Razgovore sa Hrvatskom o otvorenim pitanjima između dvije zemlje će voditi Ervin Ibrahimović, odnosno Ministarstvo vanjskih poslova (MVP).
To je kazao Ibrahimović, resorni ministar, u emisiji „Budimo budni, pitajte Vladu“, koja se emituje na TVCG.
- MVP će voditi razgovore sa Hrvatskim resorom vanjskih poslova, niko drugi - poručio je Ibrahimović.&nbsp;
Naveo je da će, na njegov prijedlog, ministar odbrane Dragan Krapović voditi komisiju za Školski brod „Jadran“.
- Zajedno ćemo odrediti sastav komisije. Vjerujem da će se u narednom periodu sastati te dvije komisije i početi razgovore. Formiraćemo komisiju za razgraničenje, gdje će direktno biti odgovorno MVP, ali to će biti multiresorska komisija - pojasnio je on.
Komentarišući situaciju sa Grenlandom, Ibrahimović podsjeća da nam „partner jesu SAD, ali i EU“.
Očekuje da ćemo „imati zajednički sadržalac ne samo o Grenlandu, već o cjelokupnoj geopolitičkoj situaciji“.
- Crna Gora neće biti daleko od onoga što naši strateški partneri rade - zaključio je Ibrahimović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ibrahimović: Razgovore sa Hrvatskom će voditi samo MVP i niko drugi

Rješavanje otvorenih pitanja sa Hrvatskom koordinira Ministarstvo vanjskih poslova, na čelu sa potpredsjednikom Vlade za međunarodne odnose i ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem. Jedan dio rješava se kroz kontinuirane aktivnosti resora u čijoj su nadležnosti, dok drugi dio podrazumijeva formiranje specijalizovanih tijela, poput komisija i mješovitih odbora.
<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/ibrahimovic-ipak-na-celu-buduce-komisije-za-razgranicenje-sa-hrvatskom">Ovo je Pobjedi odgovoreno iz MVP-a</a> na pitanja o sastavu radnih tijela i aktivnostima koje ona sprovode u okviru bilateralnih pregovora naše zemlje sa nama susjednom članicom Evropske unije.
Nakon što je ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate) prošle sedmice izjavio kako će biti na čelu komisije koja će sa Hrvatskom pregovarati o budućnosti broda „Jadran“, Pobjeda je zatražila potvrdu ove informacije iz Vlade i iz MVP-a. Iz Vlade nam je tada pojašnjeno da, s obzirom na to da su bilateralni odnosi u nadležnosti resora diplomatije, odgovore na ova pitanja možemo dobiti iz tog ministarstva, ali i naveli da trenutno postoji više radnih tijela.
Poslije više od sedmice, Pobjeda je juče konačno dobila odgovore MVP o dinamici rješavanja otvorenih pitanja sa Hrvatskom.
<h2>Pomaci</h2>
- Cjelokupan proces rješavanja otvorenih pitanja sa Republikom Hrvatskom koordinira MVP, na čelu sa potpredsjednikom Vlade za međunarodne odnose i ministrom vanjskih poslova mr Ervinom Ibrahimovićem (Bošnjačka stranka), u čemu se ostvaruje intenzivna saradnja sa drugim nadležnim resorima i tijelima, a posebno vodeći računa o propisanim nadležnostima. U pogledu planirane dinamike za ovu godinu, očekuje se nastavak snažnog dijaloga sa susjednom Hrvatskom, koji će nesumnjivo dati doprinos ukupnom napretku Crne Gore u procesu evropskih integracija, uključujući i zatvaranje Poglavlja 31, za što su još ranije ispunjena završna mjerila – naveli su iz tog ministarstva.
Oni su podsjetili na veoma značajnu činjenicu kako su dvije zemlje tokom prošle godine zabilježile „vidan napredak u unapređenju bilateralnih odnosa i rješavanju otvorenih pitanja“. Kako su dodali, to je bio rezultat „kontinuirane i konstruktivne komunikacije na visokom i najvišem nivou, zasnovan na principima ravnopravnosti, otvorenosti i savezništva“.
- Iako je još mnogo posla pred nama, ostvareni pomaci, kojima je domaća javnost svjedočila, više su nego vidljivi. Napredak je prepoznat i od evropskih partnera, koji pozitivno gledaju na odgovoran pristup Crne Gore u ovom procesu, a što je i konstatovano u izvještaju Evropske komisije – istakli su iz MVP.
Osnovni mehanizam koordinacije rješavanja otvorenih pitanja su, kako su naveli, bilateralne političke konsultacije između Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske.
- Oni služe kao osnova za dogovor o njihovoj dinamici, uz jasno opredjeljenje da se svakom od njih pristupi temeljno i sa dužnom pažnjom, imajući u vidu njihovu kompleksnost i osjetljivost. Jedan dio ovih pitanja rješava se kroz kontinuirane aktivnosti resora u čijoj su nadležnosti, dok drugi dio, zbog specifičnosti i kompleksnosti određene materije, podrazumijeva formiranje specijalizovanih tijela, poput komisija i mješovitih odbora – precizirali su iz resora kojim rukovodi Ibrahimović.
Dalje su podsjetili kako je, nakon sedam godina pauze, obnovljen rad Međuvladinog mješovitog odbora za sprovođenje Sporazuma o zaštiti prava hrvatske manjine u Crnoj Gori i crnogorske manjine u Hrvatskoj. Njega čine predstavnici resora i manjina obje države.
Intenziviran je i rad Vladine komisije za nestala lica, formirane 13. decembra 2024. godine. U njenoj su nadležnosti pitanja koja se odnose na nestale sa teritorije Crne Gore u oružanim sukobima na prostoru bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. I ova tema biće predmet daljih razgovora sa hrvatskom stranom.
- Imajući u vidu suprotna stanovišta u odnosu na dato pitanje, u narednom periodu očekuje se i formiranje komisije koja će se baviti razmjenom argumentacije o Školskom brodu „Jadran“, na čijem će čelu biti ministar odbrane Krapović, a čiji će sastav biti dogovoren u komunikaciji resornog ministra sa potpredsjednikom Vlade Ibrahimovićem – naveli su iz MVP.
Novitet je i to što će se kroz posebno radno tijelo definisati i pitanje granica, koje su bile definisane posebnim bilateralnim sporazumom, odnosno Protokolom o privremenom graničnom režimu, potpisanim još 2002. godine.
- Uzevši u obzir nadležnosti propisane Zakonom o vanjskim poslovima, inicirano je formiranje komisije za obavljanje poslova razgraničenja i utvrđivanja državne granice, i za pripreme za zaključivanje međunarodnih ugovora o državnoj granici, na čijem čelu će - shodno odgovarajućem Zaključku Vlade - biti predstavnik MVP – rečeno je Pobjedi iz resora Ibrahimovića.
<h2>Otvorena pitanja</h2>
Podsjećamo, hrvatska vlada formirala je sredinom decembra komisiju za povrat broda „Jadran“ i sukcesiju vojne imovine, što smatraju jednim od preduslova da bi zatvorili Poglavlje 31, koje je Hrvatska našoj zemlji zaustavila još u decembru 2024. godine. U dokumentu o formiranju ovog radnog tijela navodi se i da je pitanje sukcesije vojne imovine, a naročito povrata broda „Jadran“, u skladu sa Ugovorom o pitanjima vojne sukcesije i da je to jedno od otvorenih pitanja o kojima se razgovara u bilateralnom dijalogu.
S obzirom na ovakvu poziciju Hrvatske, mnogi su najavu da će na čelu te komisije u našoj zemlji biti Krapović, komentarisali kao (ne)svjesno izazivanje novih nevolja.
S obzirom na brojne provokativne poteze kojima se Krapović „okitio“ u proteklih godinu i po, teško da se on može smatrati dobronamjernim. Njegove ekstremne aktivnosti su intenzivirane nakon što su šefovi diplomatija Crne Gore i Hrvatske, Ibrahimović i Gordan Grlić Radman 21. juna prošle godine potpisali dokument kojim je ozvaničena predaja objekta Doma kulture „Josip Marković“ hrvatskoj manjini u Tivtu. Prvo je Ministarstvo odbrane izdalo specijalne značke sa siluetom broda „Jadran“ i pokušalo da ih dijeli čak i na sjednici Vlade. Zatim je Krapović najavio da će ovaj brod biti zaštićen kao crnogorsko kulturno dobro (što se i pokušalo krajem prošle godine). Konačno, ministar vojni je „prijetio“ i uklanjanjem spomen-ploče na ulazu u nekadašnji logor u Morinju.
Da je Hrvatska spremna snažno diplomatski da odgovori na takve poteze, poznato je još od sredine 2024. godine, kada je u Skupštini Crne Gore usvojena Rezolucija o genocidu u Jasenovcu. Tada je Hrvatska odredila status „persona non grata“ liderima tri stranke vladajuće većine: predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću (Nova srpska demokratija), potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću (Demokrate) i Milanu Kneževiću (Demokratska narodna partija).
Krajem iste godine, stigao je i non-pejper Hrvatske, kojim se Crna Gora poziva da obezbijedi „pravednu i dostojnu naknadu svima koji su bili zarobljeni u logorima u Crnoj Gori tokom Domovinskog rata. Traženo je da se potvrdi vlasništvo Hrvatske nad Školskim brodom „Jadran“, uključujući njegov povratak susjedima.
Kao tačka sporenja naveden je i odnos prema hrvatskoj nacionalnoj manjini u Crnoj Gori, uključujući prava na obrazovanje i povrat imovine. Od Crne Gore se očekuje „otklanjanje problema koji sprečavaju pomirenje i opstruiraju dobru saradnju dvije države“, jer je godinama izostajalo procesuiranje ratnih zločinaca od strane Crne Gore. Hapšenje Milorada Kovačevića u Zeti krajem prošle godine mogao bi se tumačiti kao dobar napredak u toj oblasti.
Nadalje, Hrvatska traži da se sazna sudbina njenih 14 nestalih građana, da logor u Morinju (i dalje) bude vidno obilježen, te da se razmotri promjena imena bazena u Kotoru, koji sada nosi ime Zorana Džimija Gopčevića, nekadašnjeg upravnika pomenutog logora.
Hrvatska očekuje onemogućavanje „pokušaja zloupotrebe hrvatske kulture i identiteta“, referirajući na kampanju uoči popisa 2023. godine kada su se pojavili bilbordi na kojima su brojne osobe iz Hrvatske prikazane kao pripadnici srpske kulture u Crnoj Gori. Nezaobilazna stavka je i definisanje granice dvije države na moru, pošto je i dalje na snazi pomenuti Protokol iz 2002. godine.

