Članica Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG) Marijana Camović Veličković svjedočila je pred Osnovnim sudom da je imenovanje Borisa Raonića za generalnog direktora ove medijske kuće sprovedeno uprkos pravosnažnoj sudskoj presudi koja je nalagala poništavanje konkursa ili izbor među preostalim kandidatima.
Camović Veličković je navela da je sjednica Savjeta na kojoj se odlučivalo o ovom pitanju održana uz prisustvo pravnih savjetnika i advokata, te da je više puta upozorila da bi imenovanje Raonića bilo suprotno zakonu. Prema njenim riječima, Savjet je imao jasnu informaciju o pravosnažnosti sudske odluke, ali je odlučio da je ignoriše.
- Rekla sam da je presuda obavezujuća, da se konkurs mora poništiti ili birati između preostalih kandidata. I pored toga, odlučili su da se glasa za Raonića - kazala je ona.&nbsp;
Dodala je da su pojedini članovi Savjeta i pravni savjetnici bili svjesni mogućih krivičnopravnih posljedica, ali da su ipak nastavili sa procedurom.
Ona je svjedočila da je na konsultativnom sastanku dan uoči sjednice sjednice na kojoj je reizabran u junu 2023. godine sugerisao članovima Savjeta da se, i pored presude, konkurs iz 2021. godine ne poništi, te &nbsp;da on može biti ponovo biran na čelnu poziciju Javnog servisa, ali i joj u jednom trenutku došapnuo "i sama znaš da će biti tako".
Podgoričko Osnovno državno tužilaštvo podnijelo je optužni prijedlog protiv presjednika Savjeta RTCG Veselina Drljevića i članova Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i Predraga Miranovića, koji se terete da su počinili krivično djelo zloupotreba službenog položaja u saizvršilaštvu.
Camović-Veličković je kazala i da je Raonić na tom konsultativnom sastanku predsjedniku Savjeta Veselinu Drljeviću diktirao dnevni red za predstojeću sjednicu.
- Bilo je jasno da je proces unaprijed usmjeren ka njegovom izboru, bez obzira na zakonske prepreke - rekla je Camović Veličković.
Tokom sjednice Savjeta, kako je navela, bilo je pauza u više navrata, a pokušaji da se kandidati još jednom predstave ili da se dodatno konsultuje pravna služba nijesu uvaženi.
- Zamolila sam da se pročita ko su kandidati, što nije urađeno. Kad je došlo do glasanja, ja sam napustila sjednicu - istakla je Camović Veličković.
Drljević je prigovorio na njene tvrdnje da mu je Raonić diktirao dnevni red i kazao da je on sam &nbsp;"znao što treba da radi".
Kazao je i da su Savjet i RTCG uspješni baš zbog toga što sarađuju i dogovaraju se.
Advokati odbrane, osim branioca Predraga Miranovića, su u prigovorima na svjedočenje Camović-Veličković osporavili njen kredibiltitet kao svjedoka insistirajući na tezi da se protiv RTCG vodi hajka.
Svjedokinka Milica Špajak, takođe članica Savjeta, kazala je da nije učestvovala u glasanju Savjeta za reizbor Raonića, te da je njen stav bio da se mora raspisati novi konkurs.
- Na sjednici održanoj u junu 2023. godine iznijela sam mišljenje da treba raspisati novi konkurs i izabrati vršioca dužnosti, jer je to jedini ispravan način da Savjet postupi - kazala je Špajak.
Međutim, kako je kazala u odgovoru na pitanje tužioca Igora Šćekića, taj njen prijedlog nije usvojen.
Špajak je kazala da tokom glasanja nije preuzela glasački listić i da, iako je do kraja sjednice bila prisutna, u samom glasanju nije učestvovala.
U svjedočenju je navela i da je dan uoči sjednice održan konsultativni sastanak u prostorijama RTCG-a, kojem su prisustvovali svi članovi Savjeta koji su sada obuhvaćeni tužilačkom istragom, kao i pravna služba i advokatica Zorica Đukanović i advokat Danilo Mićović. Prema riječima Špajak, tada im je izložena presuda i moguće pravne opcije.
- Stav pravne službe bio je da nema prepreka da se glasa po listi iz 2021. godine, kao i da članovi Savjeta ne bi snosili odgovornost ukoliko odluče da glasaju po toj listi - rekla je ona.
Špajak je dodala da je na tom sastanku postavila pitanja u vezi sa eventualnom krivičnom odgovornošću članova Savjeta, te da joj je rečeno da takva odgovornost „nije izvjesna“.
Na samoj sjednici, podržala je prijedlog da ona bude zatvorena za javnost, ističući da je zbog malog prostora i velikog prisustva novinara postojao veliki pritisak.
Prema njenim riječima, tokom diskusije na sjednici ona je ponovila stav da treba raspisati novi konkurs i da je izbor vršioca dužnosti, na maksimalno šest mjeseci kako predviđa Statut RTCG-a, jedino ispravno rješenje.
Bojan Baća, bivši član Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG), koji je ostavku na tu funkciju dao prije sporne sjednice, kazao je da je njegova odluka da podnese ostavku bila posljedica nesuglasica vezanih za pravne i proceduralne aspekte.
Baća je iznoseći detalje o toku sastanka kazao da je ključna tačka spora bila - kako interpretirati pravne smjernice u izboru kandidata za generalnog direktora.&nbsp;
- Postojala je zbunjenost oko tumačenja presude, a bilo je i različitih stavova među članovima Savjeta. Na kraju, pravna služba je dala mišljenje da nema osnovanih razloga za krivičnu odgovornost - rekao je Baća.
Suđenje će biti nastavljeno 6. juna provođenjem dokaza među kojima su tonski zapis sporne sjednice Savjeta i Poslovnik o radu tog tijela.

Duško Mihailović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Camović Veličković: Imenovanje Raonića sprovedeno uprkos pravosnažnoj presudi koja je nalagala poništavanje konkursa; Špajak: Tražila sam novi konkurs

