Sjednica Skupštine Kosova danas nije održana ni iz 21. pokušaja.
Dešavanja na Kosovu, zapravo, više i nijesu naročita vijest.
Dok Samoopredjeljenju Aljbina Kurtija treba 61 poslanik za većinu, na plenumu ih je i danas bilo 53, tako da nije bilo kvoruma.
Samoopredjeljenje ne odustaje od kandidature Aljbuljene Hadžiju za šeficu parlamenta. Iz tog bloka za sada ne žele ni da razmotre drugog kandidata, koji bi, eventualno, bio prihvatljiv nekoj od ostalih partija koje su uzele veći broj glasova na februarskim izborima.
Podsjetimo, Kurti je u dva navrata nudio formiranje koalicije Demokratskom savezu Kosova, ali za sada sa druge strane ne postoji raspoloženje za to.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Na Kosovu propao i 21. pokušaj održavanja sjednice parlamenta

Poslanici Skupštine Kosova ni iz jedanaestog pokušaja nijesu uspjeli da konstituišu novi saziv nakon februarskih parlamentarnih izbora.
U ponedjeljak, 5. maja, poslanici su treći put zaredom odbili da formiraju odbor za tajno glasanje kako bi se izabrao novi predsjednik Skupštine.
U nastavku konstitutivne sjednice, koja je počela 15. aprila, Demokratska partija Kosova (DPK), Demokratski savez Kosova (DSK), Alijansa za budućnost Kosova (ABK) i Srpska lista ponovo su odbile da predlože predstavnike kako bi se obezbijedilo nesmetano sprovođenje tajnog glasanja.
Do sada su poslanici usvojili samo dvije tačke dnevnog reda konstitutivne sjednice: izvještaj Privremenog odbora za verifikaciju mandata i zakletvu poslanika. Ali proces je zastao kod treće tačke: izbora predsjednika parlamenta.
Nominacija za predsjednika parlamenta je isključivo pravo pobjednika izbora, Pokreta Samoopredjeljenje, ali u šest glasanja njihova kandidatkinja Aljbuljena Hadžiju nije mogla dobiti potreban broj glasova, tačnije 61.
Poslanici stranaka koje su bile u opoziciji u prethodnom sazivu rekli su da je način na koji Samoopredjeljenje pokušava da predsjednik parlamenta bude izabran tajnim glasanjem neustavan.
Poslednji pokušaj konstituisanja Skupštine je propao neposredno prije nego što je lider Pokreta Samoopredjeljenje Aljbin Kurti uputio pismo lideru Demokratskog saveza Kosova (DSK) Ljumiru Abdidžikuu, pozivajući ga na politički dogovor.
U međuvremenu su poslanici parlamentarnih stranaka, koje su bile u opoziciji u prethodnom sazivu, naveli da je način na koji Pokret Samoopredjeljenje pokušava da postigne tajno glasanje za predsjednika Skupštine, neustavan.
Lider Alijanse za budućnost Kosova (ABK) Ramuš Haradinaj je rekao da bi poslanici mogli da se žale Ustavnom sudu.
Poslanik Demokratske partije Kosova i lider te stranke Memlji Krasnići &nbsp;rekao je da Pokret Samoopredjeljenje "u odsustvu parlamentarne većine ne ruši samo tu instituciju, već i samu državu".
Krasnići je rekao i da je za Kurtija, "Hadžiju važnija od građana koji su glasali na izborima". Dodao je da Samoopredjeljenje "ne može na silu državu držati kao taoca".
- Ako zaista žele izlaz, pozivam da promijene svog kandidata- rekao je on.
Poslanik Samoopredjeljenja Hekuran Murati rekao je da se "volja poslanika i dalje guši insistiranjem na javnom glasanju".
- Tajno glasanje je ustavni izlaz iz situacije- rekao je on, uz napomenu da tajno glasanje ne predstavlja nikakvo kršenje zakona.
Rekao je da je Samoopredjeljenje zainteresovano za pronalaženje dogovora sa drugim strankama o daljim koracima, te da je otvoren za "razgovore o političkim sporazumima".
Ukoliko bi Demokratski savez Kosova prihvatio ovaj poziv Samoopredjeljenja, otvorio bi se put za formiranje novih institucija.
- Zainteresovan sam i spreman sam da postignem politički sporazum sa DSK- napisao je Kurti u svom pismu.
Kurti je lideru DSK-a rekao i da se "koalicije prave upravo između onih koji imaju razlike", te dodao da je uvjeren da "birači DSK danas uglavnom preferiraju koaliciju sa Samoopredjeljenjem".
Lider Samoopredjeljenja je u pismu nije isključio spremnost svoje stranke da ide na nove izbore, ali je rekao da bi oni takođe doveli do koalicije između te dvije stranke.
- Zašto to uraditi kasnije, kada to možemo uraditi sada?- pitao je Kurti Abdžikua.
Demokratski Savez Kosova se još nije oglasio povodom Kurtijevog poziva.
Stranke koje se protive imenovanju Aljbuljene Hadžiju za predsjednika parlamenta zatražile su od Samoopredjeljenja da promijeni svoj predlog za tu poziciju, kako bi se proces mogao deblokirati.
DPK i ABK smatraju da je Aljbuljena Hadžiju "kontroverzna figura", dok je DSK saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Samoopredjeljenje.
Predsednik DPK-a Memlji Krasnići izjavio je ranije da njegova stranka nikada neće glasati za Hadžiju za predsjednicu Skupštine, jer je "ona simbol neuspjeha Vlade u prošlom četvorogodišnjem mandatu".
- Cijeli mandat joj je bio obilježen raznim skandalima, od nestanka uzoraka u slučaju Astrita Deharija, do smanjenja budžeta za odbranu boraca u Haagu- rekao je Krasnići.
Aktivist Samoopredjeljenja Dehari pronađen je mrtav u zatvorskoj ćeliji u Prizrenu u novembru 2016. godine. U decembru 2022. Hadžiju, tada ministsrka pravde, potvrdila je da su Deharijevi uzorci nestali iz Instituta za sudsku medicinu.
Godine 2023. budžet koji je Vlada Kosova izdvojila za odbranu optuženih pred Specijalnim sudom u Hagu iznosio je više od osam miliona eura, dok je prošle godine bio manji od sedam miliona.
Samoopredjeljenje odbija promijeniti svoj predlog, uz obrazloženje da je Hadžiju zastupnica u Skupštini s najviše glasova – 125.000.
Dok se ne konstituiše Skupština, ne može da se otvori ni put za formiranje nove Vlade Kosova.
Evropska unija je poručila da Kosovo mora brzo formirati nove institucije a na deblokadu su pozvali i pojedini ambasadori zapadnih zemalja.

