Francuska vlada, koja je već ranije tužlaštvu prijavila diva e-trgovine Shein, učinila je isto za još šest platformi, od kojih pet prodaje ilegalne proizvode, objavio je u petak ministar trgovine.
<h2>Lutke s dječjom pornografijom i ilegalno oružje</h2>
Radi se o platformama AliExpress, Joom, eBay, Temu, Wish i Amazon.
- Vladino odjeljenje za prevare otkrilo je da su AliExpress i Joom prodavali i lutke s dječjom pornografijom i da su Wish, Temu, AliExpress i eBay prodavali oružje kategorije A, poput boksera i mačeta - rekao je ministar Serge Papin za Le Parisien.
Osim toga, Wish, Temu i Amazon "nisu ispunjavali svoje obaveze zaštite maloljetnika od pornografskih slika", dodao je, prenosi Index.
- Prijavili smo javnom tužiocu (u Parizu) sve platforme koje nude ilegalni sadržaj - rekao je Papin.
Platforma za prodaju eBay odgovorila je AFP-u da nastavlja "neumorno da radi na sprečavanju prodaje zabranjenih predmeta na svojoj platformi" i "sarađivati" s "francuskim regulatornim tijelima po ovom pitanju".
Papin će 27. novembra sazvati ministre ekonomije država članica Evropske unije kako bi raspravljali o uticaju tih platformi na trgovinu unutar EU-a, saopštilo je njegovo ministarstvo za AFP.
<h2>Shein već ranije u problemima</h2>
Francuske su vlasti otkrile da je Shein prodavao seks lutke koje liče na djevojčice, a zatim i oružje kategorije A.
Shein je uklonio sve ilegalne proizvode sa svoje web stranice, čime je zasad izbjegao suspenziju u Francuskoj, ali platforma ostaje predmet pravnog postupka.
Ta azijska kompanija sa sjedištem u Singapuru osnovana 2012. u Kini, trebalo bi u utorak da odgovara na pitanja francuskih službenika iz kontrole proizvoda uvezenih u zemlju, ali uprava još nije potvrdila svoj dolazak.
<h2>Odgođeno otvaranje novih trgovina</h2>
Nakon otvaranja fizičke trgovine 5. novembra u kultnoj robnoj kući BHV Paris, Shein je planirao otvoriti trgovine na pet drugih lokacija te robne kuće. Ipak, dalja otvarenja poslovnica odgođena su "za nekoliko dana ili nekoliko sedmica" kako bi se prilagodila "ponuda" i "politika cijena", najavio je u petak Frederic Merlin, lider kompanije koja je vlasnik BHV-a.
Naime, kupci u Sheinovoj trgovini u Parizu na dan otvarenja bili su iznenađeni višim cijenama nego što su navikli viđati online, čime je kompanija navukla bijes hiljada lovaca na povoljne cijene.
Portparoli SGM-a i Sheina rekli su da još nisu određeni datumi novih otvarenja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Francuska nakon Sheina tuži AliExpress, Temu i druge zbog skandaloznih proizvoda

Evropska unija će povećati carinsku kontrolu robe koju platforme e-trgovine, kao što su Temu i Shein, direktno isporučuju potrošačima u EU jer nastoji da osigura poštenu konkurenciju i bezbjednost proizvoda, navodi se u nacrtu odluke u koju je Rojters imao uvid.
Direktiva Evropske komisije, za koju se očekuje da će biti objavljena u srijedu, imala bi uticaj na sve prodavce e-trgovine izvan Unije.
Ovi trgovci su nadvladavali lokalne konkurente ekstremno niskim cijenama proizvoda nastalim u Kini, dodaje Rojters.
Oni su imali i koristi od zakona Evropske unije koji daje paketima vrijednim manje od 150 eura bescarinski status, što im, kako kritičari smatraju, omogućava nepravednu prednost. Odjeća, na primjer, obično podleže uvoznim taksama od 12 odsto za ulazak u EU.
Evropska komisija je najavila da će tokom carinske akcije širom Unije prioritetno biti kontrolirani proizvodi kupljeni preko interneta koji predstavljaju „ozbiljne bezbjednosne opasnosti i nose rizik nepoštovanja zakona“. Precizna lista proizvoda će biti utvrđena u dogovoru sa državama članicama.
Prema podacima Komisije, 91 odsto svih trgovinskih pošiljki, u vrijednosti ispod 150 eura, prošle godine stiglo je iz Kine. U EU je takvih pošiljki prošle godine bilo ukupno 4,6 milijardi, što je više nego dvostruko od broja pošiljki godinu ranije, prenosi Tanjug.

