Povodom obilježavanja Ružičastog oktobra – mjeseca posvećenog prevenciji karcinoma dojke, zgrada Skupštine Crne Gore večeras je simbolično osvijetljena ružičastom bojom.
Na ovaj način, zakonodavni dom izražava podršku svim ženama koje se suočavaju s ovom bolešću, uz poruku o važnosti prevencije i ranog otkrivanja raka dojke.
Iz Skupštine poručuju da je cilj ovakvih akcija da se podigne svijest o značaju redovnih kontrola i samopregleda, te da svaka žena treba da vodi brigu o svom zdravlju.
– Skupština Crne Gore poziva sve građane i građanke da redovno obavljaju preventivne preglede i vode računa o svom zdravlju – navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zgrada Skupštine osvijetljena ružičasto u znak podrške borbi protiv karcinoma dojke

Zloupotreba državnih resursa ne jenjava. Službeno vozilo koje je zadužio poslanik Dejan Đurović iz Nove srpske demokratije (NSD) bilo je sinoć oko 23 sata nepropisno parkirano u ulici Stanka Dragojevića u centru Podgorice. Još tragičniji je razlog zbog kojeg automobil stoji na sred ulice a to je "kasna večera" Đurovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251001131024_e3dbcc255dacaf10eb93ce957ce3aa6a462e62e054a3b4eda478a11be1fd2da6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251001131024_e3dbcc255dacaf10eb93ce957ce3aa6a462e62e054a3b4eda478a11be1fd2da6" data-rendition-name="original" width="529" height="695" loading="lazy" alt="Dejan Đurović"> <figcaption>Dejan Đurović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na četiri žmigavca tako su Đurović i njegov, pretpostavlja se, vozač ostavili automobil marke Reno registraskih oznaka "PG CG N87", tik pred pješački prelaz, dok ne završe objed.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251001131024_f19db95e44d81410e79e0993873f49fba2048a61fc903070793740f094ed1ec7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251001131024_f19db95e44d81410e79e0993873f49fba2048a61fc903070793740f094ed1ec7" data-rendition-name="original" width="1117" height="1013" loading="lazy" alt="Službeni automobil"> <figcaption>Službeni automobil(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema podacima sa sajta Skupštine, taj automobil star je godinu dana a zadužio ga je Đurović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251001131020_a48748f178b734c0f5ca2d68d00461fd5678951cca8dc1cf5d7d0919a4bbd02c.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251001131020_a48748f178b734c0f5ca2d68d00461fd5678951cca8dc1cf5d7d0919a4bbd02c" data-rendition-name="original" width="793" height="275" loading="lazy" alt="Vozni park Skupštine Crne Gore"> <figcaption>Vozni park Skupštine Crne Gore(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>

Dejan Đurović vozilom Skupštine otišao da večera: Automobil ostavili na sred ulice

NVO aktivne u oblasti medija dostavile su danas apel Delelgaciji Evropske unije da se angažuje u vezi sa primjenom medijskih zakona i imenovanjem članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
"Organizacije civilnog društva aktivne u oblasti medija pozvale su šefa Delegacije EU (Johan Sattler) da, u dijalogu sa odgovornim zvaničnicima Evropske komisije i EEAS-a, podsjete crnogorske vlasti na njihove preuzete obaveze i ukažu na mogućnost ponovnog otvaranja Poglavlja 10 (Informatičko društvo i mediji), ukoliko Skupština Crne Gore nastavi sa odlaganjem primjene zakona i ne imenuje članove Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AVMU) u najkraćem roku", navodi se u saopštenju.
NVO su podsjetile šefa Delegacije EU da je Skupština Crne Gore već u tri navrata neuspješno sprovodila postupak imenovanja dva člana Savjeta Agencije. Uvjereni smo da se radi o namjernoj opstrukciji od strane vladajuće većine, s obzirom na to da je Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama na snazi više od godinu dana.
U junu 2024. godine, u okviru procesa dobijanja pozitivnog IBAR-a, usvojeni su medijski zakoni, uz aktivno učešće i pohvale civilnog društva i podršku opozicije. Parlamentarna većina ih je jednoglasno podržala.
Nakon usvajanja medijskih zakona, Poglavlje 10 je privremeno zatvoreno krajem prošle godine. Međutim, predsjednik Skupštine je više puta propustio da obezbijedi njihovu primjenu. Prvi javni poziv za članove Savjeta raspisan je tek u decembru 2024, šest mjeseci kasnije nakon zakonskog roka, a poništen je u januaru 2025. zbog „tehničke greške“. Drugi poziv ubrzo nakon toga opet je opstruiran od strane Administrativnog odbora na pravno neutemeljenim osnovama. Uprkos ponovljenim pozivima EU i civilnog društva, treći poziv iz maja 2025. takođe je propao nakon što je parlamentarna većina u plenumu bila uzdržana, blokirajući imenovanje kandidata iz civilnog društva i CANU-a, iako su oni ispunili sve zakonske uslove.
"Ova višemjesečna opstrukcija ostavlja Savjet da funkcioniše sa samo tri od pet članova. Posljedično, sve drugostepene odluke moraju biti jednoglasno donešene, što ograničava efikasnost tog tijela i drži ga u vanrednom stanju pod neprimjerenim pritiskom. Time se podriva mandat Agencije, uključujući i mogućnost da reaguje na slučajeve poput zabrane reemitovanja štetnih sadržaja iz Srbije, koji šire govor mržnje, negiraju crnogorski identitet ili podstiču diskriminaciju prema manjinama", ističe se u saopštenju.
NVO su ukazale šefu Delegacije EU u Crnoj Gori na činjenicu da će početkom oktobra 2025. godine predsjednik Skupštine imati zakonsku obavezu da raspiše novi poziv za još jednog člana Savjeta iz reda univerziteta. Svako dalje odlaganje dodatno bi produbilo disfunkcionalnost i institucionalnu paralizu Savjeta Agencije.
"Poglavlje 10 je privremeno zatvoreno uz jasno očekivanje da će zakon biti u potpunosti primijenjen i da će Agencija za AVM usluge postati potpuno funkcionalna. To se nije dogodilo. Ovakva uporna neaktivnost ne samo da krši obaveze Crne Gore u procesu pristupanja EU, već i podriva povjerenje javnosti i kredibilitet samog procesa proširenja.
Stoga NVO apeluju na Evropsku komisiju i EEAS da, preko Delegacije EU u Crnoj Gori, jasno i odlučno predoče predsjedniku Skupštine, Vladi i parlamentarnoj većini da nastavak opstrukcije otvara rizik za ponovno otvaranje Poglavlja 10. Pravovremeno i nedvosmisleno podsjećanje EU bilo bi snažan podsticaj da se poštuje zakon, očuva nezavisnost medija i obnovi povjerenje u evropski put Crne Gore", navodi se u saopštenju.
Potpisnici:
Goran Đurović, Media centar
Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore (IMCG)
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG)
Mila Radulović, Društvo profesionalnih novinara Crne Gore
Mustafa Canka, NVO „Ul Info“
Zdravko Janjušević, Bjelopoljski demokratski centar
Željko Đukić, NVO Multimedijal Montenegro
Nataša Nelević, NOVA – Centar za feminističku kulturu
Muamera Muslić, NVO Đakomo Adriatic
Boris Nedović, NVU Centar sjevera
Radomir Petrić, NVU Sua Sponte Bar
&nbsp;

