Monstat je prošle sedmice objavio redovne Procjene stanovništva i osnovne demografske pokazatelje, koji ukazuju na kontinuirani trend iseljavanja mladih sa sjevera Crne Gore. Iako je na nacionalnom nivou zabilježen blagi pad broja iseljenih, sjeverne opštine i dalje bilježe negativan migracioni saldo, što ukazuje na duboko ukorenjene izazove sa kojima se suočavaju lokalne zajednice.
Predstavnici opština Plav, Andrijevica i Berane za portal Standard govore o razlozima zbog kojih mladi ljudi i dalje napuštaju sjever Crne Gore.
Ekonomski faktori prednjače, ali važnu ulogu igra i osjećaj odsustva perspektive.
- Migracije, posebno mladih i radno sposobnih građana, ostaju jedan od najozbiljnijih izazova za sjever Crne Gore - poručio je predsjednik Opštine Plav, Nihad Canović.
Iako su, kako kažu, intenzitet iseljavanja i zvanične brojke blago poboljšane, to ne znači i stabilizaciju situacije.
- Temeljni problemi – poput nezaposlenosti, ograničenih razvojnih prilika i slabije dostupnosti usluga – i dalje se moraju sistemski rješavati. Ovo nije izazov koji pogađa samo jednu opštinu, već pitanje koje zahtijeva jaču sinhronizaciju lokalnih i državnih politika - dodaje Canović.
Negativna migraciona stopa u Beranama odraz je višedecenijskih strukturalnih problema koji su uslovili ekonomsko nazadovanje, smanjenje broja radnih mjesta i odliv mladog stanovništva.
- Ovakvi pokazatelji predstavljaju ozbiljno upozorenje za sve institucije – kako lokalne, tako i državne – da se mora preduzeti odlučniji pristup kako bi se stvorili uslovi za ostanak ljudi u sredinama iz kojih potiču - saopštila je Sekretarka sekretarijata za privredu, razvoj i investicije u Opštini Berane, Maja Đurišić.
Iz Opštine Andrijevica ističu da i pored smanjenja iseljavanja, problem i dalje postoji
- Iako se u posljednje dvije godine primjećuje smanjenje broja iseljenih, negativan migracioni saldo i dalje je prisutan. U 2023. godini, sjevernu Crnu Goru napustilo je 653 građana, što nije samo statistički podatak već upozorenje na ozbiljan društveni i ekonomski problem - kazao je Saša Maslovarić, v.d. menadžer opštine Andrijevica.
<h2>PLAV: Mladi traže sigurnost i razvoj – Plav ulaže u infrastrukturu i nove prilike</h2>
Predsjednik Opštine Plav Nihad Canović istakao je da su ekonomski razlozi ključni uzroci odlaska mladih, uključujući nedostatak stabilnih i dobro plaćenih poslova, ali i ograničen pristup obrazovanju i tržištu rada.
- Dio mladih i dalje ne prepoznaje lokalne sredine na sjeveru kao prostor dugoročne sigurnosti i razvoja. Na tome moramo dodatno raditi – ne samo otvaranjem radnih mjesta, već i stvaranjem ambijenta u kojem se znanje i inicijativa cijene - poručio je Canović.
On je naglasio da Plav već godinama sprovodi snažan investicioni ciklus, uz ulaganja u putnu infrastrukturu, vodosnabdijevanje, obrazovne, kulturne i sportske objekte, kao i značajna sredstva za podsticaje u poljoprivredi.
- Bilježimo i porast privatnih investicija, posebno u turizmu i građevinarstvu, što direktno utiče na zapošljavanje - rekao je Canović za portal Standard.
Canović je dodao da opština kontinuirano podržava omladinske, kulturne i obrazovne inicijative, kako bi mladima pružila prostor za afirmaciju.
- Naš cilj je da Plav bude sredina u kojoj se ne traži samo šansa za život, već prostor za uspjeh i sigurnu budućnost - zaključio je Canović.
<h2>BERANE: Nezaposlenost, nedostatak perspektive i siromašan društveni život</h2>
Glavni razlozi zbog kojih mladi ljudi i dalje napuštaju opštinu Berane jesu složeni, ali ekonomski faktori zauzimaju ključnu ulogu. Nedostatak stabilnih i dobro plaćenih radnih mjesta, kao i ograničene obrazovne i razvojne prilike, motivišu mlade da traže bolju budućnost u većim gradovima ili inostranstvu, ističe Maja Đurišić, sekretarka Sekretarijata za privredu, razvoj i investicije u Beranama.
- Iako je obrazovni sistem funkcionalan, on ne prati u potpunosti savremene trendove i potrebe tržišta rada, što dodatno otežava zadržavanje mladih. Pored ekonomije, važan je i osjećaj perspektive, mogućnost ličnog razvoja, te dostupnost kulturnih i društvenih sadržaja, koji trenutno nisu na zadovoljavajućem nivou - navodi Đurišić.
Kako bi se preokrenuli negativni demografski trendovi koje potvrđuju i podaci Monstata, opština Berane aktivno provodi niz mjera - podrška zapošljavanju i preduzetništvu kroz subvencije i tehničku pomoć mladima za pokretanje vlastitog biznisa; unapređenje obrazovne, sportske i kulturne infrastrukture radi poboljšanja uslova života; razvoj IT sektora i digitalnih servisa sa ciljem otvaranja mogućnosti za rad na daljinu; projekti ruralnog razvoja koji uključuju ulaganja u infrastrukturu, poljoprivredu i turizam te intenzivnu izrada projektno-tehničke dokumentacije kao preduslova za dalji razvoj.
- Opština Berane mora biti prioritet državnih razvojnih politika, jer bez jačanja sjevera nema ravnomjernog razvoja Crne Gore - zaključila je Đurišić u razgovoru za portal Standard.
<h2>ANDRIJEVICA: Više nezaposlenih nego zaposlenih – mladi bez izbora</h2>
Iako ulaže napore da poboljša uslove za život i rad mladih, Opština Andrijevica i dalje se suočava s ozbiljnim izazovima kada je riječ o iseljavanju stanovništva. Vršilac dužnosti menadžera opštine, Saša Maslovarić, ističe da je riječ o kompleksnom problemu koji zahtijeva višeslojan i dugoročan pristup.
- Nezaposlenost je ključni problem. Trenutno imamo oko 600 zaposlenih, dok je na evidenciji Biroa rada čak 800 osoba. Nastojimo da smanjimo regionalne razlike i motivišemo građane da pokrenu sopstveni posao. Ipak, bez podrške države, teško je doći do održivog rješenja - kazao je Maslovarić za portal Standard
Upravo zato opština ulaže u obrazovanje i finansijsku podršku mladima. Studenti dobijaju stipendije, osnovcima se obezbjeđuju besplatni udžbenici, a sve je više planova za reformu školskih programa.
- Radimo na tome da škole u Andrijevici ponude smjerove koji su usklađeni s tržištem rada. Naš cilj je da mladi steknu znanja i vještine koje im mogu odmah koristiti, bilo da ostanu ovdje ili da rade online - navodi Maslovarić.
U Andrijevici su svjesni da nije samo to dovoljno.
- Mladima je potreban i osjećaj sigurnosti, perspektive, društveni i kulturni sadržaji. Zato planiramo dodatne infrastrukturne projekte koji će poboljšati kvalitet života -dodaje Maslovarić.
Pored obrazovanja, akcenat je i na mjerama koje direktno podstiču ostanak porodica u Andrijevici. Od ove godine, iznos jednokratne pomoći za novorođenu djecu, ističe naš sagovornik, povećan je sa 200 na 500 eura. Učenici koji upišu prvi razred Srednje mješovite škole u Andrijevici dobijaju mjesečnu stipendiju od 50 eura, a prevoz učenika u susjednu opštinu finansiran je iz opštinskog budžeta sve dok Ministarstvo prosvjete nije preuzelo tu obavezu.
Maslovarić dodaje da su ulaganja u putnu infrastrukturu već donijela prve rezultate.
- U protekloj godini uložili smo milion eura u sanaciju i asfaltiranje puteva u više mjesnih zajednica. Time smo poboljšali saobraćajnu povezanost i, što je najvažnije, uslove života u ruralnim krajevima - kazao je on.
Poseban fokus stavljen je na razvoj poljoprivrede. Budžet za podršku tom sektoru povećan je sa 50.000 na 100.000 eura. Ova mjera ima cilj ne samo da unaprijedi kvalitet života na selu, već i da motiviše mlade da se zadrže u domaćinstvima i otvaraju nova porodična gazdinstva.
Sve ove aktivnosti predstavljaju dio šireg plana koji opština tek treba da formalizuje.
- Trenutno radimo na izradi Strateškog plana razvoja opštine Andrijevica za period 2025–2030. godine. Stari plan je istekao 2022, a zbog političke krize i nefunkcionisanja parlamenta tokom 2023. i 2024. godine, novi dokument nije donesen ranije - objašnjava Maslovarić.
U međuvremenu, realizuju se važni infrastrukturni projekti koje lokalna zajednica čeka godinama.
- Počela je izgradnja stadiona malih sportova, a u naredna dva mjeseca planiramo početak radova na hali sportova. Takođe, u pregovorima smo sa više izvođača oko izgradnje balon sale. Ovi objekti neće biti samo simboli razvoja, već konkretan prostor za okupljanje mladih, za sportske aktivnosti, školske programe i rekreaciju. Ujedno, otvoriće se nova radna mjesta i podići kvalitet života svih građana - kaže Maslovarić.
Iz Opštine poručuju da, iako mali sistem ne može sam da riješi sve izazove, posvećenost i strateški rad na lokalnom nivou mogu biti pokretač promjena. No, bez snažne podrške države i pažljivo vođene regionalne politike, razvoj Andrijevice ostaje neizvjesan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Tragom podataka Monstata o iseljavanju sa sjevera: Tri opštine, isti problem – mladi odlaze