EU će pooštriti kontrolu jeftinih proizvoda sa platformi Temu i Shein

Pet osoba je uhapšeno zbog napada u nedjelju na učesnike antifašističkog marša u Rijeci, prenijeli su danas hrvatski mediji.
- Policija je identifikovala veći broj osoba vezano za protipravna ponašanja počinjena tokom i nakon navedenog javnog protesta. U službenim prostorijama policije trenutno se nalazi pet osoba koje su uhapšene i nad njima je u toku kriminalističko istraživanje - rekli su u policiji za portal Index.hr.
Incidenti su se dogodili na početku skupa na Jadranskom trgu gdje je grupa od tridesetak uglavnom mlađih, maskiranih osoba, verbalno napala učesnike marša i bacala na njih petarde, kao i na kraju kada su maskirane osobe bacile baklje na učesnike marša dok su bili na terasi ugostiteljskog objekta. Pobjegli su prije dolaska policije.
Više od hiljadu građana Rijeke okupilo se u nedjelju na antifašističkom maršu u organizaciji inicijative "Ujedinjeni protiv fašizma" na kome su izrazili zabrinutost zbog govora mržnje, porasta nasilja, ultranacionalističke retorike i relativizacije ustaštva.
Skupovi su održani i u Zagrebu, Zadru i Puli. I dok su oni u Zagrebu i Puli prošli bez incidenata, u Rijeci i Zadru su maskirani huligani ometali skupove i u nekoliko navrata verbalno napali učesnike marša.
Organizatori okupljanja u Rijeci danas su rekli da policija nije obezbijedila sigurnost i zaštitu i da je bilo ozbiljnih propusta u radu policiji.
Oni su na konferenciji za novinare najavili krivične i prekršajne prijave protiv napadača. Takođe su rekli da će tražiti odgovornost riječke policije.
Ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović iz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) rekao je da je policija "brzo i profesionalno" reagovala u Rijeci i Zadru.
- Štitimo sigurnost građana jednako, pa i onda kada se protestuje protiv institucija države i protiv same policije - napisao je ministar na Fejsbuku.
On je odbacio optužbe o "revitalizaciji ustaštva" u Hrvatskoj i ocijenio da su ekstremni pojedinci s bilo koje strane manjina.
Ministar odbrane Hrvatske Ivan Anušić (HDZ) izjavio je danas u Briselu da su okupljanja u nedjelju u Hrvatskoj bila projugoslovenska i protiv Hrvatske, prenijela je agencija Hina.
- Pratio sam poruke, simbole i mogu zaključiti samo jedno - to nije bio protest protiv fašizma. To je bio čist protest protiv Hrvatske, rekao bih projugosovenski, a možda još nešto žešće od projugoslovenskog - rekao je Anušić navodeći da su neke parole bile na ćirilici.

Uhapšeno pet osoba zbog napada na učesnike antifašističkog skupa u Rijeci

Ispred Ustavnog suda u Skoplju 1. decembra je održan protest sa kojeg su penzioneri zatražili da se povećanje penzija nastavi obračunavati linearno, dok se u ovom sudu vodi postupak ocjene ustavnosti zakona kojim je prošle godine uveden linearni umjesto procentualnog povećanja penzija.
Ukoliko se povećanje vrati na procentualno to će biti samo 600 do 700 denara (od oko devet do 11 eura), upozoreno je sa protesta, dok su makedonski penzioneri prošle i u martu ove godine imali linearno povećanje penzija od 2.500 denara (oko 40 eura).
Ove godine u septembru su dobili još 1.000 denara (oko 16 eura) na penzionersku karticu, dok bi u martu sljedeće godine trebalo biti novo linearno usklađivanje od 1.000 denara.
Sa skupa je poručeno da bi se svi trebalo zapitati zašto bi neki penzioneri u narednom povećanju trebali dobiti 700-800 denara (oko 11 do 13 eura), a drugi 3.000 do 4.000 denara (oko 48 do 65 eura).
- Nećemo imati dovoljno za jelo ako se desi da povećanje opet bude procentualno. Razlika između najviše i najniže penzije bila je jedan prema četiri, sada je jedan prema sedam i samo će se povećavati. Dosta je toga da se penzioneri dijele - rekao je na protestu ispred Ustavnog suda Zoran Trajkov, predsjednik inicijativnog odbora grupe penzionera koji se zalažu za linearno povećanje penzija.
On je najavio i protest ispred Ureda Evropske unije (EU) u Skoplju 10. decembra.
- Naša borba je za sve buduće penzionere, za koricu hljeba i ljekove. Ne govorimo ovo protiv Vlade. Govorimo ovo da se Makedonija jednom zauvijek ujedini. Dosta je bilo podjela. Naš glas će se i dalje čuti - rekao je na Trajkov.
Penzioneri koji su protestovali ispred Ustavnog suda rekli su u izjavama na skupu da su na minimalnim penzijama jer su "žrtve tranzicije, bez uplaćenih doprinosa i bore se za preživljavanje".
Izmjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju usvojena je prošle godine. Na zahtjev penzionera donesena je odluka da se procentualno usklađivanje penzija zamijeni linearnim povećanjem penzija za svih 345.000 penzionera u Sjevernoj Makedoniji.
Direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Nikola Memov rekao je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa da se ovo usklađivanje vrši kako bi se smanjili troškovi života, odnosno uskladili troškovi života i životni standard s porastom cjenovnih šokova u društvu i povećale plate u opštem sektoru.
Prije dva dana, penzioneri iz Štipa, Svetog Nikole, Skoplja i Kumanova takođe su protestovali u Štipu, te pored linearnog usklađivanja penzija, zatražili i povećanje isplata u slučaju smrti, kao i uvođenje penzione kartice.