Propao jedanaesti pokušaj konstituisanja Skupštine Kosova

Konstitutivna sjednica Skupštine Kosova i danas je prekinuta, nakon što nije prošao prijedlog predsjedavajućeg Avnija Deharija da se tajno glasa za predsjednika parlamenta.
Protiv promjene načina glasanja izjasnili su se poslanici Demokratske partije Kosova, Demokratskog saveza, Srpske liste i Alijanse za budućnost Kosova, dok su za tajno glasanje bili Pokret Samoopredjeljenje i neki od poslanika manjinskih zajednica.
Prilikom glasanja za sastav izborne komisije, za je glasalo 55 poslanika, što nije bilo dovoljno da se komisija formira, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Dehari je potom prekinuo sjednicu i najavio nastavak za 3. maj.
Proces je u zastoju nedjeljama jer pobjednička stranka, Pokret Samoopredjeljenje, ne uspijeva da obezbijedi potrebne glasove za svoju kandidatkinju za predsjednicu Skupštine Aljbuljenu Hadžiju.
Konstitutivna sjednica, prema pravilniku Skupštine, završava se izborom predsjednika i potpredsjednika, a da bi predsjednik bio izabran potreban je 61 glas od ukupno 120 poslanika.

500x500

Neuspješan i deveti pokušaj konstituisanja Skupštine Kosova

Klub poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) se vraća redovnom radu u Skupštini Crne Gore jer su ispunjeni zahtjevi koje je opozicija ispostavila &nbsp;kako bi parlament profunkcionisao - saopštio je šef poslanika tog kluba poslanika Andrija Nikolić.
To je odlučeno nakon sastanka na kojem su prije dvije večeri u prostorijama Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, koji je organizovao ambasador Johan Satler, predsjednik Pokreta Evropa sad Milojko Spajić i predstavnici opozicije Danijel Živković (DPS), Damir Šehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (HGI) potpisali su sporazum kojim su se saglasili da Venecijanska komisija (VK) da mišljenje o ustavnosti prestanka mandata sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović.
Đuranović je smijenjena u decembru prošle godine na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija nije učestvovala u radu Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
Nikolić je na današnjoj konferenciji naglasio da je ovaj dogovor postignut pod pokroviteljstvom Evorpske unije, te ocijenio da je to važno jer smo u završnoj integracionoj fazi.
<h2>MANDIĆ I KNEŽEVIĆ ĆE NASTAVITI SA PRITISKOM, NA PROBI REPUTACIJA PES-A I SPAJIĆA</h2>
Ovaj politički sporazum bi trebalo, cijeni Nikolić, da garantuje našoj državi evropski fokus bez skretanja na teme koje mogu destabliziovati evropsku agendu.
- Oni koji to ugroze će morati da preuzmu punu odgovornost - poručio je on.
Oni garantuju, kaže, da neće prekršiti ovaj sporazum.
Na pitanje da li ovaj sporazum garantuje da će ostatak parlamentarne većine poštovati sporazum, pošto u kontinuitetu slušamo poruke o promjeni Ustava, i što ako se ipak potegnu pitanja pitanja na kojim insistira dio parlamentarne većine (o dvojnom državljanstvu i promjeni Ustava) - Nikolić je rekao da nije siguran da Spajić može da garantuje za ostatak većine.
- Za nas je potpis koji smo stavili obavezujući. Vjerujem da je Spajić taj potpis dao u ime svog poslaničkog kluba. Da li može da garantuje za ostatak parlamentarne većine - nijesam siguran, ali oni svakako nijesu stavili potpis na taj sporazum. Rekao bih da su inicijative koje bi dolazile od ostatka parlamentarne većine ipak ograničenog dometa imajući u vidu broj poslanika koji stoji iza ovog sporazuma. Međutim, ukoliko se to pitanje pokrene u nekom trenutku nemamo ništa protiv da izložimo našu argumentaciju zašto ovo nije pravo vrijeme za otvaranje tih pitanja, ali i zašto su takva pitanja kompleksna i zahtjevna za malu državu kao što je Crna Gora, a koja se nalazi u finalnoj fazi evropskog puta - poručio je šef kluba poslanika DPS-a.
Naglasio je da nije slučajno napomenuo da je ovaj dogovor postignut pod pokroviteljstvom Evropske unije.