Vlasnik kompanije “Eagle Hills” Mohamed Alabar kazao je u intervjuu za Newsmax Balkans televiziju da je nakon negodovanja lokalne zajednice u Crnoj Gori odustao od mogućeg projekta na ulcinjskoj Velikoj plaži.
- Želio sam da dobijem jedno kupalište na Velikoj plaži da bih pokazao javnosti kako taj prostor može da se uredi - naveo je arapski investitor.
Alabar je pojasnio da je nakon oštrih reakcija javnosti odlučio da vrati sva kupališta koja je prethodno u martu dobio na tenderu.
- Nakon svega što se desilo ne želim da ulažem na jugu uopšte. Zašto? Recimo, zašto biste vi željeli da ulažete u Dubaiju ako vas mi ne želimo? Ne biste trebalo to da radite. Na osnovu onoga što sam vidio i pročitao shvatio sam da ljudi ne žele investicije na tom prostoru i mislim da imaju na to pravo jer dolaze iz te zajednice. To je za mene u redu. Pričao sam sa predsjednicima drugih opština i imao sjajne sastanke sa njima - kazao je Alabar.
Pojasnio je da je tokom boravka u Podgorici, gdje je bio glavni govornik na konferenciji o nekretninama u četvrtak, razgovarao sa predsjednicima drugih primorskih ali i sjevernih crnogorskih opština.
- Crna Gora ima mnogo mogućnosti i ako nam neko kaže da žele nešto da radimo – u redu radićemo. Na primjer ako mi neko kaže imate ovaj prostor u Budvi možete da gradite na primjer 20 stanova i dva hotela onda ću da se povučem i uradim kalkulacije nakon kojih ću znati kolika će biti ukupna investicija - kazao je Alabar.
Dodao je da se njegove investicije u više zemalja kreću od jedne do 15 milijardi eura.
- Ako negdje uložite recimo jednu milijardu eura uvijek to pomnožite sa tri puta, jer tolika investicija ima takav efekat na ukupnu ekonomiju - rekao je on.
Upitan za koje lokacije u Crnoj Gori sada zainterosovan da ulaže nakon što je odustao od Ulcinja, Alabar je naveo da ga zanima jedna lokacija na obali kao i jedna na sjeveru zemlje.
- Morate shvatiti da su nama, Arapima, planine zanimljive zbog svježeg vazduha jer je u našim zemljama tropska klima. Crna Gora je prelijepa, ima prelijepe planine kao i jezera - dodao je Alabar.
Nije želio da precizira koje lokacije su mu najinteresantnije, ali je naveo da razmatra dvije opcije.
- Interesantna mi je jedna lokacija otprilike na sredini obale, a imamo i dva predloga za sjever zemlje. To su za sada samo ideje - zaključio je Alabar.&nbsp;

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Alabar: Odustao sam od Velike plaže, sad me zanima jedna lokacija na obali i jedna na sjeveru

U većini gradova na sjeveru Crne Gore pada snijeg, a temperature u nekim opštinama su ispod nule, objavljeno je &nbsp;na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Visina sniježnog prekrivača na Žabljaku iznosi dva centimetra, a Rožajama jedan. 
 
Prema podacima Zavoda, snijeg trenutno pada u Nikšiću, Kolašinu, Pljevljima, Beranama. 
 
Temperature su značajno pale, a najhladnije je na Žabljaku, gdje je u 11 sati izmjereno minus 4,5 stepena. U Kolašinu je temperatura pola stepena ispod nule. 
 
Iz Zavoda je najavljeno da će danas biti umjereno oblačno, mjestimično sa kišom, a u planinskim oblastima na sjeveru i susnježica i snijeg.