Protest penzionera u Skoplju: "Nećemo imati za hljeb"

Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori, mjesto gdje svi narodi mogu slobodno obilježavati datume iz svoje istorije, a večeras pljevaljski Srbi obilježavaju jedan od najvažnijih datuma naše slavne prošlosti - poručio je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, prenose Vijesti.
U Pljevljima je večeras, u organizaciji Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore, SKC „Patrijarh Varnava“ i NVO „Biserinica“, održana svečana akademija povodom Dana ujedinjenja Crne Gore i Srbije i 107 godina od održavanja Podgoričke skupštine, kada je nestala država Crna Gora.
Vraneš je kazao da je Podgorička skupština bila legitimna "što potvrđuju brojni telegrami i čestitke međunarodnih zvaničnika, među kojima i tadašnjeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD)“.
Naveo je da su Pljevlja nakon oslobođenja 1912. godine najprije pripala Kraljevini Srbiji, a da su tek krajem 1913. uključena u sastav Crne Gore, što je, kako je rekao, učinjeno "bez većinske podrške stanovništva obje vjeroispovijesti".
On je naveo i kako su Pljevljaci u velikoj većini ipak težili pripajanju sa Srbijom.
- Jedino tako, mudro i staloženo sa istinom kao vodiljom, možemo dovršiti duhovno ujedinjenje srpskog naroda. Neka Pljevlja nikada više ne budu granica, već mjesto gdje se susreću i grle Crna Gora i Srbija i sestra im Republika Srpska - poručio je Vraneš, završivši govor riječima: "Neka bude Amin. Bože daj. Dogodine u Prizrenu".
Program manifestacije počeo je blagoslovom i pozdravnim slovom mitropolita Mileševskog Atanasija koji je kazao da "ovakvim manifestacijama i podsjećanjima na istoriju srpskog naroda" pokazuju da su "sposobni za velika djela".
- Kao i naši slavni preci. Sve što je kod nas najbolje rođeno je iz svetosavlja - poručio je Atanasije.
Svečanost je otvorena izvođenjem himni „Onamo, namo“ i „Bože pravde“. Iako je bio najavljen, akademik Matija Bećković nije prisustvovao, a njegovo pismo pročitao je voditelj programa Dragan Alorić.

Vraneš: Podgorička skupština bila legitimna, Pljevlja su prisajedinjena Crnoj Gori suprotno volji većine naroda

Sud u Azerbejdžanu je u ponedjeljak naredio da ključna opoziciona figura Ali Karimli bude u pritvoru do sredine februara nakon hapšenja pod optužbom za planiranje svrgavanja predsjednika Ilhama Alijeva.
Karimli, koji vodi Azerbejdžansku narodnu frontu od 2000. godine, odbacio je optužbe protiv sebe kao politički motivirane, rekao je njegov advokat za Rojters.
Azerbejdžanska Služba državne sigurnosti upala je u Karimlijevu kuću u subotu i kasnije uhapsila njega i još dvojicu članova APFP-a. Jedan od njih, Mamad Ibrahim, takođe je stavljen u pritvor do 13. februara.
Vladin izvor je tokom vikenda izjavio za Rojters da je istraga o Karimliju povezana s tekućim krivičnim postupkom protiv Ramiza Mehdijeva, šefa predsjedničke administracije od 1994. do 2019. godine. Izvor je rekao da su vlasti optužile Karimlija da ga je finansirao Mehdijev.
Sud je u oktobru naredio da se Mehdijev (87) stavi u kućni pritvor na četiri mjeseca po raznim optužbama, uključujući i pokušaj ilegalnog preuzimanja vlasti. Nije jasno kako se Mehdijev izjašnjava o optužbama.
Zamjenik predsjednika APFP-a Fuad Gahramanli u ponedjeljak je odbacio tvrdnje da je Karimli povezan s Mehdijevim.

