Ponovno stavljanje Predloga zakona o ANB-u na dnevni red sjednice čiji sadržaj nije unaprijed poznat predstavljalo bi grubo narušavanje demokratske kulture, ocijenili su iz Akcije za ljudska prava (HRA).
"Povodom najavljene nove sjednice Skupštine Crne Gore za sjutra, 30. 12. 2025, za koju dnevni red još uvijek nije utvrđen, Akcija za ljudska prava (HRA) izražava zabrinutost zbog narušavanja principa transparentnosti zakonodavnog procesa. Ovakva praksa, koja otvara vrata donošenju zakona "preko koljena", lako može da uključi i Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), koji posebno ugrožava ljudsko pravo na privatnost", upozoravaju u saopštenju.
Podsjećaju da je ovaj predlog zakona bio skinut sa dnevnog reda u julu, zajedno sa Zakonom o unutrašnjim poslovima i izmjenama zakona o javnim okupljanjima, posle, ističu iz HRA, ozbiljnih kritika NVO i opozicije, ali da nije formalno povučen iz procedure.&nbsp;
"Predsjednik Skupštine, Andrija Mandić, je saopštio da su predlozi zakona u ovom slučaju skinuti sa dnevnog reda da bi se u poboljšala komunikacija sa javnošću i međunarodnim partnerima. Međutim, o ovom predlogu zakona sa javnošću nije komunicirano, nije održana javna rasprava, niti je javnost informisana o mišljenju Evropske komisije. Isto važi i za amandmane na Zakon o unutrašnjim poslovima, koji su, uprkos tome, u međuvremenu progurani kroz dva skupštinska odbora. U tako netransparentnoj situaciji lako može doći do usvajanja zakona koji ne ispunjavaju standarde zaštite ljudskih prava, koje Crna Gora mora da prihvati prije pridruživanja EU", naglasili su iz HRA.
Imajući u vidu izjave ministra pravde, Bojana Božovića, da nijedan zakon iz nadležnosti Ministarstva pravde neće biti usvojen bez mišljenja Evropske komisije, HRA je saopštila da je danas zatražila od Ministarstva pravde i Ministarstva evropskih poslova objavljivanje mišljenja Evropske komisije o Predlogu zakona o ANB-u i Predlogu zakona o unutrašnjim poslovima.&nbsp;
Javnost, poručuju iz HRA, mora dobiti uvid u usklađenost predloga zakona sa evropskim standardima, od čega neposredno zavisi pridruživanje države EU, što bi trebalo da je prvenstveni opšti interes.
"Ponovno stavljanje Predloga zakona o ANB-u na dnevni red sjednice čiji sadržaj nije unaprijed poznat predstavljalo bi grubo narušavanje demokratske kulture. Zakoni koji utiču na ljudska prava moraju se usvajati isključivo kroz otvoren, inkluzivan i odgovoran proces, da bi se obezbijedilo poštovanje međunarodnih standarda, obaveza Crne Gore prema EU i međunarodnim tijelima za ljudska prava", zaključuju u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

HRA upozorava na netransparentnost Skupštine i moguće usvajanje Zakona o ANB bez javne rasprave

