Da bi sve učestalije rodno zasnovano nasilje nad novinarkama &nbsp;bilo adekvatno kažnjavano, u krivično, medijsko i zakonodavstvo koje se odnosi na zabranu diskriminacije i na rodnu ravnopravnosti, treba unijeti odredbe o seksizmu.
To je zaključak &nbsp;jučerašnjeg &nbsp;panela „Novinari i jednakost: rodno zasnovani napadi na novinarke“, u kome su učestvovale novinarke, civilne aktivistkinje, političarke, državna tužiteljka i predstavnici OEBS-a.
- Inicijativu o seksistički zasnovanom nasilju nad novinarkama najprije ćemo podnijeti na Predlog izmjena Krivičnog zakonika Crne Gore, koji je na ekspertizi Evropske komisije. Predlog izmjena KZ-a već predviđa oštrije kazne za napade na novinare, ali smatramo da to nije dovoljno sa aspekta zabrinjavajućeg trenda rasta rodno zasnovanog nasilja nad novinarkama, posebno verbalnog nasilja u online sferi - saopšteno je.&nbsp;
Krivičnim zakonikom, kako se dodaje, &nbsp;bi trebalo da se definiše koje su profesije od javnoga značaja, što je novinarstvo svakako, pa bi u tom smislu trebalo obezbjediti i zaštitu za sve žene koje obavljaju javne poslove, jer je online nasilje postalo sveprisutno.
- Preporukom Savjeta Evrope o sprječavanju i borbi protiv seksizma CM/REC (2019), seksizam je definisan kao svaki čin, gest, vizuelno predstavljanje, izgovorene ili pisane riječi, praksu ili ponašanje zasnovano na ideji da je osoba ili grupa osoba inferiorna zbog svog pola, koja se javlja u javnoj ili privatnoj sferi, bilo onlajn ili oflajn, sa ciljem ili svrhom da se, između ostalog, naruši njihovo dostojanstvo i uspostavi i održi sistem rodnih stereotipa - navodi se u saopštenju Društva profesionalnih novinara Crne Gore.
Podaci Vrhovnog državnog tužilaštva, kako navode, dostavljeni DPNCG, pokazuju da je Državno tužilaštvo &nbsp;prošle godine formiralo 14 predmeta napada na novinare od čega je devet za novinarke. Za šest mjeseci ove godine od devet formiranih predmeta, šest se tiču novinarki.
Statistika Uprave policije takođe svjedoči da se povećava broj online prijetnji novinarima (na društvenim mrežama i putem komentara na portalima), pa ih je za prva četiri mjeseca bilo pet od ukupno prijavljenih šest.
Među novinarkama koje su bile meta rodno zasnovanih napada, zbog posla koji rade, su Ana Raičković (Pobjeda), Itana Kaluđerović (TVE), Dragana Šćepanović (Vijesti), koje su o tome govorile na panelu.
Seksističke i rodno zasnovane uvrede i prijetnje Ani Raičković i Dragani Šćepanović u komentarima na portalu Aktuelno, tužilaštvo tretira kao prekršaj. Zbog prijetnje Itani Kaluđerović na Facebooku da “pripazi na metak", &nbsp;tužilaštvo je podnijelo krivičnu prijavu koju je sud međutim odbacio i prekršajno kaznio počinioca. On je međutim krivično procesuiran zbog napada na policiju.
- Dodatan šok sam doživjela kad smo se sreli u Tužilaštvu. On je u izjavi rekao da nije mislio da mi prijeti nego je, nakon tragedije na Cetinju, htio da me upozori da možda metak ne zaluta, neko ga je naučio. Rekao je da nije znao da sam novinarka. Podsmijehnuo mi se kad me je ugledao u hodniku, što je nešto što ću se sjećati kad ga vidim i prokomentarisao da se digla buka kao da je počinio državni udar - rekla je.
Dragana Šćepanović rekla je da je rodno nasilje koje ja trpjela, kroz komentare na portalu Aktuelno, pored nje, uticalo i na njenu porodicu.&nbsp;
- U patrijahalnim, tradicionalnim i malim sredinama, taj vid nasilja postaje još izraženije i ostavlja posljedice i na međuljudske odnose, a može značajno da naruši i lični i profesionalni ugled - navela je.
Ana Raičković je rekla da se nakon što je dobila policijsku pratnju osjeća bezbednije, ali ne i bezbjedno. Omalovažavanje i vrijeđanje nje kao novinarke takođe ne prestaje u komentarima portala, čiji je vlasnik fizički napao.
Državna tužiteljka Ivana Petrušić Vukašević rekla je da je neophodmo unaprijediti zakonodavni okvir, jer tužioci dolaze u situaciju da neki događaj bude simpromatičan kao krivično djelo, ali da ga oni ne mogu tako tretirati jer nemaju zakonski osnov.
Kazala je da se seksistički i mizogini komentari tretiraju kao prekršaj i pozvala novinare, političarke i civilne aktivistikinje da prijavljuju svaki događaj koji doživljavaju kao napad jer kontinuirano ponavljanje određenog negativnog ponašanja na kraju može biti krivično djelo proganjanja.
Direktorica NVO Ženska akcija Slavica Striković rekla je da 30 godina radi na podizanju svijesti o rodnoj ravnopravnosti i da je iskustvo pokazalo da samo oštra kaznena politika daje rezultate.
- Mi smo mentalitet koji kroz kazne mijenja ponašanje - rekla je, podsjećajući na slučajeve „užasnog govora mržnje i želje da im se naudi“ poslanicama Aleksandri Vuković Kuč i Draginji Vuksanović Stanković.
Pored oštrije kaznene politike predložila je veću žensku solidarnost i stalnu edukaciju novinara i urednika oko izvještavanja bez predrasuda i stereotipa, ukazujući na važnu ulogu medija u oblikovanju javnog mnjenja.
Ona je, kao i većina učesnika panela, ukazala na veću odgovornost za širenje govora mržnje od strane javnih funkcionera, zalažući se da za njih budu oštrije sankcije jer imaju veći uticaj od običnih građana.
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč, koja je u više navrata bila meta mizoginije, predložila je da novinari dobiju status službenog lica. Rekla je da bi krivičnim zakonodavstvom trebalo propisati dvostruku ugroženost za novinarke, po osnovu posla od javnog značaja i po osnovu identiteta.
- Došli smo do dna - rekla je ona, navodeći da je zadovoljna jer je izmjenama KZ-a koji je ne ekspertizi u EK, predviđeno krivično djelo teški govor mržnje.
Potpredsjednica GP URA Milena Vuković ukazala je da političari ne razumiju ovu problematiku i da im nije jasno zašto je isticanje ljepote, umjesto znanja i profesionalnog integriteta, uvredljivo za žene.
Više učesnika kritikovalo je nedavno izjavu poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića, koji je targetirao pojedine medije i novinare, optužujući ih da rade za kriminalne klanove. To je na žalost stara praksa, koji nijesu prekinuli ni sadašnji zvaničnici.
Društvo profesionalnih novinara Crne Gore sa NVO UZOR i Hans Sjedel fondacijom sprovodi projekat “Efektivna prevencija i zaštita novinara”, zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske Unije i Ministarstva javne uprave.&nbsp;
NVO UZOR je u okviru istog projekta izradio Vodič za zaštitu novinarki, koji sadrži analizu pravnog okvira i preporuke ( <a href="https://uzor.me/vodic-za-zastitu-novinarki" target="_blank">https://uzor.me/vodic-za-zastitu-novinarki</a>).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Inicijativa: U zakone uvesti seksitički zasnovano nasilje nad novinarkama