Azerbejdžanski opozicioni lider stavljen u pritvor zbog navoda o pokušaju državnog udara

Iako uopštavanje nikad nije najbolji princip vrlo malo ćemo pogriješiti ako za naše balkanske prostore kažemo da su uvijek kroz istoriju bili turbulentni, prepuni nacionalnih, teritorijalnih i vjerskih ambicija da se ovlada ljudima, njihovim dušama i prostorom u određenim istorijskim trenucima, u kojima su se, s jedne strane, slavile pobjede, a sa druge strane doživljavale tragedije, smrt i nesreće. Jedni su slavili svoje junake, drugi oplakivali svoje mrtve, osakaćene i unesrećene. Isti datumi se slave i oplakuju. Kad se to događa u okviru jednog jedinstvenog državnog prostora, u okvirima jednog te istog vjekovnog etničkog nasljeđa, raslojenog sticajem istorijskih okolnosti, onda to poprima razmjere tragedije. Ta tragedija poprima śenke farse kada se ostaje gluv na činjenice i u prošlosti traže, ne istine, već isključivo argumenti za svoje tvrdnje. U ovom slučaju govorimo o tragičnom nestanku države Crne Gore 1918. godine i namjeri da se činjenice ospore isključivo mišljenjem jednog istoričara. <h2>MANTIJE I MITOMANIJE</h2> Poslanici SNP-a Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim se predlaže da se u članu 1 riječi „nasilne aneksije države“ zamijene riječima „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“. Kažu, osnov su pronašli u knjizi istoričara Dima Vujovića „Podgorička skupština“, u kojoj on smatra da je ta „Velika skuština srpskog naroda u Crnoj Gori“ izraz opšteg raspoloženja naroda u Crnoj Gori. Pomenuti poslanici su ostali gluvi na sijaset napisanih izvještaja stranih posmatrača, činjenice da nijedna zemlja, osim Srbije, koja je i organizator te nazovi skupštine i koja je priznala tek nakon mjesec dana, nije priznala ni legalitet ni legitimitet, način kako je sprovedena i da je sprovedena u uslovima vojne okupacije, bez poštovanja još uvijek postojanja države Crne Gore i njenih zakona, kršenja svih demokratskih principa i odsustva minimuma uslova kako bi se utvrdila ta pomenuta „volja naroda“. Pomenuta poslanica Kaluđerović je svoje obrazovne i političke kapacitete dokazala izjavom da je demokratija volja većine i da su odluke većine mjerodavne za sve. Slično pojedincima iz partije Slobodana Miloševića iz devedesetih prošlog stoljeća, koji su se proslavili izjavama da ako oni odluče „da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“. Volja većine je promjenjiva kategoirija i ako bi svaka vlast sprovodila svoju samovolju to teško da može biti demokratija, već bi to više ličilo na lakrdiju od države. Zato je opšti konsenzus u nauci da je demokratija prevashodno poštovanje zakona, demokratskih procedura, podjele vlasti na tri grane, uvažavanje nezavisnih institucija, nevladenog sektora i stručnih mišljenja. Jednom riječju, sve ono što nemamo poodavno, a naročito nakon avgustovske promjene vlasti 2020. godine. Najveći problem Crne Gore je što mi u politici imamo ljude kojima je politika jedini način da obezbjede egzistenciju. Nedostatak bilo koje sposobnosti u stručnom i političkom djelovanju nadomješćuju površnim i populističkim bavljenjem temama da bi popunili javni prostor, a kojima par exellance treba da se bave ljudi od struke. Crna Gora se nalazi u više nego nezavidnoj ekonomskoj suituaciji, sa ogromnim dubiozama u svim segmentima ekonomske politike, pa je bavljenje temama o kojima nemaju pojma samo skretanje pažnje na teme koje su uvijek aktuelne u podjelama u Crnoj Gori. Za te teme će naći uvijek slične sebi, sa oskudnim poznavanje elementarnih naučnih saznanja, koji svoje neznanje crpe od mantija i mitomanije. Umjesto da se zapitaju javno kako rješiti pitanje platnog deficita koji se mjeri u preko dvije milijarde eura, budžetskih deficita u penzionom i zdravstvenom fondu, rastu BDP isključivo na rastu potrošnje, što Crnu Goru vodi finansijskom bankrotu, oni pokušavaju da nam objasne kako je farsa od tzv. Podgoričke skupštine u uslovima prisustva okupacionih vojski pet zemalja, bez poštovanja važećeg zakona o izboru poslanika, bez biračkih spiskova, izraz bilo kakve volje? Za koju sami