Država kandidatkinja za članstvo u EU suočava se sa rastućim političkim tenzijama nakon podizanja optužnice protiv potpredsjednice vlade.
Hiljade građana okupile su se u ponedjeljak u albanskoj prijestonici Tirani, zahtijevajući ostavku premijera Edija Rame zbog optužbi za korupciju na račun njegove zamjenice, Belinde Baluku, čiji je poslanički imunitet do sada spriječio njeno hapšenje.
Politička kriza u ovoj balkanskoj državi traje sedmicama, otkako su tužioci za borbu protiv korupcije optužili Baluku da je intervenisala u velikim državnim ugovorima. Situacija je eskalirala u ponedjeljak veče, kada su na zgradu kancelarije premijera bačeni molotovljevi kokteli.
Tokom sukoba uhapšena su četiri demonstranta, a sedam je stavljeno pod istragu. Dva policajca su povrijeđena, dok se jedan demonstrant slučajno zapalio, prenose lokalni mediji.
Protest, koji je organizovao dugogodišnji lider opozicije Sali Beriša i njegova Demokratska partija, uslijedio je nakon haotičnih scena u albanskom parlamentu prošle sedmice, kada je policija intervenisala zbog tuče poslanika koji su palili baklje u skupštinskoj sali.
– Ne opravdavamo bilo kakvu vrstu nasilja – posebno nasilje onih koji su na vlasti. Nema brutalnijeg oblika nasilja od iznude i sistematske pljačke koju Edi Rama i njegovi ministri vrše nad albanskim narodom – poručio je Beriša za “Politico”, navodeći putem portparola da protesti imaju za cilj da “zaustave to nasilje”.
Tužilaštvo i opozicioni poslanici traže ukidanje imuniteta Belindi Baluku kako bi tužioci za borbu protiv korupcije mogli da je uhapse i izvedu pred sud. Rama i njegova vladajuća Socijalistička partija za sada odugovlače sa glasanjem, poručujući da će sačekati odluku Ustavnog suda koja se očekuje u januaru.
Baluku se, zajedno sa više zvaničnika i privatnih kompanija, tereti za manipulaciju javnim tenderima u korist određenih firmi na velikim infrastrukturnim projektima, uključujući Tiranski obilazni prsten i tunel Llogara.
Ona je optužbe nazvala “insinuacijama”, “poluistinama” i “lažima”, uz tvrdnju da će u potpunosti sarađivati sa pravosudnim organima. Baluku je i ministarka infrastrukture, zadužena za neke od najvećih javnih projekata u državi.
Premijer Rama stao je u njenu odbranu, optužujući specijalnu antikorupcijsku agenciju SPAK da normalizuje privođenja prije suđenja, nazivajući ih “hapšenjima bez suđenja” koja ne ispunjavaju evropske demokratske standarde. U intervjuu za “Politico” u srijedu, Rama je rekao da je “normalno” da SPAK pravi greške, jer se radi o “tek stvorenoj instituciji sa novostečenom nezavisnom moći” koja je već “napravila dosta grešaka”.
Na pitanje o eskalaciji protesta i zahtjevima za ostavku, Rama je odbio da komentariše. Poručio je da ne želi da napada političke protivnike, “jer oni, na kraju, nijesu neprijatelji koje treba izlagati pred svijetom, već samo očajni sunarodnici, sa kojima se treba suočiti i nositi unutar okvira naše političke stvarnosti”.
Beriša je uzvratio optuživši Ramu za krađu izbora i poručujući da je “vrijeme da ode”.
– On nema legitimitet da ostane na vlasti ni jedan dan više – rekao je Beriša za “Politico”. Rama je u maju ponovo izabran za premijera, po četvrti put.

1250x600

1084x550

Kabinet albanskog premijera gađan molotovljevim koktelima dok se rasplamsavaju protesti zbog korupcije

