Ministarka javnih radova Majda Adžović kazala je da se potpisivanje ugovora o izgradnji druge dionice auto-puta očekuje do kraja ove godine, a početak radova u narednoj.
- Kao što je poznato tenderski postupak vodi Monteput u saradni sa Evropskom &nbsp;bankom za obnovu i razvoj. Ministarstvo je kroz intenzivnu komunikaciju sa ovom kompanijom informisano o dinamici sprovođenja tenderskog postupka. Prvobitni rok je prolongiran, uzimajući u obzir složenost tenderske dokumentacije koja se odnosi složenost tenderske dokumentacije koja se odnosi na pripremu ponuda za projektovanje i izvođenje radova na drugoj dionici auto-puta, kao i brojna pitanja i zahtjeve koja su potencijalni ponuđači dostavili tokom trajanja postupka. Dodatno produženje roka za podnošenje ponuda imalo je za cilj da se osigura puna transparentnost postupka i ravnopravan pristup svim zainteresovnim učesnicima, imajući u vidu činjenicu da se tender sprovodi po pravilima IBRD-a - kazala je Adžović u parlamentu odgovarajući na pitanja poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nikole Rakočevića.
Podsjetila da su pristigle ponude četiri kvalifikovana učesnika tendera, te da se u narednom periodu očekuje postupak vrednovanja u skladu sa važećim procedurama i standarda.
- Otvaranjem finansijskog dijela ponuda biće stvoreni uslovi za izbor najpovoljnijeg ponuđača. Dakle, potpisivanje ugovora o izgradnji druge dionice auto-puta očekuje se do kraja ove godine, a početak radova u narednoj - kazala je Adžović.
<h2>Projekti na sjeveru</h2>
Rakočević je, pored ovog, imao još set pitanja vezanih za projekte na sjeveru države.
- Kad očekujete početak radova na putu prema skijalištu u Kolašinu, kroz Smajlagića polje? Kada će javna garaža na skijalištu u Kolašinu biti staviljena u funkciju? Kada očekujete završetak radova na ski-centrima Cmiljača i Žarski? Kada očekujete završetak radova na realizaciji projekta Đalovića pećina? Kada očekujete početak radova na dionici Berane - Rožaje? Kada očekujete nastavak realizacije važnog resursa opštine Rožaje na skijalištu Štedim - Hajla - pitao je Rakočević.
Imajući u vidu potrebu dinamičnog razvoja sjevera Crne Gore u sustizanju ekonomske i privredne zaostalosti za južnim dijelom i značajnim dijelom središnjeg regiona drave, od ključne važnosti je, istakao je on, razvoj putne infrastrukture koji bi trebalo da predstavlja pretpostavku investicione atraktivnosti i biznis konkurentnosti gradova na sjeveru.&nbsp;
- Najznačajnije, bez razvoja infrastukture, a zatim i poslovnih i životnih sadržaja, nastaviće se trend iseljavanja građana sjevera, a popis stanovništva iz 2023. godine je pokazao da je ta kategorija najdramatičniji aspekt crnogorske demografije. S tim u vezi, aktivnosti od politikih promjena 2020. godine su planski imale za cilj zanemarivanje sjevera i usporavanje i zaustavljanje krupnih projekata koje je bivša vlast realizovala odnosno zapocčla od 2006. do 2020. godine. Osnivanjem Vašeg ministarstva, najavljene su promjene, ipak još uvijek se čekaju konkretni rezultati. Zbog svega pomenutog važno je da saopštite javnosti konkretne vremenske okvire otpočinjanja, odnosno završetka nekih od najznačajnijih projekata za razvoj sjevera - poručio je Rakočević.