Kome za trenutak nije palo na pamet da pusti suzu nad sudbinom okrivljenih članova Savjeta RTCG dok su recitovali svoju patetičnu, a zaumnu odbranu – nema duše. Kome nije odmah bilo jasno da je Javni medijski servis u rukama i glasovima povodljivih mediokriteta – mnogo je naivan.
Kako su kolumne u ozbiljnim medijima ipak stvar zdušna i nimalo naivna, podcrtajmo neke misli koje su članovi Savjeta podarili javnosti, sudu, medijima, ali i svojim (ne)profesionalnim biografijama.
<h2>Ne(u)vjereni docent</h2>
Doktor Drljević ne dopušta situaciju u kojoj će se raspravljati o njegovim djelima. Sud ga, naime, nije dovoljno uvjerio da Raonić ne može biti biran za generalnog direktora. On se držao teze da Raonić 2023. nije bio u konfliktu interesa zbog članstva u Savjetu AEM – iako su mu na stolu bila dokumenta iz 2021. kada je Raonić već bio član SAEM-a.
Drljević je bio na čelu Savjeta koji je, po Raonićevim predlozima, napravio preko 500 izmjena u sistematizaciji. Nekim odlukama su ukidali radna mjesta i otpuštali profesionalce, drugima su crtali pozicije za svoje poslušnike.
Za sve to vrijeme, Savjet na čijem je čelu bio Drljević nije sproveo imperativnu promjenu u sistematizaciji definisanu Zakonom o nacionalnom javnom emiteru iz avgusta 2020. – da generalni direktor mora imati 10 godina radnog iskustva. Kako je Raonić diplomirao 2018, nije mogao imati 10 godina iskustva. To su konstatovali svi sudovi – Osnovni, Viši i Vrhovni – kao i ASK.
Dakle, ne stoji tvrdnja da su članovi Savjeta "samo radili svoj posao". Oni su radili posao za Raonića.
Drljević je prenebregnuo činjenicu da su od savjetnika za pravna pitanja dobili jasno tumačenje o Raonićevim neuslovima. Kada je shvatio s kim ima posla – napustio je RTCG. Zato su, otvorena srca, prihvatili analizu advokatice koja za tri godine nije dobila nijedan spor, iako je honorisana desetinama hiljada eura.
Ako sud uzme Drljevićevo tvrđenje za ozbiljno, ubuduće će morati da piše više vrsta rješenja – obična za administraciju i pravosuđe, i ekstremno uvjerljiva za doktore koji nijesu uvjereni da su prepisali sopstveni doktorat iz arhive ministarstva.
<h2>Filip na pogrešnom mjestu</h2>
Pravnik Lazović je ubjeđivao sudije i tužilaštvo da su podlegli pritisku i da do ovog suđenja nije ni trebalo da dođe. Mladi Lazović takođe je ostao neuvjeren, iako mu je usmeno i pismeno eksplicirano da je Raonić sklon obmanama i konfabulacijama – da ima podršku partija, ambasada i nekih međunarodnih adresa (što jeste djelimično tačno), ali da to ne može biti iznad zakona države Crne Gore i pristojnog, profesionalnog ponašanja.
Kao pravnik, Lazović ne bi smio da olako tretira norme koje je zakon bjelodano objasnio.
<h2>Amina u zemlji čudnih optužbi</h2>
Neuvjerenost prva dva člana Savjeta nije ništa naspram Amininog čuđenja zašto neki drugi ljudi nijesu na optuženičkoj klupi. Sve je predstavila kao zavjeru drugih medija i nelojalnost profesionalaca iz RTCG-a koji, eto, uznemiravaju javnost skaskama o Raonićevim opačinama i bezakonju.
A ko to još može da posumnja u njeno glasnogovorništvo o Raonićevim uspjesima, sličnim onima koje su zajednički, udarnički i na korist vladavine prava izvodili u GA – gdje je profesorica engleskog sa iskustvom u željezničkom prevozu stigla do projekt menadžera. Pod vođstvom mudrog srednjoškolca Borisa.
Ipak, nužno je obratiti pažnju i na to što je Amini, kako reče, narušeno zdravlje usljed ove opšte nezdrave atmosfere i krivičnog procesa. Ako vam neznanje narušava zdravlje, to svima mora indicirati na autoimuni proces... nešto kao intelektualni artritis, gdje vam neznanje i nedostojnost stvara tjeskobu, a potom stres.
Ali za to nijesu krivi drugi, već Aminin nezakoniti guru i žrec savjetničke sekte.
<h2>Naodov dim</h2>
Još jedan član Savjeta imao je gotovo poetski nastup pred sudom. Uz standardno pozivanje na čast – koje se ne može upariti s pravničkim neznanjem, a to Naod priznaje – čuli smo i kako razmišlja. Dakle, mora da pripali cigaru i da se osami.
Sad nam je jasno zašto su mu figure u nekom nadrealnom sfumatu i zašto mu umjetnost "ulazi na usta". Prilično je interesantno kako se umjetničke misli i ideje ovaploćuju u materijalne slike koje se poklanjaju po regionu. Dim u dim.
Objašnjeno je i zašto je Naod bio indisponiran na Administrativnom odboru, gdje je zabranjeno pušenje – kad je umalo zaspao iako su skoro svi članovi znali da će imati "prolaz", da bi Boris mogao da ima novi, nezakoniti izbor.
Ipak, valja obratiti pažnju na puš-pauzu za razmišljanje koja je prelomila Naoda. On je već, kaže, imao ideju o galeriji. Da li mu se to u oblaku dima, u hodniku, ukazao Boris koji je tu ideju iznio kao posljednji adut za nezakoniti izbor – bez pisanog obrazloženja pravne službe koje je Naod tražio na sjednici?
Izgleda da Naodove tajne i promisli čuvaju buduće popušene cigare.
<h2>Folker fiškal i region</h2>
Uglavnom, svi članovi Savjeta, osim bivšeg rektora Miranovića, bili su na "mute", tako da se može očekivati da njihova sljedeća odluka o rang-listi za stanove, vrijedna skoro četiri miliona, bude potvrđena klimoglavom ili mahoglavom. Glasa više neće puštati, niti listiće ubacivati.
Kad su muze ućutale – jer će članovi Savjeta svoje misli, ideje, učinke i služenje javnom interesu ubuduće manifestovati pantomimom – oglasio se jedan advokat čija pojavnost asocira, što reče jedna lucidna koleginica, na folk pjevača.
Ali od folk-imidža jedino je smješnije kada folk razmišljate pred nekoliko medija. Svi su, kaže, "radili svoj posao", i samo je njihova "slobodna volja" bitna prilikom glasanja. Za fiškala, donošenje odluka o milionima i ljudskim sudbinama sasvim je lična stvar... slobodna volja – kao zubobolja.
To što su članovi Savjeta obavezni da se povinuju zakonu koji propisuje koje uslove i kapacitete mora da ispunjava generalni direktor... fiškalu o honorar.
Nekome ko sa istim žarom i patetikom brani crkvu i priređivače igara na sreću – ovo nekako i paše. Sve mu se pomiješalo... i isplatilo.
Pa sada priča da nam se smije region.
Region se smije jer je na čelu Savjeta doktor koji prepisuje, a na čelu RTCG – višestruko nezakoniti direktor koji se bavi "vladavinom prava", a mrlja zakon svakog dana u svakom pogledu.
Region se smije – a država bi trebalo da plače.
Ukoliko tužilaštvo i sud nemaju neki suvisli odgovor na ovaj teatar apsurda i sprdnje sa razumom i pravosudnim sistemom.

Srđan Čović

Parada neznanja i intelektualnog kiča

Osnovno državno tužilaštvo formiralo je predmet protiv predsjednika Savjeta RTCG Veselina Drljevića zbog krivičnog djela protiv intelektualne svojine - to se navodi u odgovorima ODT dostavljenim Portalu ETV.
- Obavještavamo vas da je ovim povodom u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici formiran predmet i nalazi se u postupku izviđaja. Radi zaštite interesa postupka sada nije moguće saopštiti više detalja - navodi se u odgovorima ODT.
Predmet protiv Drljevića formiran je nakon što je deset radnika Javnog servisa podnijelo krivičnu prijavu protiv njega zbog djela protiv intelektualne svojine odnosno povrede prava autora i interpretatora, a zbog prepisivanja 36 strana Masterplana crnogorskog turizma u svom doktoratu.&nbsp;
Kako su naveli u prijavi, Drljević se crnogorskoj javnosti predstavlja kao doktor i docent "ali prostim uvidom u doktorat "Perspektive razvoja sportskog turizma u Crnoj Gori" koji je branio na Alfa Univerzitetu u Beogradu vidi se da je prepisao 36 strana Master plana crnogorskog turizma Crne Gore 2008. godine".
U prijavi piše i da su o Drljevićevom doktoratu mediji godinama unazad izvještavali, ali nije bilo reakcije nadležnih državnih organa, a Etički odbor Univerziteta Crne Gore proglasio se u septembru prošle godine nenadležnim za utvrđivanje da li je plagirao doktorat.&nbsp;
Protiv Drljevića i članova Svjeta RTCG &nbsp;7.mart trebalo bi da počne suđenje zbog zloupotrebe službenog položaja u saizvršilaštvu a povodom nezakonitog reizbora generalnog direktora RTCG Borisa Raonića 1. juna 2023. godine. Osim Drljevića na optužnici su Predrag Miranović, Filip Lazović, Amina Murić &nbsp;i Naod Zorić. Suđenje je trebalo da počne 27.januara, ali zbog prostornih i tehničkih kapaciteta a zbog velikog prisustva novinara i branilaca odgođeno je za 7. mart.
Osnovno državno tužilaštvo je nakon godinu i pet mjeseci izviđaja 22. novembra podnijelo optužni prijedlog zbog osnovane sumnje da su predsednik Saveta i četiri člana postupali nezakonito.