Skupština Glavnog grada Podgorice razmatraće obiman dnevni red na predstojećoj sjednici, na kojoj će se odbornici izjasniti o budžetu za 2026. godinu, strateškim dokumentima razvoja, kao i o velikom broju odluka iz oblasti komunalnih djelatnosti, urbanizma, socijalne politike i kulture.
Centralna tačka dnevnog reda je Predlog odluke o budžetu Glavnog grada Podgorice za 2026. godinu, kao i dopuna dnevnog reda koja se odnosi na Predlog Strateškog plana razvoja Glavnog grada Podgorica za period 2026–2031.
Na sjednici će se razmatrati i više odluka iz oblasti upravljanja gradskim zemljištem, među kojima su predlog o prenosu prava svojine na građevinskom zemljištu Pravoslavnoj Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, kao i odluke o davanju u zakup zemljišta radi postavljanja privremenih objekata. Odbornici će odlučivati i o određivanju lokacije za izgradnju sportskog igrališta sa mobilijarom, kao objekta od opšteg interesa.
Dnevni red obuhvata i niz normativnih akata koji se odnose na svakodnevni život građana, uključujući odluku o radnom vremenu, uslovima i načinu držanja kućnih ljubimaca, kao i izmjene kućnog reda u stambenim zgradama. Pred odbornicima će se naći i odluka o davanju naziva ulicama i podizanju spomen-obilježja.
Poseban dio sjednice posvećen je programima rada i poslovanja gradskih preduzeća i ustanova za 2026. godinu, uključujući „Vodovod i kanalizaciju“, „Čistoću“, „Deponiju“, „Komunalne usluge“, „Zelenilo“, „Pogrebne usluge“, „Tržnice i pijace“, kao i ustanove iz oblasti kulture, sporta i socijalne zaštite. Razmatraće se i cjenovnici komunalnih usluga, kao i aneksi ugovora o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti.
Odbornici će odlučivati o isplati zimnice zaposlenima u lokalnoj upravi za 2025. godinu, izmjenama Odluke o naknadama odbornicima, kao i o Programu rada Skupštine Glavnog grada za 2026. godinu.
Na dnevnom redu su i Povelja o društvenoj koheziji Glavnog grada Podgorice za period 2026–2028, kao i Lokalni akcioni plan za podsticanje rodne ravnopravnosti za period 2026–2028.
Sjednica će obuhvatiti i razmatranje više amandmana koje su podnijeli odbornici, dok će se po hitnom postupku raspravljati o programima rada Parking servisa i preduzeća „Putevi“ za 2026. godinu.

Skupština Glavnog grada u utorak o budžetu

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Crnogorskim medijima iz kabineta predsjednika Skupštine dostavljena je čestitka predsjednika parlamenta Andrije Mandića povodom Dana opštine Bar koji se obilježava danas. Međutim, naslov zvaničnog dokumenta iz kabineta glasi "Predsjednik Mandić čestitao Dan opštine Pljevlja". Tako je, naslovljenom na Pljevlja, čestitkom Mandić poručio da je Bar oduvijek važio za ključno saobraćajno raskršće i opštinu od izuzetnog značaja za našu državu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484" data-rendition-name="original" width="948" height="656" loading="lazy" alt="Čestitka"> <figcaption>Čestitka(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>  Podsjetimo Dan opštine Pljevlja obilježava se 20. novembra, a ono što jeste interesantno je da ove godine, vodeći se pretragom sa sajta Skupštine, Mandić nije uputio čestitku. Prošle godine predsjednik Skupštine čestitao je predsjendiku Opštine Pljevlja Dariju Vranešu, predsjednici skupštine opštine Jovani Tošić kao i svim građanima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745" data-rendition-name="original" width="926" height="922" loading="lazy" alt="Čestitka"> </figure>  Ove godine to je izostalo, već čestitka za Dan opštine Pljevlja koja je stigla iz Skupštine upućena je od potpredsjednika Nikole Camaja. Da li je Mandić zaboravio ili planirao da čestita Dan opštine Pljevlja pa odustao i tako ostao sačuvan draft sa tim naslovom, ili je u pitanju nepažnja, ostaje na javnosti da cijeni.