učesnici kažu da je revolucionarna, da nije zasnovana na zakonima Crne Gore. <h2>KRFSKA DEKLARACIJA</h2> Nije se sudbina Crne Gore određivala na tzv. Podgoričkoj skupštini, već na Krfu u ljeto 1916. godine kada je objelodanjen projekat po kojem je, dvije godine kasnije, Crna Gora izgubila svoj suverenitet i nezavisnost. Ili da mi Kaluđerović i Božović objasne kako je to Krfska deklaracija 20. jula 1917. godine predviđela što će izglasati tzv. Podgorička skupština godinu i par mjeseci kasnije? Ili da mi objasne pisma nastala na Krfu u julu i avgustu 1916. godine kojima crnogorski potuđenici Todor Božović i Jovan Ðonović predlažu Pašiću kako nasilno anektirati Crnu Goru, cijeneći da je pravo vrijeme za bezuslovno prisajedinje Crne Gore Srbiji. U pismu Ljubomiru Davidoviću, ministru prosvjete i crkvenih poslova u srpskoj vladi, iznose detaljan plan kako izvesti planirano prisajedinjenje. Veliki broj pisama je upućen srpskoj vladi sa raznih adresa kojima izlažu planove za anektiranje Crne Gore, razlikovali su se samo u nijansama. Da je projekat Božovića i Ðonovića zvanično usvojen, govori način organizovanja i odluke Podgoričke skupštine, održane novembra 1918. godine, koje svjedoče da se nestajanje Crne Gore odvilo po njihovom planu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija "></figure>  „Zato je potrebno osigurati da srpska vojska bude u mogućnosti da uđe na teritoriju Crne Gore prije drugih ... Mi mislimo, svakako, da je ovo najzgodniji put za likvidaciju crnogorskog pitanja, kada se Crna Gora još ne smatra kao jedna obična neoslobođena provincija... Ako nađete da treba usvojiti ovaj naš projekat, mi ćemo organizovati cio posao i podnijeti Vam detaljne liste ljudi i detaljan program rada“. (Božović i Đonović, Krf, 24. jula 1916.g) Dolaskom srpskih trupa u Crnu Goru, nakon njenog oslobođenja od strane crnogorskih oslobodičakih jedinica i komita i formiranjem nelegalnog Centralnog izvršnog odbora za ujedinjenje, počinje organizovan rad na prisajedinjenju Crne Gore Srbiji. Taj Centralni izvršni odbor obrazovao je Svetozar Tomić, državljanin Srbije, po nalogu i zadatku dobijenom od Nikole Pašića, predśednika vlade Srbije. Pored Svetozara Tomića kao „glave odbora“, članovi su bili Petar Kosović, državljanin Srbije i Janko Spasojević i Milosav Raičević, državljani Crne Gore. Takav nakaradni i nezakoniti Centralni izvršni odbor je donio odluku (7. novembra) da se raspišu izbori za opštecrnogorsku narodnu skupštinu „koja bi suvereno odlučivala o ujedinjenju Crne Gore i Srbije“. Tom odlukom je suspendovana primjena tada važećeg crnogorskog Zakona o izboru narodnijeh poslanika, po kojem su, prema ustavnim određenjima, jedino legalno mogli biti birani predstavnici naroda. Argumentacija za nepoštovanje zakona je nađena u teroru srpske vojske pod komandom Dragutina Milutinovića, koji je za sebe govorio da je „guverner Crne Gore“! „Nastavite najenergičnije i svim sredstvima, da se na teritoriji koju je naša vojska okupirala, uguši svaka agitacija, pa ma od koga dolazila. Za ovo vam stoje na raspoloženje sva sredstva koja možete raspolagati bez ikakvog prezanja“ - naređenje je načelnika Vrhovne komande Živojina Mišića upućeno komadantu Jadranskih trupa u Crnoj Gori Milutinoviću, 19. 11. 1918. godine. <h2>LAŽNA SKUPŠTINA</h2> Utvrđujući samovoljno pravila izbora Centralni izvršni odbor je zakazao Skupštinu u Podgorici za 24. novembar 1918. godine. Po tim pravilima predviđeno je da se izbor poslanika vrši javnim i posrednim glasanjem, dizanjem ruku na skupovima, kao da je Crna Gora afrička kolonija, bez biračkih spiskova i zakona. Tako izabrani povjerenici iz cijelog okruga sastajali su se u śedištu okruga i poimeničnim glasanjem izabrali predložene poslanike za cio okrug. Nijesu postojali nikakvi birački spiskovi za izbor povjerenika, niti se zna ko je i kako prisustvovao njihovom izboru na improvizovanim skupovima (postojali su jedni isti birači koji su šetali od izbornog mjesta do izbornog mjesta). Tako se sprječavalo da se izabere bilo ko ko bi narušavao jednoglasje u ubijanju Crne Gore. U to vrijeme se nalazilo oko 9.950 