Marija Žižić

Drljević pod istragom i zbog prepisivanja

Sindikalna organizacija Javni radio-difuzni servis RTCG podnijela je Upravnom sudu tužbu protiv Savjeta RTCG i generalnog direktora Borisa Raonića jer su, kako tvrde u toj organizaciji, raspisivanjem Javnog oglasa za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u Javnom servisu povrijedili javni interes i prava radnika dugogodišnjih profesionalaca.
Tim povodom, Sindikalna organizacija RTCG-a dostavila je i Ustavnom sudu dopunu njihove žalbe na Pravilnik o rješavanju stambenih potreba radnika RTCG. Ako institucije ne zaustave izigravanje zakona, procedura i traćenje novca poreskih obveznika, najavljuju da će podnijeti i krivične prijave odmah po objelodanjivanju rang liste.
U Sindikalnoj organizaciji kažu da je od skoro svima dostupna informacija da je prosječni lični dohodak u Crnoj Gori u decembru 2024. premašio hiljadu eura. Plate u RTCG su, kako kažu, stvar interpretacija nezakonitog direktora koji je, ističu, nezakonito dugo bio najplaćenija osoba u crnogorskom javnom sektoru.
- Njegovi prvi saradnici takodje primaju dohotke koji nijesu po zakonu, a ugovore kriju od javnosti. O tome govore izvještaji DRI koja još od 2022. godine bezuspješno traži od RTCG da objasni način raspodjele novca na plate preplaćenih menadžera. Nasuprot toj grupici povlašćenih, dugogodišnji primjerni pregaoci tavore daleko „ispod crte“, pa čak i urednici sa &nbsp;35 godina iskustva. Primaju, recimo, oko 900 eura i u stvari su najpotcjenjeniji, odbačen, dio RTCG - navedeno je u saopštenju Sindikalne organizacije RTCG.&nbsp;
Ćutnju o stanju u firmi, kako tvrde, potpomaže rukovodstvo jedinog preostalog reprezentativnog sindikata.
- Sa njim ovih dana (tobože, takav je utisak) pregovaraju li, pregovaraju, oko povećanja koeficijenata, i niko ne zna koliko ko traži, a koliko nudi. Mistično se oteže. Jedno je sigurno, što god bude loše - oni su krivi. Među zaposlenima pričaju da su počeli da pregovaraju oko povećanja koeficijenata kolegama sa završenim fakultetima. No, ne pominju da su upravo te kolege zbog njih ostale uskraćene za povećanje zarada tokom izrade postojećeg Kolektivnog ugovora. Takođe ne pominju da je inicijativa pokrenuta od našeg sindikata prije više mjeseci i da je bilo dogovora sa resornim Ministarstvom, te da je prijedlog bio kod njih mjesecima na „izjašnjenje“. Njihovo licemjerje dostiglo je vrhunac obraćanjem o o slobodi medija na Dan novinara, a o standardu novinara se toliko bore da su novinarska zanimanja koja su ključna za Javni servis zahvaljujući njima ,sa sramno niskim koeficijentima. Danas više dileme nema da su takvo saopštenje u suštini &nbsp;pisali najbliži saradnici nelegalnog direktora. Sve poznatijeg antipoda te profesije. Nikad ga takvim oni prozvali nijesu. Ni opomenuli za sakrivanja - ističe se u saopštenju.
Kako kažu, veoma neprimjetni u borbi za radnička prava u stvari su mu odani, s njim dijele pravicu, "a moguće i još ponešto".&nbsp;
- Hrleći ekskluzivi u raspodjeli stanova izdejstvovali su proglašenje našeg sindikata nereprezentativnim (time nam oduzeli kontrolnu funkciju). Potpomognuti osobama iz najbližeg okruženja generalnog. Sa mnogim ispisnicama u istom formatu (a formular za to nemamo, ne postoji zvaničan) došlo je do čudnog masovnog egzodusa naših članova u samo mjesec-dva. Razloge nije teško slutiti, zastrašivanje gubitkom radnog mjesta ili šargarepa: obećanje o pozicioniranju na listi za te stanove - naglašeno je u saopštenju Sindikalne organizacije RTCG-a.
Pomenutu rang listu, kažu u Sindikalnoj organizaciji, sačiniće Komisija formirana u sumnjivoj proceduri, u kojoj, tvrde, nema niti jednog pravnika iz službe, a oglas raspisan poslije optužnog prijedloga za članove Savjeta RTCG.
- O svemu smo preventivno obavijestili i Upravni i Ustavni sud. Ukoliko institucije konačno ne zaustave izigravanje zakona, procedura i traćenje novca poreskih obveznika, podnijećemo i krivične prijave odmah po objelodanjivanju te liste - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

Sindikalna organizacija RTCG: Savjet i Raonića čeka krivična prijava ako se ne zaustavi izigravanje zakona i procedura

Libertas press objavio je optužnicu koju je, 22. novembra prošle godine, državni tužilac Igor Šćekić podigao protiv predsjednika i članova Savjeta Radio-televizije Crne Gore Veselina Drljevića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i Predraga Miranovića zbog nezakonitog imenovanja Borisa Raonića za generalnog direktora Radio Televizije Crne Gore.
Njima se na teret stavlja da su zloupotrijebili službeni položaj prilikom izbora generalnog direktora te medijske kuće Borisa Raonića 1. juna 2023. godine.
Suđenje je bilo zakazano za danas, ali je odgođeno za 7. mart zbog prebukiranosti kancelarije, u kojoj je planirano održavanje glavnog pretresa.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdrljevic-i-ostali-7-marta-u-velikoj-sudnici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U optužnici se navodi da su 1. juna 2023. godine bili svjesni da je Raonićevo ponovno imenovanje protivzakonito jer su bili upoznati sa &nbsp;pravosnažnom presudom podgoričkog Osnovnog suda od 04.01.2023. godine, po kojoj je poništena odluka Savjeta Radio i Televizije Crne Gore od 06.08.2021. godine o imenovanju Raonić Borisa za generalnog direktora Radio i Televizije Crne Gore jer u tom momentu nije ispunjavao zakonske uslove za izbor na to mjesto - imajući u vidu da je u tom momentu bio u konfliktu interesa jer bio član Savjeta Agencije za elektronske medije. Dodaje se da su ponovnim glasanjem o &nbsp;prvobitnom oglasu raspisanom dana 17.06.2021. godine izabrali Raonića za poziciju generalnog direktora RTCG - iako su znali da on i dalje ne ispunjava zakonske uslove propisane za imenovanje na ovu poziciju.
- Imajući u vidu da je u presudi Osnovnog suda u Podgorici P br. 3110/21 od 04.01.2023. godine decidno navedeno da naknadno podnijeta ostavka Raonić Borisa no mjesto člana Savjeta Agencije za elektronske medije ne mijenja činjenicu da isti nije ispunjavao zakonske uslove iz čl. 29 st. 1 tač. 5 Zakona o Nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore ("Sl. list Crne Gore" br. 80/20 od 04.08.2020. godine) u vrijeme raspisivanja oglasa br. 01-4182 od 17.06.2021. godine i u vrijeme sudski pobijane odluke o izboru br. 01-5582 od 06.08.2021. godine, pa su tako, po prethodnom zajedničkom dogovoru okrivljeni Drljević Veselin, Lazović Filip, Murić Amina, Zorić Naod i Miranović Predrag glasali za izbor Raonić Borisa, pri čemu su isti svjesno na četiri izborna listića glasali za Raonić Borisa, dok su predali jedan prazan glasački listić, kako bi se spriječilo utvrđivanje koji okrivljeni članovi Savjeta su glasali za Borisa Raonića, a ko je od njih predao prazan glasački listić, na osnovu kog glasanja je Savjet Radio i Televizije Crne Gore donio odluku br. 01-3576 od 01.06.2023. godine o imenovanju Raonić Borisa za generalnog direktora Radija i Televizije Crne Gore, koja odluka je ponovo ukinuta presudom Osnovnog suda u Podgorici P br. 2700/23 od 19.04.2024. godine, čime su Raonić Borisu pribavili korist u vidu imenovanja na mjesto generalnog direktora Radio i Televizije Crne Gore i u vidu ostvarivanja pripadajuće zarade za tu poziciju - navodi se u optužnici.
Time su, kako se ističe u optužnici, kao saizvršioci izvršili krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Tužilac Ščekić je predložio da se pred Osnovnim sudom održi glavni pretres na koji su pozvani: on, Drljević, Lazović, Murić, Zorić i Miranović, a kao svjedoci Marijana Camović-Veličković, Milica Špajak i Bojan Baća.
Predložio je da se u dokaznom postupku pročitaju: zapisnik sa 29. redovne sjednice Savjeta Radio i Televizije Crne Gore od 1. juna.2023. godine, odluka Savjeta RTCG o menovanju Borisa Raonića za generalnog direktora, te izvod iz kaznene evidencije za okrivIjene, koji je potrebno prethodno pribaviti od Ministarstva pravde Crne Gore.
Šćekić je tražio i da se u dokaznom postupku izvrši uvid u odluku Skupštine Crne Gore o imenovanju Savjeta Radio i Televizije Crne Gore br. 00-74/21-20/1 od 11.06.2021. godine, objavljenu u "Sl. list Crne Gore" br. 63/21 od 14.06.2021. godine; odluku Skupštine Crne Gore o imenovanju Miranović Predraga za člana Savjeta Radio i Televizije Crne Gore br. 00-74/22-13/1 od 30.07.2022. godine, objavljenu u "Sl. list Crne Gore" br. 84/22 od 01.08.2022. godine; spise predmeta Osnovnog suda u Podgorici P br. 3110/21 i P br. 2700/23 i pročitaju presude tog suda P br. 3110/21 od 04.01.2023. godine i P br. 2700/23 od 19.04.2024. godine.
Na kraju, tužilac Šćekić optužnicom traži da se Drljević, Lazović, Murić, Zorić i Miranović nakon glavnog pretresa oglase krivim i osude po zakonu.

