Nakon tromjesečnih pregovora sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija i Ministarstvom finansija, u prostorijama Sindikata prosvjete Crne Gore potpisan je novi Granski kolektivni ugovor (GKU) za oblast prosvjete, a iz Sindikata navode da novi dokument ne donosi povećanje koeficijenata, ali obezbjeđuje uvećanje više dodataka koji, kako kažu, ublažavaju negativne efekte primjene COZ-a i vraćaju dio zaposlenih na raniji nivo primanja, saopšteno je iz Sindikata prosvjete.
- Prilično smo uspjeli u tome, uvećavajući dodatak na odjeljenjsko starješinstvo sa 10% na 12%, a vaspitačicama/ima sa 5% na 6%. Uvećani su dodaci za nastavnička i naučna zvanja, dodatak za rad u kombinovanim odjeljenjima, kvota za stručne saradnike (pedagoge, psihologe, sekretare, računovođe...) je spuštena sa 1000 učenika na 150 učenika, kuvari u vrtićima su dobili dodatak od 10%, vaspitači u resursnim centrima 6%, koordinatori praktične nastave u stručnim školama 3%, itd. Uspjeli smo da očuvamo Fond solidarnosti, odmor i rekreaciju i još neke koristi koje smo imali kada je u pitanju sindikalni rad- kazali su iz Sindikata.
Ističu da su za mnoge zahtjeve imali saglasnost ministarke Anđele Jakšić Stojanović, ali nijesu imali razumijevanje iz Ministarstva finansija. Kroz ove pregovore se još jednom potvrdilo da se najbolji rezultati za prosvjetne radnike mogu ostvariti zajedničkim naporima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Sindikata prosvjete Crne Gore.
- Podsjećamo vas da smo u pregovore ušli nakon dva mjeseca odbijanja od strane Ministarstva finansija da razgovaraju s nama – tek nakon štrajka upozorenja. Prije toga smo imali konferencije za štampu, protest, okrugli sto i nebrojena saopštenja. Dakle, da nije bilo aktivnosti i upornosti u Sindikatu prosvjete Crne Gore, ne bi ni bilo novih pregovora, a očekivali smo da nam Ustavni sud presudi da je GKU suprotan zakonima i Ustavu. I prošle godine, da nijesmo organizovali štrajk, ne bismo dobili uvećanje zarada u obimu koji je bio, već znatno manje- navode u saopštenju.
Dodaju i da od Vlade Crne Gore, ovaj put, nijesu imali razumijevanje da nam se uvećaju zarade preko koeficijenata. Međutim, ovdje naši napori po tom pitanju neće stati. Naredni korak je borba za uvećanje naših zarada u saradnji sa Unijom slobodnih sindikata Crne Gore kroz uvećanje obračunske vrijednosti koeficijenta.
- Poštovane koleginice i kolege, ovaj GKU je nastao kao plod kompromisa. Nije realno očekivati da će Vlada prihvatiti svaki zahtjev Sindikata prosvjete. Međutim, SPCG neće prestati da se bori za prava radnika, bez obzira koje radno mjesto pokrivaju u ustanovama obrazovanja. Iz Sindikata prosvjete Crne Gore, pod punom moralnom odgovornošću, tvrdimo da ćemo u narednom periodu davati 100% naših mogućnosti kako bi se popravio materijalni i pravni &nbsp;položaj naših koleginica i kolega. Borba za povratak dostojanstva naše profesije će biti posebna priča. Samo se jedinstvom, slogom i upornošću možemo izboriti da položaj prosvjetnih radnika bude što bolji- poručili su iz Sidnikata.
Njihov cilj je, ističu, da nam prosvjetni radnik bude zadovoljan zaradom i uslovima rada, a na taj način motivisan za rad u učionici, nećemo odustati.
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FSindikatprosvjetecg%2Fposts%2Fpfbid0TZRpdMUxf7vmT4E7hRHBBg9goFhRk7yoGDAcDF1UzgqZ16m6d22sJgNjXjXFtQptl&show_text=true&width=500" width="500" height="238" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share"></iframe></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Sindikat prosvjete i MPNI potpisali Granski kolektivni ugovor

