Autobus se iz, za sada, nepoznatog razloga zabio u zid škole u mađarskom gradu Solnoku. Saobraćao je po redu vožnje, a zatim udario u zid, rušeći usput više stabala na raskrsnici ulica Košut Lajoša i Damjaniča, prenosi mađarski portal Index.
U nesreći je učestvovalo 28 osoba, od kojih je bilo 27 putnika i jedan pješak koji je jedva izbjegao vozilo. Lakše je povrijeđeno 22 osobe, uključujući i pješaka, dok je jedna osoba u kritičnom stanju.
Dio škole koji je oštećen trenutno je zatvoren, ali evakuacija čitave zgrade nije bila potrebna. Na teren su izašli vatrogasci koji su isključili struju u vozilu, uklonili stabla i pružili pomoć povrijeđenima. Intervenisala je i operativna služba za vanredne situacije županije Jas-Nađkun-Solnok. Na mjesto nesreće sletio je i helikopter hitne pomoći.
Policija županije Jas-Nađkun-Solnok saopštila je da se zbog nesreće očekuju djelimična ograničenja u saobraćaju. Policijska stanica u Solnoku pokrenula je istragu zbog sumnje na izazivanje saobraćajne nesreće sa više povrijeđenih osoba iz nehata.
Na nesreću je reagovao Žolt Heđi, glavni direktor MÁV Grupe, koji se oglasio na svom Fejsbuk profilu. Potvrdio je da je vozač autobusa prevezen u bolnicu na posmatranje. Slučaj je komentarisao i gradonačelnik Solnoka, Mihalj Đerfi, koji je poručio da su službe hitne pomoći i dalje na terenu i da neprekidno rade na saniranju posljedica nesreće.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Drama u Mađarskoj: Autobus udario u školu, više od 20 povrijeđenih

Završena je potpuna rekonstrukcija objekta JU OŠ „Dobroslav Đedo Perunović“ u Bogetićima, saopšteno je iz Ministarstva prosvejte, nauke i inovacija.
- Radovi su obuhvatili zamjenu krova, sređivanje fasade, podova, unutrašnje i spoljašnje stolarije, sanaciju toaleta, potpunu zamjenu elektroinstalacija, kao i ugradnju novih podnih obloga, čime su u školi stvoreni bezbjedni i savremeni uslovi za rad- poručili su iz MPNI.
Vrijednost radova je 315.000 eura, a sredstva su obezbijeđena iz budžeta Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
- Kroz realizaciju ovakvih projekata Ministarstvo potvrđuje kontinuiranu posvećenost stvaranju boljih uslova za obrazovanje naših najmlađih, sa fokusom na ravnomjeran razvoj školske infrastrukture u svim krajevima Crne Gore- zaključuje se u saopštenju.

MPNI: Rekonstruisana škola u Bogetićima

U Budilniku na Televiziji E razgovaramo o tome hoće li država zaboraviti oboljele od demencije i Alchajmera i šta će se desiti sa jedinim Centrom koji im pruža podršku.
Nakon što rok za zamjenu ličnh karata ističe za nekoliko dana, pitamo kako ih aktivirati za zdravstvene preglede i što to znači za građane. 
Pitamo što donosi otvaranje Neđelje ponosa, a pričamo i o tome koliko otpadno ulje ugrožava životnu sredinu. Provjeravamo i mogu li kablovi struje koji su na ulici blizu škole "Maksim Gorki" u Podgoricu ugroziti bezbjednost djece.

Budilnik na TV E: Hoće li država zaboraviti oboljele od demencije i Alchajmera, mogu li kablovi struje u blizini škole ugroziti bezbjednost...

Više od 75 odsto djece školskog uzrasta ne pohađa školu u ratom razorenom Sudanu, saopštila je organizacija Save the Children.
Nova studija ove nevladine organizacije procjenjuje da 13 miliona djece ne pohađa školu, od ukupno 17 miliona djece školskog uzrasta u zemlji u kojoj se bilježi jedna od najgorih obrazovnih kriza na svijetu.
Oko sedam miliona učenika upisanih u škole nemaju pristup obrazovanju zbog sukoba ili raseljavanja, a šest miliona uopšte nije ni upisano u školu.
Od aprila 2023, u sukobima u Sudanu poginule su desetine hiljada ljudi, raseljeni su milioni i uništena je infrastruktura zemlje, uključujući škole i bolnice.