Zažmurili na presudu, pa opet imenovali Raonića za direktora RTCG

Suđenje predsjedniku i članovima Savjeta Radio Televizije Crne Gore Veselinu Drljeviću, Predragu Miranoviću, Filipu Lazoviću, Amini Murić i Naodu Zoriću,zbog zloupotrebe službenog položaja u saizvršilaštvu, a povodom nezakonitog reizbora generalnog direktora RTCG Borisa Raonića 1. juna 2023.godine, odgođeno je za 7. mart. Glavni pretres nije održan zbog prostornih i tehničkih kapaciteta - zbog velikog prisustva novinara a i branilaca. Sutkinja Osnovnog suda Dragana Lubarda, koja vodi proces, &nbsp;saopštila je da će naredno ročište biti u velikoj sudnici. Danas nijesu došli svjedoci Marijana Camović-Veličković , Bojan Baća i Milica Špajak jer im nijesu uručeni pozivi. Osnovno državno tužilaštvo &nbsp;je nakon godinu i pet mjeseci izviđača, 22. novembra podnijelo optužni prijedlog zbog osnovane sumnje da su predsjednik Savjeta I četiri člana postupali nezakonito. Raonića je za tri godine četiri puta imenovao Savjet RTCG za generalnog direktora Javnog servisa, jednom u v.d. mandatu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250127090148_ce22418724708190a4026810830de5e08ed9e77303f63a641ef8e5533a7d5b41.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250127090148_ce22418724708190a4026810830de5e08ed9e77303f63a641ef8e5533a7d5b41" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="Naod Zorić"> <figcaption>Naod Zorić dolazi u Osnovni sud(Photo: Portal ETV/M.Ž.)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250127090156_6cc321dbaefc7a323d353f88c024bba812c525ae5e0026d4ab0eaea15da3bf62.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250127090156_6cc321dbaefc7a323d353f88c024bba812c525ae5e0026d4ab0eaea15da3bf62" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Predrag Miranović"> <figcaption>Predrag Miranović dolazi u Osnovni sud(Photo: Portal ETV/M.Ž.)</figcaption> </figure>  Drljević, Lazović i Murić su u sud došli na ulaz Suda za Prekršaje.

Drljević i ostali 7. marta u velikoj sudnici

Članica Savjeta RTCG, Marijana Camović Veličković iznijela je niz neistinitih i tendencioznih tvrdnji koje, nažalost, više služe nekim drugim interesima iz kojih crpe direktnu motivaciju, nego interesima unapređenja Javnog medijskog servisa Crne Gore, kazali su iz Savjeta RTCG-a.
Savjet Radio-televizije Crne Gore danas će, kako je to saopštila potpredsjednica tog tijela Marijana Camović-Veličković, najvjerovatnije usvojiti Programsko produkcioni i Finasijski plan težak 24,2 miliona eura, a o tim najznačajnijim dokumentima za tu medijsku kuću, prvi put u 80 godina dugoj istoriji odlučivaće osobe protiv kojih država Crna Gora vodi krivični postupak zbog zloupotrebe službenog položaja, odnosno krivičnog djela koje su počinili upravo kao članovi tog istog Savjeta u istom mandatu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Frtcg-planira-da-potrosi-preko-900-hiljada-eur-za-spoljne-saradnike-i-sluzbena-putovanja-troskovi-rada-savjeta-od-2021-porasli-za-55-000-eur&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U Savjetu RTCG-a su reagovali na navode Camović Veličković, ističući da njene izjave jasno ukazujuna ozbiljno nepoznavanje posla, uloge i obaveza koje proističu iz njenog članstva u Savjetu.
- Radio-televizija Crne Gore dosljedno sprovodi sve obaveze u vezi s transparentnošću. Sjednice Savjeta su javne, dokumenti poput Programskog i Finansijskog plana dostupni su za uvid, a procesi javnih nabavki ocijenjeni su kao jedni od najtransparentnijih u Crnoj Gori. Svaka zainteresovana strana ima mogućnost da se upozna s ključnim dokumentima i procedurama.Utemeljenje za tvrdnje o transparentnosti poslovanja Javnog medijskog servisa crpimo in nalaza DRI, ali i u istraživanju poput onog koje je sproveo Institut alternativa, prema kome je Javni medijski servis rangiran kao drugo najtransparentnije javno preduzeće u Crnoj Gori na Indeksu transparentnosti poslovanja javnih preduzeća, što je potvrda dobrih namjera I zalaganja ljudi kojima je transparentnost veoma važna - navedeno je u reagovanju predsjednika i članova Savjeta RTCG Veselina Drljevića, Amine Murić, Milice Špajak, Filipa Lazovića, Naoda Zorića i Vladimira Drekalovića.
Ističu da kada su u pitanju pravne stvari, navodi koje o sudskom postupku protiv članova Savjeta olako izriče Marijana Camović Veličković zanemaruju osnovni pravni princip presumpcije nevinosti.
. Dakako, to nije ni posledica pravnog neznanja, niti zabrinutosti za RTCG, već isključivo tendencioznosti namjera članice Savjeta. Ali, zbog javnosti da podsjetimo gospođu Veličković: sudski proces je u toku, a svaka optužba biće tretirana u skladu sa zakonom, tako da je svima nama, ukoliko smo društveno odgovorni i minimalno ljudski korektni, obaveza da nastupamo bez prejudiciranja krivice - navode u reagovanju.
Smataraju da tvrdnja Camović Veličković da se „veći dio budžeta troši na plate, a manje na program“ pokazuje nepoznavanje strukture budžeta Javnog servisa, a samim tim i sopstvenog posla. Istine radi, RTCG ima budžet u kojem izdaci za zarade iznose manje od 50 odsto ukupnih sredstava, i to u situaciji gdje su zarade zaposlenima povećane, što doprinosi poboljšanju njihovog statusa i motivacije! Camović Veličković je netačno napisala da su zarade 11,687 miliona eura.
- Istina je da su zarade 10,747 miliona. Sa još 940 hiljada ostalih ličnih primanja (otpremnine, pomoći, naknada za prevoz i slično) dobijamo 11,687 miliona ličnih primanja. Da je zaista u Savjetu RTCG iz razloga poboljšanja Javnog medijskog servisa i brige za isti, gospođa Camović Veličković bi morala znati i naglasiti da je obračun plata u RTCG-u prošao detaljne revizorske kontrole i provjere nadležnih institucija, koje su potvrdile njegovu potpunu ispravnost. Dakle, izostali su ili namjera da se javnosti predstavi istina, ili znanje. I jedno i drugo je loše, a najgore je ako je u pitanju oboje. Takođe, povećanja naknada za članove Savjeta usklađena su sa zakonskim rješenjima, što je takođe vrlo tendenciozno zanemareno u kritikama. Iznošenje neistinitih tvrdnji o zaradama zaposlenih, uključujući urednike i dopisnike, ne doprinosi rješavanju problema, već isključivo služi diskreditaciji. Sve zarade u RTCG-u obračunavaju se u skladu sa zakonom i internim pravilnicima kuće - smataraju članovi Savjeta.
Kritika Programskog plana, prema njima, pokazuje nedostatak razumijevanja odnosa između finansijskog i produkcionog plana.
- Programske aktivnosti RTCG-a odražavaju misiju Javnog servisa, a investicije u nove emisije, tehničke resurse i sadržaj pažljivo su planirane kako bi zadovoljile standarde i potrebe publike, kao i potrebe da se Javno medijski servis ubrzano modernizuje. Neshvatljivo je da članica Savjeta RTCG izražava protivljenje unapređenju muzičke produkcije, posebno imajući u vidu da su naši muzičari trenutno prinuđeni da traže prilike van granica Crne Gore. Takođe, tvrdnje o izostanku istraživačkih priča u radu RTCG-a potpuno su netačne, jer se ovaj važan segment novinarstva realizuje kroz sve redakcije Javnog servisa, čime se kontinuirano doprinosi kvalitetu i relevantnosti našeg programa - navodi se u reagovanju.
Planirano održavanje Avid News sistema ne zavisi, kako tvrde, od rokova tendera već od isteka prethodnih ugovora.
- RTCG kontinuirano smanjuje troškove ovakvih usluga kroz optimizaciju resursa i oslanjanje na rad zaposlenih, što predstavlja direktnu uštedu za budžet. Što bi Camović Veličković kao članica Savjeta RTCG trebalo da zna - kažu članovi Savjeta.
Podsjećaju da reorganizacija dopisništava u Tivtu ima za cilj bolju pokrivenost regiona i rješavanje dugogodišnjih problema s logistikom i efikasnošću. Ova odluka donijeta je nakon analize rada postojećeg dopisništva, a ne iz ličnih ili revanšističkih motiva.
- Na kraju, namjera ovakvih nastupa nije unapređenje RTCG-a, što je odavno jasno svakom građaninu koji iole prati dešavanja oko RTCG, već pokušaj kreiranja senzacionalizma na štetu Javnog servisa a u korist nekih drugih političko-medijskih adresa. Vodeći se etičkim principom koji obavezuje svakog javnog djelatnika, smatramo da je neodgovorno i krajnje neozbiljno da članica Savjeta RTCG, koja već godinu dana ne učestvuje u njegovom radu, a uredno prima naknadu za tu funkciju, komentariše bilo šta vezano za rad Savjeta. Time što ne doprinosi ni dobrim, ni lošim odlukama, ona se sama isključuje iz odgovornosti za RTCG, dok istovremeno zloupotrebljava tu poziciju fabrikujući neistine i navodne afere za potrebe lične samopromocije I interese njoj znanih krugova - dodaje se u reagovanju.
Međutim, kako kažu, jasna je namjera koja stoji iza ovakvih izjava, s obzirom na to da koleginica u protekle tri godine niti u jednoj jedinoj prilici nije našla ništa što bi pohvalila u radu RTCG-a, uprkos ogromnom rastu povjerenja javnosti, tehničko-tehnološkom napretku, brojnim uspjesima i unapređenjima ostvarenim u tom periodu.
- Moramo naglasiti da RTCG ostaje otvoren za konstruktivne prijedloge svih članova Savjeta, uključujući gospođu Camović Veličković, ali neophodno je da se komunikacija zasniva na činjenicama i dobroj namjeri, a ne na ciljanim i neutemeljenim optužbama. Javnost Crne Gore, čiji smo mi medijski servis, zaslužuje istinu, a ne manipulaciju informacijama - zaključeno je u reagovanju.