Adžović je rekla da je MJU svakodnevno u komunikaciji sa Opštinom Kolašin od koje su dobili informaciju da se radi na izradi projektne dokumentacije za realizaciju radova na putu prema skijalištu u Kolašinu, kroz Smajlagića polje, a koji je u završnoj fazi revizije projekta.
- U pitanju je projekat vrijedan 16 miliona eura i MJU je u komunikaciji sa Ministarstvo finansija kako bi se u budžetu za narednu godinu planiralo uvećanje ukupne vrijednosti opredijeljenje za ovaj projekat, kako bi se stvorili uslovi za realizaciju projekta - kazala je ministarka.
Ona je rekla da će MJU sprovesti postupak javne nabavke za izvođenje radova tokom 2026. godine kada se može očekivati izvođenje radova na ovom putnom pravcu.
Odgovarajući na ostala pitanja, Adžović je rekla da su to sve projekti započeti 2014. godine.
- Mi smo danas u 2025. godini, a i dalje pričamo o realizaciji ovih projekata. Zabrinjavajuće je i za vas i za nas. Moramo da budemo fer - istakla je ona.
<h2>"Nastavak projekta Đalovića pećina, Štedim - Hajla najviše odmakao"</h2>
Kako je rekla, prva faza garaže na skijalištu u Kolašinu biće gotova do sredine 2026. godine.
- A s obzirom da je gotov revidiran projekat za drugu i treću fazu i u njihovu realizaciju krenuće se tokom 2026. godine - kazala je Adžović.
Govoreći u projektu Đalovića pećina, ministarka je rekla da je postignut dogovor sa izvođačem radova, pa će, uvjerava Adžović, ovaj projekat biti nastavljen.
Ona je saopštila i da je u toku postupak evaluacije ponuda za rekonstrukciju puta Berane - Rožaje.
- Predviđeno je da taj postupak traje četiri mjeseca s obzirom na složenost procedura - kazala je Adžović.
Adžović je istakla da je projekat skijališta Štedim - Hajla najviše odmakao, navodeći da su u toku javna nadmetanja raspisana od formiranja Ministasrtva.
- Ovaj projekat je najdalje odmakao u realizaciji, i možemo očekivati najbrže stavljanje u funkciju - poručila je Adžović.
<h2>Investiciona konferencija na Luštici i naredne godine</h2>
Rakočević je odgovorio da je dinamika radova od političkih promjena, a prije osnivanja MJU, bila katastrofalna.
- Podstičem Vas da što prije riješimo infrastrukturne i razvojne objekte na sjeveru da bi ljudi dolazili, vraćali se i radili u svojim gradovima, a ne išli van Crne Gore - kazao je Rakočević.
Na dodatno pitanje o investicionoj konferenciji na Luštici, Adžović je odgovorila da će biti odrganizovana i naredne godine kada će biti obilježeno 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Adžović: Do kraja godine potpisivanje ugovora o izgradnji druge dionice auto-puta, početak radova u 2026.