NVO pozvale EU da se angažuje u vezi sa primjenom medijskih zakona i naimenovanjem članova Savjeta AMU

U Narodnu skupštinu bh. entiteta Republika Srpska jutros oko 10 sati stigla je dojava o bombi.
Kako prenose Nezavisne, svi poslanici, mediji i zaposleni zamoljeni su da napuste Skupštinu dok se ne izvrše potrebne provjere.
Kako je rekao Boran Bosančić, generalni sekretar NS RS, sjednica bi trebalo da počne u 11:30 sati
- U 10:07 stiglo je obavještenje u Službu NS RS da je postavljena eksplozivna naprava i mi smo bili dužni da sve evakuisani - naveo je on.

Dojava o bombi u Narodnoj skupštini RS

Predsjedništvo Kosova saopštilo je danas, dan nakon objavljivanja punog teksta presude Ustavnog suda, da je hitno formiranje novih institucija od vitalnog značaja.
- U ovom periodu dinamičnih dešavanja na kontinentu i globalnih izazova koji pogađaju i region, što brže formiranje novih institucija u skladu sa procedurama predviđenim presudom Ustavnog suda, od vitalnog je značaja za stabilnost, demokratsko predstavljanje i adresiranje interesa građana - objavilo je Predsjedništvo Kosova.&nbsp;
Dalje se naglašava da je dosadašnje odugovlačenje nanijelo štetu ne samo kredibilitetu institucija i razvoju zemlje, već i napretku države na međunarodnoj sceni.
- Predsjedništvo apeluje na sve poslanike da postupaju sa punom odgovornošću, u duhu saradnje i međusobnog poverenja, kako bi država išla naprijed konsolidovana i uspešno ispunila važne procese koji očekuju Kosovo u jačanju svoje pozicije kako unutar zemlje tako i na međunarodnom planu - navodi se u saopštenju.
U ponedjeljak je objavljena presuda Ustavnog suda o pitanju konstitutivne sednice i izbora predsjednika Skupštine. Ustavni sud je dao obrazloženja da poslanici Skupštine Kosova moraju izabrati novog predsjednika zakonodavnog organa putem javnog glasanja i u roku od 30 dana, rok koji počinje da teče od danas, kao i da prijedlog za jednog kandidata može biti stavljen na glasanje najviše tri puta.
Inače, od 15. aprila do 26. jula, poslanici su održali 54 konstitutivne sednice, ali nijesu uspjeli da je finalizuju izborom predsjednika i potpredsjednika Skupštine. Od 1. maja, predsjedavajući sednicom, Avni Dehari, tražio formiranje komisije koja bi nadgledala tajno glasanje za predsjednika Skupštine, što nisu prihvatili DPK, DSK, Srpska lista i koalicija ABK NISMA.
Prvobitni prijedlog Samoopredelenja za predsjednicu Skupštine bila je Aljbuljena Hadžiu koja je ostala do sada kandidat za tu funkciju.

Novi krug pokušaja da se uspostavi Skupština Kosova: "Hitno formiranje novih institucija od vitalnog značaja"