Zaštita žena u javnom prostoru nije pitanje političke pripadnosti, već osnovnih ljudskih prava, jednakosti i demokratskog poretka, poručili su iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
Iz te institucije su povodom, kako su naveli, nastavka talasa uvreda, seksističkih komentara i govora mržnje usmjerenih prema političarkama u Crnoj Gori, ukazali na zabrinjavajući obrazac komunikacije koji prijeti da ugrozi temeljne demokratske vrijednosti u Crnoj Gori.
- Kritika javnih politika i odluka legitimna je i jača demokratski kapacitet društva. Međutim, lične diskvalifikacije, ponižavanje po osnovu pola, targetiranje po bilo kom ličnom svojstvu i digitalno nasilje nijesu doprinos javnoj debati – oni su njen poraz- upozorili su iz institucije Zaštitnika.
&nbsp;Kako su kazali, javno izrečen politički stav, bez obzira na to da li se sa njim neko slaže ili ne, ne smije i ne može biti povod za brutalne uvrede, govor mržnje, seksističke napade i diskriminaciju kakvima su ovih dana izložene ministarka Naida Nišić, a nekoliko dana ranije i poslanica Anđela Vojinović.
&nbsp;Iz institucije Zaštitnika su pozvali sve političke aktere, nosioce javnih funkcija, medije i građane da doprinesu kulturi dijaloga zasnovanoj na argumentima, uz međusobno uvažavanje i poštovanje ljudskog dostojanstva.
&nbsp;- Zaštita žena u javnom prostoru nije pitanje političke pripadnosti, već pitanje osnovnih ljudskih prava, jednakosti i demokratskog poretka- ističe se u saopštenju.
&nbsp;Dodaje se da seksistički narativi, omalovažavanje na osnovu rodnih stereotipa i pokušaji diskreditacije kroz vrijeđanje dostojanstva predstavljaju oblik rodno zasnovane diskriminacije i nasilja u digitalnom prostoru.
&nbsp;Iz institucije Zaštitnika su upozorili da se, kada digitalno nasilje postane uobičajen način suočavanja sa drugačijim stavom, rizikuje da se normalizuju netrpeljivost i isključivost kao dominantan model komunikacije.&nbsp;
Oni su poručili da očekuju da nadležni organi procesuiraju odgovorne i na taj način pokažu institucionalnu i sistemsku zaštitu žena.
&nbsp;- Društvo koje toleriše javni linč i seksističke napade na žene u politici šalje poruku da nijedna žena koja javno govori nije bezbjedna. Vrijeme je da takvu praksu jasno i nedvosmisleno odbacimo- zaključuje se u saopštenju.

