Evropska unija će povećati carinsku kontrolu robe koju platforme e-trgovine, kao što su Temu i Shein, direktno isporučuju potrošačima u EU jer nastoji da osigura poštenu konkurenciju i bezbjednost proizvoda, navodi se u nacrtu odluke u koju je Rojters imao uvid.
Direktiva Evropske komisije, za koju se očekuje da će biti objavljena u srijedu, imala bi uticaj na sve prodavce e-trgovine izvan Unije.
Ovi trgovci su nadvladavali lokalne konkurente ekstremno niskim cijenama proizvoda nastalim u Kini, dodaje Rojters.
Oni su imali i koristi od zakona Evropske unije koji daje paketima vrijednim manje od 150 eura bescarinski status, što im, kako kritičari smatraju, omogućava nepravednu prednost. Odjeća, na primjer, obično podleže uvoznim taksama od 12 odsto za ulazak u EU.
Evropska komisija je najavila da će tokom carinske akcije širom Unije prioritetno biti kontrolirani proizvodi kupljeni preko interneta koji predstavljaju „ozbiljne bezbjednosne opasnosti i nose rizik nepoštovanja zakona“. Precizna lista proizvoda će biti utvrđena u dogovoru sa državama članicama.
Prema podacima Komisije, 91 odsto svih trgovinskih pošiljki, u vrijednosti ispod 150 eura, prošle godine stiglo je iz Kine. U EU je takvih pošiljki prošle godine bilo ukupno 4,6 milijardi, što je više nego dvostruko od broja pošiljki godinu ranije, prenosi Tanjug.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

EU će pooštriti kontrolu jeftinih proizvoda sa platformi Temu i Shein

Vrhovni sud Crne Gore donio je presudu kojom je usvojio zahtjev tužilje Sanje Jovićević za ispitivanje sudske odluke, ukinuvši presudu Upravnog suda Crne Gore od maja 2025. godine i vratio predmet tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.
Kako se navodi u saopštenju, predmet je vođen po tužbi specijalne tužiteljke Sanje Jovićević protiv odluke Tužilačkog savjeta Crne Gore od 20. decembra 2024. godine, kojom je odbijena njena prijava, podnijeta u junu 2024. godine, na Javni oglas za izbor dva državna tužioca u Vrhovnom državnom tužilaštvu.
- Tužilački savjet je prijavu Jovićević odbio pozivajući se na izmijenjeni član 27 Zakona o državnom tužilaštvu, ocijenivši da bivša članica Tužilačkog savjeta ne može biti birana u državno tužilaštvo višeg stepena dok traje mandat tog savjeta. Iako je Jovićević podnijela ostavku na članstvo u Tužilačkom savjetu u novembru 2023. godine, Savjet je zauzeo stav da se zakonska zabrana odnosi i na nju- piše u saopštenju.
Vrhovni sud je utvrdio da je Sanji Jovićević mandat u Tužilačkom savjetu prestao 30. novembra 2023. godine, na osnovu odluke tog organa kojom je konstatovana njena ostavka. Dakle, njen mandat je okončan prije stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o državnom tužilaštvu od 19. juna 2024. godine, kojima je propisano da se izbor člana Tužilačkog savjeta vezuje za trajanje mandata samog Savjeta. Sud je, takođe, konstatovao da Upravni sud nije dao razloge u pogledu navoda iz zahtjeva koji se odnose na retroaktivnu primjenu navedene zakonske odredbe, što je u skladu sa članom 147 Ustava Crne Gore, kojim je propisana opšta zabrana retroaktivne primjene zakona.
- Vrhovni sud je takođe utvrdio da osporena presuda Upravnog suda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, niti se iz nje jasno vidi pravni osnov odluke, što predstavlja bitnu povredu postupka iz člana 367 stav 2 tačka 15 Zakona o parničnom postupku, u vezi sa članom 4 Zakona o upravnom sporu. Time je, po ocjeni Vrhovnog suda, povrijeđeno i pravo tužilje na obrazloženu odluku, kao sastavni element prava na pravično suđenje garantovanog članom 6 stav 1 Evropske konvencije o ljudskim pravima- navodi se u saopštenju i dodaje da je Vrhovni sud je naložio Upravnom sudu da u ponovnom postupku otkloni utvrđene nedostatke, cijeni sve relevantne činjenice i odluči u skladu sa pravnim shvatanjem izraženim u ovoj presudi.