Snijeg na sjeveru Crne Gore

Od 25 crnogorskih opština u čak 14 je zabilježen negativan prirodni priraštaj i to uglavnom u opštinama sa sjevera, a najizraženiji je u Pljevljima, kazali su sagovornici RTCG-a koji objasnjavaju da je takva demografska slika odraz aktuelnog društveno-ekonomskog momenta u tim opštinama.
U minusu po broju rođenih prednjače Pljevlja, Cetinje, zatim ostali gradovi sjevera Mojkovac, Plužine, Kolašin.
- To što Pljevlja imaju najveći negativan prirodni priraštaj ne znači da je tamo situacija najnepovoljnija. Situacija je jednako nepovoljna i u opštini Žabljak, Šavnik, Plužine. Međutim, oni imaju manji broj stanovnika, pa je prosto i manji broj ljudi koji potencijalno mogu da se rode i koji potencijalno mogu da umru. Pa su zbog toga ti brojevi u ovim opštinama niži- objašnjava demografkinja Mileva Brajušković-Popović.
Sjever se polako prazni, a poželjna adresa stanovanja je ili Glavni grad ili primorje, a sve češće i inostranstvo.
- Ove opštine imaju ograničene ekonomske mogućnosti, visoku stopu nezaposlenosti, nedovoljne investicije, što podstiče odlazak mladih. Rezultat je svega toga ne samo pad nataliteta, već i smanjenje broja žena u fertilnom periodu, što dugoročno zatvara mogućnost demografske obnove- kazao je ekonomski sociolog Željko Lučić.
I nedavni popis pokazao je da nam stanovnistvo ubrzano stari.
- Ako imamo sve manji broj mladih na nekoj teritoriji, naravno, da će biti i manji broj rađanja na tom prostoru, što znači da možemo samo očekivati rast mortaliteta i će vrednosti prirodnog priraštaja i ići u pravcu njihovog smanjivanja- objašnjava demografkinja Mileva Brajušković-Popović.
Uz negativan prirodni priraštaj praćen iseljavanjem sa sjevera, teško da se može očekivati svjetlija buducnost sve dok se gotovo nista ne preduzima već samo konstatuje.

Negativan prirodni priraštaj na sjeveru odraz društveno-ekonomskog momenta

U &nbsp;Bošnjačkoj stranci ocijenili su da je Crna Gora od njihovog ulaska u Vladu Crne Gore značajno bliža Evropskoj uniji i najavili razvojne projekte na sjeveru naše zemlje.
- Nakon što su ministri u 44. Vladi Crne Gore koji dolaze iz Bošnjačke stranke, odgovarajući na pitanja poslanika u Skupštini Crne Gore, još jednom jasno i nedvosmisleno potvrdili i kroz konkretne rezultate pokazali - što je uglavnom i priznato od strane parlamentarne opozicije, da u Vladi štite inetrese svih građana Crne Gore, te nezavisnu, građansku, NATO i evropsku Crnu Goru jučerašnje odluke Vlade o listama projekata od izuzetnog državnog značaja i o prioritetnim projektima za finansiranje u 2025. godini potvrdile su i da je Bošnjačka stranka uspjela da u razvojni fokus vrati sjever Crne Gore i projekte koji su značajni za ravnomjerni regionalni razvoj i razvoj nerazvijenih opština - poručili su u saopštenju.
Navode da ovim saopštenjem žele da podsjete javnost u Crnoj Gori da su, kada su donijeli odluku o ulasku u 44. Vladu Crne Gore, kroz pisani sporazum sa premijerom Milojkom Spajićem i pokretom Evropa sad insistirali upravo na ova dva ključna uslova: Nezavisna i građanska Crna Gora kao članica NATO saveza sa jasnom evropskom agendom i bez promjene spoljnopolitičkih prioriteta i ubrzani razvoj sjevera Crne Gore i ostalih nerazvijenih ili manje rezviienih područja kroz jasno definisane prioritetne projekte u cilju smanjenja regionalnih razlika u razvoju i zaustavljanja migracija stanovništva.
- Crna Gora je od ulaska BS u Vladu do danas značajno bliža Evropskoj uniji i ima jasan evropski put, snagu da sprovodi reforme u cilju ispunjenja evropske agende i najjasniju evropsku perspektivu od početka pristupnog procesa. S druge strane, pored projekata koji su već u fazi realizacije, Vlada Crne Gore je na juče održanoj sjednici definisala kao projekte od izuzetnog državnog značaja ili prioritetne projekte za finansiranje iz budžeta za 2025. godinu i one projekte iz Sporazuma koji Bošnjačka stranka ima sa PES-om, koji nisu u fazi realizacije, a za koje je postojao minimum pretpostavki da dobiju takav status - istakli su u Bošnjačkoj stranci.
Najavljuju da će u narednom periodu, pored posvećenosti sprovođenju reformi koje će nas 2028. godine učiniti novom članicom EU, biti snažno fokusirani na rješavanje demografskih izazova sa kojima je naročito suočen sjever Crne Gore.
- A najviše bošnjačka populacija, čemu svjedoče i rezultati popisa stanovništva, za šta &nbsp;je važan snažniji i brži ekonomski rast, otvaranje novih, održivih radnih mjesta i stvaranje boljih uslova za život građana - dodali su u saopštenju.

BS: Crna Gora je od ulaska naše stranke u Vladu značajno bliža EU, kreću razvojni projekti na sjeveru države