Crnogoraca interniraca na prostorima Ugarske i Austrije (među njima: 17 generala i 709 oficira, više ranijih poslanika i načelnika, gotovo svi profesori i učitelji iz Crne Gore, više sveštenika i drugih obrazovnih ličnosti), a u tzv. „radnim logorima“ više od 15.000 Crnogoraca. Svima njima nije dozvoljen povratak u Crnu Goru i učešće u izborima. Kao što nije bilo dozvoljeno glasanje svima koji su se odmetnuli zbog okupacije Crne Gore. Koliko je besmislena tvrdnja da je Podgorička skupština izraz „narodne volje“ govori činjenica da na izborima od 28. novembra 1920. nikakva lista kandidata koji su protiv aneksije nije bila dozvoljena. Podnošenje sličnih lista predstavljalo je za beogradsku vladu zločin veleizdaje, te je bilo zabranjeno dekretom ministra unutrašnjih poslova srpske vlade, gospodina Draškovića. Kralj Nikola je u intervjuu, kojeg je dao piscu i novinaru Herbertu Vivijenu, jezgrovito opisao teror, koji je u vrijeme srpske okupacije vladao u Crnoj Gori, ovim riječima: „Iz Crne Gore nemam vijesti, jer je srpska okupaciona vojska ustanovila kordon kroz koji ne puštaju ni pisma ni ljude. Dobijam izvještaje, koji mi moji povjerenici donose po cijenu života. Izgleda da tamo vlada pravi teror. Ubijaju se bez suda ljudi, žene i đeca, bombe se bačaju u kuće mojih prijatelja a novac se prosipa kao voda da bi se Crnogorci odrekli zakletve. Sigurno ste čuli o mome smjenjivanju i o aneksiji Crne Gore. Ali to je izglasala lažna Skupština, koju su Srbi nazvali Velikom skupštinom – ime koje ne poštoji po našemu Ustavu. Niko tu skupštinu nije birao, već su je izabrale razbojničke čete u ime Srbije“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381" data-rendition-name="original" width="455" height="505" loading="lazy" alt="Njujork tajms o srpskoj okupaciji "><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore jul 1919.</figcaption></figure>  Čak i beogradski radikalski listovi donosili su članke o zvjerstvima zvanične Srbije u Crnoj Gori. „Tribuna“ (28.IX 1920) je otkrila i priznala sva ona strahovita zvjerstva koja su se dešavala u Crnoj Gori. Na kraju, po običaju, još malo Francuza: „La Revue Contemporain“ (Pariz, maja 1922.) u tekstu svog direktora Anri D' Osmana, pod naslovom „Crna Gora ne može umrijeti“', piše: „Poslije takvih intriga, u kojima bi umiješan g. Andrea Bartolo, kojega je g. Poenkare zauvijek udaljio iz Kej d' Orseja, ta nepravda bi dozvoljena! Mi ćemo to znati jednog dana, ali ljudska savjest, ta neminovna pravda, o kojoj govoraše Gambeta neće dozvoliti Srbima da stave, tako reći, u njihov džep jednu 1000-godišnju državu, jedan herojski i kavaljerski narod. Francuska, koja se borila 4 godine za trijumf pravde, ne može tolerisati takav postupak... I Njemačka je pokušala nametnuti svijetu tu monstruoznost, ali sila ne nadvladava pravo. Mi to bar mislimo. Zakonita Vlada Crne Gore uvijek je zahtijevala za tu zemlju jedan plebiscit, koji čak nije bio osporavan stanovnicima Koruške, Šlezviga i Šlezije. Sadašnja situacija Crne Gore ni u čemu se ne razlikuje od one u Belgiji i Srbiji, koja je bila stvorena austro-njemačkom okupacijom. Zar nije potvrdio G. Bonomi, predśednik italijanske vlade, u svome govoru od 23. jula 1921, da 'sadašnje faktičko stanje Crne Gore, stvoreno od strane Srbije, nije dobilo nikakvu međunarodnu sankciju'. Saveznički skupovi nijesu imali kuraži da pristupe rješavanju crnogorskog pitanja, tj. da prinude Srbiju na evakuaciju iz Crne Gore, da bi crnogorski narod mogao slobodno raspolagati samim sobom... Mi smo uvjereni da će doći dan, kada će se pravda dati gorštacima Crne Gore, koji traže svoja prava, kao što Francuzi neumorno traže svoja“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0" data-rendition-name="original" width="721" height="599" loading="lazy" alt="Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919."><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919.</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d" data-rendition-name="original" width="373" height="262" loading="lazy" alt="Nikola Pašić"><figcaption>Nikola Pašić</figcaption></figure>