Vrhovni sud: Upravni sud pogrešno primijenio zakon u slučaju tužiteljke Sanje Jovićević

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je u ponedjeljak da će ove nedjelje otputovati u Sjedinjene Američke Države na razgovore o potencijalnoj isporuci oružja dugog dometa.
Zelenski je rekao da bi sastanak sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom mogao da bude već u petak, i dodao da će se sastati sa kompanijama iz oblasti odbrane i energetike, kao i članovima američkog Kongresa.
- Glavne teme biće protivvazdušna odbrana i naši kapaciteti dugog dometa, kako bismo održali pritisak na Rusiju- rekao je Zelenski.
Zelenski će se pridružiti delegaciji Ukrajine pod vođstvom premijerke Julije Sviridenko, koja se već nalazi u SAD na preliminarnim razgovorima.
On je rekao da će takođe tražiti dalju pomoć SAD u zaštiti ukrajinskih elektroenergetskih i gasnih mreža.
Zelenski je jučerašnji telefonski razgovor sa Trampom opisao kao "veoma produktivan".
Tramp je juče upozorio Rusiju da bi Amerika mogla da Kijevu pošalje rakete dugog dometa Tomahavk, nakon čega je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da bi to ozbiljno narušilo odnose između Moskve i Vašingtona.

Zelenski ove nedjelje u Vašingtonu sa Trampom o mogućoj isporuci oružja dugog dometa

Sudije Ustavnog suda biraće se tropetinskom većinom, što znači da je riječ o dva politička rješenja, bez zadovoljavajućih profesionalnih karakteristika - rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, poslanik Socijaldemokrata u Skupštini Nikola Zirojević.
Dvoje kandidata za sudije Ustavnog suda, koje je predložio Ustavni odbor, dio su, smatra Zirojević, političke trgovine vladajuće većine iz koje je ispala Bošnjačka stranka.
- O političkoj trgovini je govorio i predsjednik države (Jakov Milatović), iako on ima najmanje prava na to. Uvjerili smo se kako se ponašao tokom formiranja lokalne vlasti u Glavnom gradu. I kod njega je sve predmet političke trgovine. Podrška Saši Mujoviću istrgovana je novim službenim vozilom i putem do vikendice. Ali, Milatović je, kada je riječ o kandidatima za sudije Ustavnog suda, tvrdio da je kandidatkinja Pokreta Evropa sad, Mirjana Radović, zamjenica Ombudsmana, nekadašnja koleginica poslanice Jelene Nedović. Čuli smo i da je gospodin Jovan Jovanović kandidat blizak koaliciji Za budućnost Crne Gore - podsjeća Zirojević.
Istakao je da parlamentarna većina nije inicirala nikakav dijalog sa opozicijom u vezi sa prijedlogom za nedostajuće sudije Ustavnog suda. To je, kaže Zirojević, uz dio koji se odnosi na političku trgovinu, najveća zamjerka opozicije čitavom procesu.
- Kvalifikovana većina predviđena je crnogorskim Ustavom upravo kao mehanizam koji će natjerati parlamentarnu većinu i opoziciju da makar oko ključnih stvari međusobno razgovaraju. I ranije smo imali parlamentarne većine koje su brojale 42 ili 45 poslanika, koju je motivisala upravo kvalifikovana većina. Toga danas nema. Nikakvu inicijativu od koleginica i kolega iz parlamentarne većine nijesmo imali, čak ni u mjeri da nam saopšte ko su njihovi kandidati, da nam nešto o njima kažu i pitaju da li imaju našu podršku - kaže Zirojević.
Dodaje da je zbog toga dijelom kriva i opozicija, jer se ponašala krajnje konstruktivno, zbog evropskog puta Crne Gore.
- Mislim da je krajnje vrijeme da se sa tim prestane. Konstantno se parlamentarna većina kiti našim perjem, a upravo je zahvaljujući nama iz opozicije otkočen evropski put Crne Gore. Što se nas u Evropskom savezu tiče koleginice i kolege iz parlamentarne većine će morati dobro da se potrude da u budućnosti dobiju našu podršku za pitanja za koja je potrebna kvalifikovana većina - istakao je Zirojević.
Smatra da je bilo jasno da će se sudije Ustavnog suda birati tropetinskom većinom, odnosno, glasovima 49 poslanika. Zirojević postavlja pitanje - čemu to vodi?
- U Ustavnom sudu ćemo imati dva čisto politička rješenja, bez zadovoljavajućih profesionalnih karakteristika. Čuli smo da kandidatkinja Radović nema položen pravosudni ispit. Ona ima minimalni uslov od 15 godina radnog iskustva, od kojih je sedam ili osam provela u nevladinoj organizaciji. Potpuno je besmisleno kada koleginice i kolege iz parlamentarne većine govore o nekim profesionalnim karakteristikama, ili o tome kako su od desetak ili petnaest kandidata, izabrali najbolje. Znam da su bili mnogo bolji kandidati. Kandidatkinja na kojoj insistira Bošnjačka stranka je, u profesionalnom smislu, mnogo kvalitetnija od gospođe Radović i žao mi je što potpala pod nacionalni ključ. Riječ je o osobi koja nije politički, ni nacionalno obojena - naglasio je Zirojević.
Vjeruje da slijedi, kako kaže, mukotrpan proces zbog nastavka političke trgovine.
Komentarišući poruku predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da je sloboda medija kamen temeljac Evropske unije, Zirojević kaže da je diplomatskim rječnikom to jasno upozorenje da se mediji ostave na miru da rade svoj posao.
- Rekao bih da je gospođa Ursula fon der Lajen poručila da je neprimjereno targetirati slobodne medije u Crnoj Gori. Osam medija, ako se ne varam, su svi do jednog kritički orijentisani prema politici Vlade…Mislim da je poruka gospođe fon der Lajen jasna i da svi kojima je ostalo i malo zdravog razuma u ovakvoj ludoj Crnoj Gori, moramo da stanemo u odbranu slobodnih medija - poručio je Zirojević.
Sa nedavnog protesta ispred nekadašnjeg logora u Morinju traženo je da se ukloni spomen obilježje, a predstavnici Srpske pravoslavne crkve oštro su kritikovali vladajuću većinu uz poruku da su ih na vlast doveli i da im mogu uzeti ono što su im dali. Međutim, izostala je bilo kakva rekacija vladajuće većine. Zirojević je, komentarišući tu situaciju, kazao da se nije lako suprotstaviti poslodavcu.
- Ne iznenađuje zašto Vlada Crne Gore nije reagovala. Njima je jasno poručeno - mi smo vas tu doveli, mi smo vas plaćali i plaćamo vas, zahvaljujući nama ste na tim pozicijama na kojima ste. Ali, gledajte čuda, niko se neće sjetiti da sasluša onoga koji je to rekao i da možda razmisli da li tu ima nekih elemenata krivičnog djela, da li tu možda ima nekog organizovanog udruživanja kako bi se podrivao Ustav i institucije Crne Gore - zaključio je Zirojević.