Uprkos pritisku Donalda Trumpa, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jasno poručuje da njegova zemlja neće pristati na mirovni sporazum sa Rusijom, osim ako ga ne budu pratile čelične sigurnosne garancije.
Trump je lično rekao Zelenskom i evropskim liderima tokom njihovog sastanka u ponedjeljak da Ukrajina može računati na „zaštitu sličnu Članu 5 NATO-a“, ali nije naveo nikakve konkretne detalje.
U utorak, „koalicija voljnih“ saveznika Kijeva je razmatrala ovo pitanje, dok američki državni sekretar Marko Rubio predvodi komisiju sa ukrajinskim i evropskim zvaničnicima kako bi se dogovorile sigurnosne garancije.
Planerski timovi će se sastajati „u narednim danima kako bi dodatno ojačali planove za pružanje čvrstih sigurnosnih garancija i pripremili raspoređivanje snaga za smirenje situacije ukoliko sukobi prestanu“, navodi se u saopštenju britanskog premijera Kira Starmera od utorka.
Ovo je ogroman problem koji su saveznici Kijeva pokušavali riješiti mnogo puta u posljednje tri godine, bez uspjeha.
Najočiglednije rješenje - i ono koje Kijev zaista želi - jeste da se Ukrajina pridruži NATO-u, gdje bi bila zaštićena kolektivnim odbranbenim Članom 5. Ali, Sjedinjene Države (uz tihu podršku nekih evropskih zemalja) su to isključile.
Mogućnost stvaranja posebne misije donosi velike komplikacije. Ko bi slao trupe? Pod kojim uslovima? Kako bi reagovale u slučaju napada? Ko bi platio?
U utorak je bilo jasno da Sjedinjene Države neće slati vojnike u Ukrajinu.
- Mogu vam reći da je on definitivno isključio trupe na terenu - rekla je portparolka Bijele kuće Karolin Levit novinarima.
Američki predsjednik je bio jasan oko toga ko treba da preuzme teret.&nbsp;
- Imamo evropske zemlje, i one će preuzeti inicijalno - rekao je Trump u emisiji na Fox News, dodajući: „Francuska i Njemačka, nekoliko njih, U.K. Oni žele, znate, trupe na terenu“.
Francuski predsjednik Emanuel Makron je to dodatno pojasnio, rekavši za francusku televiziju da je Evropa spremna da rasporedi „snage za smirenje“ - britanske, francuske, njemačke, turske i druge - za operacije „u vazduhu, na moru i na kopnu“.
<h2>Mnogo priče, malo akcije</h2>
Ipak, iza velikih riječi skriva se haotična stvarnost.
I pored priče o trupama na tlu, precizan oblik sigurnosnih garancija za Ukrajinu još uvijek nije definisan — a ta nejasnoća unosi zabunu među saveznike Kijeva.
Evropski zvaničnik za sigurnost upozorio je da bi svaka snaga imala minimalno „borbeni mandat“ da se odbrani u slučaju napada Rusije - ali je naglasio da takva misija ne bi bila odgovorna za održavanje mira.
To, prema riječima zvaničnika, ostaje zadatak ukrajinske vojske. Francuski zvaničnici takođe upozoravaju protiv „kupovine nečega teorijskog“.
Nepostojanje definicije takođe otkriva slabosti onih koji najviše žele da predvode. Makron i Starmer — obojica lideri nuklearnih sila sa sjedištima u Savjetu bezbjednosti UN-a — žele da pokažu da i dalje imaju važnu ulogu na globalnoj sceni. Ipak, obojica se suočavaju sa političkim i ekonomskim izazovima koji hrane skepticizam oko sposobnosti njihovih zemalja da pošalju snage u Ukrajinu.
- Ako se uzme u obzir koliko su politički slabi Makron i Starmer, nije lako vidjeti kako će ovaj plan uspjeti. &nbsp;Ekonomija nije na našoj strani - rekao je jedan diplomata EU, pod uslovom anonimnosti.
Njemačka ostaje na oprezu. Socijaldemokratski poslanik Andreas Švarc, odgovoran za parlamentarni nadzor budžeta odbrane, naglasio je granice.
- To je odluka koju parlament mora da donese - rekao je za Politiko, naglašavajući da vojno raspoređivanje nije izvršna odluka.
Osim toga, njemačka vojska je premala, a obnova finansiranja odbrane je nedavna da bi se omogućilo veliko raspoređivanje na istoku. Čak i slanje 5.000 vojnika na stalnu misiju u Litvaniju predstavlja izazov za Bundesver.
- Jednostavno nemamo dovoljno kadra za veliki kontingent. Čak i malo raspoređivanje bi bilo izazovno - rekao je Švarc.
Turska — sa velikom vojskom i iskustvom na Crnom moru — mogla bi odigrati ključnu ulogu. Ali politički je situacija komplikovana — Grčka i Kipar oprezno gledaju na mogućnost da Ankara koristi bilo kakva sredstva EU za svoju vojsku.
- Previše je rano razmatrati takav razvoj događaja - rekao je Selim Jenel, bivši turski ambasador pri EU, za Politiko.&nbsp;
I Ankara bi, upozorio je, tražila nešto zauzvrat.&nbsp;
- Što se tiče quid pro quo, EU bi i dalje imala prepreke u vezi sredstava za odbranu. Siguran sam da će EU pronaći način da Turska nema pristup – kazao je on.
Poljska, sada sa najvećom vojskom u EU, isključuje slanje trupa u Ukrajinu, ali bi pomogla u logistici svake misije na istok.
- Poljska ima svoj strateški problem jer se graniči sa Rusijom i Bjelorusijom, pa ne može oslabiti snage potrebne za sprječavanje napada - rekao je visoki poljski zvaničnik, pod uslovom anonimnosti.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni takođe je oprezna oko slanja vojnika u Ukrajinu i argumentovala je sa Makronom, naglašavajući da je mudrije ponuditi Ukrajini odbrambeni pakt, nego vojnike koji bi mogli biti uvučeni u rat sa Rusijom.
- Ako bi neki od naših vojnika poginuo, da li bismo se pravili kao da se ništa nije desilo, ili bismo reagovali? Jer ako reagujemo, jasno je da NATO mora to učiniti. I onda bi mogli odmah aktivirati [Član 5] - prenijeli su mediji riječi Meloni.
<h2>Moskva kaže ne</h2>
Postoji razlog za oprez. Uprkos toplom tonu nakon prijateljskog samita Vladimira Putina i Trampa na Aljasci, Moskva je odlučno protiv bilo kakvih NATO trupa u Ukrajini.
- Ponovo ističemo našu dugogodišnju poziciju da nedvosmisleno odbacujemo bilo kakve scenarije koji uključuju raspoređivanje NATO vojnih kontingenata u Ukrajini, jer to nosi rizik nekontrolisane eskalacije sa nepredvidivim posljedicama - upozorila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Ali Ukrajina je već ozbiljno pogođena deklaracijama koje nisu podržane vojnicima iz zemalja spremnih da rizikuju živote. Budimpeštanskim memorandumom iz 1994. SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo su pružale sigurnosne garancije u zamjenu za ukidanje ukrajinskog nuklearnog naoružanja, što je praćeno brojnim ugovorima sa Rusijom koji su svi prekršeni.
Za Kijev, debata o sigurnosnim garancijama je depresivno poznata. Već 2023, pred samit NATO-a u Vilnjusu, vođene su iste rasprave - a ista pitanja ostala bez odgovora.
- Ponekad je teško razumjeti o čemu pričamo - &nbsp;rekao je visoki diplomata iz Istočne Evrope, pod uslovom anonimnosti
Visoki poljski zvaničnik bio je još oštriji, tvrdeći da je cijela diskusija preuranjena.
- Ništa se neće desiti, jer sukobi ne prestaju. Amerikanci ne žele da previše popuste prema Rusiji, a Evropljani i dalje podržavaju Ukrajinu, pa imamo zastoj - rekao je za Politiko.