&nbsp;U Skupštini Glavnog grada danas se održava posebna sjednica, čiji su glavni fokus odgovori na odbornička pitanja, ali i imenovanja i predlozi odluka. Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović poručio je da je stiglo više od 50 odborničkih pitanja, od čega su četiri upućena direktno njemu, te da će se potruditi da na svako odgovori jasno i konkretno. On je apelovao na konstruktivnu raspravu i istakao da “politizaciju treba ostaviti po strani”.
Na dnevnom redu našli su se i Prijedlog odluke o davanju prostorija mjesnih zajednica na kratkoročno korišćenje bez naknade, te izmjene Odluke o građenju i uklanjanju pomoćnih objekata na teritoriji Glavnog grada.
Sjednica je počela izborom novog odbornika Branislava Radičevića sa liste Pokreta Evropa sad, koji je zamijenio Bajka Vučićevića – bivšeg odbornika koji je podnio ostavku zbog preuzimanja funkcije v.d. direktora Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice.
Do promjena je došlo i u drugim odborničkim klubovima – Stefan Vešović više nije odbornik „Za budućnost Podgorice“, a zamijenio ga je Predrag Mitrović. U klubu PES-a Renatu Gojković i Miloša Pižuricu zamijenili su Valentina Kažić i Aleksandar Ružić.
Jedno od ključnih pitanja postavljeno gradonačelniku odnosilo se na reviziju dodjele stanova i poslovnih prostora. Šef odborničkog kluba Demokrata Mitar Paunović zatražio je provjeru zakonitosti prethodnih odluka u vezi sa ovim procesom.
Gradonačelnik Mujović je saopštio da je već pokrenut proces prikupljanja dokumentacije i revizije dodjela, kako bi se utvrdile sve eventualne nepravilnosti. Najavio je da će sporna dokumentacija biti proslijeđena nadležnim sudskim organima.
– Imamo pisane tragove koji ukazuju da su stanovi dodjeljivani bez konkursa, kriterijuma i rješenja, te da su odluke donošene na osnovu usmenih naloga. Neki stanovi su davani na korišćenje, a koristili su se za izdavanje trećim licima, o čemu su prethodne uprave bile obaviještene, ali nisu reagovale – kazao je Mujović.
Gradonačelnik je istakao i učešće Glavnog grada u javnoj raspravi o izmjenama Zakona o bezbjednosti saobraćaja, s ciljem proširenja ovlašćenja komunalne policije i jačanja kaznene politike.
Mujović: Prijeti odšteta od najmanje 117 miliona eura ako se hitno ne krene s izgradnjom postrojenja za otpadne vode
Mujović je upozorio je da Glavnom gradu prijeti odšteta od najmanje 117 miliona eura ukoliko se uskoro ne započne izgradnja postrojenja za prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda.
– Izgradnja ovog postrojenja predstavlja osnov za dalji razvoj Podgorice. Projekat obuhvata osam komponenti, a planirani objekat se nalazi na teritoriji opštine Zeta, gdje se suočavamo s otporom mještana. Postoji i realna prijetnja da ćemo, ukoliko dođe do promjene lokacije, biti primorani da platimo visoke kazne. Vremena za čekanje više nema, ali naišli smo na čvrst i odlučan otpor lokalnog stanovništva – kazao je Mujović.
Dodao je da je ponuđen otkup zemljišta radi početka gradnje, ali da nije postignut dogovor. U međuvremenu je traženo alternativno rješenje koje bi omogućilo instalaciju već nabavljene opreme i izbjegavanje plaćanja penala.
Mujović je podsjetio i na pismo koje je dobio od KfW banke, kojom je zakazan sastanak za 5. jun. U pismu se, kako navodi, navode moguća potraživanja zbog nesprovođenja radova na prvim trima komponentama projekta.
– Ako Glavni grad ne bude mogao garantovati dalje izvođenje radova zbog nenamjenskog trošenja sredstava, predstoji potraživanje čitavog iznosa kredita od 35 miliona eura, zatim povraćaj utrošenih 35 miliona i vrijednosti opreme u iznosu od 47 miliona eura koju je isporučila turska kompanija. Ukupno je riječ o iznosu od najmanje 117 miliona eura – naglasio je gradonačelnik.
On je istakao da je prihvatio poziv na sastanak sa predstavnicima banke i odgovorio na dopis, navodeći da želi pronaći alternativnu lokaciju u blizini postojeće, gdje bi se mogla instalirati nabavljena oprema.
– Razgovarali smo sa mještanima, spremni smo da otkupimo zemlju, ali nismo naišli na pozitivan odgovor. Apelovao sam na KfW banku za razumijevanje, jer razumijemo i njihovu poziciju. Ako dogovor ne bude moguć, obavijestićemo Vladu – naveo je Mujović.
Dodao je da bi cijena otkupa privatne parcele bila znatno niža od iznosa koji je ponuđen mještanima.
Klikovac: Ključno pitanje za Podgoricu
Šef odborničkog kluba DPS-a Andrija Klikovac upitao je kada će konačno početi izgradnja sistema za prečišćavanje otpadnih voda i šta bi značilo eventualno raskidanje ugovora.
– Riječ je o jednom od najvažnijih infrastrukturnih projekata za Podgoricu i građani to moraju znati. Neophodno je nastaviti razgovore s mještanima Botuna i pokazati im da je ovaj projekat i u njihovom interesu – kazao je Klikovac.
Mujović: Neophodna dodatna ulaganja u gradska preduzeća
Govoreći o stanju u gradskim preduzećima, gradonačelnik Mujović istakao je da je važno da ta preduzeća funkcionišu efikasno, jer je razvoj grada u direktnoj vezi s njihovim radom.
– Razumljivo je da se iz godine u godinu povećavaju sredstva za rad preduzeća, jer grad raste i sve više traži. Često imamo visoka očekivanja, ali kad dođe do izdvajanja sredstava – nailazimo na prepreke. Preduzeća moraju raditi na finansijskoj održivosti – naveo je on, dodajući da Vodovod mora smanjiti dug, što je predviđeno sanacionim planom, ali i da se isti pristup očekuje od preduzeća „Čistoća“.
<h3>Mašković: Gradska preduzeća bez odgovornosti</h3>
Predsjednik Kluba odbornika Evropskog saveza Miloš Mašković ocijenio je da gradska preduzeća funkcionišu bez dovoljno odgovornosti i da bilježe ozbiljne gubitke.
– Čistoća je godinu završila s gubitkom od tri miliona eura, Vodovod s minusom od 1,2 miliona, Sportski objekti 299.000, a Zelenilo 80.000 eura. Smatrate li da je ovakvo poslovanje održivo? – upitao je Mašković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dg-2ni07i0KQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mašković: Gradska preduzeća bez odgovornosti, bilježe ogromne gubitke

Sjednica Skupštine Kosova danas nije održana ni iz 21. pokušaja.
Dešavanja na Kosovu, zapravo, više i nijesu naročita vijest.
Dok Samoopredjeljenju Aljbina Kurtija treba 61 poslanik za većinu, na plenumu ih je i danas bilo 53, tako da nije bilo kvoruma.
Samoopredjeljenje ne odustaje od kandidature Aljbuljene Hadžiju za šeficu parlamenta. Iz tog bloka za sada ne žele ni da razmotre drugog kandidata, koji bi, eventualno, bio prihvatljiv nekoj od ostalih partija koje su uzele veći broj glasova na februarskim izborima.
Podsjetimo, Kurti je u dva navrata nudio formiranje koalicije Demokratskom savezu Kosova, ali za sada sa druge strane ne postoji raspoloženje za to.

