U trenutku kada se povjerenje građana u zdravstveni sistem lomi između dugih lista čekanja, rastućih troškova i sve vidljivijeg jačanja privatnog sektora, pitanje o sudbini javnog zdravstva postaje pitanje društvene stabilnosti. Da li je sistem pred kolapsom ili pred ozbiljnom reformom – to je dilema koja prevazilazi dnevnu politiku i zadire u samu suštinu socijalne države. Upravo u tom kontekstu, dr Elvir Zvrko, poslanik Demokratska partija socijalista, u razgovoru za Portal ETV, daje preciznu dijagnozu stanja: sistem nije nepovratno srušen, ali jeste na kritičnoj tački koja zahtijeva jasne odluke i strukturne promjene. Dr Zvrko, u razgovoru za Portal ETV, odgovarajući na pitanje da li se nepovratno ruši sistem javnog zdravstva, poručuje da takvo pitanje razumije i da ono proizlazi iz realnog iskustva građana. U tom kontekstu navodi: - Kada građanin mjesecima čeka pregled, kada mora da kupi lijek koji očekuje da dobije na recept, kada vidi da se sve češće otvaraju privatne klinike – prirodno je da stekne utisak da se sistem urušava. Zvrko potom jasno razdvaja percepciju od stvarnog stanja sistema i upozorava: - Ne smijemo ni pomisliti da se sistem javnog zdravstva urušava nepovratno. Prema Zvrkovim riječima, sistem jeste ozbiljno opterećen i zahtijeva strukturnu reformu, ali se ne može govoriti o njegovom nepovratnom kolapsu. On naglašava da građani danas najviše osjećaju produžene liste čekanja, otežan pristup specijalistima i potrebu da dio dijagnostike i terapije plate iz sopstvenog džepa. Zvrko objašnjava da su uzroci višeslojni – hronični manjak kadra u pojedinim specijalnostima, odlazak mladih ljekara u inostranstvo, neravnomjerna regionalna raspoređenost zdravstvenih radnika, porast broja hroničnih i onkoloških pacijenata, kao i administrativno opterećenje koje smanjuje efektivno vrijeme rada sa pacijentima. Njegova ocjena stanja je precizna: - Ovo nijesu simptomi kolapsa, već posljedica neadekvatnog planiranja i loše organizacije. <h2>Liste čekanja i trošak iz džepa građana</h2> Zvrko navodi da crnogorski zdravstveni sistem formalno vodi liste čekanja za neurgentne usluge iz sekundarne i tercijarne zaštite, ali da pacijenti u praksi na specijalističke preglede često čekaju i po nekoliko mjeseci – posebno u deficitarnim granama poput reumatologije, endokrinologije, kardiologije i pulmologije. Kako ističe, takvo čekanje mnoge primorava da pomoć potraže u privatnom sektoru, čime se direktno povećavaju troškovi iz sopstvenog džepa. Pozivajući se na podatke Svjetska zdravstvena organizacija, Zvrko ukazuje da je oko 9% domaćinstava u Crnoj Gori izloženo tzv. katastrofalnim zdravstvenim troškovima – izdacima koji ugrožavaju osnovne životne potrebe. Takođe, prema podacima Eurostat i SZO, oko 36,5% ukupnih zdravstvenih troškova u Crnoj Gori finansiraju sami građani, dok je prosjek Evropske unije oko 14%. Zvrko naglašava da je to ključni podatak, jer pokazuje da je finansijski teret zdravstva kod nas više nego dvostruko veći nego u EU i da najviše pogađa građane sa najnižim primanjima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260214140212_90c6238ad32e7f1048cf626f042b5fca0dfb08aa2154ab765f0de52a82d1dce7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260214140212_90c6238ad32e7f1048cf626f042b5fca0dfb08aa2154ab765f0de52a82d1dce7" data-rendition-name="original" width="640" height="427" loading="lazy" alt="doktor"><figcaption>Foto: Pixabay</figcaption></figure>  <h2>Ljekovi – test socijalne pravednosti sistema</h2> Govoreći o nabavci ljekova, Zvrko posebno apostrofira socijalnu dimenziju problema: - Ako pacijent sa minimalnim primanjima mora da kupuje terapiju koju bi trebalo da dobije kroz sistem, onda govorimo o ozbiljnom socijalnom problemu. Prema Zvrkovim riječima, javno zdravstvo mora garantovati stabilnu listu esencijalnih ljekova, redovno snabdijevanje, jasne kriterijume refundacije i zaštitu najugroženijih kategorija. U suprotnom, sistem