- To znači da oni koji su razgovarali u Delegaciji EU ipak znaju da su investirali značajan dio svog integriteta i kredibiliteta i da bi ih svako rušenje tog potpisa i sporazuma istovremeno udaljavalo kao potencijalne partnere EU u svakom budućem procesu. Ako me pitate da li mislim da će Andrija Mandić ili Milan Knežević nastaviti da vrše pritisak na Spajića - hoće. Ali &nbsp;ovdje je na probi dosljednost, odnosno evropska i integraciona reputacija Pokreta Evropa sad i predsjednika Vlade koji dominantno upravljaju parlamentarnom većinom - podvukao je Nikolić.
<h2>POLITIČKI FOLKLOR U VEĆINI</h2>
Ovim sporazumom je predviđeno da se obustavi već pokrenuti proces izbora dvoje sudija Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp;Na pitanje kako gleda na činjenicu što se uprkos tome na Ustavnom odboru saslušavaju kandidati za dvoje sudija, Nikolić je rekao da ne može da kaže da je iznenađen da će dio parlamentarne većine koji nije učestvovao u razgovorima sa opozicijom, ili potpisao taj dokument, pokušati da predstavi da taj sporazum za njih ne važi.
- Ako se nastavi procedura pred Ustavnim odborom - oni demonstriraju da njih ne obavezuje ono što je premijer - odnosno Pokret Evropa sad potpisao sa dijelom opozicije. Rekao bih da je to samo jedna politička igra jer je za izbor sudija Ustavnog suda potrebna kvalifikovana većina. Te kvalifikovane većine ne može biti bez potpisnika sporazuma - Vlade i opozicije. Tako da svaka procedura koja bi se odvijala mimo dogovora ne može garantovati izbor sudija Ustavnog suda, može biti samo dio političkog folklora u kojima će se u okviru parlamentarne većine obračunavati jedni sa drugima - naveo je Nikolić.
Na pitanje kako komentariše poziciju Građanskog pokreta URA, Nikolić je rekao da su dogovore i pregovore pod pokroviteljstvom EU vodili tako da su redovno o tome obavještavali kolege iz opozicije koji tome nijesu prisustvovali.
- To podrazumijeva da smo informisali kolege iz Građanskog pokreta URA, ali i Socijaldemokratske partije koje su u ovom trenutku vanparlamentarni subjekt. Iza ovih potpisa stoji dovoljan broj poslanika. To znači da niko ne može srušiti ono što su dogovorili Vlada (PES) i opozicija - istakao je Nikolić.
Ovim sporazumom opozicija i vlast su se obavezale da podrže EU reforme i zakonodavne inicijative pripremljene u konsultaciji sa institucijama EU, s ciljem završetka pregovora o pristupanju EU do kraja 2026. godine.
- Strane se takođe obavezuju da nastave rad parlamentarnog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, s ciljem završetka procesa izborne reforme najkasnije do kraja 2025. godine - naveli su u Delegaciji EU ranije.
Pored toga, postignuta je saglasnost da se fokus usmjeri na ispunjavanje obaveza iz EU agende, te da se bez prethodno obezbijeđenog opšteg političkog konsenzusa, neće predlagati pitanja koja dijele javnost, kako je to i predviđeno „Barometrom 26“.&nbsp;
<h2>Hrvatska prepoznaje da dio većine nije raščistio sa dešavanjima iz devedesetih</h2>
Osvrnuvši se na poziv ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordna Grlića Radmana da rezolucijom osudimo agresiju na Dubrovnik, on je ocijenio da se radi o nastavku problema koji postoje na relaciji Crna Gora - Hrvatska.
- Ti problemi su proizvedeni i produbljeni kandidovanjem Rezolucije o genocidu u Jasenovcu - čime je Hrvatska isprovocirana, imajući u vidu da je taj akt došao iz parlamenta Crne Gore - susjeda i kandidata za članstvo u EU - koja je time direktno proizvela štetu po svoj integracioni put. Činjenicom da su se ti problemi intenzivirali postoji obaveza da se saniraju odnosi u doglednoj perspektivi kroz rješavanje spornih pitanja u poglavlju 31 - naveo je on.
Vjerovatno, kaže, u Hrvatskoj prepoznaju da u većem dijelu parlamentarne većine još nijesu raščistili sa onim što se dešavalo devedesetih godina na području bivše Jugoslavije.
- I očigledno da postoji potreba da se parlamentarna većina jasno odredi u odnosu na određena pitanja - dodao je on.
Istakao je da je DPS devedesetih zbog tragičnih događaja u Hrvatskoj i nepametne politike Crne Gore uputili zvanično izvinjenje.
- I nemamo nikakav problem da osudimo još jednom ono što se Hrvatskoj desilo tokom devedesetih godina - dodao je Nikolić.