Na Kosovu propao i 21. pokušaj održavanja sjednice parlamenta

Poslanici Skupštine Kosova ni iz jedanaestog pokušaja nijesu uspjeli da konstituišu novi saziv nakon februarskih parlamentarnih izbora.
U ponedjeljak, 5. maja, poslanici su treći put zaredom odbili da formiraju odbor za tajno glasanje kako bi se izabrao novi predsjednik Skupštine.
U nastavku konstitutivne sjednice, koja je počela 15. aprila, Demokratska partija Kosova (DPK), Demokratski savez Kosova (DSK), Alijansa za budućnost Kosova (ABK) i Srpska lista ponovo su odbile da predlože predstavnike kako bi se obezbijedilo nesmetano sprovođenje tajnog glasanja.
Do sada su poslanici usvojili samo dvije tačke dnevnog reda konstitutivne sjednice: izvještaj Privremenog odbora za verifikaciju mandata i zakletvu poslanika. Ali proces je zastao kod treće tačke: izbora predsjednika parlamenta.
Nominacija za predsjednika parlamenta je isključivo pravo pobjednika izbora, Pokreta Samoopredjeljenje, ali u šest glasanja njihova kandidatkinja Aljbuljena Hadžiju nije mogla dobiti potreban broj glasova, tačnije 61.
Poslanici stranaka koje su bile u opoziciji u prethodnom sazivu rekli su da je način na koji Samoopredjeljenje pokušava da predsjednik parlamenta bude izabran tajnim glasanjem neustavan.
Poslednji pokušaj konstituisanja Skupštine je propao neposredno prije nego što je lider Pokreta Samoopredjeljenje Aljbin Kurti uputio pismo lideru Demokratskog saveza Kosova (DSK) Ljumiru Abdidžikuu, pozivajući ga na politički dogovor.
U međuvremenu su poslanici parlamentarnih stranaka, koje su bile u opoziciji u prethodnom sazivu, naveli da je način na koji Pokret Samoopredjeljenje pokušava da postigne tajno glasanje za predsjednika Skupštine, neustavan.
Lider Alijanse za budućnost Kosova (ABK) Ramuš Haradinaj je rekao da bi poslanici mogli da se žale Ustavnom sudu.
Poslanik Demokratske partije Kosova i lider te stranke Memlji Krasnići &nbsp;rekao je da Pokret Samoopredjeljenje "u odsustvu parlamentarne većine ne ruši samo tu instituciju, već i samu državu".
Krasnići je rekao i da je za Kurtija, "Hadžiju važnija od građana koji su glasali na izborima". Dodao je da Samoopredjeljenje "ne može na silu državu držati kao taoca".
- Ako zaista žele izlaz, pozivam da promijene svog kandidata- rekao je on.
Poslanik Samoopredjeljenja Hekuran Murati rekao je da se "volja poslanika i dalje guši insistiranjem na javnom glasanju".
- Tajno glasanje je ustavni izlaz iz situacije- rekao je on, uz napomenu da tajno glasanje ne predstavlja nikakvo kršenje zakona.
Rekao je da je Samoopredjeljenje zainteresovano za pronalaženje dogovora sa drugim strankama o daljim koracima, te da je otvoren za "razgovore o političkim sporazumima".
Ukoliko bi Demokratski savez Kosova prihvatio ovaj poziv Samoopredjeljenja, otvorio bi se put za formiranje novih institucija.
- Zainteresovan sam i spreman sam da postignem politički sporazum sa DSK- napisao je Kurti u svom pismu.
Kurti je lideru DSK-a rekao i da se "koalicije prave upravo između onih koji imaju razlike", te dodao da je uvjeren da "birači DSK danas uglavnom preferiraju koaliciju sa Samoopredjeljenjem".
Lider Samoopredjeljenja je u pismu nije isključio spremnost svoje stranke da ide na nove izbore, ali je rekao da bi oni takođe doveli do koalicije između te dvije stranke.
- Zašto to uraditi kasnije, kada to možemo uraditi sada?- pitao je Kurti Abdžikua.
Demokratski Savez Kosova se još nije oglasio povodom Kurtijevog poziva.
Stranke koje se protive imenovanju Aljbuljene Hadžiju za predsjednika parlamenta zatražile su od Samoopredjeljenja da promijeni svoj predlog za tu poziciju, kako bi se proces mogao deblokirati.
DPK i ABK smatraju da je Aljbuljena Hadžiju "kontroverzna figura", dok je DSK saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Samoopredjeljenje.
Predsednik DPK-a Memlji Krasnići izjavio je ranije da njegova stranka nikada neće glasati za Hadžiju za predsjednicu Skupštine, jer je "ona simbol neuspjeha Vlade u prošlom četvorogodišnjem mandatu".
- Cijeli mandat joj je bio obilježen raznim skandalima, od nestanka uzoraka u slučaju Astrita Deharija, do smanjenja budžeta za odbranu boraca u Haagu- rekao je Krasnići.
Aktivist Samoopredjeljenja Dehari pronađen je mrtav u zatvorskoj ćeliji u Prizrenu u novembru 2016. godine. U decembru 2022. Hadžiju, tada ministsrka pravde, potvrdila je da su Deharijevi uzorci nestali iz Instituta za sudsku medicinu.
Godine 2023. budžet koji je Vlada Kosova izdvojila za odbranu optuženih pred Specijalnim sudom u Hagu iznosio je više od osam miliona eura, dok je prošle godine bio manji od sedam miliona.
Samoopredjeljenje odbija promijeniti svoj predlog, uz obrazloženje da je Hadžiju zastupnica u Skupštini s najviše glasova – 125.000.
Dok se ne konstituiše Skupština, ne može da se otvori ni put za formiranje nove Vlade Kosova.
Evropska unija je poručila da Kosovo mora brzo formirati nove institucije a na deblokadu su pozvali i pojedini ambasadori zapadnih zemalja.

Propao jedanaesti pokušaj konstituisanja Skupštine Kosova

Konstitutivna sjednica Skupštine Kosova i danas je prekinuta, nakon što nije prošao prijedlog predsjedavajućeg Avnija Deharija da se tajno glasa za predsjednika parlamenta.
Protiv promjene načina glasanja izjasnili su se poslanici Demokratske partije Kosova, Demokratskog saveza, Srpske liste i Alijanse za budućnost Kosova, dok su za tajno glasanje bili Pokret Samoopredjeljenje i neki od poslanika manjinskih zajednica.
Prilikom glasanja za sastav izborne komisije, za je glasalo 55 poslanika, što nije bilo dovoljno da se komisija formira, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Dehari je potom prekinuo sjednicu i najavio nastavak za 3. maj.
Proces je u zastoju nedjeljama jer pobjednička stranka, Pokret Samoopredjeljenje, ne uspijeva da obezbijedi potrebne glasove za svoju kandidatkinju za predsjednicu Skupštine Aljbuljenu Hadžiju.
Konstitutivna sjednica, prema pravilniku Skupštine, završava se izborom predsjednika i potpredsjednika, a da bi predsjednik bio izabran potreban je 61 glas od ukupno 120 poslanika.