Sindikat prosvjete Crne Gore (SPCG) oglasio se povodom medijskih navoda da su dvije vaspitačice iz JPU „Sofija Klikovac“ u Podgorici selotejpom vezivale dijete za stolicu. Iz Sindikata poručuju da su, nakon razgovora sa koleginicama O.V. i S.J., zaključili da navodi nijesu tačni i da se cijeli slučaj zasniva isključivo na izjavi četvorogodišnjeg djeteta — bez drugih dokaza i svjedoka.
U saopštenju se navodi da je postupak protiv vaspitačica pokrenut po sili zakona, ali da su u Sindikatu „ubijeđeni da će se okončati bez posljedica po koleginice, jer je jedino takav ishod utemeljen na činjenicama“.
Sindikat prosvjete kritikuje način na koji je informacija plasirana u javnost.
- Mediji su prenijeli optužbe bez prethodne provjere tačnosti, a pojedini poslanici su se oglasili kao da je presuda već donijeta. Time je javnost stekla utisak da je pitanje odgovornosti unaprijed riješeno -- navode u saopštenju.
SPCG upozorava da se protiv vaspitačica već sprovodi javna stigmatizacija.
- Ovo je još jedan primjer narušavanja dostojanstva prosvjetnih radnika uz pomoć neutemeljenih navoda i neprovjerenih informacija. Takva praksa podriva povjerenje u vaspitače i nastavnike kao nosioce obrazovnog sistema - istakli su.
Sindikat podsjeća na sve češću pojavu senzacionalističkog izvještavanja o obrazovnim ustanovama:
- Ovakvi slučajevi, bez dokaza, samo dodatno urušavaju ugled profesije i stvaraju atmosferu nepovjerenja i linča.
Nadalje, SPCG naglašava da će i u ovom slučaju stati u odbranu dostojanstva koleginica i svih prosvjetnih radnika.
- Pozivamo medije da ne objavljuju neprovjerene informacije, a nadležne institucije da zaštite ugled i dostojanstvo zaposlenih u obrazovanju. Ovaj slučaj doživljavamo kao nastavak pritisaka i napada na prosvjetne radnike, bez obzira od koga dolaze - poručuju.
U zaključku se navodi da Sindikat ostaje posvećen zaštiti svojih članova i profesije:
- Učinićemo sve da svaka naša koleginica i kolega budu zaštićeni od javnog linča, jer štiteći njih — štitimo obrazovni sistem Crne Gore.

SPCG: Optužbe protiv dvije vaspitačice neutemeljene, nedopustivo je javno linčovanje bez dokaza