Monstat je prošle sedmice objavio redovne Procjene stanovništva i osnovne demografske pokazatelje, koji ukazuju na kontinuirani trend iseljavanja mladih sa sjevera Crne Gore. Iako je na nacionalnom nivou zabilježen blagi pad broja iseljenih, sjeverne opštine i dalje bilježe negativan migracioni saldo, što ukazuje na duboko ukorenjene izazove sa kojima se suočavaju lokalne zajednice.
Predstavnici opština Plav, Andrijevica i Berane za portal Standard govore o razlozima zbog kojih mladi ljudi i dalje napuštaju sjever Crne Gore.
Ekonomski faktori prednjače, ali važnu ulogu igra i osjećaj odsustva perspektive.
- Migracije, posebno mladih i radno sposobnih građana, ostaju jedan od najozbiljnijih izazova za sjever Crne Gore - poručio je predsjednik Opštine Plav, Nihad Canović.
Iako su, kako kažu, intenzitet iseljavanja i zvanične brojke blago poboljšane, to ne znači i stabilizaciju situacije.
- Temeljni problemi – poput nezaposlenosti, ograničenih razvojnih prilika i slabije dostupnosti usluga – i dalje se moraju sistemski rješavati. Ovo nije izazov koji pogađa samo jednu opštinu, već pitanje koje zahtijeva jaču sinhronizaciju lokalnih i državnih politika - dodaje Canović.
Negativna migraciona stopa u Beranama odraz je višedecenijskih strukturalnih problema koji su uslovili ekonomsko nazadovanje, smanjenje broja radnih mjesta i odliv mladog stanovništva.
- Ovakvi pokazatelji predstavljaju ozbiljno upozorenje za sve institucije – kako lokalne, tako i državne – da se mora preduzeti odlučniji pristup kako bi se stvorili uslovi za ostanak ljudi u sredinama iz kojih potiču - saopštila je Sekretarka sekretarijata za privredu, razvoj i investicije u Opštini Berane, Maja Đurišić.
Iz Opštine Andrijevica ističu da i pored smanjenja iseljavanja, problem i dalje postoji
- Iako se u posljednje dvije godine primjećuje smanjenje broja iseljenih, negativan migracioni saldo i dalje je prisutan. U 2023. godini, sjevernu Crnu Goru napustilo je 653 građana, što nije samo statistički podatak već upozorenje na ozbiljan društveni i ekonomski problem - kazao je Saša Maslovarić, v.d. menadžer opštine Andrijevica.
<h2>PLAV: Mladi traže sigurnost i razvoj – Plav ulaže u infrastrukturu i nove prilike</h2>
Predsjednik Opštine Plav Nihad Canović istakao je da su ekonomski razlozi ključni uzroci odlaska mladih, uključujući nedostatak stabilnih i dobro plaćenih poslova, ali i ograničen pristup obrazovanju i tržištu rada.
- Dio mladih i dalje ne prepoznaje lokalne sredine na sjeveru kao prostor dugoročne sigurnosti i razvoja. Na tome moramo dodatno raditi – ne samo otvaranjem radnih mjesta, već i stvaranjem ambijenta u kojem se znanje i inicijativa cijene - poručio je Canović.
On je naglasio da Plav već godinama sprovodi snažan investicioni ciklus, uz ulaganja u putnu infrastrukturu, vodosnabdijevanje, obrazovne, kulturne i sportske objekte, kao i značajna sredstva za podsticaje u poljoprivredi.
- Bilježimo i porast privatnih investicija, posebno u turizmu i građevinarstvu, što direktno utiče na zapošljavanje - rekao je Canović za portal Standard.
Canović je dodao da opština kontinuirano podržava omladinske, kulturne i obrazovne inicijative, kako bi mladima pružila prostor za afirmaciju.
- Naš cilj je da Plav bude sredina u kojoj se ne traži samo šansa za život, već prostor za uspjeh i sigurnu budućnost - zaključio je Canović.
<h2>BERANE: Nezaposlenost, nedostatak perspektive i siromašan društveni život</h2>
Glavni razlozi zbog kojih mladi ljudi i dalje napuštaju opštinu Berane jesu složeni, ali ekonomski faktori zauzimaju ključnu ulogu. Nedostatak stabilnih i dobro plaćenih radnih mjesta, kao i ograničene obrazovne i razvojne prilike, motivišu mlade da traže bolju budućnost u većim gradovima ili inostranstvu, ističe Maja Đurišić, sekretarka Sekretarijata za privredu, razvoj i investicije u Beranama.
- Iako je obrazovni sistem funkcionalan, on ne prati u potpunosti savremene trendove i potrebe tržišta rada, što dodatno otežava zadržavanje mladih. Pored ekonomije, važan je i osjećaj perspektive, mogućnost ličnog razvoja, te dostupnost kulturnih i društvenih sadržaja, koji trenutno nisu na zadovoljavajućem nivou - navodi Đurišić.