Članovi Savjeta RTCG o izjavi Camović-Veličković: Nesitinito i tendenciozno plasiranje netačnih informacija

Novoizabrani ombudmsan RTCG Ivan Ivanović ne ispunjava uslove za tu poziciju. Savjet RTCG se prilikom ovog izbora nije vodio profesionalnim standardima, nego ponovo prijateljskim i poslovnim vezama predsjednika Veselina Drljevića, ocijenili su kandidati za ombudsmana Javnog servisa Vesna Pejović i Žarko Božović.
Zbog ovoga su Pejović i Božović podnijeli tužbu protiv Savjeta RTCG kao kandidati za Ombudsmana RTCG, na petom ponovljenom konkursu od 25. oktobra 2024. godine. Na prethodna četiti konkursa, pored njih, prijavila se i bivša Ombudsmanka Danijela Popović, uz ostala dva kandidata iz RTCG.
Iako su, kako kažu, i u prethodnim konkursima ispunjavali sve uslove propisane konkursom i zakonom, (pa je čak na četvrtom Vesna Pejović bila jedini kandidat nakon povlačenja kandidatura Danijele Popović i Žarka Božovića u njenu korist), Savjet RTCG pod vrlo čudnim okolnostima se nije odlučio ni za jednog ponuđenog kandidata.
- Zbog neodgovornog odnosa Savjeta, RTCG nije imala ombudsmana punih šest mjeseci, tačnije građani Crne Gore nijesu imali mogućnost da se žale na kršenje profesionalnih standarda, kojih je u Javnom servisu u tom periodu bilo puno. (Svjedoci smo javnog reagovanja dva univerzitetska profesora od kojih je jedan ranije bio član Savjeta RTCG, izvrgavanje ruglu naše dvije koleginice i da ne nabrajamo jer je propusta bilo previše) - navedeno je u obrazloženju tužbe.
Zbog svega navedenog, a i, kako cijene, evidentne samovolje Savjeta RTCG, "po čijem ukusu nije bilo čak pet istaknutih novinara i dokazanih profesionalaca-dugogodišnjih urednika u RTCG", u više navrata su javno reagovali, a Vesna Pejović je uputila i otvoreno pismo ambasadoru Evropske komisije u Crnoj Gori Johanu Zatleru, koji im je uputio poziv za razgovor, koji će se desiti naredne nedjelje.
- Savjet je nesumnjivo imao svog kandidata, koji čak nije ni ispunjavao uslove konkursa i koji je zbog našeg javnog reagovanja povukao kandidaturu - tvrde Pejović i Božović.
Na petom ponovljenom konkursu objavljenom 25. oktobra prijavila su se četiri kandidata - troje koji su konkurisali u više navrata i koji su, tvrde Pejović i Božović, ispunjavali uslove i po starom zakonu kojim je bilo predviđeno radno iskustvo u trajanju od 10 godina, i izabrani kandidat za čiji su izbor saznali iz medija.
- On je nama i javnosti Crne Gore potpuno nepoznat i ne ispunjava uslove konkursa kojim se traži da je afirmisani medijski stručnjak - navode Pejović i Božović u obrazloženju tužbe.
U pisanoj formi, 25. novembra, preko arhive RTCG uputili su zahtjev Savjetu RTCG, u kome smo tražili da im se u pisanoj formi, u zakonom predviđenom roku, dostavi odluka o izboru Ombudsmana RTCG. 
Takođe su tražili i uvid u dokumentaciju izabranog kandidata Ivana Ivanovića. 
- Savjet RTCG je ignorisao naš zahtjev, čak i pravnik koji daje pravna mišljenja Savjetu nas je samo uputio na sajt RTCG. Na sajtu RTCG smo pronašli samo obavještenje bez obrazloženja zašto se Savjet odlučio baš za tog kandidata a ne za ostale i bez pravne pouke. Iako smo upozorili pravnika Balšu Milića da to nije odluka i da tražimo da nam se ona dostavi, to nije učinjeno već je i taj naš zahtjev ignorisan - kažu Pejović i Božović.
Dodaju da je ignorisan i njihov zahtjev da im se dozvoli uvid u dokumentaciju izabranog kandidata, što su, napominju, bili u obavezi da im kao protivkandidatima omoguće.
- Sve ovo, a i ranije odluke Savjeta nas navode na sumnju da i ovoga puta nijesu postupili u skladu sa zakonom, pa smo koristeći naše dugogodišnje novinarsko iskustvo istražili biografiju za nas do sada NN lica - Ivana Ivanovića. Ako je vjerovati podacima koje je naveo u svom CV-u, pomenuti kandidat je profesor fizičke kulture i za 46 godina života najmanje radnog vremena je proveo u medijima. Pripravnički staž u trajanju od godinu odradio je u radiju Crne Gore, a u IN televiziji jedno vrijeme se bavio sportskim novinarstvom - istakli su u obrazloženju tužbe.
Pejović i Božović dodaju da u Poreskoj upravi nema dokaza o uplaćenim doprinosima i porezima za vrijeme njegovog rada u tom mediju. On je kao dokaz o potrebnom radnom iskustvu i nauci o medijima, koji se traži konkursom, podnio papir - potvrdu od 8. 07. 2019, potpisanu od strane stečajnog upravnika, koji potvrđuje da je Ivan Ivanović iz Podgorice, bio u radnom odnosu u “IN Co“ DOO Podgorica od 1. aprila 2008. do 9. januara 2014. na poslovima novinara i prezentera u informativnoj i sportskoj redakciji televizije “ IN CO” DOO Podgorica, sa visokom stručnom spremom.
- Nameće se pitanje šta je novinar radio u mediju koji je već u maju 2012. prestao da emituje program, a stečaj uveden 25. 12. 2013?! Kako se vidi iz njegovog CV-a, već više od deceniju bavi se poslovima koji nemaju dodirnih tačaka sa medijima i naukom o medijima, pa je upitna i njegova sposobnost i kvalifikovanost da se bavi jednim više nego delikatnim poslom - da procjenjuje i odlučuje da li je bilo kršenja profesionalnih standarda na pritužbe građana, kao i da sam uočava i javno ukazuje na kršenja novinarskog kodeksa kojeg je u programu RTCG u izobilju - naglašeno je u obrazloženju tužbe.
Sve navedeno, kako kažu Pejović i Božović, kao i dosadašnje sporne odluke Savjeta, kada je riječ o izboru Ombudsmana RTCG, navode na sumnju da se Savjet nije vodio profesionalnim standardima, nego ponovo prijateljskim i poslovnim vezama predsjednika Savjeta Veselina Drljevića, koji je osnivač i predsjednik Udruženja sportskih novinara, "a koji je prethodno pokušao da na ovo mjesto instalira svog dugogodišnjeg prijatelja i poslovnog partnera koji je nakon našeg javnog reagovanja povukao dokumenta".
- Zašto isto to Veselin Drljević ne bi uradio i sa novopostavljenim ombudsmanom, koji se između ostalog bavi poslovima vezanim za sport, a što navodi na moguću korupciju. Podsjećamo i da je konkursom precizirano da ne mogu biti izabrane osobe koje su u poslovnim i prijateljskim vezama sa članovima Savjeta RTCG - zaključuju Pejović i Božović.