ne ispunjava svoju funkciju. - Javno zdravstvo ne smije biti privilegija, već zagarantovano pravo. <h2>Odliv kadra i simbolična povećanja zarada</h2> Zvrko ukazuje da Crna Gora ima izražen problem zadržavanja kadra u javnom zdravstvu, posebno specijalista i medicinskih sestara. Iako ne postoje precizni godišnji registri odlazaka, prema njegovim riječima jasno je da zdravstveni radnici odlaze u privatni sektor ili u zemlje EU, gdje su uslovi rada i primanja znatno bolji. U tom kontekstu, osvrće se na nedavno povećanje plata medicinskim sestrama od 30–40 eura mjesečno i ocjenjuje da se ono formalno može predstaviti kao pozitivan pomak, ali suštinski nije dovoljno da promijeni trend. Zvrko precizira da, ukoliko je prosječna neto plata medicinske sestre 750–900 eura, povećanje od 30–40 eura predstavlja rast od 3–5%, što je na nivou jednog računa za struju, dok je uz inflaciju realni efekat dodatno umanjen.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260214140212_3e0788892dbd00c959f03d69e9e2d866fd0a2603f81869d9da12150d5900b921.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260214140212_3e0788892dbd00c959f03d69e9e2d866fd0a2603f81869d9da12150d5900b921" data-rendition-name="original" width="640" height="427" loading="lazy" alt="doktror"><figcaption>Foto: Pixabay</figcaption></figure>  Prema njegovim riječima, problem nije samo u visini plate, već i u preopterećenosti, velikom broju pacijenata po sestri, noćnim smjenama i dežurstvima, administrativnom pritisku i ograničenim mogućnostima profesionalnog razvoja. Zvrko upozorava da bez unapređenja radnih uslova minimalno povećanje zarade ostaje simbolična mjera, te da će se, ukoliko se takva kadrovska politika nastavi, odlazak sestara produžiti, pritisak na preostali kadar rasti, kvalitet njege trpjeti, a liste čekanja indirektno produžavati. <h2>Privatni sektor – dopuna, ne zamjena</h2> Govoreći o rastu privatnog sektora, Zvrko ističe da je to globalni trend i da u većini evropskih zemalja javni i privatni sektor koegzistiraju. Problem, prema njegovim riječima, nastaje kada javni sistem postane spor i nedostupan, a privatni jedini efikasan način za brzu uslugu, jer tada kvalitet i brzina postaju dostupni samo onima koji mogu da plate, što dovodi do nejednakosti. Zvrko naglašava da rješenje nije zabrana privatnog sektora, već jasna regulacija paralelnog rada, ugovaranje određenih usluga sa privatnim ustanovama preko Fonda zdravstva, transparentna kontrola kvaliteta rada i očuvanje dominantne uloge javnog sistema. Privatni sektor, kako ističe, treba da bude dopuna, a ne zamjena javnog. <h2>Kuda nas vodi sadašnji trend?</h2> - Prvi je prihvatanje ovakvog stanja i pasivnost, a što vodi daljem rastu listi čekanja, povećanju troškova iz džepa građana, produbljivanje nejednakosti i nastavak odliva kadra - każe on. Drugi pravac je, kako podvlači, ozbiljna reforma, digitalizacija i centralizovano upravljanje listama čekanja, aktivno kadrovsko planiranje, stimulacija deficitarnog kadra, racionalizacija upućivanja, ugovaranje dodatnih kapaciteta i fiskalna stabilizacija Fonda zdravstva. - Preduslov za ovaj drugi scenario je politička volja i sistemski pristup, a ne parcijalne mjere - napominje dr Zvrko. <h2>Da li su građani ugroženi?</h2> Zvrko zaključuje da građani nijesu napušteni, ali da jesu zabrinuti – i to s razlogom: - Građani nijesu napušteni, ali jesu zabrinuti – i s razlogom. Na kraju, definiše trenutak u kojem se sistem nalazi: - Ne govorimo o nepovratnom rušenju sistema, već o kritičnoj tački. Prema Zvrkovim riječima, ovo je trenutak odluke – da li će javno zdravstvo biti osnaženo sistemskim reformama ili prepušteno stihiji tržišta. Javno zdravstvo, kako poručuje, mora ostati garant kvalitetne i jednako dostupne zdravstvene zaštite.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Doktor Zvrko upozorava: Liste čekanja rastu, kadar odlazi, građani plaćaju, potrebne hitne promjene