Zirojević: Dvoje kandidata za sudije Ustavnog suda su predmet političke trgovine

Lijepa priča stiže sa sinoćnje prijateljske utakmice Crna Gora - Lihtenštajn (2:1), odigrane pod Goricom. Svi koji su bili na stadionu, pa i gledaoci TV prenosa, na istočnoj tribini zasigurno su uočili grupu od oko 150 malih gledalaca odjevenih u crveno, koji su na ogradu okačili i transparent. U pitanju su djeca iz četiri osnovne škole na ruralnom području Bijelog Polja - i to iz mjesta Tomaševo, Zaton, Bistrica i Kanje. Zahvaljujući saradnji Centra za sport i rekreaciju Opštine Bijelo Polje i Fudbalskog saveza Crne Gore, oni su juče bili na tribinama našeg najvećeg stadiona, a u ključnim momentima - tokom rezultatskog preokreta- bili su i najglasniji na njemu. Djeca su dio škole sporta "Super đak", zahvaljujući kojoj u Bijelom Polju mališanima sa seoskog područja omogućavaju da se bave sportskim disciplinama onako kako to čine i njihovi vršnjaci iz grada. Pomenuti program već neko vrijeme realizuje bjelopoljski Centar za sport i rekreaciju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101422108_074f4960aa4741a2c9a858566528d210781202365218d7a26465581775914e90.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101422108_074f4960aa4741a2c9a858566528d210781202365218d7a26465581775914e90" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Super đak"> </figure>  Šta reći osim da je u pitanju lijep primjer, uz nadu kako će sličnih akcija biti više - ne samo kada gostuje Lihtenštajn.