Ombudsman: Zaštita žena u javnom prostoru pitanje osnovnih ljudskih prava

Bivša ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković-Đurović saslušana je danas u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičene, po krivičnoj prijavi kompanije Montenegro Petrol koja je tereti za nezakonito rušenje objekata u Mahali. Novaković-Đurović je nakon saslušanja kazala da je riječ o prijavi Montenegro Petrola zbog uklanjanja, kako je navela, njihovih nelegalnih objekata u Mahali. – Ponovila sam ono što je jasno, da smo postupali u skladu sa zakonom, da je bio proglašen javni interes i da smo upravo zahvaljujući tim aktivnostima spasili vodoizvorište Bolje sestre, podigli izdašnost i omogućili snabdijevanje primorja. Institucije neka rade svoj posao, a ako ga budu radile kako treba, nadamo se da će oni koji su godinama i decenijama nelegalno eksploatisali šljunak i bogatili se, biti procesuirani kako treba – kazala je Novaković-Đurović. Ona je dodala da očekuje da krivična prijava bude odbačena. – Očekujem da bude odbačena krivična prijava, jer sa jedne strane imate građevinsku mafiju koja je postavljala nelegalne objekte, štetila državi i nelegalno se bogatila, a sa druge strane državu koja je branila javni interes i postupala u skladu sa zakonom. Mislim da je izbor jasan – navela je bivša ministarka. Pozvala je nadležne institucije da se, kako je rekla, snažnije suprotstave uništavanju prirodnih dobara i nelegalnom bogaćenju, ističući da će se tek procesuiranjem odgovornih moći govoriti o pravnoj državi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260225110220_a4ed114d8e232d307cbbe5dc1dc46f918685acba6302dc4fefd404043a88495f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260225110220_a4ed114d8e232d307cbbe5dc1dc46f918685acba6302dc4fefd404043a88495f" data-rendition-name="original" width="1408" height="770" loading="lazy" alt="ura"> <figcaption>Kolege iz URA-e podržale Novaković Đurović</figcaption> </figure>  S druge strane, zastupnik kompanije Montenegro Petrol, advokat Nikola Martinović, saopštio je da je prisustvovao saslušanju, ali da Novaković-Đurović nije odgovarala na njegova pitanja kao punomoćnika oštećene firme. Prema njegovim riječima, tokom saslušanja potvrđeno je da rušenje nije sprovedeno na osnovu posebnog rješenja o uklanjanju objekata, već isključivo na osnovu zaključka Vlade, koji, kako tvrdi, nikada nije dostavljen Montenegro Petrolu. – Utvrđeno je da rušenje nije sprovedeno po rješenju o rušenju objekata, već isključivo po zaključku Vlade. Taj zaključak nikada nije dostavljen Montenegro Petrolu – naveo je Martinović. On je dodao da, prema njegovim tvrdnjama, nije postupljeno ni u skladu sa elaboratom o rušenju, koji je predviđao razmontiranje inženjerskih postrojenja, a ne njihovo uništavanje. Takođe je istakao da se zaključak Vlade odnosio na sve objekte u slivu Morače i Cijevne, ali da je primijenjen samo na Montenegro Petrol. – Po mom mišljenju, danas su potvrđeni svi navodi krivične prijave. Ipak, kao advokat, ne bih prejudicirao ishod postupka. Treba poštovati pretpostavku nevinosti – kazao je Martinović, zaključujući da se stekao utisak da je tužilac detaljno proučio predmet i da bi postupak mogao dobiti sudski epilog. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FUDQ3dDmYh58&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;D.J.

Novaković Đurović: Branili smo javni interes, očekujem da prijava bude odbačena; Martinović: Rušenje bez rješenja

Odbornica Demokrata u Skupštini Glavnog grada Zdenka Popović podnijela je ostavku na tu funkciju.
Ovu informaciju za <a href="https://www.dan.co.me/podgoricom/zdenka-popovic-podnijela-ostavku-na-odbornicku-funkciju-5339056">"Dan" </a>potvrdili su iz Izborne komisije Glavnog grada.
– Ostavka je stigla izbornoj komisiji. Stanka sa čije je liste Popović još nam nije predala zamjenu. Očekujemo da to učine 15 dana prije sjednice parlamenta - rekao je Vladimir Filipović, predsjednik Izborne komisije Glavnog grada.
Zdenka Popović je potpredsjednica državnog parlamenta i kako &nbsp;Dan saznaje ostavku na odborničku funciju podnijela je zbog količine obaveza koje ima.