Neznatan rast indeksa i milionski promet zbog prodaje akcija Instituta “Simo Milošević”, obilježili su ovu sedmicu na Montenegroberzi.
Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija na Montenegroberzi, MNSE10 i indeks MONEX, neznatno su ojačali na 1.193,63 boda, odnosno 18.552,21 poen.
&nbsp;Promet je u odnosu na prošlosedmični bio 190 puta veći i iznosio je 9,88 miliona EUR.
&nbsp;Najveće učešće u prometu imale su akcije Instituta, kojih je u utorak prodato 63,46 hiljada za 9,83 miliona EUR. Pojedinačna cijena po akciji je iznosila 154,9 EUR.
&nbsp;Institut je, nakon završenog prvog kruga dokapitalizacije te kompanije, pozvao sve zainteresovane investitore da kupe preostalih 77,16 hiljada akcija, pojedinačne nominalne vrijednosti 154,9 EUR po dionici.
&nbsp;Javna ponuda traje 30 dana od dana objavljivanja oglasa o javnom pozivu za upis i uplatu akcija.
&nbsp;Vlada je sredinom maja usvojila informaciju o Planu restrukturiranja Instituta, kojim je predviđeno da se dospjele obaveze od 21,44 miliona EUR izmire sredstvima od dokapitalizacije kompanije. Dokapitalizacija se realizuje u dva kruga, na osnovu odluke Skupštine akcionara i biće otvorena za sve dioničare.
&nbsp;Od 1. do 30. januara trajao je postupak preče kupovine akcija Instituta za postojeće akcionare. U tom periodu su postojeći akcionari Instituta upisali i uplatili 74,9 hiljada akcija pojedinačne nominalne vrijednosti 154,9 EUR po dionici.&nbsp;
&nbsp;Institut je u ponedjeljak otvorio kapije novijeg djela za rehabilitaciju osiguranika crnogorskog Fonda zdravstva i goste Praznika mimoze.
&nbsp;Ove sedmice porasla je akcija Otrantkomerca deset odsto na 4,95 EUR, Zetatransa sedam odsto na 1,2, Elektrprivrede 1,4 odsto na 5,65 EUR i Plantaža 0,6 odsto na 17,2 centa.
&nbsp;Gubili su Izbor Bar 20 odsto na 0,4 centa i Crnogorski elektroprenosni sistem 0,8 odsto na 1,21 EUR.
&nbsp;Nepromijenjenu cijenu akcije zadržali su Jugopetrol 15,8 EUR, PLC Morača pet, Crnogorski Telekom 2,3 EUR i Mješovito Herceg Novi 50 centi.
&nbsp;Iz EPCG su ove sedmice saopštili da je prosječan januarski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore, ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni, iznosi 53,52 EUR.
&nbsp;Takođe, Odbor direktora EPCG odlučio je da nastavi sa popustima na račune za električnu energiju za sve redovne kupce članove Zlatnog tima koji nemaju dugovanja po osnovu utrošene struje.
&nbsp;Popust važi za obračunske periode sa potrošnjom do 500 kilovat sati (kWh), a odluka se primjenjuje od 1. januara i važi do 31. decembra.
&nbsp;- Domaćinstvima koja su članovi Zlatnog tima i čija potrošnja u obračunskom periodu ne prelazi 500 kWh, odobrava se popust od 38 odsto na račun za aktivnu električnu energiju. Ostala domaćinstva bez dugovanja, sa potrošnjom do 500 kWh, dobijaju popust od 21,5 odsto na vrijednost obračunate aktivne električne energije- objasnili su iz EPCG.
&nbsp;Takođe, Službeni list Crne Gore objavio je odluku Ustavnog suda o ukidanju neradne nedjelje u trgovinama, ali su trgovački lanci najavili da sjutra ipak neće otvarati prodavnice.