Kako zadržati Putina na odstojanju: Zastoj oko sigurnosnih garancija za Ukrajinu

Situacija u Bosni i Hercegovini je stabilna, za razliku od susjedne Srbije koja je na ivici građanskog rata. Glavni remetilački faktor su politike čiji su prezenteri Aleksandar Vučić i Milorad Dodik - rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E ministar odbrane Bosne i Hercegovine, Zukan Helez. &nbsp;
<h2>Pomoć susjeda</h2>
Oružane snage Bosne i Hercegovine danima su pomagale Crnoj Gori da izađe na kraj sa požarima. Gasili su vatru na pordučju Stijene Piperske, Gornje Mrke, Bioča, Seoca, Kopilja, Dajbarske gore... Ministar odbrane BiH Zukan Helez kaže da je lijepo bilo vidjeti jedinstvo vojnika dvije zemlje dok su rame uz rame pomagali stanovništvu. Helez dodaje da je njihovo opredjeljenje dobra prekogranična saradnja.
- Posebno imam emotivne odnose prema Crnoj Gori i njenim građanima, jer nekad smo bili zajednička država. Ti emotivni odnosi naročiti su u situacijama kada je na djelu akcija humanog karaktera - rekao je Helez.
Podsjeća da je jedan od prioriteta oružanih snaga BiH pomoć civilnom stanovništvu, zbog čega vojska te zemlje često učestvuje u akcijama gašenja požara ili saniranja posljedica prirodnih nepogoda. Crna Gora i BiH imaju plan vojne bilateralne saradnje, još od 2010. godine.
- Mislim da je Crna Gora visoko rizična na prirodne izazove. Znamo da je riječ o trusnom području. Jug Crne Gore je, zbog građe i klimatskih promjena, pogotovo u ljetnjem periodu, visoko rizičnog karaktera. To sugeriše vlastima da nabave bolju opremu, da uključe više ljudi, da osposobe, prije svega, civilnu zaštitu i oružane snage, ukoliko su zakonski obavezne da pomažu civilnom stanovništvu u Crnoj Gori - istakao je Helez.
Oružane snage BiH imaju nekoliko helikoptera osposobljenih za gašenje požara, objašnjava Helez, a očekuju pomoć od Sjedinjenih Američkih Država u nabavci pet novih, koji su i za vojne, i za potrebe civilnog stanovništva.
<h2>Kraj Dodikove političke karijere</h2>
Govoreći o bezbjednosnoj situaciji u BiH, nakon što je odlukom Suda Miloradu Dodiku oduzet mandat predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, Helez poručuje da to znači da mora da odstupi sa funkcije.
- Dodik je pravosnažno osuđen na godinu. Po zakonu, može da plati da ne izdržava kaznu zatvora, ali mora odstupiti sa funkcije. Sud je donio presudu da se šest godina ne može baviti politikom. Kada je Dodik u pitanju riječ je o dva izborna ciklusa, uključujući i ovaj dio od godinu. Znači da će ukupno devet godina Milorad Dodik biti izvan politike. Mislim da je on završio svoju političku karijeru. Od presude 12. jula Dodika više nije predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska. On pokušava nešto, ali ni jedan akt koji bi potpisao Dodik ne može biti važeći. Toga su svjesni, sad se traži zamjena - rekao je Helez.
Smatra da je Dodik zaslužio presudu jer je već desetak godina, kako kaže, držao zarobljenim političke procese u Bosni i Hercegovini, kroz blokade i maligni uticaj Moskve i Beograda. Smatra i da su politike koje personalno predstavljaju Aleksandar Vučić i Milorad Dodik remetilački faktor na Zapadnom Balkanu, pa se nada da za sve slijede bolji dani i bolji međususjedski odnosi.
- Silaskom Milorada Dodika sa političke scene mislim da će biti relaksirana politička scena u BiH. Vidjećemo šta slijedi, ali ne očekujem nikakve nerede. BiH je stabilna, za razliku od susjedne Srbije, gdje je politička situacija jako turbulentna, država je bukvalno pred građanskim ratom i uvođenjem vanredne situacije. U Sarajevu je potpuno normalna i stabilna situacija i želim da uputim pozdrave svim građanima Crne Gore i kažem da se u Sarajevu održava filmski festival, umjetnička manifestacija prepoznata širom svijeta - zaključio je Helez.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUNbpme94dH4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Helez: Mislim da je Milorad Dodik završio svoju političku karijeru

Bijela kuća planira mogući trilateralni sastanak predsjednika SAD-a, Rusije i Ukrajine u mađarskoj prijestonici Budimpešti, kao sljedeći korak u pregovorima o okončanju višegodišnjeg rata, saopštili su zvaničnik iz administracije Donalda Trampa i osoba bliska administraciji.
Američka Tajna služba priprema se za samit u zemlji srednje Evrope koju vodi premijer Viktor Orban, koji je blizak sa predsjednikom Donaldom Trampom još od njegovog prvog mandata u Bijeloj kući.
Portparol Bijele kuće nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.
Iako Tajna služba često ispituje više lokacija i konačno mjesto može biti promijenjeno, Budimpešta se pojavljuje kao prvi izbor Bijele kuće, rekli su sagovornici, koji su tražili anonimnost zbog privatnosti razgovora. Ruski predsjednik Vladimir Putin je Trampu rekao da preferira Moskvu, dok je francuski predsjednik Emanuel Makron zagovarao Ženevu kao idealno mjesto sastanka. Da ne ostane po strani, švajcarski ministar spoljnih poslova obećao je Putinu „imunitet“ za važeću optužnicu za ratne zločine ukoliko bi neutralna Švajcarska bila izabrana za mirovne pregovore.
Mađarska bi za Ukrajinu bila neprijatna opcija jer podsjeća na Budimpeštanski memorandum iz 1994. godine, kojim su SAD, Velika Britanija i Rusija obećale da će poštovati nezavisnost, suverenitet i granice Ukrajine u zamjenu za odricanje Ukrajine od nuklearnog naoružanja. Putinov napad na Ukrajinu 2014. godine pokazao je da je taj sporazum bezvrijedan, jer nijedan od potpisnika nije obezbijedio vojnu podršku da se zaustave napadi.

Bijela kuća razmatra Budimpeštu za mirovne pregovore sa Zelenskim i Putinom

Pretežno sunčano i toplo vrijeme nastaviće se u Crnoj Gori i tokom dva naredna dana. Sjutra će biti veoma toplo, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti u kontinentalnim predjelima. Vjetar će biti slab do umjeren, pretežno južni i jugozapadni. Jutarnje temperature vazduha kretaće se od 8 do 24, a najviše dnevne od 24 do 35 stepeni.
U Podgorici se očekuje sunčano sa slabim do umjerenim vjetrom, uglavnom južnim tokom dana. Jutarnja temperatura oko 24, dok će najviša dnevna dostizati 34 stepena.
U četvrtak će se zadržati pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme tokom dana, ali tokom noći nas, prrma podacima Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, očekuje naoblačenje praćeno kišom, lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Vjetar će pojačavati na umjeren do jak, pretežno južni i jugozapadni. Jutarnje temperature vazduha biće između 11 i 24 stepena, dok će dnevne dostizati 36 stepeni.
U Podgorici, tokom četvrtka će biti sunčano uz slab do umjeren južni i jugozapadni vjetar. Jutarnja temperatura oko 24, a najviša dnevna oko 35 stepeni.