Neuspješan i deveti pokušaj konstituisanja Skupštine Kosova

Klub poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) se vraća redovnom radu u Skupštini Crne Gore jer su ispunjeni zahtjevi koje je opozicija ispostavila &nbsp;kako bi parlament profunkcionisao - saopštio je šef poslanika tog kluba poslanika Andrija Nikolić.
To je odlučeno nakon sastanka na kojem su prije dvije večeri u prostorijama Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, koji je organizovao ambasador Johan Satler, predsjednik Pokreta Evropa sad Milojko Spajić i predstavnici opozicije Danijel Živković (DPS), Damir Šehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (HGI) potpisali su sporazum kojim su se saglasili da Venecijanska komisija (VK) da mišljenje o ustavnosti prestanka mandata sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović.
Đuranović je smijenjena u decembru prošle godine na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija nije učestvovala u radu Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
Nikolić je na današnjoj konferenciji naglasio da je ovaj dogovor postignut pod pokroviteljstvom Evorpske unije, te ocijenio da je to važno jer smo u završnoj integracionoj fazi.
<h2>MANDIĆ I KNEŽEVIĆ ĆE NASTAVITI SA PRITISKOM, NA PROBI REPUTACIJA PES-A I SPAJIĆA</h2>
Ovaj politički sporazum bi trebalo, cijeni Nikolić, da garantuje našoj državi evropski fokus bez skretanja na teme koje mogu destabliziovati evropsku agendu.
- Oni koji to ugroze će morati da preuzmu punu odgovornost - poručio je on.
Oni garantuju, kaže, da neće prekršiti ovaj sporazum.
Na pitanje da li ovaj sporazum garantuje da će ostatak parlamentarne većine poštovati sporazum, pošto u kontinuitetu slušamo poruke o promjeni Ustava, i što ako se ipak potegnu pitanja pitanja na kojim insistira dio parlamentarne većine (o dvojnom državljanstvu i promjeni Ustava) - Nikolić je rekao da nije siguran da Spajić može da garantuje za ostatak većine.
- Za nas je potpis koji smo stavili obavezujući. Vjerujem da je Spajić taj potpis dao u ime svog poslaničkog kluba. Da li može da garantuje za ostatak parlamentarne većine - nijesam siguran, ali oni svakako nijesu stavili potpis na taj sporazum. Rekao bih da su inicijative koje bi dolazile od ostatka parlamentarne većine ipak ograničenog dometa imajući u vidu broj poslanika koji stoji iza ovog sporazuma. Međutim, ukoliko se to pitanje pokrene u nekom trenutku nemamo ništa protiv da izložimo našu argumentaciju zašto ovo nije pravo vrijeme za otvaranje tih pitanja, ali i zašto su takva pitanja kompleksna i zahtjevna za malu državu kao što je Crna Gora, a koja se nalazi u finalnoj fazi evropskog puta - poručio je šef kluba poslanika DPS-a.
Naglasio je da nije slučajno napomenuo da je ovaj dogovor postignut pod pokroviteljstvom Evropske unije.
- To znači da oni koji su razgovarali u Delegaciji EU ipak znaju da su investirali značajan dio svog integriteta i kredibiliteta i da bi ih svako rušenje tog potpisa i sporazuma istovremeno udaljavalo kao potencijalne partnere EU u svakom budućem procesu. Ako me pitate da li mislim da će Andrija Mandić ili Milan Knežević nastaviti da vrše pritisak na Spajića - hoće. Ali &nbsp;ovdje je na probi dosljednost, odnosno evropska i integraciona reputacija Pokreta Evropa sad i predsjednika Vlade koji dominantno upravljaju parlamentarnom većinom - podvukao je Nikolić.
<h2>POLITIČKI FOLKLOR U VEĆINI</h2>
Ovim sporazumom je predviđeno da se obustavi već pokrenuti proces izbora dvoje sudija Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp;Na pitanje kako gleda na činjenicu što se uprkos tome na Ustavnom odboru saslušavaju kandidati za dvoje sudija, Nikolić je rekao da ne može da kaže da je iznenađen da će dio parlamentarne većine koji nije učestvovao u razgovorima sa opozicijom, ili potpisao taj dokument, pokušati da predstavi da taj sporazum za njih ne važi.
- Ako se nastavi procedura pred Ustavnim odborom - oni demonstriraju da njih ne obavezuje ono što je premijer - odnosno Pokret Evropa sad potpisao sa dijelom opozicije. Rekao bih da je to samo jedna politička igra jer je za izbor sudija Ustavnog suda potrebna kvalifikovana većina. Te kvalifikovane većine ne može biti bez potpisnika sporazuma - Vlade i opozicije. Tako da svaka procedura koja bi se odvijala mimo dogovora ne može garantovati izbor sudija Ustavnog suda, može biti samo dio političkog folklora u kojima će se u okviru parlamentarne većine obračunavati jedni sa drugima - naveo je Nikolić.
Na pitanje kako komentariše poziciju Građanskog pokreta URA, Nikolić je rekao da su dogovore i pregovore pod pokroviteljstvom EU vodili tako da su redovno o tome obavještavali kolege iz opozicije koji tome nijesu prisustvovali.
- To podrazumijeva da smo informisali kolege iz Građanskog pokreta URA, ali i Socijaldemokratske partije koje su u ovom trenutku vanparlamentarni subjekt. Iza ovih potpisa stoji dovoljan broj poslanika. To znači da niko ne može srušiti ono što su dogovorili Vlada (PES) i opozicija - istakao je Nikolić.
Ovim sporazumom opozicija i vlast su se obavezale da podrže EU reforme i zakonodavne inicijative pripremljene u konsultaciji sa institucijama EU, s ciljem završetka pregovora o pristupanju EU do kraja 2026. godine.
- Strane se takođe obavezuju da nastave rad parlamentarnog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, s ciljem završetka procesa izborne reforme najkasnije do kraja 2025. godine - naveli su u Delegaciji EU ranije.
Pored toga, postignuta je saglasnost da se fokus usmjeri na ispunjavanje obaveza iz EU agende, te da se bez prethodno obezbijeđenog opšteg političkog konsenzusa, neće predlagati pitanja koja dijele javnost, kako je to i predviđeno „Barometrom 26“.&nbsp;
<h2>Hrvatska prepoznaje da dio većine nije raščistio sa dešavanjima iz devedesetih</h2>
Osvrnuvši se na poziv ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordna Grlića Radmana da rezolucijom osudimo agresiju na Dubrovnik, on je ocijenio da se radi o nastavku problema koji postoje na relaciji Crna Gora - Hrvatska.
- Ti problemi su proizvedeni i produbljeni kandidovanjem Rezolucije o genocidu u Jasenovcu - čime je Hrvatska isprovocirana, imajući u vidu da je taj akt došao iz parlamenta Crne Gore - susjeda i kandidata za članstvo u EU - koja je time direktno proizvela štetu po svoj integracioni put. Činjenicom da su se ti problemi intenzivirali postoji obaveza da se saniraju odnosi u doglednoj perspektivi kroz rješavanje spornih pitanja u poglavlju 31 - naveo je on.
Vjerovatno, kaže, u Hrvatskoj prepoznaju da u većem dijelu parlamentarne većine još nijesu raščistili sa onim što se dešavalo devedesetih godina na području bivše Jugoslavije.
- I očigledno da postoji potreba da se parlamentarna većina jasno odredi u odnosu na određena pitanja - dodao je on.
Istakao je da je DPS devedesetih zbog tragičnih događaja u Hrvatskoj i nepametne politike Crne Gore uputili zvanično izvinjenje.
- I nemamo nikakav problem da osudimo još jednom ono što se Hrvatskoj desilo tokom devedesetih godina - dodao je Nikolić.