Pejović i Božović tužili Savjet RTCG: Izbor ombudsmana po prijateljskim i poslovnim vezama Drljevića

Grupa zaposlenih u Radio Televizijii Crne Gore uputila je prijavu Agenciji za sprečavanje korupcije kojom traže od ove institucije da ispita osnove sukoba interesa članova Savjeta Javnog servisa koji su, kako ističu, ignorišući ranije preporuke ASK-a, kršeći propise na nezakonit način izabrali Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG treći, odnosno četvrti ako se uključi imenovanje za vršioca dužnosti čelnika Javnog servisa.
U prijavi, koje potpisuju Mladen Vukčević, Časlav Vujotić, Danijela Popović, Srđan Čović, Tanja Šuković, Žarko Božović i Slaven Knezović, navodi se da obraćanjem ukazuju na aktuelnu i nekažnjenu sistemsku korupciju, te da "pokloni minulog doba, koliko god skupocjeni, ne bi trebalo da su primarni kako nameću neki faktori i mediji", a liči im na odvlačenje pažnje.&nbsp;
- Porijeklo imovine bivšeg lidera neće bitno pomoći Evropskim integracijama, niti eliminisati procese aktuelnog razaranja državnog tkiva. Smatramo da je prioritetnije za vašu Agenciju sadašnje nepoštovanje sudskih odluka i, može se reći, ismijavanje pravde u Javnom servisu Crne Gore. To nažalost eskivirate a proces devastacije društvenog tkiva je u toku. Ne mogu biti nečiji predmet, sat, slika, džemper bivše vlasti, osnova za sakrivanje nepravde koju čini sadašnja, za dozvoljavanje sprdnje sa zakonima. Moramo pitati: imate li posla sem Milovih satova - upitala je grupa radnika RTCG.
Dodaju da su iz ASK-a kazali da je njihova vodilja da odlučno moraju reći da nema nedodirljivih, pa ih mole da zaustave nedodirljive u sadašnjosti.
- I tek se onda posvetite onome što nema uticaja na njih. Čekamo, ali toga još nema, da razotkrijete ko sve stoji iza aktuelnog generalnog direktora i savjeta RTCG, jer su skandali samo vrh brijega neželjenih procesa po zdravo društvo. Naravno da „nema stavljanja sa strane” određenih predmeta za bilo koga u bilo kom smislu, kao ste rekli, ali niste razjasnili misteriju zašto ste situaciju u RTCG načeli početkom godine pa stali? Stavili ste očito nešto nekome sa strane - ocijenila je grupa radnika RTCG.&nbsp;
Fale tu, kako dodaju, rezultati.
- A sve je baš transparentno, lako istraživo i vodi nosiocima nekih novih satova - navode radnici RTCG.
Prijavu zaposlenih RTCG prenosimo u cjelosti:
"Do danas nijeste istražili po službenoj dužnosti ugrožavanje javnog interesa i izglednu korupciju prilikom trećeg (ili četvrtog, izaberite sami) nezakonitog imenovanja Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG. Počeli ste, pa začuđujuće stali. Bez obzira na nekolike pravosnažne odluke sudova, nijeste cijenili ni preporuku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i navode EK i Evropske federacije novinara koji očekuju da će svako eventualno kršenje zakona biti istraženo od strane nadležnih domaćih organa, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i relevantnim međunarodnim i evropskim standardima. Evo je i tužilaštvo formiralo predmet i podnijelo tužbeni predlog ali vaša institucija se ne oglašava. Mediji vrve od napisa, dilema ili dokaza o koruptivnim mogućnostima ali ASK ćuti. Stoga podnosimo prijavu:
Zahtijevamo da ispitate osnove sukoba interesa članova Savjeta RTCG koji su ignorišući ranije preporuke Agencije, na očigled javnosti, kršeći propise, treći put, odnosno četvrti ako uključimo imenovanje za VD, na nezakonit način izabrali Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG.
Podsjećamo da je ASK, 15. februara ove godine pokrenula postupak za utvrđivanje postojanja ugrožavanja javnog interesa i moguće korupcije u Savjetu RTCG prilikom imenovanja Raonića. U martu ste donijeli mišljenje da je Savjet Radio-televizije Crne Gore, imenovanjem Borisa Raonića za generalnog direktora 2021, ali i prilikom njegovog reizbora 2023. ugrozio javni interes što upućuje na korupciju. Molimo da ispoštujete i sami sebe. Razjasnite situaciju, jer taj Savjet i treći put, nakon toga, imenovao za Generalnog istu osobu pod sumnjivim okolnostima. Kao da je dobio „zeleno svjetlo“ i od vas?&nbsp;
Podsjećamo: Na osnovu sprovedene istrage ASK je tada zaključila da aktuelni generalni RTCG nema radno iskustvo od 10 godina u traženom nivou obrazovanja.
Vaša Agencija je izdala preporuku Savjetu RTCG da ispoštuje uslove propisane članom 50 Zakona o nacionalnom javnom emiteru i razmotri odluku o imenovanju generalnog direktora, te da buduće odluke o imenovanju za tu funkciju donosi na način koji ne izaziva sumnju u postojanje korupcijskih rizika i ne dovodi u pitanje integritet institucije. Ona je tada obavezala Savjet RTCG da, prema ovoj preporuci, u roku od 30 dana dostavi izvještaj o preduzetim radnjama.
Savjet RTCG je ignorisao obavezu iz preporuke, nije postupao po njoj.
Početkom jula desila se, reklo bi se farsična, predstava u Javnom servisu. Boris Raonić podnio je ostavku! A članovi Savjeta većinom, nakon 15-tak minuta, ga izabraše za VD direktora RTCG. Za nevjerovati. Izabrali su za vršioca dužnosti onog ko je upravo rekao kako neće to da radi da bi za nekoliko minuta promijenio želju i - ona mu je ispunjena. Smjesta su ga reimenovali. Hepiend za njih a tragedija za državno ustrojstvo. Prvo ga dakle postaviše za privremenog, a kasnije za novi pun mandat. Birali su tako za VD-a personu koja u tom momentu nije zapošljenik. Onu čija su prethodna imenovanja Osnovni, pa Viši i Vrhovni suda ocijenili nezakonitima. Kao organizovana grupa htjeli su, i uspjeli, da obesmisle nadolazeću, novu, pravosnažnu presudu. Kada je potom objavljena nalagala je Savjetu da za generalnog izaberu nekoga od preostalih kandidata. Vještački su time Raonić i većina u Savjetu, organizovano, „prekinuli“ doseg konkursa od 2021. Kako bi raspisali novi na kog odluka Višeg suda od prije neki dan, po njihovom tumačenju, ne utiče. Manipulativno ismijavanje zakona. Izigravanje suda. I pravosuđa uopšte.