FOTO: Mandićeva čestitka za Dan opštine Bar naslovljena na Pljevlja

Poslanici u Skupštini Crne Gore izabrali su Gordanu Kalezić za viceguvernerku Centralne Banke Crne Gore. Takođe, izabran je Milan Remiković za viceguvernera.
Radović: Uvjerena sam da će dodatno osnažiti kapacitet CBCG
Guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović danas je na sjednici Skupštine, u okviru prijedloga za izbor dva viceguvernera Gordane Kalezić i Milana Remikovića, kazala je da je uvjerena da će oni dodatno osnažiti kapacitet CBCG da ubrzano pristupi zatvaranju pregovaračkih poglavlja i pozvala poslanike da ukažu povjerenje ovim kandidatima kojima je jedino opredjeljenje Crna Gora i struka.&nbsp;
Poslanik DPS-a Nikola Milović je pozvao javnost da vide koliko je poalanika većine prisutno kada se biraju viceguverneri.
"Većina pokazala kakav odnos ima prema CBCG i guvernerki. Ogolili način funkcionisanja koji je vezan za partijske trgovine" , kazao je on.
Navodi da ni prošlog puta kada je došao prijedlog za viceguvernere, DPS nije imala ništa protiv kandidata kada je riječ o njihovim biografijama.
Ukazao je na neodgovoran odnos parlamentarne većine prema ekonomskim pitanjima.&nbsp;
Kazao je da će DPS podržati izbor dva viceguveenera.
Potpredsjednica Skupštine iz redova Demokrata Zdenka Popović je kazala da će ta partija podržati ozbor dva kandidata.
"Vjerujem da ćemo sa njihovim izborom dobiti jednu stabilnu instituciju. Saznala sam da su kandidati stručni, ljubazni i voljeni u svom kolektivu", navela je ona.
Mugoša većini: Krenuli ste trupački na CBCG
Poslanik DPS Mihailo Anđušić &nbsp;podsjetio je da su ova dva prijedloga za viceguvernere još od septembra 2024.&nbsp;
"Neshvatljivo da ovo toliko traje. Imamo dva izuzetba kandidata, a za nas nikad nije bio problem da podržimo kvalitetna rjeŝenja. Najmanje je biko potrebno da neko u fioci drži toliko dugo ovakve prijedloge", naveo je on.
Boris Mugoša iz SD-a ukazao je da funkcionišemo u političkom beznađu i ludilu.&nbsp;
"Osam mjeseci su ovi prijedlozi stajali u fioci parlamenta", naveo je on.&nbsp;
Naveo je da je neko svjesno opstruirao izbor viceguvernera. Podsjetio je da većina prošlog puta nije glasala za ove predloge, već bila uzdržana.&nbsp;
Kazao da se većina igra sa isntituciojama.
"Krenuli ste u brutalni obračun sa CBCG. Prezirem vašu predstavu. Ja ove ljude glasam zbog znanja a vi zbog moranja", poručio je on većini.&nbsp;
Mugoša je kazao da je većina krenula trupački na CBCG jer im je ova institucija ukazala na greške.

Kalezić i Remiković viceguverneri Centralne banke

Na jučerašnjoj sjednici jesenjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore, poslanici su usvojili Izvještaj o radu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za 2023. i 2024. godinu.
Prema zvaničnim podacima o glasanju, izvještaj za 2023. godinu podržan je sa 46 glasova za, bez glasova protiv, uz 8 uzdržanih, dok je izvještaj za 2024. godinu usvojen sa 47 glasova za, bez glasova protiv, uz 1 uzdržan glas.
U ime Fonda poslanicima se obratio direktor mr Dženis Nurković, koji je istakao da je Fond u protekle dvije godine ostvario vidljive rezultate u transparentnosti rada, finansijskoj disciplini i jačanju institucionalnih kapaciteta. Naglasio je da su izvještaji dostavljeni Skupštini blagovremeno, u skladu sa zakonom, i da obuhvataju potpune informacije o radu, finansijama i sprovođenju preporuka Državne revizorske institucije.
Tokom 2023. godine raspodijeljeno je 1.409.880,00 eura za 209 projekata, dok je u 2024. godini podržan 221 projekat u iznosu od 1.591.125,00 eura. Na oba konkursa stiglo je više od 760 prijava, što, kako je istaknuto, potvrđuje prepoznatljivost Fonda među aplikantima.
Direktor je saopštio da je 92 korisnika sredstava izvršilo povraćaj nepravilno utrošenih iznosa u ukupnoj vrijednosti od 92.149,31 eura, dok je u sudskim postupcima pokrenutim od strane Fonda zatražen povraćaj 173.781,97 eura. U prethodne dvije godine okončano je 20 predmeta, čime je u budžet vraćeno oko 180.000 eura.
Nurković je naglasio da je Fond realizovao 37 od ukupno 51 preporuke DRI, što predstavlja 75% ispunjenosti, dok su preostale rekomendacije u fazi implementacije.
- Ovi podaci potvrđuju da Fond kontinuirano unapređuje svoj rad i ostaje posvećen odgovornosti, efikasnosti i transparentnosti. Kao direktor, nastaviću da gradim instituciju koja će biti dostupnija građanima, partner nacionalnim savjetima i pouzdan oslonac u zaštiti prava manjinskih naroda i zajednica - poručio je Nurković.
Sjednici su, uz direktora, prisustvovale i savjetnice Fonda Emina Skenderović i Željka Rašćanin, koje su pružile stručnu podršku tokom razmatranja izvještaja.
Usvajanjem izvještaja, Skupština Crne Gore je potvrdila da Fond dosljedno sprovodi svoju misiju i doprinosi unapređenju međusobnog razumijevanja, kulturne raznolikosti i društvene kohezije u državi.