Anja Ivanović

DPS se vraća u poslaničke klupe

Ovo što radi opozicija je ciljano protiv evropskog puta Crne Gore - ocijenila je poslanica Pokreta Evropa sad Jelena Andrić u holu parlamenta nakon što je vanredna sjednica Skupštine na kojoj je trebalo da se raspravlja o budžetu prekinuta.
Ona je kazala da je poslanik Građanskog pokreta URA Filip Adžić na vrlo neprimjeren i nevaspitan način komunicirao sa njihovom poslanicom Brankom Marković i na taj način, prema njenim riječima, na nevaspitan način pokušao da izazove incident.&nbsp;
- Ne želim ženska prava da stavljam u prvi plan, ali današnje ponašanje pokazuje građanima da oni žele nerede u plenarnoj sali i mi nećemo nasjesti na to - kazala je Andrić i dodala da tamo treba da debatuju o budžetu.
Na pitanje kada očekuje da će se vanredna sjednica nastaviti rekla je da je jutros došla iz Bijelog Polja misleći da će se o budžetu raspravljati danas.
Na pitanje da li je planirano usvajanje budžeta sjutra odgovorila je da je to pitanje za predsjednika Skupštine Andriju Mandića, a ne za poslanicu Pokreta Evropa sad.&nbsp;
- Šta ih očekuje ukoliko se nastavi bahato ponašanje, očekuje ih da neće penzioneri primiti uvećanje penzija obećano od januara, neće srazmjerni penzioneri za koje se tako zdušno borili dobiti uvećanje. Neće ni Opšta bolnica u Bijelom Polju dobiti nove tri operacione salje, pošto neće biti kapitalnog budžeta. To su razlozi zbog čega je ponašanje opozicije nedopustivo - zaključila je Andrić.

Jasmina Beharovic

1250x600

1084x550

Andrić: Ovo što radi opozicija je ciljano protiv evropskog puta Crne Gore

Država Crna Gora i njena Skupština, već više od mjesec dana, taoci su parlamentarne manjine, koja nasilnički pokušava da spriječi usvajanje budžeta za 2025. i drugih neophodnih zakonskih akata, kazali su u Pokretu Evropa sad.
- U svojim somnabulnim fantazijama, antievropska opozicija, na čelu sa lutajućim DPS-om, pokušava da protivustavno preuzme ingerencije zakonodavne i sudske vlasti, te da po svom slobodnom nahođenju sudi i presuđuje šta je ustavno a šta nije. Od glavnih promotera političkog uticaja na sudske institucije i upornih višedecenijskih kočničara reformi u pravosuđu ne iznenađuje što pribjegavaju prijetnjama nasiljem kako bi pokušali da u Ustavni sud vrate posljednjeg sudiju tog suda s članskom kartom DPS-a. Umjesto da se ohrabre gospođu Đuranović da svoja prava, ako misli da su joj prekršena, zaštiti pred nadležnim institucijama, pseudo-reformisani DPS istrajava u gerilskim akcijama koje za posljedicu imaju neusvajanje budžeta, sprječavanje povećanja penzija, opstrukciju vraćanja dugova, zaustavljanje kapitalnih investicija i zastoj reformi od značaja za evropski put Crne Gore - navedeno je u saopštenju PES-a.
Sve to, smatraju u toj partiji, samo zato što znaju kad je Đuranović rođendan "i zato što čak ni oni nemaju dileme da ne postoji nijedna domaća ili međunarodna institucija koja će gospođi Đuranović promijeniti datum rođenja, pa samim tim i prestanak sudijske funkcije".
- U stvari su, dakle, pravi pučisti upravo DPS i njima bliske stranke, koje zbog svojih partijskih interesa pokušavaju da spriječe funkcionisanje legitimnih institucija - ističe se u saopštenju.
PES je pozvao, kako su rekli u toj partiji, "samozvane ustavobranitelje" da se vrate u realnost i dođu u Skupštinu, koja je, kako kažu, jedino mjesto za političke debate.
- Kako bismo razgovarali i o budžetu i o svim drugim pitanjima - poručuju iz te partije.

PES: Samozvani ustavobranitelji da se vrate u realnost i dođu u Skupštinu

Duž Vlade i Skupštine Crne Gore postavljene su ograde uoči večerašnjeg protesta koji će se u 19.30 sati održati ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog. <a href="https://etv.me/drustvo/ispred-mup-a-vec-postavljene-ograde-uoci-vecerasnjeg-protesta">Zgrada MUP-a već je bila ograđena danas oko 14 sat</a>i. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5S4B_LFYUgA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRvGRXSmSZ9w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Osim toga, u kvartu Preko Morače, iza restorana Maša koji je u neposrednoj blizini zgrade MUP-a, parkirano je više policijskih vozila.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010519014_893b9c1bd4665f3b34852f3735f404b0965a63046c241ac1ce0b5a346c9d1ba9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025010519014_893b9c1bd4665f3b34852f3735f404b0965a63046c241ac1ce0b5a346c9d1ba9" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="Policija iza Maše"> </figure>  Večerašnji protest organizuje neformalna grupa studenata „Kamo śutra?“ zbog tragedije na Cetinju u kojoj je prvog dana ove godine Aco Martinović ubio 12 ljudi, od čega dvoje djece, četvoro teško ranio, pa presudio i sebi. Prvi od devet zahtjeva studenata je ostavka resornog ministra Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića koji dolaze iz redova Demokrata. Zbog toga su danas Demokrate u maniru SNS-a Aleksandra Vučiča i njegove opskurne propagandne mašinerije optužila studente da su pripadnici mafijaških klanova. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdemokrate-u-maniru-vucicevog-sns-a-studente-nazvala-mafijasima-uz-prijete-gradankama-i-gradanima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Iako je ova grupa studenata na društvenim mrežama transparentno objavila svoje zahtjeve, u opskurnom saopštenju koje potpisuju poslanici Demokrata Boris Bogdanović, Zdenka Popović, Nikola Rovčanin, Anđela Vojinović, Duško Stjepović, Albin Ćeman i Momčilo Leković navode kako nije tačno da „neka neformalna grupa studenata“ traži ostavke njihovih ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade Aleske Bečića, kao i da večerašnji protest organizuju kavački, škaljarski i drugi klanovi, ali i bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Nakon što su građani danas dvanestominutnom ćutnjom odali počast stradalima u tragediji, a uoči protesta u Podgorici, iz pravca Nikšića i Cetinja ka Podgorici su se stvorile nepregledne kolone auta. Anteni M je rečeno da policija ispred tunela Budoš zaustavlja svako vozilo. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-nepregledne-kolone-iz-niksica-i-cetinja-ka-podgorici-uoci-protesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ograđene i zgrade Vlade i Skupštine uoči protesta