Anja Ivanović

DPS se vraća u poslaničke klupe

Ruska 18-godišnja pjevačica osuđena je na 13 dana zatvora nakon što je na glavnoj aveniji u Sankt Peterburgu izvodila pjesmu koju je Kremlj zabranio.
Diana Loginova, studentkinja muzičke akademije, koja nastupa pod imenom Naoko sa svojim bendom Stoptime, uhapšena je juče nakon što je njena izvedba popularne pjesme "Zadruga Labuđe jezero" prognanog ruskog repera Noize MC-ja postala viralna na ruskim društvenim mrežama.
Videozapis prikazuje grupu mladih kako pjevaju zajedno s Loginovom u rijetkom iskazu javnog prkosa vlastima.
Sud u Sankt Peterburgu proglasio ju je danas krivom za organizovanje neplaniranog okupljanja koje je blokiralo javni pristup metrou, što se smatra prekršajem, a ne kaznenim djelom. Gradska policija izjavila je da će Loginova, nakon što odsluži 13 dana, biti optužena i za prekršaj "diskreditovanja "ruske vojske.
Noize MC, muzičar koji je napisao "Zadrugu Labuđe jezero" i pravog imena Ivan Aleksejev, otvoreno kritikuje Kremlj, a nakon početka rata u Ukrajiji je napustio Rusiju.

Ruska pjevačica zbog zabranjene pjesme ide u zatvor

Skoro 50 odsto građana smatra da Srpska pravoslavna crkva ima uticaj na političke prilike, dok 21.6 nema stav. Što se tiče Srbije, 30 odsto ispitanika smatra da vlast u toj zemlji ima veliki utjecaj, 28.7 odsto smatra da nema uticaj, a 20.7 da je uticaj precijenjen.
To je danas rekla danas direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović predstavljajući istraživanje te NVO.&nbsp;
Govoreći o istorijskim temama, Vuksanović je kazala da su građani u većini prepoznali partizane kao borce protiv fašizma (37.9 odsto), dok 30.6 odsto nije imalo stav.
- Ostali odgovori bili su da su borci protiv fašizma bili i jedni i drugi (14 odsto), da nijedni (8,8 odsto) ili četnici (8,7 odsto) - dodala je Vuksanović.
Ona je navela da su građane pitali i za stav povodom podizanja spomenika Pavlu Đurišiću.
- Protiv podizanja spomenika je skoro 40 odsto građana, 25.3 odsto smatra da to nije važno, 13.5 odsto podržava inicijativu, dok gotovo 22 odsto nema stav. Reakciju države na ovo pitanje više od 50 odsto ispitanika nije ocijenilo, dok je protiv državne akcije 27.3 odsto, a 20.4 odsto podržava akciju države - izjavila je Vuksanović.&nbsp;

CEDEM: 37.9 odsto građana smatra da su partizani borci protiv fašizma, 30.6 nema stav

Portparolka predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa Karolin Levit izjavila je danas da američki predsjednik veruje da još uvijek postoji mogućnost da dođe do direktnog sastanka između predsjednika Rusije Vladimira Putina i ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog.
Na brifingu za novinare u Vašingtonu, Levit je navela da je Tramp izrazio spremnost da pomogne u organizaciji tog susreta, dodajući da je slična inicijativa bila razmatrana i nakon njegovog sastanka s Putinom u Aljasci u avgustu ove godine, prenosi Skaj njuz.
Prema njenim riječima, Zelenski je tada poručio da je spreman za razgovor sa ruskim predsjednikom, ali do susreta nije došlo jer Moskva nije dala konačan odgovor.

Karolin Levit: Tramp vjeruje da postoji mogućnost sastanka Putina i Zelenskog

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp naveo je danas da postoji mogućnost američkog uključivanja u sukob protiv palestinske militantne grupe Hamas ukoliko ta grupa nastavi da ubija ljude u Pojasu Gaze.
- Ako Hamas nastavi da ubija ljude u Gazi, što nije bio sporazum, nećemo imati drugog izbora nego da uđemo i pobijemo ih. Hvala vam na pažnji posvećenoj ovom pitanju- naveo je Tramp u objavi na društvenoj mreži Truth Social.
Tramp je ranije uporedio ubistva Hamasa s aktuelnim operacijama kontrole kriminala.
- Zaista su eliminisali nekoliko bandi koje su bile veoma loše. Ubili su nekoliko članova bandi. To me nije mnogo uznemirilo, da budem iskren- rekao je američki predsjednik ranije ove nedjelje.
Hamas je nakon stupanja na snagu sporazuma sa Izraelom optužen za masovna pogubljenja i sukobe sa rivalskim klanovima.
U &nbsp;sukobima između snaga bezbjednosti Hamasa i naoružanih članova lokalnog klana Dugmuš u gradu Gazi, u jednom od najnasilnijih unutrašnjih sukoba od završetka velikih izraelskih operacija u enklavi u nedjelju je poginulo oko 30 ljudi.