Parlament dao povjerenje Fondu za manjine: Usvojeni izvještaji o radu za 2023. i 2024. godinu

Povodom obilježavanja Ružičastog oktobra – mjeseca posvećenog prevenciji karcinoma dojke, zgrada Skupštine Crne Gore večeras je simbolično osvijetljena ružičastom bojom.
Na ovaj način, zakonodavni dom izražava podršku svim ženama koje se suočavaju s ovom bolešću, uz poruku o važnosti prevencije i ranog otkrivanja raka dojke.
Iz Skupštine poručuju da je cilj ovakvih akcija da se podigne svijest o značaju redovnih kontrola i samopregleda, te da svaka žena treba da vodi brigu o svom zdravlju.
– Skupština Crne Gore poziva sve građane i građanke da redovno obavljaju preventivne preglede i vode računa o svom zdravlju – navodi se u saopštenju.

Zgrada Skupštine osvijetljena ružičasto u znak podrške borbi protiv karcinoma dojke

Zloupotreba državnih resursa ne jenjava. Službeno vozilo koje je zadužio poslanik Dejan Đurović iz Nove srpske demokratije (NSD) bilo je sinoć oko 23 sata nepropisno parkirano u ulici Stanka Dragojevića u centru Podgorice. Još tragičniji je razlog zbog kojeg automobil stoji na sred ulice a to je "kasna večera" Đurovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251001131024_e3dbcc255dacaf10eb93ce957ce3aa6a462e62e054a3b4eda478a11be1fd2da6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251001131024_e3dbcc255dacaf10eb93ce957ce3aa6a462e62e054a3b4eda478a11be1fd2da6" data-rendition-name="original" width="529" height="695" loading="lazy" alt="Dejan Đurović"> <figcaption>Dejan Đurović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na četiri žmigavca tako su Đurović i njegov, pretpostavlja se, vozač ostavili automobil marke Reno registraskih oznaka "PG CG N87", tik pred pješački prelaz, dok ne završe objed.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251001131024_f19db95e44d81410e79e0993873f49fba2048a61fc903070793740f094ed1ec7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251001131024_f19db95e44d81410e79e0993873f49fba2048a61fc903070793740f094ed1ec7" data-rendition-name="original" width="1117" height="1013" loading="lazy" alt="Službeni automobil"> <figcaption>Službeni automobil(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema podacima sa sajta Skupštine, taj automobil star je godinu dana a zadužio ga je Đurović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251001131020_a48748f178b734c0f5ca2d68d00461fd5678951cca8dc1cf5d7d0919a4bbd02c.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251001131020_a48748f178b734c0f5ca2d68d00461fd5678951cca8dc1cf5d7d0919a4bbd02c" data-rendition-name="original" width="793" height="275" loading="lazy" alt="Vozni park Skupštine Crne Gore"> <figcaption>Vozni park Skupštine Crne Gore(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>

Dejan Đurović vozilom Skupštine otišao da večera: Automobil ostavili na sred ulice