Rješavanje svih otvorenih pitanja sa Hrvatskom koordinira Ibrahimović

Hrvatski ministar vanjskih posloa Gordan Grlić Radman kazao je da je važno da dvije države započnu razgovore o školskom brodu Jadran.
Hrvatska vlada nedavno je osnovala komisiju za povrat Jadrana i druge vojne imovine od Crne Gore, što je bio i jedan od razloga zbog kojeg je Hrvatska u pregovorima o pristupanju uskratila saglasnost Crnoj Gori za zatvaranje poglavlja o vanjskoj politici. Na čelu te komisije je Grlić Radman.
- &nbsp;Važno je da Crna Gora formira komisiju i da se počne razgovarati o tom pitanju. Na čelu hrvatske komisije sam ja, a vidjećemo koga će Vlada Crne Gore odrediti, ako to bude Dragan Krapović - naravno, važno je da krenemo u te razgovore i određeno prezentovanje argumentacije s jedne i druge strane - istakao je Grlić Radman novinarima u Kotoru gdje boravi povodom Dana hrvatskog naroda.
On je kazao i da ne zna zbog čega je sporna ploča u Morinju, ističući da podsjeća na jedan teški period - raspad bivše države i preko 300 onih koji su prisilino izloženi patnjama, zlostavljanju i torturu.
- Jedna osoba je, prije samog dolaska u Morinj ubijena, a dvije tri-osobe su preminule uslijed teškog zlostavljanja, mučenja i torture. Mnogi su i kasnije, nakon raspuštanja logora, zbog posljedica mučenja, ranije preminuli - naglasio je Grlić Radman.
Govoreći o Lori, hrvatski ministar je rekao da to bio vojni zatvor u bivšoj državi i kasnije.
- Postoje pojedinci koji su počinili zločin, sigurno je da neki i dalje služe kaznu. Na kraju i Hrvatska se suočavala sa vladinom prava i procesuiranjem ratnih zločina, tako da smo ispunili sve što se od nas tražilo. Još potražujemo 13-14 nestalih, tako da očekujemo odgovor Crne Gore što je sa tim pitanjem - istakao je Grlić Radman.
Govoreći o crnogorskom putu ka Evropskoj uniji, Grlić Radman je rekao da ne bi govorio o blokiranju, već o tome da li su ili ne ispunjene obaveze.
- Jednako kao što je Hrvatska radila na zatvaranju poglavlja po novoj metodologiji - onog trenutka kada smo sve ispunili, završili smo pregovore. U tom smislu je strateški i nacionalni interes imati za susjeda stabilnu, sigurnu, prosperitne Crnu Goru - poručio je Grlić Radman.
On je ponovio da Hrvatska snažno podržava reformski proces i sve iskorake koji doprinose približavanju Crne Gore EU.
- Ostaju otvorena određena bilateralna pitanja koja su rezultat raspada bivše države. Ona nijesu samo bilateralne prirode, nego su i civilizacijska, univerzalna pitanja - naveo je Grlić Radman.
On je istakao podršku Hrvatske evropskoj i NATO perspektivi Crne Gore, ističući da dvije države predstavljaju dobar primjer lojalnih članica Alijanse.
- Članstvo u NATO-u je izraz transatlantske povezanosti koji spaja Evropu i Sjevernu Ameriku u jedan jedinstveni bezbjednosni i odbrambeni savez i u tome dijelimo zajedničke vrijednosti, gdje jačamo odbranu kroz vojnu industriju, inovacije, kroz druge institucije, jer ključ bezbjednosti je upravo ulaganje u odbrambenu industriju s obzirom na promjenljivost geopolitike i strateške okoline - dodao je Grlić Radman.
On je kazao da se danas sastao s predstavnicima 51 tivatske porodice kojima je, kako je naveo, oteta imovina. Oni se, ističe Grlić Radman, sada ne mogu uknjižiti u katastarsku opštinu Mrčevac jer, kako kaže, ne postoji volja da se sprovede odluka nekoliko suda u Kotoru, Podgorici...
- U nekom trenutku se započelo upisivanje u katastarku opštinu Mrčevac, a onda se prestalo s tim. Danas smo "emancipirali" tu temu i mislim da ćemo kroz saradnju dviju Vlada, odnosno pravosudnih organa, napraviti napredak. To je, na kraju krajeva, vladavina prava, Poglavlje 23, temeljna prava i uslov za zatvaranje mjerila o restituciji - naglasio je Grlić Radman.
On se zahvalio Vladi i crnogorskom kolegi Ervinu Ibrahimoviću na odluci da se Dom za kulturu "Josip Marković" u Donjoj Lastvi preda Vladi Hrvatske, nazivajući taj potez velikim iskorakom.
- Drago nam je da su Bokelji uvezli hrvatsku kulturnu baštinu u jedinstvenu baštinu Crne Gore i da pridonosi multietičnosti i suživotu i da Hrvati u Crnoj Gori doprinose prosperitetu države - istakao je Grlić Radman.
<h2>Ibrahimović: Buduće generacije moramo rasteretiti prošlosti</h2>
Ibrahimović je čestitao Dan hrvatskog naroda, navodeći da ovaj datum nosi veliku simboliku i da je potvrda viševjekovne dobre saradnje dvije države.
- Uvijek sam se zalagao da stavimo akcenat na pravi manjina u Crnoj Gori jer ne može biti kvalitetne i prosperitetne Crne Gore ukoliko u njoj nema zapaženog i važnog stuba koji čine manjine - kazao je Ibrahimović.
On je dodao da Hrvatska pomaže u jačanju dobrosusjednih odnosa, te da je ta zemlja pouzdan partner Crnoj Gori na putu ka Evropskoj uniji.
- I svi oni skeptici koji pokušavaju da zbune javnost da Hrvatska nije ona koja nas je podržavala i za NATO, nakon današnjeg sastanka mogu reći da ta zemlja još snažnije podržava Crnu Goru na putu u EU i da može da računamo na njihov podršku - naglasio je Ibrahimović.
Sa druge strane, kako je rekao, i Crna Gora je svjesna da ima obavezu prema Hrvatskoj i budućim generacijama.
- Moramo buduće generacije da rasteretimo prošlosti, a to možemo raditi konkretno, a ne populizmom. I mi već radimo na tome. Napravili smo značajne iskorake. Počele su bilateralne konsultacije nakon pet godina. Poslije sedam godina radi mješoviti odbor. Radimo, pravimo pozitivne korake - poručio je Ibrahimović.