Predsjednik države Jakov Milatović vratio je Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava koji je donijet na sjednici 17. decembra.
- Predloženim Zakonom je u prelaznim i završnim odredbama propisano da će se izbor novog Zastupnika/ce i njegovog/njenog zamjenika sprovesti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Do izbora novog, aktuelni Zastupnik odnosno Zastupnica će nastaviti sa radom - navoe je Milatović.
Podsjetio je da je trenutna Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava izabrana na sjednici Vlade od 2. februara 2024. godine nakon što je prethodno prekinut započeti treći mandat prethodne zastupnice države Valentine Pavličić donošenjem izmjena i dopuna Uredbe o Zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava kojom je broj mandata zastupnika ograničen na najviše dva.
- Ovakav postupak Vlade Crne Gore prvo je Upravni sud Crne Gore početkom juna ove godine ocijenio kao nezakonit (U.br. 1544/24) presudom kojom je poništio rješenje Vlade o prestanku mandata prethodne Zastupnice Pavličić, a zatim i Ustavni sud Crne Gore koji je krajem juna ukinuo izmijenjenu Uredbu na osnovu koje je izabrana trenutna Zastupnica Crne Gore. Smatram da se prelaznim i završnim odredbama, kojima se propisuje da će se izbor novog Zastupnika sprovesti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, pokušava „ozakoniti“ mandat trenutne zastupnice koji je osporen od dvije sudske instance u Crnoj Gori produžavanjem njenog ostanka na funkciji na period od još šest mjeseci - istakao je Milatović.
Stoga, vraća Zakon o Zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava na ponovno odlučivanje i pozivam Skupštinu Crne Gore da pažljivo razmotri način rješavanja statusa postojeće Zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava.
On je potpisao ukaze o proglašenju četrnaest zakona. U pitanju su: Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore, Zakon o izmjenama i dopunama zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, Zakon o budžetskoj inspekciji, Zakon o izmjenama i dopuni zakona o obligacionim odnosima, Zakon o organskoj proizvodnji, Zakon o pomorsko-agencijskoj djelatnosti, Zakon o potvrđivanju akata svjetskog poštanskog saveza, Zakon o potvrđivanju konvencije Međunarodne organizacije rada o ukidanju nasilja i uznemiravanja, Zakon o potvrđivanju sporazuma između Crne Gore i Republike Češke o otklanjanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak i sprečavanju poreske evazije i izbjegavanja, Zakon &nbsp;o potvrđivanju sporazuma između Crne Gore i Evropske unije o operativnim aktivnostima koje sprovodi Evropska agencija za graničku i oblasku stražu u Crnoj Gori, Zakon o potvrđivanju sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Koreje o ekonomskoj saradnji, Zakon o potvrđivanju ugovora između Crne Gore i Republike Makedonije o uređivanju međusobnih imovinsko-pravnih odnosa, Zakon o psihološkoj djelatnosti i Zakon o izmjenama zakona o vanparničnom postupku.

Milatović vratio Skupštini Zakon o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava

Šef Kluba poslanika Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić danas je vratio službeno vozilo Skupštini Crne Gore.
Vozilo koje je koristio poslanik Čarapić vraćeno je bez oštećena i u ispravnom stanju, odgovoreno je Anteni M iz parlamenta na upit ko će da sanira štetu vidljivu na automobilu? 
- Fotografija koja je predmet interesovanja odnosi se na ranije oštećenje koje nije napravio poslanik Čarapić. Predmetno oštećenje je u međuvremenu sanirano posredstvom kasko osiguranja - saopšteno je tom portalu iz Skupštine.

Čarapić vratio automobil, iz Skupštine tvrde da je oštećenje od ranije

Ministri finansija i guverneri centralnih banaka iz Grupe sedam (G7) obećali su da će se pozabaviti prekomjernim neravnotežama u globalnoj ekonomiji i najavili da bi mogli da pooštre sankcije Rusiji.
Oni su u kominikeu nakon sastanka u kanadskim Stjenovitim planinama naveli da je potrebno zajedničko shvatanje načina na koji netržišne politike i prakse potkopavaju međunarodnu ekonomsku bezbjednost, prenosi Biznis.ba.
U dokumentu nije imenovana Kina, ali se reference iz SAD i drugih članica G7 o netržišnoj politici i praksi često odnose na kineske državne subvencije i ekonomski model koji se zasniva na izvozu.
U završnom saopštenju upućen je poziv da se uradi analiza koncentracije tržišta i otpornosti međunarodnog lanca snabdijevanja.
Izvršni potpredsjednik Evropske komisije, Valdis Dombrovskis, rekao je da su ministri G7 razgovarali o prijedlozima za dalje sankcije Rusiji u pokušaju da okončaju rat u Ukrajini.
- Među predlozima je i smanjenje ograničenja cijene ruske nafte sa sadašnjih 60 USD po barelu, koje je odredila G7, s obzirom na to da se ruska sirova nafta sada prodaje ispod tog nivoa - rekao je Dombrovskis.
Učesnici sastanka G7 osudili su ono što su nazvali "kontinuiranim brutalnim ratom" Rusije protiv Ukrajine i rekli da će, ako napori za postizanje prekida vatre ne budu uspješni, istražiti sve moguće opcije, uključujući dalje pooštravanje sankcija.
- Ruska državna imovina u jurisdikcijama G7 ostaće zamrznuta dok Moskva ne okonča rat i ne plati štetu koju je nanijela Ukrajini - navodi se u kominikeu.