Više od hiljadu nastavnika podnijelo je zahtjev Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova kojim osporavaju pravni osnov rješenja kojim su im od jula smanjene zarade, rekao je juče Pobjedi predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.
Ukoliko se nastavnici ne dogovore pred Agencijom sa poslodavcem, odnosno sa školama, oni mogu da podnesu tužbe.
- Oni osporavaju zakonitost obračuna zarada - kazao je Božović.
Sindikat prosvjete ranije je najavio da će nastavnici reagovati zbog umanjenih zarada od jula nakon što je u osnovnim školama počela primjena centralizovanog obračuna zarada. Iz te radničke organizacije poručivali su da je pojedinim nastavnicima smanjena plata i do 50 eura, a nekima i više. Iz resornih ministarstava prosvjete, nauke i inovacija i finansija saopštavano je da se centralizovanim obračunom zarada zavodi red i da se obračunavaju plate po zakonu. Navodili su da su u pojedinim školama nezakonito obračunavane zarade. 
S druge strane, iz radničke organizacije odgovarali su da su se plate obračunavale po propisima, u skladu sa Granskim kolektivnim ugovorom i isticali da se novim obračunom krši GKU, jer umanjuje dodatke koje su primali na zarade, odnosno ne prepoznaje ih.
Sindikat prosvjete sa resornim ministarstvima počeo je da pregovara do prvog septembra oko izmjena Granskog kolektivnog ugovora, a sve kako bi određenim izmjenama anulirala umanjene zarade nastavnika. Oni ove sedmice treba da nastave pregovore. 
Nedavno su Sindikatu resorna ministarstva dostavila prijedlog nacrta izmijenjenog GKU kojim je predviđeno da se uvećaju dvije stavke dodataka – za razredno starješinstvo i za viša zvanja. Nakon toga je održana sjednica Glavnog odbora Sindikata koji je tražio da se konkretizuju određena rješenja. Ranije su sindikalci saopštavali da su nadležni pristali da im se uvećaju još neki dodaci poput rada u dvije škole, kombinovanim odjeljenjima, ali da tih stavki nema u ponuđenom nacrtu. Rečeno je potom da su se u načelu dogovorili oko tih uvećanja, ali da se čeka odobrenje od Ministarstva finansija.
Sindikat prosvjete očekuje da će se dogovoriti sa resornim ministarstvima.
Nastavnici su prvog septembra organizovali štrajk upozorenja u školama zbog umanjenih zarada. Ukoliko se ne dogovore sindikalci sa donosiocima odluka, poručivali su da je moguće da se radikalizuje reakcija, te da bude i štrajka. Iz Sindikata su, međutim, poručivali proteklih dana da očekuju dogovor.
Vlada je pred Ustavnim sudom inicirala da se preispitaju određene odredbe u Granskom kolektivnom ugovoru koje se odnose na dodatke za nastavnike. Prošle sedmice su se oglasili iz Ustavnog suda i saopštili su da je pokrenut postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pojedinih odredbi GKU za oblast prosvjete, pošto cijene da se osnovano postavlja pitanje njihove usaglašenosti sa Ustavom i zakonom. Iz radničke organizacije kažu da su ubijeđeni da će sve sudije ,,isključivo postupati u skladu sa pravom i principima prava i nikako drugačije“.
- Vjerujemo da sudije Ustavnog suda imaju na umu da se Granskim kolektivnim ugovorima može dati više prava radnicima, nego što je to propisano zakonima i da ono što ne piše u zakonima ne znači da je zabranjeno. Naravno, ovo je moguće ako nije u suprotnosti sa određenim normama zakona - poručeno je nedavno iz Sindikata.
Ustavni sud je ocijenio da se osnovano postavlja pitanje da li je zarada prosvjetara Granskim ugovorom regulisana drugačije u odnosu na način kako je to propisano aktom više pravne snage - Zakonom o zaradama -zaposlenih u javnom sektoru, odnosno da li je povrijeđen ustavni princip o saglasnosti pravnih propisa. Ocijeniće se, kako su precizirali, ustavnost i zakonitost članova 16, 17, 19, 22, 23, 24 i 31 Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete.
U Sindikatu prosvjete smatraju da se zarada prosvjetnim radnicima obračunavala isključivo u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru i Zakonom o radu: osnovni koeficijent se množi sa minulim stažom. Isticali su da je član 24 Zakona o zaradama u javnom sektoru ostavio mogućnost da se osnovni koeficijent reguliše Granskim kolektivnim ugovorom, što je i urađeno. Navodili su da sami zakon ne prepoznaje specifičnosti prosvjete za dodatke na osnovnu zaradu, kao što ne propisuje ni mnoge dodatke na osnovnu zaradu koji postoje u ostalim kolektivnim ugovorima u javnom sektoru.
Od 1. novembra trebalo bi da počne da se primjenjuje centralizovani obračun zarada u srednjim školama. Ako se sindikalci i resorna ministarstva ne dogovore, nastavnicima će biti umanjena zarada, kao što je to onim koji rade u osnovnim školama od 1. jula.