Tamara Klikovac

Grlić Radman: Važno krenuti u razgovore o brodu Jadran, očekujem napredak u rješavanju pitanja otete imovine

Nakon informacije da je Hrvatska vlada osnovala komisiju za povrat školskog broda Jadran i druge vojne imovine od Crne Gore, iz Ministarstva vanjskih poslova za Portal ETV kažu da sa Republikom Hrvatskom imamo savezničke odnose i ostvarujemo kontinuiranu komunikaciju na svim nivoima.
- U zajedničkom interesu je rješavanje svih bilateralnih pitanja, u duhu prijateljstva i otvorenosti, sa ciljem postizanja rješenja koja su obostrano prihvatljiva, kako i priliči susjednim državama - poručili su iz Ministarstva vanjskih poslova.
<h3>Unapređenje odnosa i mjerljivi rezultati tokom 2025. godine</h3>
Iz resora ministra Ervina Ibrahimovića ističu da Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore i Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske su svojim angažmanom, tokom 2025. godine, umnogome doprinijeli postizanju mjerljivih rezultata kada su u pitanju unapređenje odnosa i rješavanje pojedinih bilateralnih pitanja.
<h3>Komisija kao logičan slijed bilateralnih konsultacija</h3>
Kada je u pitanju formiranje Komisije od strane Vlade Republike Hrvatske, kažu da se radi o logičnom slijedu zaključaka bilateralnih konsultacija održanih u januaru i maju tekuće godine.
Podsjećaju da je tada dogovoreno formiranje komisija sa obje strane, sa ciljem razmijenjene argumentacije i pokušaja bilateralnog rješavanja ovog pitanja.
- Smatrali smo da o pojedinim pitanjima razgovore treba da vode specijalizovane komisije na ekspertskom nivou. Jasno nam je da se hrvatska strana opredijelila za nešto drugačiji pristup, što će se svakako odraziti i na sastav naše Komisije. Svaka strana ima pravo da svoj dio komisije nazove kako god smatra prikladnim. U konkretnom slučaju pretpostavljamo da su unutrašnjoj javnosti željeli da pošalju neku poruku i mišljenja smo da to nema potrebe posebno komentarisati -poručili su iz Ministarstva.
<h3>Formiranje crnogorske komisije u najskorijem roku</h3>
Istakli su da će Vlada Crne Gore, u najskorijem roku, formirati svoju Komisiju, a potom će se pristupiti organizaciji sastanka dvije komisije.
<h3>Različite pozicije, ali otvoren dijalog</h3>
Javnosti je poznato da Crna Gora i Hrvatska imaju različite pozicije u odnosu na određena pitanja, uključujući i brod Jadran, ali to nije razlog da se o tim, kao i svim ostalim pitanjima, važnim za unapređenje odnosa dvije države, ne razgovara.
- Potpuno svjesni da u obje države postoje oni koji do kraja ne razumiju značaj razgovora o pitanjima koja opterećuju odnose dvije zemlje, posvećeni smo pokušaju bilateralnog rješavanja svih pitanja kako bismo buduće generacije usmjerili ka izgradnji odnosa kakve zaslužuju dvije susjedne i savezničke države - poručili su iz Ministarstva vanjskih poslova.

Miraš Dušević

Slučaj broda Jadran: I Crna Gora formira komisiju, u dijalogu sa Hrvatskom rješavanje otvorenih pitanja

The Croatian Government has established a Commission for the return of the ship „Jadran“ and other military assets from Montenegro, which is one of the reasons why Croatia has been withholding its consent for Montenegro to close the foreign policy chapter in its EU accession negotiations, Index reports.
In today’s decision, the Government stated that it was mutually agreed that this issue would be considered at the level of expert commissions, as the succession of former Yugoslav People’s Army (JNA) military assets, particularly the return of the training ship „Jadran“, remains one of the open issues between the two countries.
The commission, whose task is to actively conduct negotiations with Montenegro, will be chaired by Minister of Foreign and European Affairs Gordan Grlić Radman. Its members also include Andreja Metelko Zgombić and Vanda Babić Galić from the Ministry of Foreign and European Affairs, as well as Tomislav Galić, Nikolina Volf, and Želimir Latković from the Ministry of Defence.
- Croatia encourages active and open dialogue with Montenegro in order to resolve outstanding issues in a spirit of mutual respect, good-neighbourly relations, and in accordance with applicable international law – said State Secretary at the Ministry of Foreign Affairs Frano Matušić at today’s Government session.
Croatia considers the training ship „Jadran“ to be its property, with its home port in Split, but at the beginning of the Homeland War it was undergoing repairs in Montenegro, and the authorities there have since refused to return it, Index reports.
Zagreb is withholding consent for the closure of Chapter 31, which concerns foreign, security, and defence policy, stating that it is not blocking Montenegro but that there are “open issues” that need to be resolved, including the ship „Jadran“, border demarcation, missing persons, and the prosecution of war crimes.