G7: Rješavaćemo neravnotežu u svjetskoj ekonomiji

Proruski premijer Mađarske Viktor Orban već dugo predstavlja problem za Ukrajinu. Sada je situacija kritična, piše Evropska pravda, prenosi Danas.rs.
Za manje od godinu dana održavaju se izbori u Mađarskoj. Vladajuća stranka Fides pokrenula je svoju kampanju, fokusiranu na Ukrajinu.
Mađarska državna propaganda promoviše narativ da će pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji uništiti mađarsku državu. Tako je Orban, koji blokira približavanje Ukrajine EU, jedini koji može „spasiti“ Mađarsku.
Sve odluke o proširenju EU, čak i tehničke, zahtijevaju konsenzus. Mađarski veto je zaustavilo planirani početak pristupnih pregovora, i Orban može blokirati Ukrajinu koliko god želi.
Plan „B“ za Ukrajinu
Prvi pravni koraci u okviru ovog plana već su prošle nedjelje preduzeti od strane Ukrajine i EU, iako obje strane radije ne govore o tome javno.
Međutim, glavni dio „Plana B“, koji Brisel naziva „paralelnim pregovorima“, tek predstoji. Vjerovatno će početi tek u avgustu ili septembru, kada svi napori da se ubijedi Orban budu iscrpljeni.
Ovaj plan je daleko od savršenog, a neki izvori Evropske pravde ga čak nazivaju opasnim. Na primjer, nema garancije da će preostalih 26 zemalja članica EU ostati na strani Ukrajine nakon što se izoluje Mađarska.
Postoji i rizik da Mađarska pokrene pravni spor na sudu protiv ovog procesa. Najvažnije je da „paralelni pregovori“ ne bi imali iste pravne implikacije kao standardni pristupni proces. Zbog toga su mnoge diplomate, i u Ukrajini i u EU, trenutno skeptični prema ovoj ideji.
Ipak, ukoliko Mađarska nastavi sa vetom, ovaj „Plan B“ bi mogao postati nužno rezervno rješenje.
Evropska pravda razgovarala je sa više od deset zvaničnika iz EU, država članica i Ukrajine koji su otkrili detalje, izazove i prednosti „Plana B“ na putu Ukrajine ka EU.
Da li je ključ u rukama Mađarske?
Šefica evropske spoljne politike Kaja Kalas posjetila je 9.maja ukrajinski grad Lavov. Odgovarajući na pitanje Evropske pravde priznala je da se EU priprema na nastavak mađarskog veta i radi na planu da ga zaobiđe.
„EU radi na Plan B u slučaju da Plan A ne uspe, ali neću otkriti detalje. Proces je još u toku“, izjavila je.
Ovo je u suprotnosti sa zvaničnim stavom Brisela i nekoliko evropskih prestonica, gdje je stav da se proširenje EU sprovodi po principu jednoglasnosti i nema prostora za kompromis.
„Ne postoji Plan B za jednoglasnost“, čvrsto je rekao jedan diplomata iz jedne od ključnih zemalja članica EU za Evropsku Pravdu.
„Prema EU ugovorima, pregovori o pristupanju Evropskoj uniji zahtijevaju jasnu i nedvosmislenu podršku svih 27 država članica EU za svaki ključni korak u procesu“.
„Neki tehnički procesi ili diskusije mogu se odvijati“, dodao je predstavnik iz druge evropske zemlje, „ali sa pravnog aspekta, oni ništa ne znače“.
Evropska komisija vidi način da zaobiđe Mađarsku, ali vjeruje da to može učiniti bez ugrožavanja autoriteta država članica.
Prema izvorima Evropske Pravde, ideja o „Planu B“ potekla je iz Generalnog direktorata Evropske komisije za pregovore o susjedstvu i proširenju.
Isprva je Ukrajina odbacila tu ideju jer je imala ozbiljne nedostatke. Kasnije je, po inicijativi jedne od država članica EU, predlog revidiran. Trenutno je u fazi razmatranja, ali još nije odobren.
Plan za spas evropske integracije Ukrajine
„Plan B“ može biti aktiviran tek kada postane jasno svima da se Orban neće povući i da će nastaviti da blokira put Ukrajine ka EU bar do mađarskih izbora u aprilu 2026. godine. Ukoliko se to nastavi, EU naginje ka razdvajanju „paketa“ Ukrajine i Moldavije i pokretanju pristupnih pregovora samo sa Moldavijom.
Razlog za to su parlamentarni izbori u Moldaviji u septembru. Ako Moldavija ostane blokirana, to bi garantovalo poraz vladajuće partije PAS, koja je svoju kampanju gradila na obećanju brzog pristupanja EU. Zemlje EU su zainteresovane da pomognu Moldaviji da zadrži proevropsku vladu.
Brz i odlučan potez Moldavije ka pristupanju EU, dok Ukrajina ostaje blokirana, ne bi samo frustrirao Ukrajince. To bi poslalo poruku da je „Brisel odlučio da ostavi Ukrajinu po strani“. Ovu priču bi pojačali skeptici i ruski propagandisti. To bi dodatno usporilo reforme u Ukrajini, pa čak moglo i da poništi neke od njih, što bi na kraju još više usporilo pristupni proces zemlje.