Više od 75 odsto djece školskog uzrasta u Sudanu ne ide u školu

Kada će početi izgradnja osnovne škole u City kvartu, u Ministarstvu prosvjete još uvijek ne mogu precizirati.
U odgovorima na pitanja Portala ETV, iz resora Anđele Jakšić Stojanović poručuju da je za izgradnju nove osnovne škole u City kvartu završen Glavni projekat, a u završnoj fazi je i revizija projekta.
- U toku je tender za odabir stručnog nadzora nad izgradnjom škole, dok je tender za odabir izvođača radova u pripremi i biće raspisan nakon završetka revizije. Novoizgrađeni objekat će biti površine 7,5 hiljada kvadrata, kapaciteta za 600 djece u jednoj smjeni – naveli su oni.
<h2>ZAVRŠENO IDEJNO RJEŠENJE ZA VRTIĆ</h2>
Kada je u pitanju izgradnja vrtića u City kvartu, za Portal ETV kažu da je završeno Idejno rješenje i predato na saglasnost Glavnom državnom arhitekti krajem juna ove godine. Nakon dobijanja saglasnosti, pristupiće se izradi Glavnog projekta.
- Novoizgrađeni objekat će biti površine 3,5 hiljada kvadrata, kapaciteta za 400 djece – ističu oni.
Podsjećamo da su u ovom resoru prošle godine kazali da će osnovna škola i vrtić u podgoričkom City kvartu biti završeni do početka školske godine 2026/2027. Izgradnja će, prema tadašnjoj procjeni, koštati oko 17 miliona eura.
<h2>NOVA GIMNAZIJA&nbsp;</h2>
Jedno od važnih pitanja je i izgradnja nove Gimnazije.
- U saradnji sa konsultantima, pripremljen je Konkursni zadatak za izradu Idejnog rješenja nove Gimnazije u Podgorici, na osnovu kojeg je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine raspisalo arhitektonski konkurs. Rok za dostavljanje radova je 1. oktobar – poručuju iz MPNI za Portal ETV.
Gradnja druge podgoričke gimnazije trebalo bi da počne tokom naredne godine.&nbsp;
Prema pisanju medija, nova gimnazija trebalo bi da se gradi iza Naučno-tehnološkog parka.

Miraš Dušević

Škola u City kvartu čeka graditelje, djeca čekaju školu

Uz područne škole na Maloj Crnoj Gori (Opština Žabljak) &nbsp;i na Crnom Kuku (Opština Nikšić) školsko zvono se oglasilo i u Mratinju (Opština Plužine), sa radošću su obavijestili iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacije.
- Iako je &nbsp;prva školska fotografija nastala u &nbsp;matičnoj školi JU Obrazovni centar Plužine, i jedinom đaku prvaku u područnoj ustanovi Mratinje obezbijeđeni su adekvatni uslovi za obrazovanje- poručili su iz MPNI.
Iz ministarstva su djevojčici koja je krenula u prvi razred, jedinoj učenici ove škole, poželjeli svu sreću.

MPNI: Škola u Mratinju adaptirana za djevojčicu koja je krenula u prvi razred

U Bijelom Polju danas je školsko zvono označilo početak nove školske godine za 418 đaka prvaka, što je više u odnosu na prošlu godinu kada je u prvi razred krenulo 405 učenika.
Posebno raduje podatak da je u Osnovnoj školi „Risto Ratković“ broj prvaka sa 27 prošle godine porastao na 60, dok je u Osnovnoj školi „9. maj“ u Sutivanu broj prvaka porastao sa 20 na 24.
Iako je ukupan broj osnovaca u blagom padu i sada iznosi oko 3.125, rast broja đaka prvaka jasan je pokazatelj pozitivnih demografskih i društvenih kretanja.
Opština Bijelo Polje je i ove godine obezbijedila značajnu podršku učenicima i njihovim roditeljima – podijeljeno je 2.200 kompleta školskog pribora svim osnovcima od prvog do petog razreda, dok su za đake prvake pripremljeni i posebni pokloni.
Delegacija Opštine, predvođena predsjednikom Petrom Smolovićem, &nbsp;posjetila je danas Osnovnu školu „9. maj“ u Sutivanu, gdje su učenicima i nastavnicima poželjeli srećan početak nove školske godine i puno uspjeha u radu.