The Croatian Government established a Commission for the return of the ship „Jadran“ from Montenegro

Vlada Hrvatske osnovala je komisiju za povrat školskog broda Jadran i druge vojne imovine od Crne Gore, što je jedan od razloga zbog kojih joj Hrvatska u pregovorima o pristupanju uskraćuje saglasnost za zatvaranje poglavlja o spoljnoj politici, piše Index.
Tamošnja Vlada u današnjoj odluci navodi da je obostrano dogovoreno razmatranje ovog pitanja na nivou stručnih komisija, jer je pitanje sukcesije vojne imovine bivše JNA, naročito povrat školskog broda Jadran, jedno od otvorenih pitanja između dvije države.
Za predsjednika komisije, čiji je zadatak da aktivno vodi pregovore sa Crnom Gorom, imenovan je ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman, a u njenom sastavu su još Andreja Metelko Zgombić i Vanda Babić Galić iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova, kao i Tomislav Galić, Nikolina Volf i Želimir Latković iz Ministarstva odbrane.
- Hrvatska podstiče aktivan i otvoren dijalog sa Crnom Gorom radi rješavanja otvorenih pitanja u duhu međusobnog uvažavanja, dobrosusjedskih odnosa i na osnovu važećeg međunarodnog prava - rekao je na današnjoj sjednici Vlade državni sekretar Ministarstva vanjskih poslova Frano Matušić.
Školski brod Jadran Hrvatska smatra svojom imovinom, njegova matična luka je Split, ali se početkom Domovinskog rata našao na remontu u Crnoj Gori i od tada tamošnje vlasti odbijaju da ga vrate, piše Index.
Zagreb uskraćuje saglasnost za zatvaranje poglavlja 31, koje se odnosi na spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, navodeći da ne blokira Crnu Goru, ali da postoje „otvorena pitanja“ koja treba riješiti, među kojima su brod Jadran, razgraničenje, nestala lica i procesuiranje ratnih zločina

Hrvatska Vlada osnovala komisiju za povrat broda Jadran od Crne Gore

Hrvatski narod u Crnoj Gori živi u posebnim okolnostima zbog političkih turbulencija kroz koje zemlja prolazi. Često se javlja strah od vladajuće strukture koja promoviše velikosrpsku ideologiju – kroz podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, sada i najavljenog Puniše Račića, kao i kroz ideje koje su zaostale u 19. vijeku. To čini autohtonog hrvatskog čovjeka nesigurnim, što je jedan od razloga zašto odlazi, povlači se ili postaje tiši, kazala je posebna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske, profesorica Vanda Babić-Galić u emisiji „Globalna Hrvatska“ na HRT-u.&nbsp; <h2>Odnos Hrvatske i Crne Gore u kontekstu političkih promjena&nbsp;</h2> Babić-Galić ističe da su odnosi ove dvije države sadržajni i složni, te da su promjene već postale konstanta jer je kontinuitet od 2020. godine donio određene pomake.&nbsp; - Ne možemo govoriti o nekim novim promjenama, već eventualno o nešto boljim ili nešto lošijim odnosima. Ono o čemu sigurno možemo govoriti jeste da postoje stalni razgovori o važnim, otvorenim pitanjima koja opterećuju dvije države, kao i o brizi za hrvatsku nacionalnu manjinu, koja u Boki Kotorskoj čuva više od 60 odsto hrvatske baštine. Tu baštinu smo dužni da čuvamo i mi u Hrvatskoj, ali i Crna Gora, koja tu baštinu ima na svojoj teritoriji - ukazala je Babić-Galić.&nbsp; Kada govorimo o otvorenim pitanjima, Babić-Galić smatra da je najvažnije krenuti od početka.&nbsp; - Vidjeli ste Hrvatski dom (Dom kulture "Josip Marković") - konačno mogu da kažem da je on u vlasništvu Republike Hrvatske. Nedavno je potvrđeno da je Republika Hrvatska upisana u katastar. To znači da više niko nikada neće moći da istjera hrvatsku zajednicu iz kuće koju je ta zajednica gradila još između 1920. i 1922. godine. Ostala pitanja se rješavaju i u fazi su „brušenja“ - pojasnila je ona.&nbsp; Babić-Galić je podvukla veoma važan sporazum o odšteti logorašima, za koji smatra i očekuje da će uskoro biti riješen.&nbsp; - Tu su i pitanja vlasništva školskog broda „Jadran“, zatim naziva bazena koji bi trebalo promijeniti, granice na moru, kao i pitanje oduzete imovine – tema koja je možda nedavno ponovo postala aktuelna, ali je u razgovorima prisutna već dugo, još od 2017. godine – dodala je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Rješavanje imovinskih pitanja u fokusu hrvatske diplomatije</h2> Kako ukazuje, pedest i jedna porodica od 2014. godine čeka na upis u katastar, bez obzira na pravosnažne sudske odluke.&nbsp; - Porodice Dabinović i Tripković su devedesetih godina, blago rečeno, doživjele pljačku sopstvene imovine. Postoji i porodica u Perastu koja je ostala bez svoje imovine uprkos sudskim presudama. Takođe, u Budvi postoji Palata Medin, što je još jedno problematično pitanje kojim ćemo se baviti – navela je Babić-Galić.&nbsp; Babić-Galić dodaje da to nijesu jednostavna, a ni laka pitanja – već pitanja koja predstavljaju i moralnu obavezu Republike Hrvatske prema svojoj nacionalnoj manjini, ali i brigu da ta manjina ima pravo, kao i svaka druga osoba, na svoje vlasništvo.&nbsp; - Činimo sve što možemo. Kada sam pomenula 2017. godinu, htjela sam da kažem da je to bilo pitanje međuvladinog savjeta Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o manjinama – hrvatskoj manjini u Crnoj Gori i crnogorskoj u Hrvatskoj. Tada smo govorili o povraćaju crkvene i civilne imovine. Sada smo dobili svu dokumentaciju od 51 hrvatske porodice i imamo razloga i načina da učinimo sve kako bi tih 51 porodica dobilo svoju zemlju – zemlju svojih predaka. Svaka nepravda prema našem narodu na autohtonom prostoru Boke mora biti ispravljena. Na koji način će to Crna Gora učiniti, o tome se pregovara u različitim resorima i na različitim nivoima. Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske učiniće sve da ovo pitanje bude riješeno na pozitivan način – poručila je ona.&nbsp; Prema riječima Babić-Galić, temelj evropskih vrijednosti jeste pravo na imovinu – pravo na vlasništvo, zemlju, dom i svoje ognjište. <h2>„Jadran” je oteti brod koji bi Crna Gora trebala vratiti pravim vlasnicima&nbsp;</h2> Kako je pojasnila Babić-Galić, Republika Hrvatska jasno ističe da je „Jadran“ hrvatski školski brod, a njegova luka baziranja je Split.&nbsp; - U svakom trenutku spremni smo da iznesemo nepobitne dokaze pred bilo koji sud – počev od Suda za prava mora u Hamburgu, ili bilo gdje drugo. O tom pitanju ćemo razgovarati - brod, kao i čovjek, može imati samo jednog vlasnika – naglasila je ona.&nbsp; S obzirom na to da su Crna Gora i Republika Hrvatska članice NATO saveza, vjeruje da postoje prijateljska i konstruktivna rješenja za pitanje broda „Jadran“ - „Jadran“ je uznik – to je brod koji je otet i koji bi Crna Gora trebalo da vrati svojim pravim vlasnicima, Republici Hrvatskoj – poručila je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Hrvata u Crnoj Gori sve manje - Boka Kotorska „zaliv svetaca“&nbsp;</h2> Babić-Galić smatra da brojevi obično nijesu mjerilo snage jednog naroda.&nbsp; - Kada bismo govorili šire, morali bismo da priznamo da nas ima manje i u Hrvatskoj, da je manje Evropljana uopšte, što nas dovodi do demografskih pitanja i migracija – ali to nije pravi odgovor – dodala je ona.&nbsp; Babić-Galić objašnjava da Hrvata u Crnoj Gori ima nešto manje od jedan odsto, te da su dobro su organizovani i imaju veliku kulturnu baštinu.&nbsp; - Radije bih da umjesto brojanja, svi postanemo svjesni da je Boka Kotorska „zaliv svetaca“, da tamo imamo ogromnu kulturnu baštinu koju treba obnoviti, obići, upoznati – jer je to dragulj hrvatske kulture, možda manje poznat u Hrvatskoj nego što bi trebalo – naglasila je ona.&nbsp; Prema njenim riječima, Hrvatska uvijek štiti i stoji iza svoje hrvatske manjine u Crnoj Gori – kao i svuda gdje Hrvati žive, u ukupno 12 evropskih zemalja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101231128_8475eec2e3a213ca72b5c0efe29159475ee4bd6baf78884b15fcdd51928690c7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251101231128_8475eec2e3a213ca72b5c0efe29159475ee4bd6baf78884b15fcdd51928690c7" data-rendition-name="original" width="1048" height="588" loading="lazy" alt="Popis Hrvata u CG "> </figure>  <h2>Crna Gora mora proći katarzu</h2> Kako je navela Babić-Galić, Republika Hrvatska mnogo pomaže i nastaviće da pomaže našoj državi.&nbsp; - Mi smo joj prijatelji i mentori. Hrvatska otvara Crnoj Gori puteve – kroz zakone, iskustva i sve ono što je sama prošla. Ali Crna Gora mora sama da pronađe snagu, da proživi katarzu i da prođe kroz procese sazrijevanja kako bi konačno stigla do željenog cilja – zaključila je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Mnoga pitanja ostaju neriješena</h2> Predsjednik Hrvatske građanske alijanske (HGI) Adrijan Vuksanović je istakao da se stanje pogoršalo 2020. godine, dolaskom prosrpske koalicije na vlast.&nbsp; - To i ne čudi ako u sadašnjoj vlasti imamo one koji nose i diče se titulom četničkih vojvoda. Ako imamo one koji su bili protiv članstva Crne Gore u NATO-u, ako imamo one koji danas kažu da bi se isčlanili iz NATO-a, ili one koji veličaju ratne zločine iz devedesetih. Potpuno je očekivano da dođe do zaoštravanja – dodaje Vuksanović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217081248_0fe7b2439f2f479517c5c75f37fb681bf2052d772c6698f13d2a0c543a595b87.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217081248_0fe7b2439f2f479517c5c75f37fb681bf2052d772c6698f13d2a0c543a595b87" data-rendition-name="original" width="1046" height="592" loading="lazy" alt="Adrijan Vuksanović"> <figcaption>Adrijan Vuksanović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Hrvatska procjenjuje da joj Crna Gora samo za otetu imovinu duguje više od dva miliona dolar, ali, kako kaže ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, ovoj državi je zapravo najmanje važan taj iznos.&nbsp; - Važno je priznanje i satisfakcija za logoraše preživjele i njihove porodice. Svjedoci su živa stradanja dubrovačkog primorja, pljačkanja, bombardovanja, tako da o tim stvarima moramo otvoreno govoriti – istakao je Radman. Ministar vanjskih poslova Crne Gore, Ervin Ibrahimović, kada je u pitanju obeštećenje, ima svoje viđenje.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251015161024_de9136ab44df3d391ba9980034f9f6dae7a3760865cf6814e165601cc32f71c0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251015161024_de9136ab44df3d391ba9980034f9f6dae7a3760865cf6814e165601cc32f71c0" data-rendition-name="original" width="4663" height="3260" loading="lazy" alt="Ervin Ibrahimović"> <figcaption>Ervin Ibrahimović(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  - Kada je u pitanju obeštećenje, ja to gledam s druge strane – gledam da Crna Gora ima jasnu evropsku viziju, da postane sljedeća članica Evropske unije. Dio toga je i suočavanje s prošlošću – pojasnio je Ibrahimović. <h2>Nejednak tretman vjerskih objekata u Crnoj Gori</h2> Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković je naveo da samo u Kotoru postoji deset katoličkih crkava koje su danas u državnom vlasništvu, dodajući da ne postoji nijedna pravoslavna crkva u cijeloj Crnoj Gori da je državna institucija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101231136_b93d43fa30eacbc5cd7b3d8e4df81af39cdd7bb22d4ddbe3b2e566d01491ecb4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251101231136_b93d43fa30eacbc5cd7b3d8e4df81af39cdd7bb22d4ddbe3b2e566d01491ecb4" data-rendition-name="original" width="828" height="1472" loading="lazy" alt="Crkve "> <figcaption>Dvostruki aršini države: Katedrala SV.Tripuna i Crkva Svetog Nikole (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Samo primjenom elementarne logike dolazimo do određenih zaključaka – poručio je Deković.&nbsp;