Brisel razumije da da bi spriječio takve posljedice, mora Ukrajini ponuditi neku vrstu kompenzacije. Tako je nastao „Plan B“.
Ideja je da se iskoristi fleksibilnost unutar pravnog okvira EU kako bi se odobrili svi mogući tehnički i pravni koraci bez pristanka Mađarske. A u oblastima gdje je potrebna jednoglasnost, 26 država članica EU bi vodilo „paralelne pregovore“ sa Ukrajinom, idealno sinhronizovane sa pregovorima Moldavije, kako bi se održao izgled da zemlje i dalje napreduju kao paket.
Bez Mađarske formalni pristupni pregovori sa Ukrajinom ne mogu biti otvoreni. Međutim, moguće je donijeti zvaničnu izjavu koju potpisuje 26 država EU, kojom se potvrđuje da je Ukrajina završila pripremne radove i da je čitava EU, osim Mađarske, spremna da vodi pregovore sa Kijevom o odgovarajućim poglavljima.
Vođenje „paralelnih pregovora“ omogućilo bi Ukrajini da ima plan prioriteta reformi koji podržava EU, čak i ako Mađarska nije uključena, i da te reforme provede kroz parlament.
To bi takođe pomoglo da se suprotstave argumentima evroskeptika.
Prvi koraci pod „Planom B“
Važno je naglasiti: ovaj plan ima ozbiljne mane. Stoga se može sprovesti samo ako Orbanov veto ostane na snazi i dovede do razdvajanja Ukrajine i Moldavije na pregovaračkom putu.
Međutim, pripremni koraci za ovaj plan su već započeti.
Ovog mjeseca ukrajinska vlada je odobrila tri „putokaza“ koja pokrivaju vladavinu prava, reformu javne uprave i funkcionisanje demokratskih institucija. Dokumenti su poslati u Brisel i Varšavu (jer Poljska trenutno predsjedava EU). Moldavija je preduzela iste korake.
Ovaj potez je u suprotnosti sa procedurama za proširenje EU. Prije nego što je preduzela ovaj korak, Kijev je trebalo da dobije pismeni poziv od Savjeta EU sa jasno utvrđenim kriterijumima (to je bila procedura za sve druge kandidate – na primjer, Srbiju).
Mađarska blokira ovaj poziv već nekoliko mjeseci.
Zato se Kijev dogovorio sa Briselom: pošto ne možemo da prevaziđemo mađarski veto, pravimo se da on ne postoji.
Kako bi ojačala poziciju Ukrajine, Poljska je kao predsjedavajuća potvrdila da nema jna takvo odstupanje od procedure.
Ministar za EU poslove Poljske, Adam Slapka 14. maja je stigao je u Kijev i javno potvrdio da je „Ukrajina tehnički spremna da otvori prvi klaster“, i da je mađarski veto jedina preostala prepreka.
Još nekoliko faza može da se nastavi ignorišući Orbanov stav. Na primjer, Evropska komisija planira da pripremi Izvještaj o proceni početnih kriterijuma. Ali sve je to i dalje tehnički i pripremni posao.
Skriveni rizici „Plana B“
Iako je ideja o „paralelnim pregovorima“ potekla od Evropske komisije, sada je mnogi u Briselu dočekuju sa skepsom, smatrajući da je ideja pregovaranja bez Mađarske previše revolucionarna.
Štaviše, EU i dalje pokušava da ubijedi Orbána da na predstojećem samitu EU 26–27. juna odloži svoje prigovore. To znači da još uvijek postoji nada za „Plan A“. Kijev takođe drži do te nade.
„Mogućnost nastavka pregovora sa Ukrajinom uz odobrenje 26, a ne 27 članica, djeluje neubjedljivo“, objasnio je jedan diplomata EU iz jedne od ključnih država članica. „Takav model nema praktičnog smisla. Potrebna je jednoglasna podrška.“
Ako mađarski blokada potraje, EU će najvjerovatnije morati da se vrati na „Plan B“. Jednostavno, nema drugih opcija. Ne činjenje ništa i zamrzavanje pregovaračkog procesa sa Ukrajinom svakako nije najbolji izbor.
Jedan od značajnih problema je što nije zagarantovano da će „Plan B“ izolovati Mađarsku i da će preostalih 26 država jedinstveno podržati Kijev.
Spor između Ukrajine i Mađarske nije jedinstven u Evropi. Sjeverna Makedonija, druga kandidatska zemlja, i dalje je blokirana zbog spora sa Bugarskom.
Da li bi Bugarska bila spremna da stvori presedan i potkopa svoj vlastiti veto? Da li će slične zabrinutosti nastati kod drugih članica EU? Da li bi Austrija pristala na specijalan postupak za Ukrajinu, a ne za Sjevernu Makedoniju, koju tradicionalno podržava?
Drugi, manji rizik je da će Mađarska gotovo sigurno osporiti „paralelne pregovore“ na sudu. Međutim, Sud EU radi sporo, i odluka donijeta za nekoliko godina može biti prekasna, čak i ako sud utvrdi kršenje pravila.
Treći rizik je to što „Plan B“ pretpostavlja da će režim Viktora Orbana na kraju izgubiti vlast u Mađarskoj. A šta ako se to ne dogodi?