Velika prevara, a ne skupština srpskog naroda

Kako se ono kaže u filmovima - jedan poziv mijenja sve, je li tako? E, u crnogorskoj realnosti, kod Demokrata Alekse Bečića - jedna SMS poruka mijenja sve. &nbsp; Upravo tako: predsjednik fudbalskog kluba Budućnost Boris Spalević, član najužeg rukovodstva Demokrata, jednom, jedinom SMS porukom smijenio je doktora Nermina Abdića sa pozicije ljekara fudbalera ,,Budućnosti”, najvećeg i najpopularnijeg crnogorskog kluba. &nbsp; SPALEVIĆEVE JAVNE OBMANE Tako je Abdić, nekadašnji mladi navijač Budućnosti, kasnije iskusni ljekar koji je proveo 15 godina u klubu – ekspresno izbačen na tribine, a da ga predsjednik Budućnosti nije udostojio čak ni - ljudskog razgovora. &nbsp; Je li tako teško bilo pogledati u oči Abdiću ili Spalevića nije bilo briga jer je poslušno izvršavao partijsko naređenje? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49" data-rendition-name="original" width="1061" height="639" loading="lazy" alt="KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević"> <figcaption>KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako god. Nakon buke u javnosti, Spalević, inače inžinjer poljoprivrede, odjednom se osjetio pozvanim da tumači pravo i štiti zakonitost rada u FK Budućnost. &nbsp; Pa je, kao odgovor na informaciju o smjeni Abdića, brže-bolje obavijestio da je on bio primoran na takav potez nakon što je, eto, inspekcija rada zaključila da je Abdić bio nezakonito ljekar jer je zapošljen za stalno u Kliničkom centru. &nbsp;&nbsp; I, naravno, dodao je Spalević, da sve nema nikakve veze sa politikom, da on nikada, ali baš nikada (!) ne bi to uradio samo zato jer je on odbornik svojih omiljenih Demokrata, a Abdić poslanik opozicione i omrznute Demokratske partije socijalista. &nbsp; I to bi, veli Spalević, bilo to: sve je zakonito i sve je bilo bez upliva politike. &nbsp;&nbsp; RAZLIČITI ARŠINI &nbsp; Nažalost, odavno je postalo pravilo: kad vam funkcioner Demokrata nešto javno saopšti - velike su šanse da ne govori istinu. &nbsp;&nbsp; Tako je i ovom slučaju. Boris Spalević, funkcioner Demokrata, dobro je znao – kada govori o zakonitosti – da obmanjuje. &nbsp; Jer, činjenice sve otkrivaju: kao što je Nermin Abdić, tako je i Aleksandar Petričić stalno zapošljen u Kliničkom centru Crne Gore. Čak su obojica na istom odjeljenju Ortopedije, samo što Petričić ima višemjesečni, za razliku od decenijskog specijalističkog staža koji ima Abdić. &nbsp; A pošto su obojica stalno zapošljeni u Kliničkom centru, onda je sve jasno: ako je Abdić bio nezakonito na klupi Budućnosti, onda će nezakonito biti i Petričić na klupi podgoričkog kluba.&nbsp; Kao što je jasno: Spalevićeva floskula o zakonitosti je bila samo maska, plašt kojim se htjela sakriti politički motivisana odluka. &nbsp; Samo, nemoguće je sakriti očigledno. Abdić je smijenjen baš zato što je istaknuti član opozicionog DPS-a; kao što je na Petričića pao izbor upravo zbog bliskosti sa vlašću: mlađani ljekar bio je na 39 mjestu izborne liste Pokreta Evropa sad i Demokrata &nbsp;,,Još jače dr Saša Mujović“ za izbore u Podgorici. &nbsp; Osim toga, veliki je poštovalac Crkve Srbije, kako se vidi iz njegovih profila na društvenim mrežama, što ga je kod bogobojažljivih Demokrata i PES-a, očito, preporučio za angažovanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='PETNAEST GODINA NA KLUPI BUDUĆNOSTI: Dr Abdić na jednoj utakmici ,,Budućnosti"'> </figure>  LAŽNI ŠAMPIONI I PRAVI GUBITNICI Da li je Petričić bliži PES-u ili Demokratama, to za Spalevića i ekipu na vlasti u Podgorici, kao i ekipi koja vodi fudbalski klub Budućnost, zaista nije bilo bitno. Najvažnija je bila maksima: umjesto ,,depesovca" - neka dođe neko naš. &nbsp; Matrica čišćenja koju ,,avgustovski oslobodioci“ upražnjavaju u državi od kako su došli na vlast u Crnoj Gori, sada se sprovodi u svim društvenim oblastima, pa i u sportu, pa i u Budućnosti. &nbsp; I baš kao što Demokrate obavljaju veting u policiji, u namjeri da iz službe uklone politički nepodbne, tako je Demokrata Spalević dobio zadatak da očisti mrznog ,,depesovca“ Abdića iz Budućnosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji'> <figcaption>VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Mučno je to, kad politika do kraja ovlada životima, pa i sportom. Jer se onda postavlja pitanje: da li će buduća sudbina države, u kojoj Demokrate kontrolišu sektor bezbjednosti, biti slična sadašnjoj sudbini fudbalskog kluba ,,Budućnost“? &nbsp; Za samo jednu godinu, šampionski tim Budućnosti je rasturen, najtalentovani igrači rasprodati, a kasa Budućnosti ostala prazna iako su igrači vrijedjeli više miliona eura. Bez novca koji je, očito, nezakonito završio u nečijim džepovima, ali i bez tima, i bez poleta, izgubljena je šansa da se Budućnost vrati u evropski fudbal na velika vrata, a ne kao slijepi putnik evropskog voza kojeg izbacaju na prvoj stanici. &nbsp; U profesionalnom sportu, rezultati rada su, kao i rezultati utakmica, lako vidljivi: zna se ko je šampion, ko je gubitnik. &nbsp; RAVNO DO DNA U politici - a posebno u crnogorskoj politici - to je mnogo, mnogo drugačije: uz uslužne medije, uz zastrašivanje političkih oponenata, uz nezakonito korišćenje tužilaštva, Demokrate Alekse Bečića, ali i ostale stranke vlasti, nastavljaju da za sve što u sistemu ne valja, krive staru vlast. &nbsp; I tako duže od pet godina. Uz političke čistke - od vrhovnih državnih institucija, državnih preduzeća, državnih službi, do, na kraju, sportskih društava u državnom vlasništvu – avgustovski oslobodioci, pod mantrom da čiste staru DPS vlast, tvrde da oporavljaju, da pokušavaju da ozdrave, državne institucije i državu. &nbsp; Kako to radi, koliko se pridržavaju prava i morala, treba se brinuti o zdravlju i institucija i države. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Oprosti Nermine, služba je - služba...