Djeca iz škole sporta ''Super đak'' najljepši navijači na tribinama pod Goricom

Velikosrpski fašizam, nemoć i zablude suverenista

Vučinić, Radović i Jovanović bez podrške u parlamentu za sudijsku poziciju u Ustavnom sudu

Ko je kriv odgovaraće, niko ne može pobjeći od odgovornosti. Ako budemo došli do toga da se ono što je dio postupka nađe u medijima i da to bude predmet javne poruge i diskreditacije - svako je onda predmet: i ko je u ovoj sali i ko nije - poručio je lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković tokom sjednice Skupštine a govoreći u posljednjoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
Toga, podvlači on, ima na pretek.
- Kada bismo mi počeli da objavljujemo što misle predstavnici parlamentarne većine jedni o drugima - vjerujte mi da ne bi bilo prijatno. Kada bismo govorili o određenoj aferi u Beranama, mislite li da bi bilo prijatno da to izađe u javnost? Što se dešavalo u Češkoj u određenim motelima? Mislite li da takvi snimci treba da ugledaju svjetlo dana i da ne treba imati moralni kompas ili kod đe treba kazati ovo je granica ili linija preko koje ne treba otići? Mislite li da ne znamo što se dešava po hotelima u Beogradu? Mislite li da ne znamo ko se na tim adresama sastaje i raspravlja o Crnoj Gori? Mislite li da ne znamo ko je predmet ucjena različite prirode i da to ne treba da ugleda svjetlost dana? Mislite li da ne znamo što se priča po bazenima u Zeti đe prisustvuju određeni tužioci? Mislite li da ne znamo kako su određeni tužioci umiješani u određene kriminalne radnje koje se tiču šverca cigareta? - pitao je Živković.
Pošto je, kako je rekao, brana pukla sad ćemo, poručuje Živković, gledati sve.
- Treba sve o nama da izađe to kraja i nije nikakav problem - jer neka mi neko u ovoj prostoriji ljudski kaže da nema neku poruku sa nekim biračem koju nije razmijenio kao što se navodi u naredbi za istragu. Ovo ne govorim kao političar nego kao čovjek. Ako smo došli do toga: onda će 90 odsto političke scene završiti u zatvoru. Ovdje je neko sebi u tužilaštvu ispisao novu optužnicu đe se tajne informacije saopštavaju medijima koji treba da služe za diskreditaciju političkih subjekata i na taj način preuređuje politička scena - naglasio je Živković.
Izdržaće, poručuje, udar što se tiče politike.
- Oni koji danas u tužilaštvu misle da ne postoji nešto iznad zakona - postoji - u Crnoj Gori su to običaj i tradicija. Za nas običaj i tradicija imaju mnogo veću vrijednost nego zakon. Mi smo spremni u ovoj bici da idemo do kraja. Što god bila posljedica naše borbe: bila to smrt ili zatvor. Ko udari jednom na čast ovih ljudi, budite sigurni da ćemo odgovoriti mnogo žešće nego što iko misli - zaključio je Živković.

Živković: Mislite li da bi bilo prijatno da u javnost izađe što se dešavalo u motelima u Češkoj, da su određeni tužioci umiješani u radnje koje se tiču šverca cigareta, ko je predmet različitih ucjena?

Predsjednik Opštine Mojkovac Vesko Delić izazvao je saobraćajnu nezgodu na regionalnim putu Mojkovac-Đurđevića Tara u mjestu Polja, vozeći pod dejstvom alkohola, saznaje Portal ETV.
Nezgoda se, kako nam je rekao izvor, dogodila jutros u 2:20 sati kada je Delić vozilom sletio pored puta.
Tom prilikom je oštetio ogradu mosta dužine 11 metara. Testiranjem je utvrđeno da je vozilom upravljao pod dejstvom alkohola u koncentracije od 1,04 g/kg.
Ova informacija nezvanično je Portalu ETV potvrđena u policiji.
- Sinoć, u 2:23 sati, na regionalnom putu Mojkovac- Đurđevića Tara, mjesto Polja, došlo je do saobraćajne nezgode u kojoj je učestvovalo jedno putničko motorno vozilo. Vozać V.D. zadobio je povrede. Alkotestiranjem utvrđeno je prisustvo alkohola u organizmu - rečeno nam je u policiji.
Delić je nakon nezgode zadžan u Opštoj bolnici Bijelo Polje.

Tag: shein

EU će pooštriti kontrolu jeftinih proizvoda sa platformi Temu i Shein

Vrhovni sud: Upravni sud pogrešno primijenio zakon u slučaju tužiteljke Sanje Jovićević

Zelenski ove nedjelje u Vašingtonu sa Trampom o mogućoj isporuci oružja dugog dometa

Zirojević: Dvoje kandidata za sudije Ustavnog suda su predmet političke trgovine

Djeca iz škole sporta ''Super đak'' najljepši navijači na tribinama pod Goricom

PRATITE TVe UŽIVO