Vjera Ljuljđuraj

Političke turbulencije i velikosrpska ideologija čine autohtone Hrvate nesigurnim

Na pitanju Morinja najjasnije se vidi razlika između dvije političke filozofije u Crnoj Gori, ocijenio je politikolog i nezavisni politički konsultant Davor Đenero gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E.
Ploča u Morinju postavljena je u vrijeme tehničke Vlade u kojoj je Raško Konjević bio ministar odbrane, a Ranko Krivokapić ministar vanjskih poslova. Đenero podsjeća da je ta inicijativa tada u Hrvatskoj primljena sa velikim simpatijama i poštovanjem, pa ta dva aktera i danas uživaju veliko povjerenje administracije u Zagrebu.
On je istakao da je dobar potez napravio i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, kada je za savjetnika predložio Ranka Krivokapića, jer je upravo on u Zagrebu razgovarao o deblokadi zatvaranja poglavlja 31 u pregovorima sa Evropskom unijom.
- Koliko ja znam, bilo se došlo do ivice uspjeha, i onda – uvijek kad smo na ivici da se o nečemu dogovorimo – pojave se Demokrate iz ovih njihovih represivnih i vojnih resora i počnu praviti probleme. Naravno, opet je iskočio gospodin Dragan Krapović sa onom potpuno nepotrebnom, van konteksta, značkom o Jadranu i tu su počeli problemi. Gospodin Krapović je odlučio praviti probleme i u trenutku kad je crnogorski ministar vanjskih poslova primao hrvatskog ministra u Morinju. To su sve potezi koji štete rješavanju problema i otežavaju uklanjanje rezervi koje Hrvatska ima prema zatvaranju poglavlja 31 - naveo je Đenero.
Kao najrazumnije rješenje, Đenero vidi prijedlog da se školski brod Jadran koristi za obuku i crnogorskih i hrvatskih mladih pomoraca, što je svojevremeno predložio admiral u penziji Dragan Samardžić.
- To je najbolje rješenje, a gospodin Samardžić je bio važan čovjek u prethodnim administracijama. Sjećate se da se pitanje vlasništva nad Jadranom nikada nije postavljalo kao ozbiljan problem u vrijeme DPS-ovih vlada, jer je uvijek postojala spremnost da se inovativnim i pametnim rješenjem dođe do rezultata. Ovo je jedno evropsko, inovativno rješenje – takva rješenja omogućuju prelazak iz igre sa nultim rezultatom u igru u kojoj i jedna i druga strana dobijaju, a nijedna ne mora da se odrekne onoga što zastupa - zaključio je Đenero.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrtmEsyXMidI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đenero: Kad god se približimo dogovoru, pojave se Demokrate i počnu praviti probleme

Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman kazao je da su Crna Gora i Hrvatska blizu rješenja za odštetu logorašima iz Morinja, ističući da to nije stvar finansija, već moralna kategorija.
- Ovdje govorimo o univerzalnim vrijednosti. Odšteta logorašima iz Morinja nije stvar finansija, već moralna kategorija, kao što je pitanje nestalih osoba. Mi još tražimo 1.744 nestale osobe sa Srbijom, 14 sa Crnom Gorom... To nadilazi bilateralna pitanja, to je vladavina prava. Govorim o tome što želimo unutar EU, samo broj članica bez obzira što se u tim zemljama radi, ili vidjeti odlučnost da zaista dijelimo te vrijednosti - rekao je Grlić Radman na 2BS Forumu, na panelu „EU Membership: Breaking Barriers. Building Bridges to the Union“.
Govoreći o brodu "Jadran", kazao je da će se ugovor o sukcesiji "rješavati" nezavisno od puta Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU).
- Uvijek smo pominjali školski brod Jadran. Emocionalno smo vezani za njega, on se u Baru našao slučajno jer je išao na remont devedesete. Matična luka mu je Split, on je simbol naš - naglasio je Grlić Radman.
Sa druge strane, njegov crnogorski kolega Ervin Ibrahimović je rekao da koliko Hrvatska misli da "Jadran" pripada njima, &nbsp;jednako Crna Gora smatra da pripada nama.
- Ali pustimo da u pozitivnoj atmosferi i dobroj namjeri rješavamo ta pitanja. Dajmo šansu evropskoj priči Crne Gore. Imamo izvanrednu saradnju, naši timovi zajedno rade i vrlo su srećni - istakao je Ibrahimović.
Kako je ustvrdio, Crna Gora i Hrvatska ne biti na suprtonoj strani.&nbsp;
- Zajedno sa Hrvatskom ćemo brže stići do Brisela - poručio je Ibrahimović.
<h2>Grlić-Radman: Oteto 90 odsto parcela u Dobroti i Tivtu</h2>
Hrvatski ministar je rekao da nije znao da 90 odsto parcela u Dobroti i Tivtu oteto Hrvatima i da se neko drugi uknjižio tamo.&nbsp;
- Po međunarodnom pravu to je neotuđivo. Ne može se dogoditi da se to ne može uknjižiti, još ako postoje presude. To se mora poraviti ako želimo zajedno biti u EU. Ako ste u jednom klubu morate poštovati njena pravila, a EU je zajednica vrijednosti - poručio je Grlić Radman.
Prema njegovim riječima, samo na istini, činjenicama i priznanju se gradi budućnost i dalji odnosi, a ploča u Morinju, ističe, svjedoči tome.
- Ne možemo samo izjednačavati neku krimnju, kao što neki žele reći da je bio neki sukob. Nije bio sukob, nego agresija, znamo što se dešavalo u Dubrovniku, Konavlima... U Srbiji i Crnoj Gori nije bilo nikakvog sukoba, agresija je bila na Hrvatsku, kratko na Sloveniju, na BiH. Moramo priznati istinu, kada je priznamo možemo graditi budućnost i dalje odnose. Samo na istini, činjenicama i priznanju - i drago mi je da ploča u Morinju svjedoči tome - poručio je Grlić Radman.
On se zahvalio Ibrahimoviću na organizovanju događaja u Morinju i rekao da se tako njeguje kultura sjećanja.
- To je dobro i možemo biti ponosni što obilježavamo tu godišnjicu - kazao je Grlić-Radman.

Grlić-Radman: Blizu smo rješenja za odštetu logorašima, "Jadran" je naš simbol; Ibrahimović: Jednako mislimo da pripada nama

Crna Gora se nalazi u završnoj fazi pregovora o pristupanju EU, a poglavlje 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, spremno je za zatvaranje, navodi se u odgovorima Ministarstva vanjskih poslova (MVP) dostavljenim Portalu RTCG.
Školski brod Jadran početkom avgusta je ponovo bio u fokusu kada je Hrvatska uputila protestnu notu Crnoj Gori zbog odluke crnogorskog Ministarstva odbrane o izradi znački koje su specijalno namijenjene posadi broda. Populatni trojarbolni jedrenjak izgrađen je 1931. godine za potrebe Kraljevske mornarice Kraljevine Jugoslavije, decenijama je, pod različitim zastavama, služio kao školski brod za obuku mornara.
Nakon raspada SFRJ, brod je ostao u Crnoj Gori, gdje se i danas koristi u okviru crnogorske mornarice. Međutim, Hrvatska potražuje "Jadran" već godinama, a to je bio još jedan u nizu &nbsp;povoda da eskaliraju nesuglasice između vlada dvije zemlje, odnosno dvojice ministara odbrane Dragana Krapovića i &nbsp;Ivana Anušića.
Rezultat niza novootvorenih spornih &nbsp;pitanja tokom posljednjih pet godina između dvije države bilo je i &nbsp;blokiranje otvaranja pregovaračkog poglavlja vanjska, bezbjednosna i &nbsp;odbrambena politika, krajem prošle godine. Takođe, zbog usvanja &nbsp;rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Hrvatska je dodijelila status &nbsp;"persona non grata" predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, &nbsp;potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću i poslaniku Milanu Kneževiću.
MVP navodi da je u toku intenzivna diplomatska komunikacija.
- Crna Gora i Republika Hrvatska u prethodnom periodu identifikovale su niz pitanja koja tri decenije figuriraju kao otvorena u bilateralnim odnosima. U cilju rješavanja ovih pitanja uspostavljena je intenzivna diplomatska komunikacija, u okviru koje dvije strane, kroz konstruktivan dijalog, otvoreno i na principima dobrosusjedstva, razmjenjuju stavove i mišljenja, te mapiraju dalje korake u ovom domenu - navodi se u odgovorima Ministarstva vanjskih poslova.
Kako podsjećaju, Crna Gora se nalazi u završnoj fazi pregovora o pristupanju sa Evropskom unijom, u kojoj, pored ispunjenja svih obaveza i mjerila, poseban značaj ima politička dimenzija podrške država članica.
- Kroz zatvaranje niza pregovaračkih poglavlja u prethodnom periodu, Crna Gora je od strane naših evropskih partnera prepoznata kao lider u integracionom procesu, a u tome je posebnu vrijednost imao pozitivan stav susjedne Hrvatske, koji se u kontinuitetu iskazuje kroz pružanje prvo ekspertske, a zatim i političke podrške. Kada se radi o pregovaračkom poglavlju 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, informišemo da je ono spremno za zatvaranje, a da bi ono bilo privremeno zatvoreno, potreban je konsenzus svih država članica EU - ističu u odgovorima za Portal Javnog medijskog servisa RTCG.
Do postizanja konsenzusa među državama članicama, Crna Gora će, kažu, nastaviti da se u potpunosti usklađuje sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU i o otvorenim pitanjima razgovara sa susjednom Hrvatskom.
- Kako bismo na taj način pokazali privrženost evropskim i evroatlantskim vrijednostima. Naglašavamo da, u skladu sa našim vanjskopolitičkim prioritetima, Crna Gora ostaje čvrsto opredijeljena da sa svim susjedima gradi najbolje moguće odnose, utemeljene na principima dobrosusjedstva, međusobnog poštovanja i uvažavanja - naveli su iz MVP.
Posebno ističu da je potvrda posvećenosti unaprjeđenju odnosa sa Republikom Hrvatskom i jučerašnji sastanak na Bledskom strateškom forumu predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića i potpredsjednika Vlade Crne Gore i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem i ministrom vanjskih i evropskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom.