Arnela Hajdarpašić

Početak nove školske godine u Bijelom Polju sa rastom broja prvaka

Prvi maturanti tadašnje Gimnazije "25. maj", a sadašnje Srednje mješovite škole "25. maj" pokrenuli su inicijativu za promjenu naziva škole.
Oni predlažu da se škola zove Srednja mješovita škola "Besa Malesija". Već 50 godina škola ima u nazivu datum "25. maj", a prvo je bila Gimnazija, da bi prije nekoliko godina postala srednja mješovita škola. Njihov predlog podržao je školski odbor.
Kako je kazao za "Dan" Sehad Ljuljanaj, direktor škole, pričekaće da vide da li će biti još predloga za promjenu naziva škole.
– Inicijativa je potekla od maturana, koji su bili prva generacija škole, a nedavno su proslavili 50 godina od završene mature. Školski odbor je jednoglasno podržao tu inicijativu, ali kako nam nije nikakva žurba da promijenimo naziv škole, pričekaćemo još malo ne bi li stigao još neki predlog. Možda će predlog podnijeti i građani, možda i nastavničko vijeće. Sačekaćemo jer nam se nigdje ne žuri, a i želimo da svi budu zadovolji novi imenom škole, jer smo takva sredina i ne želimo da bude nezadovoljnih. Potrudićemo se da to bude neki univerzalni naziv - rekao je Ljuljanaj.
Ljuljanaj navodi da uprava još nije formalizovala ovu inicijativu, ali je podržavaju.
– Oko inicijative svi treba da se složimo, a zatim da se obratimo Opštini Tuzi i Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija sa predlogom. Školski odbor je predložio upravi škole da usvoji inicijativu, ali daćemo vremena kako bi prikupili još predloga i izabrali najbolji. Za sada je jedini njihov predlog "Besa Malesija" o kojem će se uprava škole naknadno izjasniti - kazao je Ljuljanaj.
On ističe da su maturanti ovom inicijativom željeli da se naziv škole ne veže ni za jedan datum. Škola nosi naziv po Danu mladosti.
– Predložena je promjena kako se datum ne bi vezao ni za jedan konkretan datum i povezivao sa bilo čime i bilo kojim događajem. Slažemo se da se promijeni naziv, da se nađe neko rješenje da svi budu zadovoljni. Ne želimo da bude nikakvih podjela nego da bude neko univezalno rješenje, odnosno naziv - kaže Sehad Ljuljanaj.

Stigla inicijativa za promjenu imena škole u Tuzima: Naziv "25. maj" zamijeniti sa "Besa Malesija"

JU OŠ „Mihailo Žugić“, PO Borovica, Pljevlja raspisala je tender za adaptaciju školskog objekta ukupne vrijednosti 95.000 eura.
Predviđeni radovi, kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, obuhvataju: sanaciju krova, čime će biti riješen problem prokišnjavanja i poboljšana energetska efikasnost objekta; adaptaciju sanitarnih čvorova, s ciljem unapređenja higijenskih uslova i povećanja kapaciteta za učenike i osoblje; rekonstrukciju plafona u unutrašnjim prostorijama škole, radi poboljšanja bezbjednosti, funkcionalnosti i vizuelnog izgleda učionica i hodnika.
- Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nastavlja da unapređuje uslove rada i boravka u obrazovnim ustanovama, sa posebnim akcentom na sjever Crne Gore i seoska područja kako bi svako dijete imalo jednaka prava na obrazovanje - naveli su u saopštenju.&nbsp;