Tako je i bilo. Savjet je raspisao novi konkurs osam dana poslije famozne Raonićeve ostavke - 17 jula. Prijavilo se devetoro kandidata, plus projektovani Boris Raonić. U netransparentnom postupku, bez javnog uvida u sve dokumente kandidata, Savjet je ponovo ustoličio Raonića, iako opet nije ispunjavao uslove. Nije imao 5 godina radnog iskustva, u skladu sa zakonom, u VII1 stepenu stručne spreme, niti je ispoštovano da jedno lice može biti imenovano najviše dva puta za poziciju generalnog direktora RTCG. U ovom slučaju Raonić je biran četvrti put, ako se uzme u obzir i VD izbor.
Po planu ili proviđenju, tek pošto su ga izabrali osvanula je četvrta pravosnažna presuda. Da je 2021. i 2023. imenovan nezakonito. Sud je očito kasnio, ali ukazao kako Savjet RTCG iz konkursa u konkurs krši zakon. Tražimo da izmjerite sa kojim sve interesom. Za početak tu su tri godine nezakonitih plata, među najvećim u državi, nelegalnog generalnog direktora, a ostalo nam vi pobrojte.
Činjenica jeste da su mnogi dokumenti netransparentni, pa ne znamo: koje je sve poslove nelegalni direktor od 2021. do 2024. započeo, kakve je sve ugovore potpisao, ko sve i na osnovu koje sistematizacije jeste primljen u radni odnos, koliki su putni troškovi pokrivani, zbog čega se išlo na skupe službene puteve (na osnovu kojeg plana), kolike su sve „varijabile“ podobnom kadru, i koje su sve čestite radne karijere zaustavljene brojnim aneksima ugovora tog menadžmenta. Ne znamo jer se silne informacije kriju, obavezujući dokumenti se ne objavljuju na Portalu RTCG, a nijesu dostupni ni kada se od menadžmenta zahtjeva. Što oni javno kriju, objavljujući lažno kako su sve ispoštovali.
Ni prema ASK-u Boris Raonić nije postupao po propisima. Recimo RTCG je bila u obavezi da 15. aprila ove godine dostavi ASK-u Izvještaj o sprovođenju plana integriteta za prethodnu godinu. Menadžer integriteta ga je blagovremeno dostavio
Raoniću. Uzalud, odbio je potpisati. Nijeste reagovali na prekoračenje zakonskog roka, bolje reći neispunjenje, ne znamo zašto, iako je propisano pokretanje prekršajnog postupka „protiv svih organa vlasti koji ne dostave izvještaj u zakonskom roku. Zakonom su predviđene novčane kazne za pravna lica od 1.000 do 20.000 €, a za starješine od 500 do 2.000. Ili jeste reagovali? Ali se i to krije od nas?
Jesenas se slično ponovilo, čak sa gorom manifestacijom. Umjesto da popuni Upitnik i potpiše Plan integriteta za ovu godinu, rok je bio do 10. oktobra, Raonić nije potpisao nego izabrao novog Menadžera integriteta i novu (dopunjenu) radnu grupu kako bi napisali novi plan i unijeli podatke koji mu odgovaraju.
Ovih dana je osvanuo konkurs za raspodjelu stanova u RTCG. Drljević i Raonić su obrazovali komisiju bez kriterijuma i pravnika, izbacivši predstavnike jednog sindikata, što najbolje svjedoči o njihovim namjerama.
Činjenice ukazuju na korupciju na najvišem nivou.
Mi zapošljeni, građani, kao i međunarodna javnost, očekujemo hitnu istragu ovog procesa koji je značajno ugrozio integritet RTCG kao i vladavinu prava u Crnoj Gori. U nadi da ste za transparentnost i razotkrivanje što se sve sakrilo u skoro četiri godine nezakonitog Raonićevog direktorovanja."

Zaposleni RTCG uputili prijavu ASK-u: Ispitati sukob interesa članova Savjeta RTCG koji su nezakonito izabrali Raonića

Viši sud u Podgorici je donio pravosnažno rješenje kojim obavezuje RTCG da Srđanu Čoviću isplati 437 eura na ime sudskih troškova koji se odnose na &nbsp;parnicu u kojoj je zaključeno da je Boris Raonić 1. JUNA 2023. PONOVO &nbsp;nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, I PORED JASNE SMJERNICE DA SE BIRA IZMEĐU PREOSTALIH kandidata koji ispunjavaju zakonske uslove.&nbsp;
Prije par mjeseci Viši sud &nbsp;je donio pravosnažno rješenje i za nezakoniti izbor Raonića od 6. avgusta 2021. Troškovi koje je RTCG morala da plati bili su 950 EURA.
Mora se priznati da fotelju stečenu nezdravom ambicijom, besprizornim ponašanjem i kršenjem zakona, Raonić efikasno brani od dejstva pravde, prolongirajući parnice već tri godine.&nbsp;
Ukupna &nbsp;cijena , prava sitnica – trećina Raonićeve nelegalne mjesečne plate, najveće u javnom sektoru u Crnoj Gori. Međutim, finansijske obaveze nastale parničenjem ne plaća on, već RTCG, dakle i svi građani Crne Gore.
Ali nijesu samo to troškovi čuvanja lika, nedjela, neiskustva i bezakonja Raonića i &nbsp;Savjeta RTCG . U posljednje tri godine tri advokata su od RTCG i GRAĐANA CRNE GORE dobili skoro 90 hiljada eura da bi redovno, na Višem sudu, gubili sporove koje proizvodi nelegalni Raonić, poduprt Drljevićevim Savjetom. &nbsp;
Iz ove perspektive izgledaju groteskno navodi Raonića iz aprila 2022 o „novinarima i osoblju Javnog servisa, rasterećenih svih pritisaka i smjernica, sem onih koji nalaže Etički kodeks novinara i domaće zakonodavstvo“,.
Nadam se da će &nbsp;rasterećenost od etike, procedura i zakona konačno postati i odista operativno interesantna ODT-u, poslije istorijske odluke sveprisutnog PR –a Tužilaštva da predmet odmakne iz svoje ingerencije, jer generalni direktor RTCG i članovi Savjeta, po njegovom tumačenju, &nbsp;nijesu visoki javni funkcioneri i pored povjerenih im 20 miliona budžeta.&nbsp;
Nego, valjda, niski.