NVO aktivne u oblasti medija dostavile su danas apel Delelgaciji Evropske unije da se angažuje u vezi sa primjenom medijskih zakona i imenovanjem članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
"Organizacije civilnog društva aktivne u oblasti medija pozvale su šefa Delegacije EU (Johan Sattler) da, u dijalogu sa odgovornim zvaničnicima Evropske komisije i EEAS-a, podsjete crnogorske vlasti na njihove preuzete obaveze i ukažu na mogućnost ponovnog otvaranja Poglavlja 10 (Informatičko društvo i mediji), ukoliko Skupština Crne Gore nastavi sa odlaganjem primjene zakona i ne imenuje članove Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AVMU) u najkraćem roku", navodi se u saopštenju.
NVO su podsjetile šefa Delegacije EU da je Skupština Crne Gore već u tri navrata neuspješno sprovodila postupak imenovanja dva člana Savjeta Agencije. Uvjereni smo da se radi o namjernoj opstrukciji od strane vladajuće većine, s obzirom na to da je Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama na snazi više od godinu dana.
U junu 2024. godine, u okviru procesa dobijanja pozitivnog IBAR-a, usvojeni su medijski zakoni, uz aktivno učešće i pohvale civilnog društva i podršku opozicije. Parlamentarna većina ih je jednoglasno podržala.
Nakon usvajanja medijskih zakona, Poglavlje 10 je privremeno zatvoreno krajem prošle godine. Međutim, predsjednik Skupštine je više puta propustio da obezbijedi njihovu primjenu. Prvi javni poziv za članove Savjeta raspisan je tek u decembru 2024, šest mjeseci kasnije nakon zakonskog roka, a poništen je u januaru 2025. zbog „tehničke greške“. Drugi poziv ubrzo nakon toga opet je opstruiran od strane Administrativnog odbora na pravno neutemeljenim osnovama. Uprkos ponovljenim pozivima EU i civilnog društva, treći poziv iz maja 2025. takođe je propao nakon što je parlamentarna većina u plenumu bila uzdržana, blokirajući imenovanje kandidata iz civilnog društva i CANU-a, iako su oni ispunili sve zakonske uslove.
"Ova višemjesečna opstrukcija ostavlja Savjet da funkcioniše sa samo tri od pet članova. Posljedično, sve drugostepene odluke moraju biti jednoglasno donešene, što ograničava efikasnost tog tijela i drži ga u vanrednom stanju pod neprimjerenim pritiskom. Time se podriva mandat Agencije, uključujući i mogućnost da reaguje na slučajeve poput zabrane reemitovanja štetnih sadržaja iz Srbije, koji šire govor mržnje, negiraju crnogorski identitet ili podstiču diskriminaciju prema manjinama", ističe se u saopštenju.
NVO su ukazale šefu Delegacije EU u Crnoj Gori na činjenicu da će početkom oktobra 2025. godine predsjednik Skupštine imati zakonsku obavezu da raspiše novi poziv za još jednog člana Savjeta iz reda univerziteta. Svako dalje odlaganje dodatno bi produbilo disfunkcionalnost i institucionalnu paralizu Savjeta Agencije.
"Poglavlje 10 je privremeno zatvoreno uz jasno očekivanje da će zakon biti u potpunosti primijenjen i da će Agencija za AVM usluge postati potpuno funkcionalna. To se nije dogodilo. Ovakva uporna neaktivnost ne samo da krši obaveze Crne Gore u procesu pristupanja EU, već i podriva povjerenje javnosti i kredibilitet samog procesa proširenja.
Stoga NVO apeluju na Evropsku komisiju i EEAS da, preko Delegacije EU u Crnoj Gori, jasno i odlučno predoče predsjedniku Skupštine, Vladi i parlamentarnoj većini da nastavak opstrukcije otvara rizik za ponovno otvaranje Poglavlja 10. Pravovremeno i nedvosmisleno podsjećanje EU bilo bi snažan podsticaj da se poštuje zakon, očuva nezavisnost medija i obnovi povjerenje u evropski put Crne Gore", navodi se u saopštenju.
Potpisnici:
Goran Đurović, Media centar
Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore (IMCG)
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG)
Mila Radulović, Društvo profesionalnih novinara Crne Gore
Mustafa Canka, NVO „Ul Info“
Zdravko Janjušević, Bjelopoljski demokratski centar
Željko Đukić, NVO Multimedijal Montenegro
Nataša Nelević, NOVA – Centar za feminističku kulturu
Muamera Muslić, NVO Đakomo Adriatic
Boris Nedović, NVU Centar sjevera
Radomir Petrić, NVU Sua Sponte Bar
&nbsp;

NVO pozvale EU da se angažuje u vezi sa primjenom medijskih zakona i naimenovanjem članova Savjeta AMU

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: skupstina