Raspisan tender za adaptaciju škole „Mihailo Žugić“ u Pljevljima

Učenici OŠ "Maksim Gorki" iz Podgorice sa nestrpljenjem su iščekivali susret sa &nbsp;Petrom Grbićem, kapitenom FK "Budućnost"., koji ih je , zahvaljujući pismu jednog od njih, ali i učiteljicama, danas posjetio.
Ne skrivajući emocije, Grbić je najprije podijelio majice sa svojim imenom igrbom njihovog omiljenog &nbsp;kluba, a sa mališanima razgovarao o značaju sporta i ljubavi prema klubu.
- Danas sam doživiju jednu od najpritnijih situacija u životu. To je puismo koje me toliko obradovalo i zahvalnost dugujem njihovim učiteljicama koje ih uče pravim vrijednostima, ljubavi prema sportu i tome da Budućnost bez Podgorice i Podgorica bez budućnosti nije ista - kazao je Grbić.&nbsp;
U susretu ispunjenom osmijesima i iskrenim emocijama, učenici su imali priliku da se druže sa svojim sportskim idolom i saznaju više o tome šta znači nositi dres kluba koji je simbol glavnog grada.
Kapiten je govorio o tome koliko su predanost, timski duh i lojalnost važni u sportu, ali i u životu, te istakao da ljubav prema Budućnosti nije samo navijačka strast, već i osjećaj odgovornosti prema zajednici i tradiciji.
- Ovaj gest je jako bitan, jer nakon roditelja učiteljice i nastavnici su ti koji utiču na svijest o tome koliko je važno &nbsp;da se voli klub iz svoga grada, i nadam seda ćeostale škole nastaviti u ovom ritmu - poručio je Grbić.&nbsp;
Ovaj inspirativni susret bio je još jedan dokaz koliko su djeca željna pozitivnih uzora i koliko jedan sportski autoritet može da ih inspiriše da sanjaju, treniraju i vjeruju u sebe.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DteLF5rctaI8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
D.J.

Kapiten Budućnosti mališanima govorio o tome kako se voli svoj klub

Ako Ukrajina odbaci američki plan, ruska vojska okupiraće još više njenih teritorija - poručio je večeras ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je kazao da "Ukrajina i njeni evropski saveznici i dalje imaju iluzije o ruskom strateškom porazu".
- Informisali smo do detalja sve naše prijatelje i partnere, uključujući Kinu, Indiju, Sjevernu Koreju, Južnu Afriku, Brazil i mnoge druge države o ovim pitanjima - naveo je on.
Naglasio je da svaka od tih država podržava potencijalni sporazum o primirju.

Putin: Osvojićemo još više njihovih teritorija ako Ukrajina odbaci američki plan

Centralna izborna komisija (CIK) Kosova je danas utvrdila rokove za radnje koje će preduzeti u okviru priprema vanrednih parlamentarnih izbora, zakazanih za 28. decembar. Predizborna kampanja počinje 17. decembra i traje do 28. decembra u 6.59, odlučeno je na sjednici CIK-a, prenosi Beta.
Do 24. novembra će donijeti odluku o određivanju limita za troškove izborne kampanje, dok rok za izjavu političkih stranaka o izborima, kroz koalicije, počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Rok za podnošenje prijave političkih subjekata za sertifikaciju za učešće na izborima počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Po CIK-u rok za dostavljanje liste kandidata sertifikovanih političkih subjekata je od 24. novembra i završava se 7. decembra.
Za 8. decembar je zakazano izvlačenje redosljeda političkih subjekata na glasačkom listiću, dok će se opštinske izborne komisije imenovati 26. novembra.
CIK objavljuje, kako je navedeno, listu biračkih centara 25. novembra a istog dana objavljuje i listu opštinskih centara za brojanje.
Period za promjenu biračkog centra počinje 26. novembra i završava se 6. decembra dok se period za žalbe na nepravilnosti u biračkom spisku i za potvrdu počinje 26. novembra i završava se 6. decembra.
Period za prijavu registrovanih birača van Kosova počinje 26. novembra i završava se 6. decembra a 10. decembra se sertifikuje birački spisak unutar i van Kosova.
Period glasanja poštom počinje 12. decembra i završava se 27. decembra.
Period za registraciju birača sa posebnim potrebama počinje 11. decembra i završava se 21. decembra.
Imenovanje savjeta biračkih mjesta na Kosovu biće najkasnije do 16. decembra a imenovanje istih savjeta u diplomatskim predstavništvima biće najkasnije do 16. decembra,
Rok za prijavu akreditacije posmatrača počinje 5. decembra i završava se 20. decembra.