MVP: Poglavlje 31 spremno za zatvaranje, nastavlja se dijalog sa Hrvatskom

Četiri dana Specijalno državno tužilaštvo ćuti na optužbe protiv šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Nema reakcije SDT-a i na svjedočenje bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića u Višem sudu u Podgorici.&nbsp; OPTUŽBE U VIŠEM SUDU Knežević je otvoreno upozorio da je sadašnji šef SPO Šuković svojevremeno bio u stalnim kontaktima sa visoko rangiranim pripadnikom kriminalne organizacije Ivanom Delićem. Šuković je, po iskazu Kneževića, kompromitovao policijsku značku uzimajući za saradnika čovjeka iz svijeta organizovanog kriminala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020240_79358e0febc536dfc195c20de4056295782acfab256b1ce6185d16b5a1f886fd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260224020240_79358e0febc536dfc195c20de4056295782acfab256b1ce6185d16b5a1f886fd" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="KONKRETNE OPTUŽBE: Dejan Knežević"> <figcaption>KONKRETNE OPTUŽBE: Dejan Knežević(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Redovno je posjećivao Ivana Delića kući. Zbog toga sam bio protiv toga da se Šuković imenuje na jednom od tadašnjih policijskih sektora - kazao je Knežević tokom ročišta. Umjesto da aktuelni šef SPO bude pod budnom pažnjom SDT-a, situacija je danas sasvim drugačija: Dejanu Kneževiću se, a ne Predragu Šukoviću, sudi za veze sa organizovanim kriminalom.&nbsp; Osim upranja prstom u veze načelnika SPO sa ljudima iz vrha organizovanog kriminala u Budvi, Knežević je strelice optužbe uputio ka Specijalnom tužilaštvu na čijem je čelu Vadimir Novović. Ustvrdio je Knežević da su u SDT-u, svjesno, sa umišljajem, izostavili Skaj komunikaciju između optuženog suspendovanog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Petra Lazovića i Ivana Delića, koji je obuhvaćen optužnicom u predmetu ,,General”. Da li je time SDT štitilo načelnika specijalnog policijskog odjeljenja?&nbsp; Podaci kojima raspolaže Televizija E ukazuju da Predrag Šuković, što se tiče Specijalnog državnog tužilaštva, ima poseban tretman.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020240_156ff5c7dcdcfa2c0e5dd3b962dd19fdb7a739524477f30447036e2779fd74a9.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260224020240_156ff5c7dcdcfa2c0e5dd3b962dd19fdb7a739524477f30447036e2779fd74a9" data-rendition-name="original" width="972" height="777" loading="lazy" alt="DA LI JE SDT UOPŠTE ISTRAŽIVAO: Krivična prijava tadašnjeg ministra pravde Andreja Milovića"> <figcaption>DA LI JE SDT UOPŠTE ISTRAŽIVAO: Krivična prijava tadašnjeg ministra pravde Andreja Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  KRIVIČNA PRIJAVA ANDREJA MILOVIĆA To se da zaključiti na osnovu tertiranja krivične prijave koju je 9. februara protiv Predraga Šukovića podnio tadašnji ministar pravde Andrej Milović. U prijavi se teško optužuje Šuković i to na osnovu podataka koje je dostavila Uprava policije.&nbsp; -Podaci ukazuju na postojanje osnova sumnje da je Predrag Šuković, načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja, imao bliske kontakte sa pripadnicima kriminalne organizacije koja se bavila distribucijom narkotika – ističe se u prijavi Andreja Milovića.&nbsp; Osim toga, u prijavi od 9. Februara se takođe tvrdi da je Šuković izvršio krivično djelo ,,pranje novca iz člana 268 Krivičnog zakonika Crne Gore koje je u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva”.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020244_31e0f1189a1f8fa7e728a46de29409f49cb042f3921efe3a39305389169c1572.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260224020244_31e0f1189a1f8fa7e728a46de29409f49cb042f3921efe3a39305389169c1572" data-rendition-name="original" width="900" height="561" loading="lazy" alt="KONKRETNE OPTUŽBE BEZ KONKRETNOG ODGOVORA: Andrej Milović"> <figcaption>KONKRETNE OPTUŽBE BEZ KONKRETNOG ODGOVORA: Andrej Milović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  POVLAŠĆENI POSLOVI ŠUKOVIĆA U BUDVI U krivičnoj prijavi se posebno opisuje kako je supruga načelika SPO Biljana Šuković poslovala sa preduzećem ,,Grupa 219 d.o.o. Prvo je supruga načelnika SPO, 1. septembra 2020. godine, od preduzeća Grupa 219, kupila stan u Budvi od 58 kvadrata za svega 60 hiljada eura. No, sporne transkacije iz krivične prijave nastaju dvije godine kasnije. Tada je Biljana Šuković, 28, decembra 2022, stan što je kupila za 60 hiljada eura, prodala ruskom državjaninu Mihailu Maslenikovu za čak 140.000 eura. I to u gotovini.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020244_baab90d39098b70892ae79368a6e734cb5990b89648259a7b3ced48fa2b3a8ca.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260224020244_baab90d39098b70892ae79368a6e734cb5990b89648259a7b3ced48fa2b3a8ca" data-rendition-name="original" width="928" height="649" loading="lazy" alt="JE LI PRIJAVLJENO PO ZAKONU: Dokumentacija o imovinskoj prijavi Predraga Šukovića"> <figcaption>JE LI PRIJAVLJENO PO ZAKONU: Dokumentacija o imovinskoj prijavi Predraga Šukovića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Istog dana, u istoj zgradi koja je vlasništvo Grupe 219, &nbsp;i to samo 60 minuta nakon što je prodat stan od 58 kvadrata (!) za 140.000 - Biljana Šuković kupuje stan od čak 98 kvadrata i to za 135.000 eura. Dakle: supruga načenika SPO Predraga Šukovića kupila je 40 kvadrata veći stan i platila ga 5.000 manje nego što je Rusu prodala 58 kvadrata?! Ti podaci upućuju na zaključak da je načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja imao specijalne veze sa vlasnikom kompanije koja gradi zgrade i prodaje stanove. A da bude sve intrigantnije, Đorđe Mrdak, izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik Grupe 219 hapšen je zbog krivičnog djela građenja objekta bez prijave.&nbsp; U krivičnoj prijavi koju potpisuje tadašnji ministar pravde, tvrdi se da su Šukovići novac kojim je kupljen prvi stan dobili od Šukovićevog kuma Radovana Raša Perovića. -Postoje operativni podaci koji ukazuju da je novac kojim je Biljana Šuković kupila stan dobijen od Šukovićevog kuma Radovana Raša Petrovića, koji je 8. oktobra 2023. godine uhapšen kao pripadnik kriminalne organizacije koja se bavila švercom kokaina i pranjem novca – precizno se navodi. .  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020244_a1c0d5f9c2c51cfecf0f4d00d678af50db658398cee7f5a20bdd2341ab578233.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260224020244_a1c0d5f9c2c51cfecf0f4d00d678af50db658398cee7f5a20bdd2341ab578233" data-rendition-name="original" width="712" height="839" loading="lazy" alt='DOKAZ INVOLVIRANOSTI ŠUKOVIĆA: ,,Plava sveska"'> <figcaption>DOKAZ INVOLVIRANOSTI ŠUKOVIĆA: ,,Plava sveska"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KUMOVI, ,,PLAVA SVESKA” I ŠVERC NARKOTIKA&nbsp; Ime Radovana Perovića se nalazi Naredbi za sprovođenje istrage Specijalnog državnog tužilaštva od 5. decembra prošle godine za grupu koja je navodno švercovala kokain iz Ekvadora.&nbsp; U istoj toj grupi je i Milo Božović, nekadašnji prvi čovjek Budve i poslanik Nove srpske demokratije u parlaemntu. Božoviću je, dok je bio član Odbora za bezbjednost, specijalni, tajni savjetnik bio upravo – Predrag Šuković. To se dokazalo nakon što je advokat Miroje Jovanović objavio savjete koje je Šuković pismeno davao u takozvanoj ,,Plavoj svesci”. Prilikom davanja iskaza Milo Božović je bez zazora konstatovao da mu je, citiramo, Predrag Šuković prijatelj preko petnaest godina. Zbog svega toga, ministra Miović je tražio od Vladimira Novovića, glavnog specijalnog tužioca, da preduzme sve neophodne istražne radnje koje bi razjasnile da li ima krivičnog djela u postupcima Predraga Šukovića. Tim prije što je prilikom kupoprodaje stana u Budvi porodica Šuković zaradila čak 80 hiljada eura i niej platila porez na kapitalnu dobit. Nakon svih ovih objava, ali i pod pritiskom medija, Specijalno državno tužilaštvo je reagovalo i sprovelo istragu. I to kakvu ekspresnu istragu: za osam dana su obavili puni izviđaj i procijenili da treba - odbaciti prijavu ministra pravde Andreja Milovića?! Tako je objasnio portparol SDT, specijalni tužilac Vukas Radonjić na pitanje novinarke Televizije E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020248_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260224020248_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583" data-rendition-name="original" width="768" height="552" loading="lazy" alt="ODGOVOR KOJI RAZOTKRIVA DJELOVANJE SDT: Vukas Radonjić, portparol SDT-a"> <figcaption>ODGOVOR KOJI RAZOTKRIVA DJELOVANJE SDT: Vukas Radonjić, portparol SDT-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SPECIJALNI TRETMAN ZA ŠUKOVIĆA -Saslušano je više svjedoka, prikupljeni dokazi, podaci i obavještenja od notara, Poreske uprave, Uprave za nekretnine, Uprave policije, Uprave carina i Ministarstva unutrašnjih poslova, a nakon njihove ocjene je, 18. februara ove godine, donijeto rješenje o odbacivanju krivične prijave jer ne postoji osnovana sumnja da su prijavljena lica izvršila krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti -napisao je, između ostalog, Radonjić u mejlu redakciji Televizije E. &nbsp; Kao što se da zaključiti iz odgovra tužioca Radonjića nigdje se izrekom ne pominje saslušavanje prvoprijavljenog krivičnom prijavom – načelnika SPO Predraga Šukovića. Kao da je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović dao neko obazeujuće uputstvo kojim se štiti čelnik Specijalnog policijskog odjeljenja na čiju adresu stižu sve Skaj poruke. I zato nema dileme: Specijalno tužilaštvo neće se konkretno baviti svjedočenjem policajca Dejana Kneževića o vezama Predraga Šukovića sa ljudima iz kriminalnih organizacija. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Kako tužilac Vladimir Novović štiti policajca Predraga Šukovića