Predsjednik Višeg suda u Podgorici, Zoran Radović nije vratio nijednu ratu kredita u iznosu od 75.000 eura koji je još 2007. godine, dok je obavljao funkciju osnovnog državnog tužioca u Baru, dobio od Vlade Crne Gore po povlašćenim uslovima. Prema ugovoru, Radović je trebalo da vrati oko 18.000 eura tokom dvije decenije i to u ratama od 75 eura mjesečno.&nbsp;
Za poslanike Nove srpske demokratije (NSD), partije na čijem je čelu Andrija Mandić, ovakvo ponašanje prvog čovjeka Višeg suda je neshvatljivo. Radović nije odgovarao na pitanja koja mu je TV E uputila.
"To je neshvatljivo, posebno za nekog ko je imao tako visoku funkciju, a dobio je kredit po povoljnim okolnotima. Ne mogu da vjerujem da to neko može da uradi sebi, da tako spusti svoj integritet na neki nivo koji nije za tu funkciju koju obnaša u tom trenutku. To jednostavno se može komentarisati sa - no comment", rekao je poslanik NSD-a Dejan Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FV3t6izU3Vps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poslanik NSD-a Milan Lekić kratko je za TV E prokomentarisao ovaj slučaj:
"Ne možemo to komentarisati kao dobro".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm6Bk6eWNeWg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje TV E zašto se u Skupštini Crne Gore nije govorilo na ovu temu, Đurović smatra da to treba da rade drugi organi.
"Skupština i ja kao poslanik i predstavnik građana mogu da dam mišljenje o tome kako neko može da se ponaša kada dobije takav kredit po takvim okolnostima i još ga na kraju ne vrati", istakao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuAXxehwC7KM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Bogdan Božović iz Socijalistične narodne partije kazao je za TV E da ne zna zašto to niko u Skupštini nije komentarisao.
"Ali naš stav je tu principijelan i kad smo bili opozicija i sada kada smo vlast. Smatramo da treba na neki način da se omogući nezavisnost pravosudnom sistemu", rekao je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8lwcbfwe-iw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je jedan od više od 200 zaposlenih u državnim institucijama koji su od 2004 - 2020. godine od Vlade dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima.

VIDEO - Poslanici Mandićeve partije o Radoviću i nevraćanju kredita: Neshvatljivo da neko spusti svoj integritet na nivo koji nije za funkciju koju obnaša

Bivši vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejan Knežević i nekadašnji šef Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Uprave policije Milorad Žižić privedeni su u 19.30 na saslušanje u Viši sud.
Na saslušanje je, prema informacijama Portala ETV, priveden i policijski službenik Aleksandar Bošković.
Njih će saslušati sutkinja za istrage Suzana Mugoša koja će odlučiti o zahtjevu SDT-a koje je tražilo pritvor za Kneževića, Žižića i Boškovića.
Knežević i Žižić uhapšeni su u petak, po nalogu SDT-a, zbog sumnje da su navodno bili članovi grupe, koju je prema stavu SDT-a, formirao nekadašnji policijski funkcioner Zoran Lazović.
Knežević i Žižić negirali su pred specijalnim tužiocem Jovanom Vukotićem navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
Osim Žižića i Kneževića u subotu tokom noći uhapšen je i policijski funkcioner Aleksandar Bošković.