Božović: Više od hiljadu nastavnika traži dogovor zbog smanjenih plata

Javni okrugli sto kao socijalni dijalog biće organizovan sjutra u 10 sati, u sali Sindikata prosvjete Crne Gore, a za sada je potvrđeno učešće predstavnika Ministarstva rada i socijalnog dijaloga - rekao je u jutarnjem dijelu Ljetnjeg programa, na Televiziji E, Jovan Drašković iz Sindikata prosvjete Crne Gore.
Prosvjetni radnici su najavili štrajk upozorenja 1. septembra, osmišljen kao javni čas da bi poslali poruku nadležnima, kaže Drašković, da se ne smije zapostavljati obrazovanje i dovoditi u pitanje dostojanstvo prosvjetnih radnika.
Iako sa puno problema ulaze u novu školsku godinu, kaže Drašković, prosvjetni radnici se ipak raduju početku školske godine i, kako ističe, neće dozvoliti sebi da ulaze negativni. 
- Cilj štrajka upozorenja, to jest javnog časa, je da upozorimo još jednom one koji donose odluke u ovoj državi da ne zapostavljaju obrazovanje, da dostojanstvo prosvjetnog radnika ne dovode u pitanje. Naša odluka da 1. septembra započnemo školsku godinu sa tim štrajkom upozorenja i javnim časom takva je da ne dovodimo u pitanje tog dana nastavu, posebno je tog dana bitno za prve razrede u osnovnoj i srednjoj školi, za djecu koja se prvi put susreću sa tim okruženjem, da im ni na koji način ne poremetimo taj njihov prvi dan, tako da ćemo mi van nastave u našim ustanovama, i predškolskim i školskim organizirati okupljanja zaposlenih kao javni čas sa temom ,,Kolektivni ugovor nije ukras, on je zakon našeg dostojanstva”. Odluka glavnog odbora je bila da ne idemo u širi štraj ovog puta, da članovi glavnog odbora budu učesnici u štrajku. Još jednom hoćemo da prenesemo poruku da smo spremni za dijalog - rekao je Drašković.
On je rekao da već mjesecima pokušavaju da osvare komunikaciju sa socijalnim partnerima, Ministarstvom prosvjete.
- Mjesecima pokušavamo da razgovaramo da vidimo gdje su problemi, da čujemo argumente, to svo ovo vrijeme se nije desilo. Neko je u sistemu vlasti odlučio da određene korake uradi bez pregovora sa nama, bez traženja našeg stava, našeg mišljenja, na šta su obavezni, na šta ih obavezuje i zakon. Znači, neko se stavio iznad zakona kršeći Granski kolektivni ugovor tako što će za mjesec jul u osnovnim školama obračunati zaradu na jedan način, a u predškolskom i srednjem obrazovanju na drugi način - istakao je Drašković.
Najavljuje da će se sjutra organizovati javni okrugli sto kao socijalni dijalog, jer ako već nadležni neće socijalni dijalog, prosvjetari su njih pozvali da, kako kaže, pred medijima razmjene argumente.
Potvrđeno je, podsjeća on, učešće na okruglom stolu predstavnika Ministarstva rada i socijalnog dijaloga.
- Pozivam sve medije da sjutra od 10 sati dođu u salu Sindikata prosvjete Crne Gore i da vidimo, da čujemo, da nam se kaže šta je to što je bilo nezakonito i što je sad zakonito u tom obračunu zarada za osnovne škole, da ubijede nas i javnost da su oni u pravu - zaključio je Drašković.

Drašković: Upozoravamo one koji donose odluke da ne zapostavljaju obrazovanje i da dostojanstvo prosvjetnih radnika ne dovode u pitanje

Predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore, Radomir Božović, izjavio je za Portal ETV da će, ukoliko izostane dijalog, nakon 15. septembra uslijediti generalni štrajk prosvjetara, masovni protesti ili – kako je naglasio – nešto još drastičnije.
Tokom Štrajka upozorenja, koji je zakazan za 1. septembar, Sindikat prosvjete Crne Gore iznijeće &nbsp;sljedeće zahtjeve:
	1.	Nastavak socijalnog dijaloga,
	2.	Pronalaženje kompromisnog rješenja u okviru Granskog kolektivnog ugovora – centralizovani obračun zarada, ali bez umanjenja primanja,
	3.	Povećanje zarada od 1. januara 2026. za najmanje 10%.
MINISTARKU OPTUŽUJU ZA ĆUTANJE&nbsp;
Božović je istakao da Sindikat gotovo dva mjeseca nema nikakav kontakt s Ministarstvom prosvjete kojim rukovodi Anđela Jakšić Stojanović.&nbsp;
&nbsp;- Na više poziva za nastavak dijaloga – iz kojeg se Ministarstvo povuklo bez ikakvog obrazloženja – odgovor nije stigao. Ćutanje - kazao je on.&nbsp;
Najavio je da ako ne bude dijaloga, poslije 15. septembra ulaze u radikalizaciju naših zahtjeva.&nbsp;
&nbsp;- Generalni štrajk, masovni protesti, ili nešto još drastičnije - poručio je Božović za Portal ETV.&nbsp;
Na vanrednoj sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete Crne Gore (SPCG), održanoj 15. avgusta, prosvjetni radnici izrazili su duboko razočarenje odnosom Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstva finansija, ali i same Vlade prema zaposlenima u obrazovanju i njihovom sindikatu i najavili štrajk upozorenja 1. septembra.
Kako je saopšteno nakon sjednice, članovi GO SPCG ne razumiju zašto se Vlada, bez ikakvog obrazloženja, povukla iz socijalnog dijaloga i odlučila na umanjenje zarada velikom broju prosvjetnih radnika, uz donošenje poteza koji nanose štetu i zaposlenima. Posebno su ukazali na to da brojni dopisi, inicijative i predlozi, koje su upućivali ministarki prosvjete, nauke i inovacija Anđeli Jakšić Stojanović, ministru finansija Novici Vukoviću i premijeru Milojku Spajiću, nijesu naišli ni na kakav odgovor.

