-a „počinju da proviruju stvarni razlozi protesta u Botunu“.
- Kao kamenje ispod snijega koji kopni. Čudo da nema i kapele - napisao je Laković u objavi na platformi Iks.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.pobjeda.me%2Fclanak%2Fdukanovic-jasno-je-da-su-prijetnje-rusenjem-vlade-bile-politicki-manevri-bez-stvarne-namjere&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Tag: savjet-ask