Koliko nas košta bezakonje Raonića i Savjeta RTCG

Bivši vršilac dužnosti komandira Službe zaštite i spasavanja Glavnog grada Zdravko Blečić raspoređen je u jedinici na mjesto vatrogasca – saznaje Portal ETV.
Prema informacijama našeg medija, dobio je zaduženja u timu koji se angažuje po prijavama građana za gašenje požara.
Njegov šestomjesečni mandat na mjestu vršioca dužnosti komandira istekao je 16. maja.
Blečić je za vršioca dužnosti komandira Službe zaštite i spasavanja Glavnog grada imenovan 12. novembra 2024. godine. U skladu sa zakonom, maksimalno trajanje vršenja dužnosti bez raspisanog konkursa je šest mjeseci.
Kako je iz izvještavala Televizija E Blečić je bio ključni čovjek koji je sprovodio diskriminaciju i mobing u Službi zaštite i spašavanja Podgorice. Na udaru sposebno bili ljudi koji su se izjašnjavali kao Crnogorci i kadrovi za koje je Blečić smatrao da su u službi zahvaljujući bivšem komandiru Goranu Jankoviću. Upravo zbog političkog obračuna sa Jankovićem, pokrenuo je više postupaka protivzakonite degradacije više vatrogasaca.

Blečić raspoređen na mjesto vatrogasca, angažovan u timu koji postupa po prijavama građana

Centar za građansko obrazovanje (CGO) izražava snažnu podršku Mariji Vasić, profesorki sociologije u novosadskoj Gimnaziji “Jovan Jovanović Zmaj” i poznatoj aktivistkinji, koja od 13. maja štrajkuje glađu i žeđu u znak protesta protiv politički motivisanog pritvora.
- Mariji Vasić je treći put produžen pritvor, bez validnog pravnog osnova, a njena porodica i advokati još uvijek nemaju nikakve informacije o njenom zdravstvenom stanju. Ona se, zajedno sa još petoro aktivista Pokreta slobodnih građana (PSG) i studentskog pokreta STAV, više od 60 dana nalazi u pritvoru zbog optužbi za navodni pokušaj rušenja ustavnog poretka &nbsp;- što podsjeća na mračne prakse autoritarnih režima - navode u Centru za građansko obrazovanje.
Vasić je autorka dvije knjige o Holokaustu i Novosadskoj raciji i glavna je protagoniskinja dokumentarnog filma “Novosadsko sjećanje”, autora Aleksandra Reljića, kojim je prošle godine otvoren naš Crnogorski festival filma o ljudskim pravima #UBRZAJ.
&nbsp;- Njeno dalje zadržavanje u pritvoru je ogoljeni primjer političke represije i brutalnog gušenja slobodne misli. U demokratskim društvima ne postoje politički zatvorenici – a upravo to Marija Vasić danas jeste u Srbiji. CGO solidarno stoji uz Mariju Vasić, heroinu koja dosljedno brani svoje ideale i vrijednosti, a ovih dana to čini svojim životom. &nbsp;Podsjećamo da su pozivi na oslobađanje novosadskih aktivista stigli od blokiranih studenata, građanskih zborova u Srbiji, brojnih #NVO, kao i članova Evropskog parlamenta, i istima se svim srcem pridružujemo - poručili su iz ove nevladine organizacije.

CGO: Politički pritvor kao ogledalo autoritarnog režima, a Marija Vasić zaslužuje podršlu

Građani Cetinja i večeras su blokirali magistralu Cetinje - Podgorica u mjestu Kruševo ždrijelo, zahtijevajući odgovornost nadležnih zbog dvije tragedije u Prijestonici u kojima su nastradale 23 osobe.
Porodice žrtava i građani Cetinja, u saopštenju, poručuju da se bore za pravdu i da neće odustati.&nbsp;
- Mi, porodice žrtava dvostrukog masakra na Cetinju – 12. avgusta 2022. i 1. januara 2025. godine – kao i građani koji svakodnevno mirno protestuju na raskrsnici Kruševo Ždrijelo, ponovo se obraćamo javnosti povodom sinoćnje brutalne provokacije na mjestu okupljanja. Dva lica pojavila su se s jasnom namjerom da ponize okupljene građane, izazovu provokaciju i potencijalni sukob. Fotografisali su se ispred prisutnih podižući tri prsta – simbol koji, u ovom kontekstu, ne može imati drugo značenje osim svjesnog podsticanja na netrpeljivost, vrijeđanja žrtava i njihove porodice, te izazivanja nacionalne mržnje - navode porodice žrtava i građani Cetinja.&nbsp;
Policija i Sud za prekršaje reagovali su, ističu, na primjeren i zakonit način, kako su, kako kažu, i očekivali, izrekavši sankcije počiniocima ovog nedopustivog čina.
- Dok god se borimo za pravdu i odbijamo da ćutimo, izloženi smo svakodnevnim uvredama, lažima i pritiscima – naročito na društvenim mrežama – bez ikakvih posljedica po one koji te napade vrše. Iskreno se nadamo da će se ovakva praksa promijeniti i da slični postupci u budućnosti neće ostajati nekažnjeni. Svako ignorisanje ovakvih incidenata bio bi jasan podsticaj onima koji šire mržnju da u tome nastave još otvorenije i bez straha od odgovornosti - navode porodice žrtava i građani cetinja.&nbsp;
Poručuju da njihova borba nije politička – ona je ljudska, moralna i civilizacijska.
- To je borba za istinu, pravdu i dostojanstvo onih koji više nijesu među nama. I ta borba neće stati, bez obzira na prijetnje, uvrede, provokacije i pokušaje da se naša borba obesmisli. I dalje smo tu – za njih, za nas, za dostojanstvo. Nećemo stati - poručili su sa Kruševog ždrijela.&nbsp;

Građani Cetinjani i danas blokirali Kruševo ždrijelo: Dok god se borimo za pravdu i odbijamo da ćutimo, izloženi smo uvredama, lažima i pritiscima

Više od 430 žena u Srbiji ubijeno je u porodičnom nasilju u proteklih 14 godina, dok je od početka ove godine ubijeno njih osam, ukazala je povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković na Nacionalni dan sjećanja na žene žrtve nasilja, 18. maja.
Povjerenica je poručila da takvi podaci "opominju da društvo mora preuzeti odgovornost, preispitati propuste i aktivno raditi na stvaranju sigurnog okruženja za sve žene".
Ocijenila je da je femicid ozbiljan društveni problem u Srbiji, te da institucije i pojedinci moraju da rade na stvaranju sigurnog okruženja za žene, prenosi Beta.
- Sistem zaštite od nasilja postoji, ali iako ne može spriječiti svako ubistvo, mora biti sposoban da preduzme sve raspoložive mjere. Za to nisu dovoljne intervencije u zakonskom okviru, već je neophodno jačati kapacitete svih institucija u sistemu zaštite, kako bi se osigurala efikasna prevencija nasilja - kazala je Janković.
Srbija je je 2013. godine ratifikovala Istanbulsku konvenciju, međunarodni sporazum Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Cilj Konvencije jeste nulta tolerancija na nasilje.
- Moramo podstaći žene da prijave nasilje, obezbijediti im adekvatnu sistemsku zaštitu, kao i psihološku i materijalnu podršku - rekla je Janković.
Ukazala je i na duboku vezu između rodno zasnovanog nasilja i patrijarhalnih modela prema kojima su žene vlasništvo muškarca.
- Bez kontinuiranog rada na razgradnji rodnih stereotipa teško je promijeniti stanje na bolje. Podizanje javne svijesti o pojmu, uzrocima i posljedicama femicida kroz obrazovanje, medije i kulturu, uz uključivanje poslovne zajednice i svih autoriteta u društvu, može značajno doprinijeti njegovom suzbijanju, jer nijedna institucija ne može sama da se bori protiv tako složenog problema - ocijenila je Janković.

Više od 430 žena u Srbiji ubijeno u porodičnom nasilju u posljednjih 14 godina

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: savjet-rtcg