U naredna dva dana vruće, pad temperature od četvrtka veče

Neaktivnost crnogorske policije i specijalna aktivnost Srpske pravoslavne crkve ali i srpske Bezbjednosno informativne agencije BIA - to su ključni razlozi zbog čega je postavljanje spomenika četničkom zlikovcu Pavlu Đurišiću uspješno i bez peripetija organizovano 7. avgusta u selu Gornje Zaostro. &nbsp; Raspoloživa saznanja više bezbjednosnih izvora ukazuju da su aktivnosti oko podizanja spomen obilježja Đurišiću realizovana pod direktim instrukcijama BIA, koja je sačinila sveobuhvatan plan aktivnosti radi subverzivnog djelovanja na teritoriji Crne Gore. &nbsp; POPOVSKA PODRŠKA &nbsp; Posebno važna bila je aktivnost sveštenika Crkve Srbije. Osim mitropolita Metodija Ostojića - koji je govorio ispred spomenika i osveštao kip ratnog zločinca odgovornog za smrt najmanje 10.000 miuslimanskih žena, staraca i đece – vrlo aktivna je uloga pripala i popu Mijajlu Backoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji"> <figcaption>I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji(Photo: Preuzeto: IN4S)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Televizije E, nekolicina prisutnih u Gornjem Zaostru, koji su napadali na fotoreportere Pobjede i Vijesti bili su ljdi od povjerenja popa Backovića, nekadašnjeg srpskog padobranca i čovjeka kojem je Beograd znao da povjeri odgovorne poslove. &nbsp;&nbsp; Inače, nekadašnji pripadanik srpske 63. padobranske jedinice, Mijajlo Backović je glavni čovjek bratstva srpske pravoslavne omladine ,,Sveti Pantelejmon“, prvom osnovanom u Crnoj Gori, na Miholjskoj prevlaci. Poznata je Backovićeva uloga u političkom forsiranju svog prijatelja, advokata Dejana Vukšića, i njegovom postavljenju za predsjednika Skuopštine opštine Kotor na rpijedlog koalicije Andrije Mandića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b" data-rendition-name="original" width="481" height="360" loading="lazy" alt="DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop"> <figcaption>DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Kasnije će Vukšić postati i prvičovjek ANB-a, a danas je savjetnik predsjednika Jakova Milatovića. &nbsp; Ipak, najširoj javnosti pop Backović je poznat po specifičnom prijateljstvu sa srpskom starletom Sorajom Vučetić. &nbsp; To je, međutim, samo dio njegove zanimljive vojno-svešteničke biografije. &nbsp;&nbsp; ,,Pop Backović se pojavljuje i kao organizator izvjesnih „omladinskih pravoslavnih bratstava“; njeguje stajling: pola vojna uniforma, pola sveštenička odora. Pretvorio je posljednjih godina Miholjsku prevlaku u „paramilitarni“ poligon „molepstvija“ za majku Rusiju i Srbiju. Tu se sabiraju srpski i ruski oficiri. Takođe, Backović je nosilac odlikovanja Vazdušno-desantne vojske Ruske Federacije...” Ovo je izvod iz teksta novinara istraživača Vladimira Jovanovića objavljenog još 2022. godine na Anteni M. &nbsp; I to je tek manji dio priče o pozadini akcije postavljanja spomenika četničkom koljaču u selu Gornje Zaostro. &nbsp; ,,MARKUS” VOLI DA BUDE OBAVIJEŠTEN Prema više izvora Televizije E iz bezbjednosnog sektora, akcijom postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću – koju su izveli sveštenici Crkve Srbije - koordinirao je Marko Parezanović, šef BIA za Crnu Goru, preko svojih operativaca iz Berana, Šavnika Danilovgrada i Podgorice. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9" data-rendition-name="original" width="600" height="339" loading="lazy" alt='ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama '> <figcaption>ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim što rukovodi operacijama u Crnoj Gori, Parezanović je u bezbjednosnim krugovima poznat po vrlo bliskim vezama sa ruskom službom bezbjednosti, FSB-om, koji ima vrlo jaku mrežu uticaja u Srbiji i Crnoj Gori, kao interesnim zonama Kremlja. Parezanović omogućava, ističu izvori Televizije E, koneciju odnosno povezanost srpske i ruske službe u Crnohj Gori. &nbsp; Nedavno istraživanje srpskih istraživačkih medija ukazuje na veze Parezanovića sa organizovanim kriminalom. &nbsp; Istraživanje KRIK-a pokazalo je vezu bivšeg ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića sa organizovanim kriminalom. Međutim, tu se pominje moćan čovek iz sprskih institucija, načelnik Bezbednosno informativne agencije, Marko Parezanović u „Skaj“ prepiskama poznat kao „Markus“. Kako se navodi u istraživanju,<a href="https://www.krik.rs/policijska-prijava-nebojsa-stefanovic-i-marko-parezanovic-pomagali-saricevom-klanu/" target="_blank"> </a>„Markus“, odnosno Parezanović, trebalo je da pomogne da se izvrši pritisak na sudiju Apelacionog suda Duška Milenkovića, ne bi li osuđeni „narko bos“ Darko Šarić dobio što manju zakonsku kaznu. KAKO JE PROPAO PLAN BIA Izvori Televizije E naglašavaju da je osnovna zamisao BIA plana bila podizanje tenzija između procrnogorskog i prosrpskog bloka u Crnoj Gori koje bi dovelo podizanje tenzija. &nbsp; Prije svega, očekivala se žestoka reakcija suverinstičkih partija DPS-a i Evropskog saveza, ali i pojedinih grupa koje srpski bezbjednjaci, ali i političari srpskih partija u Crnoj Gori, &nbsp;nazivaju ,,komitskim ekstremistima”. Jaasno je da bi bura u Crnoj Gori odgovarala Aleksandru Vučiću koji se bori sa studentskom i građanskom pobunom u Srbiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf" data-rendition-name="original" width="1200" height="630" loading="lazy" alt='KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića'> <figcaption>KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Burna politička situacija u Crnoj Gori donekle bi rasteratilo poziciju predsjednika Srbije jer bi se fokus međunarodne zajednice usmjerio, umjesto na pobunu građana u Srbiji, na dešavanja na crnogorskoj političkoj sceni. &nbsp; Plan se, međutim, nije realizovao kako je zamišljeno. &nbsp; -Crnogorski operatarivci su izvijestili vrh ANB-a da je reakcija dijela vlasti u Herceg Novom, tokom promocije podrške četničkog ratnog zločinca koju su priredili &nbsp;navijača ,,Crvene Zvezde” na Kanli kuli, razočarala organizatore postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću. Pogotovu javno negodovanje pojedinih istaknutih pristalica Novske liste koaj je oslonac vlasti u tom gradu na Crnogorskom primorju – kaže sagovornik Portala ETV i Televizije E iz bezbjednosnog sektora. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović"> <figcaption>TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Objašnjava i zašto nije bilo ni reakcije čelnika srpskih partija koje vladaju parlamentarnom većinom. Prema tom operativcu, izostanak oštre reakcije predsjendnika Skupštine Andrije Mandića i poslanika Milana Kneževića na naredbu uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću rezultat je prethodnog dogovora sa premijerom Milojkom Spajićem. &nbsp; -Dogovoreno je da čelnici parlamentarne većine djeluju sinhronizovano kako ne bi ugrozili evropski put Crne Gore. Takvo uzdržano ponašanje Mandića i Kneževića trebalo je da Evropljanima posluži kao dokaz da oni neće, zbog postamenta Pavlu Đurišiću, ugroziti opstanak Vlade u kojoj učestvuju – ističe izvor naše redakcije. &nbsp; KAD ,,SPAVA” CRNOGORSKI BEZBJEDNOSNI SEKTOR Deset dana od postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću, nejasno je zašto je crnogorsku policiju i službu bezbjednosti iznenadila akcija u Gornjem Zaostru. &nbsp; Izvjesno je da je kip ratnog zločinca Đurišića unešen u Crnu Goru prevoznim sredstvom koje nije kontrolisala ili nije htjela da kontroliče ni granična policija ni Uprava carina. &nbsp; Nemoguće je, ipak, progutati zvaničnu verziju da o postavljenju spomenika u Gornjem Zaostru nijesu znali i niejsu informsali pretpostavljene ni komandir Odjeljenje bezbjednosti Željko Babović, ni načelnik regionalnog policijskog centra Haris Đurđević. Kao što je, u najmanju ruku čudno, da rukovodilac ANB-a za sjever nije imao čan ni posrednu informaciju da javi vrhu službe u Podgorici. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a "> <figcaption>DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a(Photo: Vlada Crne Gore )</figcaption> </figure>  Da li je to bila osmišljena opstrukcija ili baš nesposbnost ljudi iz bezbjednosnog sektora? O tome bi valjalo da se izjasne minstar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović, ali i čelnik Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović. &nbsp; Valjalo bi da se čuju neki smisleni odgovori, ali je već sada jasno da će se čelnici bezbjednosnog sektora radije odlućčiti za nastavak ćutanja. Kada se nema što smisleno reći, možda je i šutnja najbolji odgovor. &nbsp; &nbsp;