Zdenka Popović podnijela ostavku na odborničku funkciju

Roditelji su očekivali da će biti produženo roditeljsko odsustvo, jer se o tome dosta pričalo u javnosti, bili su prijedlozi nekih partija, građanska peticija, očekivali su produženje, a u stvari se desilo skraćenje pa ih je to dodatno uznemirilo - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Kristina Mihailović iz NVU Roditelji.
 
Zbog najavljenih izmjena Zakona o radu kojima se porodiljsko odsustvo za majke smanjuje sa 12 na 10 mjeseci, dok se uvodi 2 mjeseca neprenosivog odsustva za očeve, uznemirene su majke, kaže Mihailović, jer u Crnoj Gori najčešće majke koriste roditeljsko odsustvo.
- Upravo je ta informacija da će jedan roditelj, kažem da je u Crnoj Gori to majka najčešće, moći da koristi porodiljsko odsustvo do 10 mjeseci i onda nakon toga neprenosivo pravo prelazi na drugog roditelja, u Crnoj Gori je to otac, tako da su se one prilično uznemirile. Shvatile su da će taj period koliko će one moći da borave sa bebom biti skraćen. Rečeno im je da će moći da koriste odmore, a odmore i sada mogu da koriste, tako da je to pravo koje inače imaju zbog toga što rade i što su u radnom odnosu i nije nešto što bi na ovaj način moglo da se tumači da im je nekakva dodatna prednost. Sve to zajedno uticalo je na jednu izuzetno burnu reakciju prevashodno majki i njihove zahtjeve da se nešto pod hitno uradi da bi se zaustavilo da ovaj prijedlog Zakona bude u parlamentu usvojen, odnosno da stupi na snagu- rekla je Mihailović.
U medjuvremenu, iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga potvrđeno da će se 99 odsto korigovati ponuđeno zakonsko rješenje o odsustvu roditelja, te da se neće mijenjati aktuelna norma prema kojoj majke mogu da odsustvuju 365 dana. Ponudiće novinu za očeve - odsustvo dva mjeseca koja će moći da iskoriste do druge godine starosti djeteta. Kako je saopšteno, resorno ministarstvo pregovara sa Evropskom komisijom o korekciji izmjena Zakona o radu.
Mihailović smatra da evropski standardi, a na koje se pozivaju iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog staranja &nbsp;Udruženje Roditelji ne vidi ništa sporno i saglasni su sa normom da se poveća period koji će moći da koriste i očevi, ali to ne znači da skraćenje perioda koji koriste majke.
 
- &nbsp;To jeste preporuka Evropske unije i jeste nešto &nbsp;iz direktive o usklađivanju poslovnih i privatnih obaveza roditelja na šta se Crna Gora obavezala, ali to ne znači da mi ne možemo da idemo i šire i duže, da produžavamo neke stvari, ovo su neki minimumi. Nije baš opravdanje da nas oni na tjeraju i da mi moramo baš to tako. Mi možemo da idemo sa tim minimumom ali da taj period traje duže, odnosno ako pričamo o konkretnom slučaju da 12 mjeseci ostane kao sada, a da se na tih 12 doda još 2 mjeseca koje će moći da koriste očevi do druge godine života djeteta. Računam da ćemo ipak kao država doći do toga da se izmjeni ovaj prijedlog i nije cilj bio da se širi panika nego da se ukaže, mada je ukazano i ranije, u prethodnom periodu. Ipak, nijesu u dovoljnoj mjeri čuli kada su ti apeli im upućeni, da se ovako nešto ne desi, ali neka bude sada ovo prilika da im se poruči i ja mislim da je vrlo jasno konkretno stigao glas od roditelja da je ovo neprihvatljivo i da u skladu sa tim i izmjene prijedlog izmjena Zakona- zaključila je Mihailović.

Tag: seksiticki-zasnovano-nasilje-nad-novinarkama

Inicijativa: U zakone uvesti seksitički zasnovano nasilje nad novinarkama

Ombudsman: Zaštita žena u javnom prostoru pitanje osnovnih ljudskih prava

Novaković Đurović: Branili smo javni interes, očekujem da prijava bude odbačena; Martinović: Rušenje bez rješenja

Zdenka Popović podnijela ostavku na odborničku funkciju

Mihailović: Roditelji jasno poručili da im je zakonsko rješenje o roditeljskom odsustvu neprihvatljivo i da ga treba mijenjati

PRATITE TVe UŽIVO