Kako bi se preokrenuli negativni demografski trendovi koje potvrđuju i podaci Monstata, opština Berane aktivno provodi niz mjera - podrška zapošljavanju i preduzetništvu kroz subvencije i tehničku pomoć mladima za pokretanje vlastitog biznisa; unapređenje obrazovne, sportske i kulturne infrastrukture radi poboljšanja uslova života; razvoj IT sektora i digitalnih servisa sa ciljem otvaranja mogućnosti za rad na daljinu; projekti ruralnog razvoja koji uključuju ulaganja u infrastrukturu, poljoprivredu i turizam te intenzivnu izrada projektno-tehničke dokumentacije kao preduslova za dalji razvoj.
- Opština Berane mora biti prioritet državnih razvojnih politika, jer bez jačanja sjevera nema ravnomjernog razvoja Crne Gore - zaključila je Đurišić u razgovoru za portal Standard.
<h2>ANDRIJEVICA: Više nezaposlenih nego zaposlenih – mladi bez izbora</h2>
Iako ulaže napore da poboljša uslove za život i rad mladih, Opština Andrijevica i dalje se suočava s ozbiljnim izazovima kada je riječ o iseljavanju stanovništva. Vršilac dužnosti menadžera opštine, Saša Maslovarić, ističe da je riječ o kompleksnom problemu koji zahtijeva višeslojan i dugoročan pristup.
- Nezaposlenost je ključni problem. Trenutno imamo oko 600 zaposlenih, dok je na evidenciji Biroa rada čak 800 osoba. Nastojimo da smanjimo regionalne razlike i motivišemo građane da pokrenu sopstveni posao. Ipak, bez podrške države, teško je doći do održivog rješenja - kazao je Maslovarić za portal Standard
Upravo zato opština ulaže u obrazovanje i finansijsku podršku mladima. Studenti dobijaju stipendije, osnovcima se obezbjeđuju besplatni udžbenici, a sve je više planova za reformu školskih programa.
- Radimo na tome da škole u Andrijevici ponude smjerove koji su usklađeni s tržištem rada. Naš cilj je da mladi steknu znanja i vještine koje im mogu odmah koristiti, bilo da ostanu ovdje ili da rade online - navodi Maslovarić.
U Andrijevici su svjesni da nije samo to dovoljno.
- Mladima je potreban i osjećaj sigurnosti, perspektive, društveni i kulturni sadržaji. Zato planiramo dodatne infrastrukturne projekte koji će poboljšati kvalitet života -dodaje Maslovarić.
Pored obrazovanja, akcenat je i na mjerama koje direktno podstiču ostanak porodica u Andrijevici. Od ove godine, iznos jednokratne pomoći za novorođenu djecu, ističe naš sagovornik, povećan je sa 200 na 500 eura. Učenici koji upišu prvi razred Srednje mješovite škole u Andrijevici dobijaju mjesečnu stipendiju od 50 eura, a prevoz učenika u susjednu opštinu finansiran je iz opštinskog budžeta sve dok Ministarstvo prosvjete nije preuzelo tu obavezu.
Maslovarić dodaje da su ulaganja u putnu infrastrukturu već donijela prve rezultate.
- U protekloj godini uložili smo milion eura u sanaciju i asfaltiranje puteva u više mjesnih zajednica. Time smo poboljšali saobraćajnu povezanost i, što je najvažnije, uslove života u ruralnim krajevima - kazao je on.
Poseban fokus stavljen je na razvoj poljoprivrede. Budžet za podršku tom sektoru povećan je sa 50.000 na 100.000 eura. Ova mjera ima cilj ne samo da unaprijedi kvalitet života na selu, već i da motiviše mlade da se zadrže u domaćinstvima i otvaraju nova porodična gazdinstva.
Sve ove aktivnosti predstavljaju dio šireg plana koji opština tek treba da formalizuje.
- Trenutno radimo na izradi Strateškog plana razvoja opštine Andrijevica za period 2025–2030. godine. Stari plan je istekao 2022, a zbog političke krize i nefunkcionisanja parlamenta tokom 2023. i 2024. godine, novi dokument nije donesen ranije - objašnjava Maslovarić.
U međuvremenu, realizuju se važni infrastrukturni projekti koje lokalna zajednica čeka godinama.
- Počela je izgradnja stadiona malih sportova, a u naredna dva mjeseca planiramo početak radova na hali sportova. Takođe, u pregovorima smo sa više izvođača oko izgradnje balon sale. Ovi objekti neće biti samo simboli razvoja, već konkretan prostor za okupljanje mladih, za sportske aktivnosti, školske programe i rekreaciju. Ujedno, otvoriće se nova radna mjesta i podići kvalitet života svih građana - kaže Maslovarić.
Iz Opštine poručuju da, iako mali sistem ne može sam da riješi sve izazove, posvećenost i strateški rad na lokalnom nivou mogu biti pokretač promjena. No, bez snažne podrške države i pažljivo vođene regionalne politike, razvoj Andrijevice ostaje neizvjesan.