Kip četničkog koljača postavljen uz ,,pratnju” sveštenika SPC Metodija i Mijajla ali i koordinaciju Marka Parezanovića ,,Markusa”

-Ne postoji ni jedan dokaz, niti osnovana sumnja da je imovina bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u Novom Selu stečena, a niti uvećana od kriminala &nbsp;- obrazloženje je tročlanog sudskog vijeća Višeg suda u Podgorici, kojim je predsjedavao sudija Nenad Vujanović, a u koje je Portal ETV imao uvid. Ovom odlukom jasno se pokazuje da je bio neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koja je upisana na Katnića i njegovu suprugu Natašu Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca Šoškića da su Katnić i Lazović svoje službene položaje podredili kavačkoj krimialnoj grupi - oni su već godinu i četiri mjeseca u pritvoru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac "> <figcaption>NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac(Photo: Ilustracija: Ivana ABRAMOVIĆ )</figcaption> </figure>  Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu, specijalni državni tužilac Miloš Šoškić pokrenuo je i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da je stečena iz kriminala. ORTOFOTO SNIMCI I NALAZ VJEŠTAKA No, krivično vijeće Višeg suda djelimično je usvojilo zahtjev odbrane Katnića i preinačilo odluku sudije za istrage za imovinu koju je bivši glavni specijalni tužilac stekao u Novom Selu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama "> <figcaption>NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U obrazloženju, u koji je Portal ETV imao uvid, jasno proizilazi da Specijalno državno tužilaštvo nijesu zanimale činjenice, niti se bavilo istragom kada je imovina stečena, jer u odluci Sud ukazuje na ključne propuste i nelogičnosti u zahtjevu. Tužilaštvo je u prijedlogu za donošenje privremene mjere obezbjeđenja navelo da je Katnić znatno povećao vrijednost imovine u Novom Selu, „ulažući u objekte novac stečen kriminalnom djelatošću sjedinjujući ga sa imovinom stečenom na zakonit način“. -U ovom dijelu nije navedena nijedna riječ o tome koliko iznosi imovina koja je stečena na zakonit način, kada je stečena, za koji dio imovine postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošču, odnosno da je u nesrazmjeri sa prihodima okrivljenog. Ni u rješenju sudije za istragu ne navodi se nijedna riječ o tome, a zanemaruje se se činjenica koja proizilazi iz nalaza i mišljenja geodetske struke koji se odnosi na Novo Selo, posebno se zanemaruje ortofoto snimci iz 2011. na kojima se vidi koliko su izgrađeni objekata – navodi se u obrazloženju sudskog vijeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16" data-rendition-name="original" width="738" height="741" loading="lazy" alt="POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici"> <figcaption>POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ukazali su da iz spisa predmeta proizilazi da su u listu nepokretnosti 733 KO Grbe, opština Danilovgrad na Natašu Katnić kao svojina 1/1 upisane katarske pacele i porodična zgrada u osnovi 80 metara kvadratnih, dvije pomoćne zgrade, dvorište i &nbsp;parcele. U &nbsp;drugom listu, podaci se odnose na djelove objekata u zgradi broj 1 površine 80 metara kvadratnih u osnovi se nalaze dva stambena prostora – 62 i 64 metra kvadratna i upisana su na Milivoja Katnića, dok se preostale zgrade i posebni djelovi vode na Natašu Katnić. -Upravo iz ortofoto snimka iz 2011. godine, nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke proizilazi da se radi o porodičnoj kući izgrađenoj 2010. godine. Na ortofoto snimku iz 2011. godine zapažen je izgrađeni objekat sa ogradom &nbsp;i pomoćnim objektima. Nejasno je kako se izgradnja objekta vremenski može dovesti u vezu sa novcem koji je eventualno stečen kriminalnom djelatnošću, a posebno da postoji nesrazmjera između &nbsp;zakonitih prihoda Milivoja Katnića i njegove uže porodice koja je vlasnik tog imanja. Nasuprot tome, Tužilaštvo se bavilo samo prihodima okrivljenog od 2019. godine pa nadalje. Okrivljeni je sudu dostavio dokaze o prihodima od 2005. godine koje je ostvarivao u periodu kada je građen objekat u Novom Selu i jasno proizilazi da ne postoji vremenska povezanost između izvršenja krivičnog djela sa izgradnjom i opremanjem objekata na Novom Selu, pa samim tim ne postoji ni osnovana sumnja da je ova imovina stečena, niti uvećana usljed kriminalne djelatnosti okrivljenog &nbsp;- navodi se u obrazloženju Višeg suda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a" data-rendition-name="original" width="738" height="664" loading="lazy" alt="NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškića"> <figcaption>NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškić(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  GRADNJA OBJEKTA Vijeće se u odluci poziva i na član 8, stav 1, Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, kojim je propisano da će imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću „oduzeti od učinioca kad sud utvrdi da postoji vremenska povezanost između vremena u kojem je stečena i drugih okolnosti konkretnog događaja koji opravdavaju oduzimanje imovinske koristi“. Sud, kako su istakli, nije utvrdio da postoji vremenska povezanost opisana u citiranom članu, kada je evidentno da je objekat zajedno sa pomoćnim sagrađen 2010. godine dakle 13 – 14 godina prije nego što je protiv okrivljenog pokrenut postupak, a 10 godina prije izvršenja krivičnog djela koje mu je stavljeno na teret. Tročlano vijeće ukazuju da se ni jednom riječju ne pominje vrijednost „imovinske koristi koja je pripojena zakonitoj imovini, pa nije bilo moguće na adekvatan način ispitati da li bi takav iznos bio u očiglednoj nesrazmjeri sa Katnićevim zakonitim prihodima“. Takođe, ne navodi se ni u čemu se sastoji znatno uvećane vrijednosti imovine u Novom Selu i koliko je to novca uloženo u objekte na tom lokalitetu. Sud je preinačio rješenje sudije za istragu i ukinuo privremenu mjeru raspolaganja na nepokretnostima koje su upisane na Milivoja Katnića u Novom Selu. Sudija za istrage nije bio odredio privremenu mjeru na dio koji se vodi na Natašu Katnić iako je i to Tužilaštvo tražilo. KAMPANJA Imovinom Milivoja Katnića, pa i šire porodice Katnić, detaljno se bavio Istraživački centar MANS-a. Objavljen je maja 2021. godine i video zapis, snimci iz drona imovine u Novom Selu i Bajramovici, kao uvod u kasniju akciju Specijalnog tužilaštva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30" data-rendition-name="original" width="3494" height="1583" loading="lazy" alt='UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a'> <figcaption>UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a(Photo: MANS)</figcaption> </figure>  Tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić reagovao je na objavu MANS-a i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv MANS-a jer je dronom prije nekoliko dana snimano njegovo porodično imanje, a sve, kako je kazao, da bi se ,,omogućilo izvršiocima krivičnih djela da evenutalno realizuju njegovu likvidaciju“. Krivična prijava ipak nije uslijedila, a operacija difamacije i uklanjanja Milivoja Katnića je nastavljena. Pola godine kasnije, februara 2022. godine Tužilački savjet je smijenio Katnića sa mjesta glavnog specijalnog tužioca i to na osnovu dva rješenja – Fonda PIO i Ministartsva odbrane. Pozivajući se na akt Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, dostavljen dan prije sjednice, ali i dodatno pojašnjenje Fonda PIO na dan sjednice, članovi Tužilačkog savjeta su konstatovali da je Katnić ,,navršio 64 godine i 8 mjeseci života i 41 godinu i 4 mjeseca staža osiguranja“ čime su se, kako je konstatovano, stekli uslovi da Tužilački savjet odluči o – prestanku funkcije glavnom specijalnom tužiocu. Kao dokaz za tu tvrdnju podastrijet je i dopis Ministarstva odbrane kojim je rukovodila ministarka Olivera Injac, a u kojem se navode godine kada je Katnić bio aktivno vojno lice. IMOVINA – ZAKONITO STEČENA! Ispostaviće se, međutim, da su oba dopisa, Fonda PIO i Ministarstva odbrane, na osnovu kojih je Tužilački savjet donio odluku, bila - pravno nevaljana. Nikoga iz vrha države to nije interesovalo. Pokazalo se i zašto: godinu nakon (ne)zakonitog penzionisanja, 14. aprila 2024. godine, po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića uhapšen je bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Istog dana uhapšen je i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1" data-rendition-name="original" width="1171" height="893" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"> <figcaption>ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Obojica pod otužbom za učešće u kriminalnom klanu Radoja Zvicera, iako su Milivoje Katnić i specijalni tiužilac Saša Čađenović, uz logističku podršku sektora policije Zorana Lazovića, u prethodnih sedam godina uhapsili i tužilački procesuirali više od 100 pripadnika klana Radoja Zvicera?! Nakon hapšenja, Specijalno državno tužilaštvo odmah je objavilo snimak imovine Milivoja Katnića i Zorana Lazovića, sličan onome koji je dvije godine ranije objavio MANS. Sa istom optužbom - da je Milivoje Katnić, dok je obavljao funkciju glavnog specijlanog tužioca, zloupotrebio položaj i sebi pribavio pozamašnu imovinsku korist. Portparol SDT-a Vukas Radonjić je tada, odgovarajući na upite više medija, kazao da hapšenje Katnića i Lazovića nije osveta za njihovo učešće u procesu pokušaj terorizma 2016. godine, kada su optuženi, osim dvojice agenata ruskog GRU-a Vladimira Popova i Eduarda Šišmakova i desetak srpskih državljana te crnogorski političari, lideri tadašnjeg Demokrastkog fronta, Andrija Mandić i Milan Knežević. -Sve odluke koje je SDT donio u tom krivičnom predmetu na neki način potvrđene su od strane suda, jer je određen pritvor okrivljenima, što znači da postoji osnovana sumnja da su učinili krivična djela za koja se terete – kazao je 24. aprila Radonjić, ponavljajući da je problematična imovina i Milivoja Katnića i Zorana Lazovića. &nbsp;&nbsp; Punih četrnaest mjeseci kasnije, Vijeće Višeg suda je presudilo da je imovina Milivoja Katnića u Novom selu – zakonito stečena. Uz obrazloženje koje je ponižavajuće i govori o umišljaju specijalnog tužioca Miloša Šoškića.&nbsp; Naime, Šoškić je pokušao da stavi zabranu raspolaganja imovinom u Novom selu, jer je sumnjao da su objekti sagrađeni 2010. godine, finansirani novcem iz kriminala u koji je Milivoje Katnić stupio - sudeći po optužnici - 2020. godine!&nbsp; Kako je onda mogao novcem iz kriminalne organizacije bivši glavni tužilac finanirati gradnju imovine deset godina ranije? Iz Specijalnog državnog tužilaštva za sada nema reakcija, na odluku Višeg suda. Nije se oglašavao ni tužilac Šoškić, jer očito je ostao bez argumenata.&nbsp;