Plan B za Ukrajinu: Kako se Brisel priprema da zaobiđe veto Mađarske

Delegacije SOBNOR-a Crne Gore, OBNOR-a 1941-1945 Glavni Grad Podgorica, OBNOR-a 1941 – 1945 Zete, danas su položili cvijeće na spomenik Josipu Brozu Titu u Podgorici. Skupu su prisustvovali predsjednik SOBNOR Crne Gore Radojica Radojevic, potpredsjednik Aleksanadar Maraš i sekretarka Radmila Čagorović.
Nakon polaganja cvijeća Radojević je između ostalog istakao da su danas na ovom časnom mjestu da zajedno obilježe ovaj svijetli dan 25. maj, kada je Josip Broz Tito rođen u Kumrovcu u hrvatskom Zagorju maja 1892. godine. Tokom njegovog života kao datum rođenja obelježavan je 25. maj, i to kao “Dan mladosti”.
“Manifestaciju „Dan mladosti” održavamo tradicionalno ovdje u Podgorici, ovog puta organizovali smo posjetu ovom Spomeniku i položili smo cvijeće. Čast mi da vas sve skupa pozdravim u ime SOBNOR-a Crne Gore i OBNOR-a 1941-1945 Glavni Grad Podgorica i zahvalim Vam se na prisustvu da zajedno obilježimo ovaj značajan datum 
iz naše istorijske prošlosti”, kazao je Radojević.
Tito je, podsjetio je on, simbol jednog vremena u kojem su postizani izvanredni ekonomski, socijalni, društveni i kulturni rezultati koji danas ni iz bliza nijesu takvi kao što su nekad bili.
“Josip Broz Tito, je bio neprikosnoveni vođa i predsjednik Saveza komunista Jugoslavije, maršal, vrhovni komandant i doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, države stvarane u moru krvi tokom 20. vijeka. Bio je lider jugoslovenskih komunista, ličnost koja je obilježila jedan istorijski period na balkanskim prostorima. Tito je predvodio narodnooslobodilački pokret koji je oslobodio Jugoslaviju u Drugom svetskon ratu 1945. i od tada, do smrti, bio je na čelu i države i Komunističke partije/ da posjetim u ovom periodu se navršilo 106. godina od kada je nastala KPJ”, kazao je on.
Bio je prvi predsjednik i osnivač SUBNOR-a SFRJ, umro je 4. maja 1980. godine u Kliničkom centru u Ljubljani. Tito je sahranjen u Beogradu 8. maja, na pogrebnoj svečanosti kakvu svijet u dotadašnjoj modernoj istoriji nije vidio. Četiri dana kasnije u Beograd je, na sahranu doživotnog jugoslovenskog predsjednika, došlo oko 700.000 ljudi, među 
kojima 209 državnih i partijskih delegacija iz 128 zemalja. To je bio najposećeniji pogreb nekog državnika u 20. vijeku.
Posljednju poštu Titu, koji je bio i jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih, tada su odali 31 šef države, 22 premijera, četiri kralja, šest prinčeva i 11 predsjednika skupština. Iz svijeta podijeljenog po hladnoratovskim linijama, došli su državnici iz oba bloka.
“Danas živimo u vremenu kada pojednci i grupe pokušavaju negirati lik i djelo druga Tita i nasu slavnu antifačističku prošlost, kada je fašizam uzeo maha, kada se pokušavaju veličati one ideje onih koji su bili na strani zla i nepravde, kada fašizam, to najveće zlo čovječanstva ubija ljude u cijelom svijetu. U tom smislu izražavamo neslaganje sa svim onim grupama i pojedincima koji ovih dana veličaju oživotvorivanje revanšizma i fašizma. Na ovaj svijetli praznik, želim da opomenem one protogoniste ovakvih i sličnih ataka na slobodarsku tradiciju ovog naroda i da se kane svega onog što vrijadja naša antifašistička osjećanja, kao i svim onim grupama i pojednincima koji negiraju lik i djelo druga Tita, trobojku sa petokrakom a time i naš NOP”, istakao je Radojević.
Prema njegovim riječima Titovo ime ćemo pamtiti kao simbol jugoslovenskog socijalističkog samoupravljanja, nezavisnosti Jugoslavije, ljubavi i jedinstva svih nacionalnosti u zemlji, a takođe kao simbol politike nesvrstavanja.
“Više od 60 godina borbenog iskustva druga Tita, predstavlja ga i kao nepokolebljivog borca u međunarodnom komunističkom pokretu i istaknutog branioca nezavisnosti, suvereniteta i svjetskog mira… Ostavio je dubok istorijski trag kao veliki revolucionar i borac za socijalizam”, zaključio je Radojević.
Na današnjem skupu govorio je i predsjednik Udruženja vojnih penzionera Glavnog Grada pukovnik Pavle Bandović.

Povodom Dana mladosti položen vijenac na Titov spomenik

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: skupstina

Na Kosovu propao i 21. pokušaj održavanja sjednice parlamenta

Propao jedanaesti pokušaj konstituisanja Skupštine Kosova

Neuspješan i deveti pokušaj konstituisanja Skupštine Kosova

DPS se vraća u poslaničke klupe

Andrić: Ovo što radi opozicija je ciljano protiv evropskog puta Crne Gore

PES: Samozvani ustavobranitelji da se vrate u realnost i dođu u Skupštinu

Ograđene i zgrade Vlade i Skupštine uoči protesta

Milatović vratio Skupštini Zakon o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava

Čarapić vratio automobil, iz Skupštine tvrde da je oštećenje od ranije

Na Kosovu propao i 21. pokušaj održavanja sjednice parlamenta

G7: Rješavaćemo neravnotežu u svjetskoj ekonomiji

Plan B za Ukrajinu: Kako se Brisel priprema da zaobiđe veto Mađarske

Povodom Dana mladosti položen vijenac na Titov spomenik

PRATITE TVe UŽIVO