CIK Kosova utvrdio rokove za organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora

Članovi benda Neonoen postali su novi ambasadori Fondacije „Budi human”, čime su svoju umjetnost i javni uticaj stavili u službu humanosti. Oni su naši gosti tim povodom kao I osnivač Fondacije Goran Jovanović. 
Nakon 27 rasprodatih koncerata širom regiona i Evrope, legendarni bend “Bijelo dugme” stiže i u Podgoricu, u jedinstvenom spoju rokenrola i velikog filharmonijskog orkestra. A naš gost biće čovjek koji je dio tog zvuka, Ognjan Radivojević, muzičar i umjetnik čija je karijera obilježila jedno vrijeme, ali traje i danas jednako snažno.
Ove subote panelistkinje su tri crnogorske fotografkinje Maja Grzunov, Marija Stanković i Marija Brajović koje će govoriti o izboru profesije, o viziji, prepoznatljivosti, ličnom pečatu, emociji, izazovima, ulaganjima, odnos sa muškim kolegama, estetici, zahtjevima tržišta…
Emisiju Jutro sa Majom gledajte na Televiziji E vikendom u devet sati.

Jutro sa Majom: Gosti Ognjan Radivojević, članovi benda Neonoen...

K.V. (76) stradao je u udesu koji se večeras desio iznad Petrovca - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
Oni su nam ranije kazali da je u saobraćajnoj nezgodi, u kojoj su učestvovala tri vozila, povrijeđeno više osoba. Nijesu imali više informacija o stepenu njihovih povreda.
Udes se desio oko 19.45 sati
Saobraćaj je u prekidu zbog vršenja uviđaja.

Jedna osoba stradala u udesu iznad Petrovca

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Finansijsko stanje Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) posljednjih mjeseci izaziva ozbiljnu zabrinutost u javnosti. Nagli rast duga i sumnje u urušavanje kompanije otvaraju pitanje da li je državni energetski gigant doveden u kriznu situaciju iz političkih i interesnih razloga. Na te okolnosti upozorava poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Na kraju septembra, EPCG je bila u minusu 80 miliona. Prognoze kažu da bi do kraja godine taj dug mogao narasti i na 100 miliona. &nbsp;Postavlja se pitanje: je li EPCG ugrožena, da li neko i zbog čega ovog državnog giganta dovodi u veoma ozbiljnu kriznu situaciju?
Poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević u razgovoru za Portal ETV upozorava da bi ovo moglo da upućuje na plan da se kompanija obezvrijedi i možda čak i proda, a Crna Gora od stabilne energetske, dovede u situaciju energetski zavisne države.
„Jasno je, u prethodnom periodu, četiri do pet godina se sa namjerom uništava jedno od najboljih i najprofitabilnijih preduzeća u Crnoj Gori“, rekao je Zirojević.
<h2>PARTIJSKI KADROVI, UGLAVNOM NESPOSOBNI&nbsp;</h2>
EPCG je, kako dodaje, decenijama bila jedno od najuspješnijih i najbogatijih preduzeća u državi, pa je nevjerovatno kako neko uspijeva da jedno monopolističko preduzeće dovede do toga da kraj godine završava sa 100 miliona minusa, a sjetimo se da im je Vlada odobrila zaduženje od 50 miliona.
„Ali kada znamo sve što se dešava u EPCG, kada znamo koliko je prenatrpana partijskim kadrovima, uglavnom nesposobnim, kada znamo da EPCG izdržava još dvije ćerke firme koje su takođe neprofitabilne i totalni promašaji, a koje takođe zapošljavaju ogroman broj partijskih vojnika — ne iznenađuje ova situacija“, navodi.
Zirojević podvlači da se ovo radi svjesno — sa jedne strane zapošljavanjem partijski podobnih kadrova kako bi se ostvarivali glasovi na izborima, a, kako kaže, postoje i određeni dokazi za to.
„Sa druge strane, ovo preduzeće se do te mjere obezvređuje da bi se eventualno prodalo, kako bi se od Crne Gore, koja je u tom smislu veoma stabilna, napravila jedna energetski zavisna država“, upozorio je Zirojević u izjavi za Portal ETV.
Predsjednik Odbora direktora EPCG je Milutin Đukanović iz NSD-a. Očekuje se da uskoro bude izabran i izvršni direktor ovog preduzeća.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je do kraja septembra ove godine poslovala sa minusom od čak 80 miliona eura. To je nedavno u razgovoru za Televiziju Vijesti saopštio vršilac dužnosti direktora EPCG Bojan Đordan, koji očekuje da se poslovanje stabilizuje u narednih godinu do dvije.

Tag: skola