Federalni američki sudija je trajno zabranio objavljivanje izvještaja nekadašnjeg specijalnog istražitelja Džeka Smita o načinu na koji je predsjednik SAD Donald Tramp držao strogo povjerljiva dokumenta.
Smitova istraga dovela je do podizanja optužnice koja je svojevremeno smatrana najopasnijom po Trampa u konkurenciji četiri krivična postupka, vođena protiv njega 2024. godine uoči njegovog ponovnog izbora ovog republikanca za predsjednika SAD.
Odluku je donijela sudija Ejlin Kenon, koju je Tramp predložio za sudiju u prvom predsjedničkom mandatu (2017–2021). Ona je time odobrila predsjednikov zahtjev da izvještaj o istrazi ostane pod velom tajne.
Izvještaj se tiče načina na koji je Tramp čuvao osjetljivu dokumentaciju na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi pošto mu se završio prvi predsjednički mandat. U postupku vođenom protiv njega Smit je tvrdio da je Tramp ometao nastojanja vlade – to jest administracije demokratskog predsjednika Džozefa Bajdena – da ta dokumenta povrati od njega.
Smit i njegov tim sastavili su izvještaj u dva toma o njegovom rukovanju dokumentima i njegovim pokušajima da preokrene izborne rezultate iz 2020. godine u svoju korist. Na tim izborima Tramp je izgubio od Bajdena.
Smit je odustao od obje istrage poslije pobjede Trampa 2024. godine, a zbog duge prakse ministarstva pravde da se protiv aktuelnih predsjednika federalni krivični postupci ne mogu voditi.
Tramp je tvrdio da su oba postupka bila politički motivisana.
Odluka Ejlin Kenon onemogućava svakog budućeg državnog tužioca da objelodani sadržaj izvještaja.

Sudija trajno onemogućio objavljivanje Smitovog izvještaja o istrazi protiv Trampa o dokumentaciji

Nigerijska policija saopštila je danas da je 38 ljudi ubijeno, a da je nekoliko oteto u prošlonedjeljnom napadu na sjeverozapadu zemlje. Vlasti su dobile obavještajne podatke prije napada koji se dogodio u četvrtak, ali je loše stanje puteva spriječilo policiju da na vrijeme stigne do mjesta zločina, rekao je portparol policije.
- Dok smo mi stigli na lice mjesta, napadači su već ubili 38 ljudi, a istovremeno oteli mnoge stanovnike - rekao je on.
Napad u Tungan Dusteu, zajednici u državi Zamfara, najnoviji je napad na civile u Nigeriji, gde su ovakvi napadi i otmice česti.

U sukobima u Nigeriji ubijeno 38 osoba

Meksiko je u ponedjeljak bio u stanju visoke pripravnosti, škole su bile zatvorene, a putnici su ostali nasukani, jer su članovi moćnog kartela pokrenuli nasilne ispade nakon smrti najtraženijeg narko-bosa u zemlji.
U nekim gradovima turisti i stanovnici pozvani su da ostanu u svojim smještajima i kućama.
Vazduhoplovne kompanije, uključujući Air Canada, United Airlines i Aeromexico, otkazale su letove za Puerto Valartu, primorski ljetovalište gdje su zapanjeni turisti snimili oblake dima koji se dižu u nebo od požara, prenosi "France24".

Tag: skolski-brod-jadran