Portal ETV

Tragom podataka Monstata o iseljavanju sa sjevera: Tri opštine, isti problem – mladi odlaze

Vlasnik kompanije “Eagle Hills” Mohamed Alabar kazao je u intervjuu za Newsmax Balkans televiziju da je nakon negodovanja lokalne zajednice u Crnoj Gori odustao od mogućeg projekta na ulcinjskoj Velikoj plaži.
- Želio sam da dobijem jedno kupalište na Velikoj plaži da bih pokazao javnosti kako taj prostor može da se uredi - naveo je arapski investitor.
Alabar je pojasnio da je nakon oštrih reakcija javnosti odlučio da vrati sva kupališta koja je prethodno u martu dobio na tenderu.
- Nakon svega što se desilo ne želim da ulažem na jugu uopšte. Zašto? Recimo, zašto biste vi željeli da ulažete u Dubaiju ako vas mi ne želimo? Ne biste trebalo to da radite. Na osnovu onoga što sam vidio i pročitao shvatio sam da ljudi ne žele investicije na tom prostoru i mislim da imaju na to pravo jer dolaze iz te zajednice. To je za mene u redu. Pričao sam sa predsjednicima drugih opština i imao sjajne sastanke sa njima - kazao je Alabar.
Pojasnio je da je tokom boravka u Podgorici, gdje je bio glavni govornik na konferenciji o nekretninama u četvrtak, razgovarao sa predsjednicima drugih primorskih ali i sjevernih crnogorskih opština.
- Crna Gora ima mnogo mogućnosti i ako nam neko kaže da žele nešto da radimo – u redu radićemo. Na primjer ako mi neko kaže imate ovaj prostor u Budvi možete da gradite na primjer 20 stanova i dva hotela onda ću da se povučem i uradim kalkulacije nakon kojih ću znati kolika će biti ukupna investicija - kazao je Alabar.
Dodao je da se njegove investicije u više zemalja kreću od jedne do 15 milijardi eura.
- Ako negdje uložite recimo jednu milijardu eura uvijek to pomnožite sa tri puta, jer tolika investicija ima takav efekat na ukupnu ekonomiju - rekao je on.
Upitan za koje lokacije u Crnoj Gori sada zainterosovan da ulaže nakon što je odustao od Ulcinja, Alabar je naveo da ga zanima jedna lokacija na obali kao i jedna na sjeveru zemlje.
- Morate shvatiti da su nama, Arapima, planine zanimljive zbog svježeg vazduha jer je u našim zemljama tropska klima. Crna Gora je prelijepa, ima prelijepe planine kao i jezera - dodao je Alabar.
Nije želio da precizira koje lokacije su mu najinteresantnije, ali je naveo da razmatra dvije opcije.
- Interesantna mi je jedna lokacija otprilike na sredini obale, a imamo i dva predloga za sjever zemlje. To su za sada samo ideje - zaključio je Alabar.&nbsp;

1250x600

1084x550

Alabar: Odustao sam od Velike plaže, sad me zanima jedna lokacija na obali i jedna na sjeveru

U većini gradova na sjeveru Crne Gore pada snijeg, a temperature u nekim opštinama su ispod nule, objavljeno je &nbsp;na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Visina sniježnog prekrivača na Žabljaku iznosi dva centimetra, a Rožajama jedan. 
 
Prema podacima Zavoda, snijeg trenutno pada u Nikšiću, Kolašinu, Pljevljima, Beranama. 
 
Temperature su značajno pale, a najhladnije je na Žabljaku, gdje je u 11 sati izmjereno minus 4,5 stepena. U Kolašinu je temperatura pola stepena ispod nule. 
 
Iz Zavoda je najavljeno da će danas biti umjereno oblačno, mjestimično sa kišom, a u planinskim oblastima na sjeveru i susnježica i snijeg.