VIŠI SUD: Imovina Katnića u Novom Selu - zakonito stečena

Ombudsman: Nataši, Marku i Mašanu Martinoviću Uprava policije povrijedila pravo na nepovredivost fizičkog integireta i pravo na život

Hrvatski europoslanik Tomislav Sokol osvrnuo se na objavu Demokratske Crne Gore na Fejsbuku u kojoj se zahvaljuju svima na pomoći koju su pružili crnogorskim vatrogascima u višednevnoj borbi protiv požara, osim Hrvatskoj.
Potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović su prije dva dana obišli domaće i međunarodne posade angažovane u gašenju požara, na aerodromu Avio–helikopterske jedinice MUP-a.
Nakon toga na zvaničnoj stranici Demokratske objavljene su fotografije sa tog događaja uz propratni tekst.
- Crna Gora će pamtiti ko joj je pružio ruku kad je bilo teško! Žrtva i hrabrost naših ljudi ostaju u pamćenju Crne Gore! Počast vojniku koji je položio život u izvršavanju zadatka - navedeno je, pored ostalog, u objavi.
Međutim, dok se konstatuje da se sa posadama iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Mađarske i Češke, pripadnici Avio-helikopterske jedinice Direktorata za zaštitu i spašavanje i Vojske Crne Gore u vatrenom okruženju izvode i po desetine letova dnevno, izostavlja se činjenica da je Hrvatska sa svojim kanaderom takođe pritekla u pomoć i bila velika podrška u prvim danima borbe sa vatrenom stihijom.
- Kao što sam prethodno napisao, Hrvatska će nastaviti pomagati Crnoj Gori, bez obzira na manipulacije i namjerna prećutkivanja od strane beogradskih poltrona u Crnoj Gori, poput Bečića - konstatovao je Sokol na mreži X, osvrnušvi se na ovaj (ne)namjerni propust Demokrata.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTomislavSokol%2Fstatus%2F1957396230461362651%2Fphoto%2F1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Bečić i Šaranović juče su posjetili Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova i tom prilikom su se dosjetili i Hrvatske.
Bečić je tom prilikom kazao da je naša zahvalnost Srbiji, Italiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, Češkoj, Austriji, Švajcarskoj - i svima koji su nam pomogli ili će pomoći u narednim danima, iskrena i duboka.
- Ujedinjeni smo u ovoj borbi i to je naša najveća snaga. Crna Gora pamti i pamtiće svoju hrabrost, ali i prijatelje iz regiona i Evrope koji su nam pružili ruku kada je bilo najteže - poručio je Bečić.
Podsjećamo, Bečić je proglašen personom non grata u Hrvatskoj nakon što je njegova stranka, na inicijativu stranaka rasformiranog proruskog Demokratskog fronta, u Skupštini podržala Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.

Tag: sjever-crne-gore