Tramp: Ako Hamas nastavi da ubija, moraćemo da ih pobijemo

Demokrate Alekse Bečića, koje upravljaju ključnim sektorima bezbjednosti i odbrane, kao i brojnim drugim važnim resorima u državi, iz godine u godinu bilježe strmoglav pad podrške. To potvrđuje i najnovije istraživanje CEDEM-a, prema kojem ovu partiju trenutno podržava svega 8,2% građana. Ovo je ozbiljan pad u odnosu na prošlu godinu, kada je prema istom istraživanju, podrška iznosila 10%. Podrška Demokratama, prema istraživanju CEDEM-a objavljenom u maju 2023. iznosila je 11,1 %.&nbsp; U tom kontekstu, ne iznenađuje što se Demokrate obračunavaju sa svakim ko se usudi da uputi i najmanju kritiku na njihov račun — posebno kada je riječ o sistemima kojima upravljaju, a koji su, po svemu sudeći, pred pucanjem. Čini se da partija Bečića i Borisa Bogdanovića, suočena s padom rejtinga, pokušava da upotrebom mehanizama sistema kojim upravlja zaustavi kritičko medijsko izvještavanje, pokušavajući time da spasi brod koji očigledno tone.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101616104_ed0c58c73d43e50016337e18ef93a4a463f7092ec4a8db8d2e16033d9566cdd4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101616104_ed0c58c73d43e50016337e18ef93a4a463f7092ec4a8db8d2e16033d9566cdd4" data-rendition-name="original" width="1179" height="679" loading="lazy" alt="gradikon"> </figure>  Crna Gora se ponovo nalazi u političkom haosu, u situaciji gdje najvažnije državne sisteme kontrolišu oni sa najmanjom podrškom građana. Demokrate, koje imaju presudnu ulogu u sektorima bezbjednosti, uživaju podršku znatno manju od Pokreta Evropa sad i koalicije Za budućnost Crne Gore. <h2>CEDEM-ovo istraživanje: Ko ima najveću podršku?</h2> Prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), koje je sprovedeno od 25. septembra do 6. oktobra 2025. godine, da su naredne sedmice izbori, Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi podržalo 25,8% birača, dok bi za koaliciju Za budućnost Crne Gore (ZBCG) glasalo 23,5%. Pokret Evropa sad (PES), koji je prošle godine bio u vrhu sa 26,3%, sada ima podršku od 20,3%, što predstavlja značajan pad od čak šest procentnih poena. S druge strane, DPS je zadržao stabilnu podršku – oko 26%, potvrđujući konstantu u glasačkom tijelu. <h2>Uporedni podaci iz prethodnih godina: DPS stabilno, Milojko u padu</h2> U istraživanju objavljenom u martu 2024. godine, PES je imao podršku od 26,3%, a DPS 26%. Ovi rezultati ukazuju na trend opadanja podrške PES-u, dok je DPS uspio da stabilizuje, pa i blago poveća, svoju poziciju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101616104_4ea8e07fa9382aa4d08d7ee6880d1701e6f929a1cd5a65f57eabacce5d36badd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101616104_4ea8e07fa9382aa4d08d7ee6880d1701e6f929a1cd5a65f57eabacce5d36badd" data-rendition-name="original" width="1179" height="652" loading="lazy" alt="grafikon"> </figure>  Rezultati parlamentarnih izbora iz 2023. godine: “Zajedno” (DPS, SD, LP, DUA) – 70.228 glasova (23,22%) – 21 mandat Pokret Evropa sad – 77.203 glasa (25,53%) – 24 mandata “Hrabro se broji” (Demokrate i URA) – 37.730 glasova (12,48%) – 11 mandata “Za budućnost Crne Gore” (NSD, DNP, RP) – 44.565 glasova (14,74%) – 13 mandata Ovi rezultati dodatno potvrđuju da su Demokrate, uprkos upravljanju ključnim državnim sektorima, u ozbiljnom padu i bez značajnije podrške javnosti. U isto vrijeme, DPS bilježi stabilan rejting, a PES ozbiljan pad, što nagovještava moguću rekonstrukciju političke scene u bliskoj budućnosti.

Demokrate u slobodnom padu: Sad je jasno zašto Bečić i Bogdanović koriste državne institucije da uguše kritiku

Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi, ukoliko bi naredne sedmice bili održani parlamentarni izbori, glasalo 25,8 odsto birača, a Za budućnost Crne Gore (ZBCG) 23,5 odsto, pokazalo je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Istraživanje, koje je CEDEM realizovao od 25. septembra do 6. oktobra, pokazuje da Pokret Evropa sad (PES) ima podršku 20,3 odsto ispitanika, Demokrate 8,2 odsto, Bošnjačka stranka i Evropski savez po pet odsto.&nbsp;
Prema istraživanju, Građanski pokret URA podržava 3,6 odsto birača, Pokret narodnog povjerenja 2,1 odsto, Albanski forum 1,8 odsto, Socijalističku narodnu partiju 1,4 odsto, Preokret 0,9 odsto, DUA 0,8 odsto, dok FORCA i Hrvatska građanska inicijativa imaju po 0,7 odsto podrške.
&nbsp;Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović je, na konferenciji za novinare povodom predstavljanja rezultata istraživanja „Političko javno mnjenje u Crnoj Gori“, kazala da je DPS u blagom padu u odnosu na prošlogodišnje istraživanje, a ZBCG u znatno većem porastu, dok pad bilježi i PES.&nbsp;
Ona je navela da je u istraživanju učestvovalo 1.006 ispitanika.&nbsp;
&nbsp;Vuksanović je rekla da 36 odsto građana smatra da se Crna Gora kreće pravim putem, 38 odsto da se kreće pogrešnim, dok je njih 25,9 odsto odgovorilo da ne zna ili ne može da procijeni. &nbsp;
&nbsp;Ona je kazala da je 9,2 odsto ispitanika veoma zadovoljno učinkom Vlade Milojka Spajića, 29,7 odsto uglavnom zadovoljno, 23,1 odsto uglavnom nezadovoljno, 21,3 odsto veoma nezadovoljno, a 16 7 odsto nema stav.
&nbsp;Vuksanović je navela da su najveći stepen povjerenja zavrijedile institucije zdravstvenog i sistema obrazovanja, pri čemu su brojne druge institucije doživjele pad povjerenja.
Porast povjerenja u odnosu na prošlo mjerenje, kako je dodala, ima &nbsp;i &nbsp;Vojska Crne Gore, dok Srpska pravoslavna crkva (SPC) bilježi pad.
&nbsp;- Vidimo veliki pad povjerenja u sudstvo, tužilaštvo, nevladin sektor i nešto manji pad povjerenja u političke partije- navela je Vuksanović.
&nbsp;Govoreći o rejtingu ministarstava, ona je kazala da je najbolje ocijenjeno Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, dok je na drugom mjestu resor poljoprivrede.
&nbsp;Vuksanović je kazala da, od političara, najveću prosječnu ocjenu ima Milojko Spajić - 2,56, Jakov Milatović 2,49, Milan Knežević 2,39, Milo Đukanović 2,37, Danijel Živković 2,26, Andrija Mandić 2,18.