Snijeg na sjeveru Crne Gore

Od 25 crnogorskih opština u čak 14 je zabilježen negativan prirodni priraštaj i to uglavnom u opštinama sa sjevera, a najizraženiji je u Pljevljima, kazali su sagovornici RTCG-a koji objasnjavaju da je takva demografska slika odraz aktuelnog društveno-ekonomskog momenta u tim opštinama.
U minusu po broju rođenih prednjače Pljevlja, Cetinje, zatim ostali gradovi sjevera Mojkovac, Plužine, Kolašin.
- To što Pljevlja imaju najveći negativan prirodni priraštaj ne znači da je tamo situacija najnepovoljnija. Situacija je jednako nepovoljna i u opštini Žabljak, Šavnik, Plužine. Međutim, oni imaju manji broj stanovnika, pa je prosto i manji broj ljudi koji potencijalno mogu da se rode i koji potencijalno mogu da umru. Pa su zbog toga ti brojevi u ovim opštinama niži- objašnjava demografkinja Mileva Brajušković-Popović.
Sjever se polako prazni, a poželjna adresa stanovanja je ili Glavni grad ili primorje, a sve češće i inostranstvo.
- Ove opštine imaju ograničene ekonomske mogućnosti, visoku stopu nezaposlenosti, nedovoljne investicije, što podstiče odlazak mladih. Rezultat je svega toga ne samo pad nataliteta, već i smanjenje broja žena u fertilnom periodu, što dugoročno zatvara mogućnost demografske obnove- kazao je ekonomski sociolog Željko Lučić.
I nedavni popis pokazao je da nam stanovnistvo ubrzano stari.
- Ako imamo sve manji broj mladih na nekoj teritoriji, naravno, da će biti i manji broj rađanja na tom prostoru, što znači da možemo samo očekivati rast mortaliteta i će vrednosti prirodnog priraštaja i ići u pravcu njihovog smanjivanja- objašnjava demografkinja Mileva Brajušković-Popović.
Uz negativan prirodni priraštaj praćen iseljavanjem sa sjevera, teško da se može očekivati svjetlija buducnost sve dok se gotovo nista ne preduzima već samo konstatuje.

Negativan prirodni priraštaj na sjeveru odraz društveno-ekonomskog momenta

U &nbsp;Bošnjačkoj stranci ocijenili su da je Crna Gora od njihovog ulaska u Vladu Crne Gore značajno bliža Evropskoj uniji i najavili razvojne projekte na sjeveru naše zemlje.
- Nakon što su ministri u 44. Vladi Crne Gore koji dolaze iz Bošnjačke stranke, odgovarajući na pitanja poslanika u Skupštini Crne Gore, još jednom jasno i nedvosmisleno potvrdili i kroz konkretne rezultate pokazali - što je uglavnom i priznato od strane parlamentarne opozicije, da u Vladi štite inetrese svih građana Crne Gore, te nezavisnu, građansku, NATO i evropsku Crnu Goru jučerašnje odluke Vlade o listama projekata od izuzetnog državnog značaja i o prioritetnim projektima za finansiranje u 2025. godini potvrdile su i da je Bošnjačka stranka uspjela da u razvojni fokus vrati sjever Crne Gore i projekte koji su značajni za ravnomjerni regionalni razvoj i razvoj nerazvijenih opština - poručili su u saopštenju.
Navode da ovim saopštenjem žele da podsjete javnost u Crnoj Gori da su, kada su donijeli odluku o ulasku u 44. Vladu Crne Gore, kroz pisani sporazum sa premijerom Milojkom Spajićem i pokretom Evropa sad insistirali upravo na ova dva ključna uslova: Nezavisna i građanska Crna Gora kao članica NATO saveza sa jasnom evropskom agendom i bez promjene spoljnopolitičkih prioriteta i ubrzani razvoj sjevera Crne Gore i ostalih nerazvijenih ili manje rezviienih područja kroz jasno definisane prioritetne projekte u cilju smanjenja regionalnih razlika u razvoju i zaustavljanja migracija stanovništva.
- Crna Gora je od ulaska BS u Vladu do danas značajno bliža Evropskoj uniji i ima jasan evropski put, snagu da sprovodi reforme u cilju ispunjenja evropske agende i najjasniju evropsku perspektivu od početka pristupnog procesa. S druge strane, pored projekata koji su već u fazi realizacije, Vlada Crne Gore je na juče održanoj sjednici definisala kao projekte od izuzetnog državnog značaja ili prioritetne projekte za finansiranje iz budžeta za 2025. godinu i one projekte iz Sporazuma koji Bošnjačka stranka ima sa PES-om, koji nisu u fazi realizacije, a za koje je postojao minimum pretpostavki da dobiju takav status - istakli su u Bošnjačkoj stranci.
Najavljuju da će u narednom periodu, pored posvećenosti sprovođenju reformi koje će nas 2028. godine učiniti novom članicom EU, biti snažno fokusirani na rješavanje demografskih izazova sa kojima je naročito suočen sjever Crne Gore.
- A najviše bošnjačka populacija, čemu svjedoče i rezultati popisa stanovništva, za šta &nbsp;je važan snažniji i brži ekonomski rast, otvaranje novih, održivih radnih mjesta i stvaranje boljih uslova za život građana - dodali su u saopštenju.