Miraš Dušević

1250x600

Božović najavljuje radikalizaciju: Ako ne bude dijaloga – štrajk prosvjetara, protesti ili nešto još drastičnije

Predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore Radomir Božović kazao je za "Dan" da je smanjene julske zarade primilo blizu 80 odsto zaposlenih u osnovnim školama, nakon što je Vlada Crne Gore primijenila novi, centralizovani softver za obračun zarada, ignorišući Granski kolektivni ugovor (GKU) za prosvjetu.
On je istakao da su plate umanjene do 50 eura, a u nekim slučajevima i više od 60, te da će u narednom periodu ovakav obračun zarada biti primijenjen i za zaposlene u predškolskim i ustanovama srednjeg obrazovanja.
Izmjene Granskog kolektivnog ugovora, a nakon usaglašavanja s Vladom Crne Gore, prošle godine su potpisali ministarka prosvjete Anđela Jakšić Stojanović i predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.
– Razočarani smo ovim što se dešava, ali Sindikat prosvjete to neće mirno posmatrati. Bojim se da ćemo imati vruć septembar i jesen. Ovo je istorijski trenutak za prosvjetu, ali u negativnom kontekstu, jer je prvi put u istoriji smanjena plata nastavnicima. Po tome će ostati upamćena ova vlada. Ukoliko ne dođe do socijalnog dijaloga, koji uporno tražimo, pored tužbi, bićemo prinuđeni da organizujemo štrajkove. Nije isključena ni obustava nastave, ali se i dalje nadamo socijalnom dijalogu – upozorio je Božović.
Po riječima Božovića, u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju je 13.000 zaposlenih, a prema procjenama, plate će biti smanjene za oko 9.000.
– Najviše će biti pogođeni nastavnici s 20 godina radnog staža, oni sa zvanjima i razrednim starješinstvom. Dakle, država je odlučila da na ovaj način "časti" najbolje među nama – istakao je Božović.
On napominje da je Sindikat uputio dopise i ministarkama rada i socijalnog staranja i evropskih integracija Naidi Nišić i Maidi Gorčević zbog jednostranih odluka Vlade i odsustva socijalnog dijaloga. Prethodno se obratio i poslaničkim klubovima sa zahtjevom da utiču na uspostavljanje socijalnog dijaloga između Vlade i Sindikata.
– Od naše ministarke Anđele Jakšić Stojanović nemamo nikakvu povratnu informaciju. Ni ona nije htjela da nas čuje – dodaje Božović.
Dva dana ranije, u otvorenom pismu, Sindikat je upozorio Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojanu Ćirović, da će se, ukoliko se zarade za jul isplate po osnovu obračuna koji nije u skladu s važećim GKU, stvoriti pravni osnov za pokretanje pojedinačnih i kolektivnih tužbi od strane zaposlenih. Oni su istakli da će ove tužbe uključivati zahtjeve za obračun razlike u zaradama, zatezne kamate i naknade troškova parničnog postupka.
– Očigledno je da će ishod u ovim sporovima biti na štetu države, što će proizvesti višemilionske obaveze iz budžeta, navode iz Sindikata u pismu Ćirović.
Oni su zatražili da hitno, u skladu sa članom 55 Zakona o državnoj imovini, inicira razgovor sa Sindikatom prosvjete u cilju rješavanja otvorenog pitanja primjene normi GKU. Takođe, traže i da upozori nosioce izvršne vlasti da ne isplaćuju zarade na osnovu modela koji je u suprotnosti sa važećim GKU, jer se time stvara pravni osnov za masovne tužbe na štetu države.
Kako su ranije objavili, Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa je u julu podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti više članova GKU, među kojima je i član 22 kojim se regulišu zarade po osnovu koeficijenata.
– Podsjećamo da je GKU važeći pravni akt, zaključen u skladu sa Zakonom o radu, Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i Opštim kolektivnim ugovorom. Njegovo ignorisanje od strane izvršne vlasti, bez prethodnog pregovora sa Sindikatom i bez sudske odluke, nije samo protivpravno, već predstavlja i visok rizik za budžet države – istakli su iz Sindikata.
Iz Ministarstva finansija su nedavno saopštili da su u prosvjeti godinama nezakonito obračunavane zarade, zbog čega je u neke osnovne škole upućena budžetska inspekcija.

Božović: Čeka nas vruća jesen, moguća obustava nastave

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: sindikat-prosvjete-crne-gore