CEDEM: DPS bi podržalo 25,8 odsto birača, ZBCG 23,5 odsto, PES 20,3 odsto

Službenici policije sinoć su uhapsili Petra Ivanovića (60) bivšeg ministra poljoprivrede, zbog počinjenog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru, na štetu dva policijska službenika koja je ometao i omalovažavao tokom vršenja službene dužnosti, saopšteno je iz Uprave policije,
- Naime, &nbsp;Ivanović se sumnjiči da je 15.oktobra, oko 15 časova, upravljajući vozilom marke Toyota, podgoričkih registarskih oznaka, ometao kretanje službene kolone Uprave policije, tokom realizacije zadatka obezbjeđenja i pratnje predsjednika Vlade Crne Gore- navodi se u saopštenju.
On je tokom vožnje bulevarom Svetog Petra Cetinjskog, presjekao kolonu vozila iz pratnje, a nije postupio po jasno istaknutim svjetlosnim i zvučnim signalima službenih vozila, čime je ugrozio bezbjedno kretanje štićene ličnosti i službenih lica u pratnji.
Ivanović je, ističu iz policije, odbio da pruži dokumenta na uvid policijskim službenicima i u dva navrata uputio niz uvredljivih i prijetećih riječi policijskim službenicima iz pratnje premijera.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su nakon prikupljenog obavještenja od P.I. sa događajem upoznali državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da u navedenom događaju nema elemenata bića krivičnog djela.
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su cijeneći postojanje prekršaja, lišili slobode P.I. zbog počinjenog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru – ometanje i omalovažavanje službenog lica.
- Osumnjičeni P.I. će u zakonskom roku biti sproveden na dalju nadležnost Sudu za prekršaje u Podgorici- zaključuje se u saopštenju.

Uhapšen Petar Ivanović

Kakvo je to pomirenje, u kom jedna strana treba da se liši istine, da bi druga strana svoje laži i zablude mogla da proglasi za istinu?
Kakvo je to pomirenje, kada se očekuje da se jedna strana odrekne antifašizma, da bi biološki ili ideološki naslednici fašizma mogli da uživaju u paralelnoj realnosti samoobmane i aboliciji svojih predaka i njihovih zločina?
Kakvo je to pomirenje, po čijim se “pravilima” ima zaboraviti izdaja i prodaja države i nacije, zarad konvalidiranja zločina, izdaje, pravnog nasilja i gubljenja državno-pravne samostalnosti, o čemu su i stvarnost i istorija odavno dali ocenu?
Kakvo je to pomirenje, u kom jedna strana mora da pristane da bude sluga, da bi druga strana mogla da i dalje bude sluga? I kada je podaništvo postalo vrlina, da bi uopšte moglo da bude tema pomirenja?
Kakvo je to pomirenje, koje od prvih traži da se svaki junak, vojskovođa, pisac, pesnik, slikar, pevač, sportista, novinar… zaboravi ili zanemari, da bi ustupio mesto u pamćenju nekim opskurnim likovima bez ikakvih ličnih i profesionalnih kvaliteta i dostignuća, s jedinim “kvalitetom” – da su drugi?
Kakvo je to pomirenje, dođavola, kad jedna strana mora da prihvati stalno poništavanje i unižavanje države, a druga ne želi i ne prihvata da se odrekne ničega destruktivnog, antievropskog, podaničkog?
Kakvo je to pomirenje, da se ljudskost, saosećanje, kajanje, realnost, dobronamernost, humanost, dobrosusedstvo… jedne strane mora poništiti, da bi kompleksi, mitomanija, frustracije, integrisano zlo ili genetska izopačenost druge strane mogli da budu spokojni?
Kakvo je to pomirenje, kada jedna strana mora da prihvati uništavanje spomenika onih koji su državu gradili, razvijali i spašavali, i svih uspomena na njih, da bi druga strana mogla nesmetano da diže spomenike zločincima, ubicama, uništiteljima države i drugih Naroda i izmišlja njihovu slavu i “svetost”?
Kakvo je to pomirenje, zaboga, ako prva strana mora da bespogovorno prihvati da joj druga otme sve šta želi, a ono šta ne želi, da uništi, opogani ili denuncira?
Kakvo je to pomirenje, po čijim pravilima jedna strana treba da ćuti i trpi bahate, nedozrele, frustracijama gonjene poteze druge strane, koja, opet, može da divlja bez kontrole, uništava državu, privredu, resurse, poredak i čini sve da država bude pripojena drugoj ili bar pod njenim starateljstvom?
Kakvo je to pomirenje, kad jedna strana mora da prihvati da su moralni i fizički patuljci u stvari visokoetični i prečasni dvometraši, kako svoje istaknute “prvake” vidi ili predstavlja zaslepljena druga strana?
Kakvo je to pomirenje, u kome jedna strana ne sme ni da kritikuje drugu, dok druga i može i treba da proganja i kinji prvu, bez obzira na zakon i pravdu?
Kakvo je to pomirenje, u kome ubica postaje jednak ubijenom, u kome silovatelj biva izjednačen sa humanistom, u kome se jednako slave zločinac i heroj, u kome moral, plemenitost, čast, principijelnost, vrlina… dolaze na istu ravan sa moralnim nihilizmom i etičkim relativizmom?
Kakvo je to pomirenje, kada jedna strana treba da prihvati da je verske vođe druge strane negiraju, vređaju, ponižavaju, odbacuju, a državu koja im je zajednička tretiraju tek kao privremeno otuđeni deo druge države – čemu sve druga strana tercira?
Kakvo je to pomirenje, gde laž, izdaja, zabluda, frizirana istorija, nasilje, bezobrazluk, bahatost, primitivizam… moraju da budu prihvaćeni, jer to onda drugoj strani otvara mogućnost za ostvarenje njenih (u najvećem broju nečasnih) ciljeva?
Kakvo je to pomirenje, koje od pobednika traži da priznaju poraz, da bi poraženi mogli da se proglase za pobednika?

Tag: skupstina