BS: Crna Gora je od ulaska naše stranke u Vladu značajno bliža EU, kreću razvojni projekti na sjeveru države

Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) izjavio je danas da će u utorak biti održan video-konferencijski sastanak Koalicije voljnih, saveznika Ukrajine, kako bi se razgovaralo o američkom planu za okončanje sukoba. 
 
„Održaćemo sastanak u utorak popodne kako bismo koordinirali po ovom pitanju i pregledali napredak postignut tokom pregovora u Ženevi“, rekao je Makron novinarima na samitu G20 u Johanesburgu.
Makron je dodao da ako u planu nema „elemenata odvraćanja“, Rusi će se vratiti i „pregaziti svoje obećanje“.
Ukrajinski, američki i evropski zvaničnici trebalo bi da se sastanu sutra u Ženevi kako bi razgovarali o američkom planu za okončanje rata u Ukrajini, usred strahova Kijeva da će biti primoran na kapitulaciju pred Moskvom.
Američki plan od 28 tačaka nailazi na veliku zabrinutost u Kijevu jer uključuje nekoliko ključnih ruskih zahtjeva, među kojima da Ukrajina ustupi dijelove teritorije, prihvati smanjenje veličine svoje vojske i odrekne se članstva u NATO-u.

Makron: Lideri zemalja koje podržavaju Ukrajinu razgovaraće u utorak popodne

Na samitu lidera Grupe 20 u Johanesburgu danas je, bez učešća Sjedinjenih Američkih Država, usvojena deklaracija o klimatskoj krizi i drugim globalnim izazovima, što je zvaničnik Bijele kuće nazvao „sramotnim činom“. O deklaraciji, koja koristi jezik kojem se Vašington protivio, „ne može se ponovo pregovarati“, saopštio je novinarima portparol južnoafričkog predsjednika Sirila Ramafose, prenosi CNN.
- Imali smo čitavu godinu da radimo na ovom usvajanju, a protekla nedjelja bila je izuzetno intenzivna - dodao je.
Predstavnici članica G20, koja okuplja najveće svjetske ekonomije, sastavili su nacrt deklaracije u petak, bez učešća SAD, potvrdila su četiri izvora upoznata sa ovim procesom.
U deklaraciji se koristi terminologija koju administracija Donalda Trampa ne prihvata, jer naglašava ozbiljnost klimatskih promjena i potrebu svijeta da se adekvatnije prilagodi, ističu se ambiciozni ciljevi u razvoju obnovljivih izvora energije, te ukazuje na opterećenja zaduženih siromašnih država koje trpe posljedice globalnog zagrijavanja. Samo pominjanje klimatskih promjena za američkog predsjednika Donalda Trampa predstavlja provokaciju, imajući u vidu da dovodi u pitanje naučni konsenzus da je globalno zagrijavanje uzrokovano ljudskom aktivnošću. Zbog toga su američki zvaničnici poručili da će se protiviti svakom njihovom pomenutom u tekstu deklaracije.
U uvodnom obraćanju Ramafosa je istakao da „postoji ogroman konsenzus i saglasnost da je jedan od najvažnijih zadataka usvajanje deklaracije“ i dodao da „ne smijemo dozvoliti da bilo šta umanji vrijednost, ugled i uticaj prvog afričkog predsjedavanja G20“.
Sjedinjene Države bojkotuju skup u Johanesburgu, jer Tramp tvrdi da crnačka većina u Južnoj Africi progoni bijelu manjinu. Na samit, iz različitih razloga, nijesu došli ni lideri Kine i Rusije.
Sjedinjene Države biće domaćin samita G20 naredne godine, a Ramafosa je rekao da je prinuđen da rotirajuće predsjedavanje preda „praznoj stolici“.

Lideri Samita G20 usvojili deklaraciju o klimatskoj krizi uprkos protivljenju SAD

Ukrajina će uskoro u Švajcarskoj voditi pregovore sa SAD-om o planu Donalda Trampa za okončanje rata sa Rusijom, rekao je danas visoki ukrajinski zvaničnik.
Narednih dana u Švajcarskoj ćemo pokrenuti konsultacije visokih ukrajinskih i američkih zvaničnika o mogućim parametrima budućeg mirovnog sporazuma – napisao je na Fejsbuku Rustem Umerov, koji je na čelu ukrajinskog Savjeta za bezbjednost.
Ukrajina pristupa ovom procesu sa jasnim shvatanjem svojih interesa. Radi se o novoj fazi dijaloga koji se nastavlja posljednjih dana i čiji cilj je prije svega usklađivanje naših vizija budućih faza – dodao je on.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas je potpisao ukaz kojim se formira delegacija koja će biti zadužena da učestvuje u “procesu pregovora sa SAD i drugim međunarodnim partnerima Ukrajine, kao i sa predstavnicima Rusije”.
Prema tom ukazu delegaciju će predvoditi desna ruka Zelenskog, šef kancelarije predsjednika Andrij Jermak, a u njoj će biti između ostalih Umerov, šefovi bezbjednosnih i obavještajnih službi i načelnik generalštaba. Znači suštinski se radi o vojnoj delegaciji.
Zelenski je juče kao odgovor na američki plan za okončanje sukoba sa Rusijom rekao da će pokušati da predloži alternativna rješenja onim koje je dao Vašington.
Američki predlog se gleda sa zabrinutošću u Kijevu zato što on preuzima više glavnih zahtjeva koje je formulisala Rusija. Plan uključuje između ostalog da Ukrajina preda teritorije na istoku, smanji svoju vojsku, ali on takođe pruža zapadne bezbjednosne garancije Kijevu, piše agencija Frans pres.
Američki predsjednik Donald Tramp i ruski predsjednik Vladimir Putin sa svoje strane vrše pritisak na Zelenskog da prihvati taj predlog.

Ukrajina će u Švajcarskoj početi konsultacije sa Amerikancima o budućem mirovnom sporazumu s Moskvom

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno se očekuje slaba do umjerena kiša, ponegdje su mogući pljuskovi i grmljavina, a na sjeveru snijeg.&nbsp;
U nižim predjelima na sjeveru tokom dana se očekuju i kiša i snijeg.&nbsp;
Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju kazali su da se sniježne padavine očekuju i u višim centralnim i planinskim predjelima na jugu.&nbsp;
Krajem dana ili u večernjim satima u većini predjela padavine će prestati.&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren, ponegdje pojačan, uglavnom zapadnih smjerova, krajem dana na sjeveru umjeren do pojačan južni.&nbsp;
Jutarnja temperatura od minus tri do devet, najviša dnevna od nula do 12 stepeni.

Sjutra oblačno, temperatura do 12 stepeni

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Nadležne inspekcije zabranile su rad u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju u kojoj je liječen devetogodišnji dječak iz Bara koji je preminuo, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravlja je, u saradnji sa Inspekcijom rada, Inspekcijom zaštite na radu i Poreskom inspekcijom, sprovela je zajednički inspekcijski nadzor u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju kako bi ispitala okolnosti tragične smrti djeteta uzrasta devet godina.&nbsp;
- Tokom nadzora utvrđen je veći broj nepravilnosti u radu ove ustanove, iz nadležnosti svih uključenih inspekcija - navedeno je u saopštenju Ministarstva zdravlja.
Kako su rekli u tom resoru, na osnovu nalaza, zdravstvenoj ustanovi izrečene su zakonom propisane kazne, a njen rad je zabranjen.
- Ministarstvo zdravlja nastavlja da preduzima sve potrebne mjere radi utvrđivanja svih relevantnih okolnosti i zaštite javnog zdravlja. Javnost će biti blagovremeno informisana o svim daljim koracima i rezultatima postupka - poručeno je iz Ministarstva zdravlja.
Primorski portal objavio je 16. novembra da je dječak preminuo dan ranije, odnosno tri dana nakon što je dobio boginje, imao visoku temperaturu, zbog čega su ga roditelji nekoliko puta vodili kod ljekara.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti devetogodišnjaka u Baru.
Taj medij je objavio da su roditelji dijete poveli na pregled i pedijatru u Opštu bolnicu Bar tokom noći između 14. i 15. novembra, ali da je dežurni pedijatar procijenio da pacijenta te noći ne hospitalizuje. Zdravstveno stanje dječaka se dodatno pogoršalo kroz nekoliko sati, a u subotu ujutro je preminuo.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti dječaka.

Tag: sjever-crne-gore