Montenegroberza: Milionski promet zbog prodaje akcija Instituta

Policija u Nikšiću pronašla maloljetnika starog 13 godina koji se prije nekoliko dana udaljio iz JU Centra za djecu i mlade „Ljubović“ u Podgorici, saopšteno je iz Uprave policije.
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pronašli su danas maloljetno lice staro 13 godina iz Nikšića, koje se prije nekoliko dana udaljilo iz JU Centra za djecu i mlade „Ljubović“ u Podgorici- navodi se u saopštenju.
Dječak je pronađen u Nikšiću, a potom je doveden u prostorije Odjeljenja bezbjednosti Nikšić. Policija će dalje mjere i radnje preduzimati u saradnji sa JU Centar za djecu i mlade „Ljubović“ čiji je on štićenik.
- Maloljetnik star 13 godina udaljio se iz Centra „Ljubović“ 10.02.2026. godine, nakon čega je događaj prijavljen Policiji i od kada su policijski službenici preduzimali aktivnosti na njegovom pronalasku koje su danas uspješno okončane- kazali su iz policije,

Nikšić: Pronađen trinaestogodišnji dječak za kojim se tragalo nekoliko dana

Svjetski poredak ne može da ima prednost nad vitalnim interesima država, kazao je državni sekrtar Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Marko Rubio istakavši da ne treba napustiti sistem međunarodne saradnje i organizacija, ali da se mora sprovesti reforma.
Rubio je, na Minhenskoj konferenciji o bezbjednosti, rekao da SAD i Evropa treba da su zajedno, prenosi Fonet.
&nbsp;Prema njegovim riječima, kada se SAD i Evropa ne slažu to potiče od američke brige o Evropi "sa kojom smo povezani, ne samo ekonomski i vojno, već duhovno i kulturno".
&nbsp;- Želimo da Evropa da bude jača, Evropa mora da preživi, jer su dva svjetska rata dokaz da je naša sudbina povezana- rekao je Rubio i Evropu nazvao dragocjenim saveznikom i dragim prijateljem.
&nbsp;On je istakao da Ujedinjene nacije (UN) i dalje imaju potencijal da budu dobro u svijetu, ali da se ne može ignorisati to da nema odgovora na najvažnija pitanja, poput rata u Gazi, rata u Ukrajini, dodavši da se time bavilo američko rukovodstvo.
&nbsp;- Umjesto UN, Amerika se bavila nuklearnim programom u Iranu- rekao je Rubio i dodao da su UN bile nesposobne da se bave prijetnjom narko-kartela u Venecueli.
&nbsp;Govoreći o zaštiti granica, Rubio je rekao da pitanje kontrole granica nije ksenofobija, već fundamentalni akt zaštite suverenosti, prenosi N1.
&nbsp;Upitan o kraju rata u Ukrajini, Rubio je rekao da ne znaju da li su Rusi ozbiljni po pitanju da okončaju rat, da kažu da jesu, ali da će SAD nastaviti da rade na postizanju mira.
&nbsp;Kada je riječ o Kini, Rubio je naveo da su Kina i SAD dvije najveće ekonomske sile u svijetu i da moraju da komuniciraju.

Rubio: SAD i Evropa treba da su zajedno

U mjestu Grahovo danas je došlo do saobraćajne nesreće u kojoj je stradala jedna osoba.
To je potvrđeno Portalu RTCG iz policije.
Prema prvim, ali još nepotvrđenim informacijama, došlo je do sudara autobusa i automobila.&nbsp;
&nbsp;Saobraćaj se preusmjerava preko lokalnog puta a u toku je uviđaj.

Udes na Grahovu, stradala jedna osoba

Politika

Huter: Tražiti od Miloša Medenice da podnese ostavku kad već niko iz sekora bezbjednosti nije odgovoran

Hronika

Komnenić dao izjavu u policiji: Žao mi je što Šaranović nije dozvolio da snimimo razgovor, pomogao bi u istrazi

Društvo

Na portalu Poreske uprave nema zvanja iz crnogorskog jezika: FCJK će tražiti da nadležni reaguju ako je u pitanju namjerna diskriminacija

Tag: sistem-zdravstva

Doktor Zvrko upozorava: Liste čekanja rastu, kadar odlazi, građani plaćaju, potrebne hitne promjene

Montenegroberza: Milionski promet zbog prodaje akcija Instituta

Nikšić: Pronađen trinaestogodišnji dječak za kojim se tragalo nekoliko dana

Rubio: SAD i Evropa treba da su zajedno

Udes na Grahovu, stradala jedna osoba

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO