Bivši direktor crnogorske policije Slavko Stojanović osuđen je na tri godine i osam mjeseci zatvora i u ponovnom postupku pred podgoričkim Višim sudom.
On je osuđen na istu kaznu zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja u slučaju šverca cigareta iz marta 2018. godine. Presudu u ponovljenom slučaju donio je sudija Višeg suda u Podgorici Igor Đuričković.
Stojanoviću je za zloupotrebu službenog položaja izrečena kazna od tri i po godine zatvora, a za nedozvoljeno držanje oružja tri mjeseca, pa je jedinstvenom kaznom osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora. U kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru i pod mjerama.
Sudija Đuričković je kazao da se suštinski obrazložene ove odluke ne razlikuje od obrazloženja prve odluke, presude.
Posjetimo, Stojanović je prvostepenom presudom Višeg suda od 28. marta ove godine osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora jer je, prema ocjeni suda, zloupotrebom službenog položaja oštetio državnu kasu za 112.504 eura, kada je 31. marta 2018. godine tražio od kolega da propuste kamion sa cigaretama bez potrebne dokumentacije.&nbsp;
Apelacioni sud je tu presudu ukinuo i naložio ponovno suđenje. Obrazlažući tadašnju odluku, sudija Đuričković je naveo da je „na nesumnjiv način utvrđeno da je Stojanović kao službeno lice i javni funkcioner počinio zloupotrebu službenog položaja“, te da je izrečena kazna srazmjerna njegovoj krivici.
Stojanoviću je tada za zloupotrebu položaja izrečena kazna od tri i po godine zatvora, a za nedozvoljeno držanje oružja tri mjeseca, pa je jedinstvenom kaznom osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora. U kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru i pod mjerama nadzora.
Sud je kao olakšavajuće okolnosti cijenio to što je Stojanović porodičan čovjek, starije životne dobi, što je priznao izvršenje krivičnog djela i što ranije nije bio osuđivan. Kao otežavajuća okolnost istaknut je iznos pribavljene imovinske koristi, koji višestruko premašuje zakonski cenzus od 30.000 eura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Stojanović ponovo osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora

Bivši direktor crnogorske policije Slavko Stojanović, nakon ukidanja prvostepene presude kojom je bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora, dobio je još jednu šansu da se brani od optužbi Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja i nedozvoljeno držanje oružja.
On je ranije priznao dio optužbi za zloupotrebu službenog položaja, ali je negirao da je znao da su predmetne cigarete bile ilegalne. Presuda mu je ukinuta zbog "bitnih povreda odredaba krivičnog postupka".
Sudije Apelacionog suda ukazale su da je u ponovljenom sudskom postupku neophodno, između ostalog, utvrditi da li je u vremenu izvršenja krivičnog djela, 31. avgusta 2018. godine, bilo uvoza cigareta marke "FM" za prodaju na tržištu Crne Gore, ili su te cigarete samo skladištene u fri šop zonama, od čega zavisi visina pribavljene imovinske koristi.
Apelacioni sud je zaključio da je prvostepena presuda protivrječna u dijelu gdje se navodi da je od strane optuženog Stojanovića nastupila zabranjena posljedica, da je pribavio protivpravnu imovinsku korist drugom u iznosu od oko 126.000 eura i nanio štetu budžetu Crne Gore u iznosu od oko 105.509,40 eura, na ime neplaćenih dažbina, carine, akciza i poreza, dok u u nastavku presude piše da na taj dan od strane nadležnih državnih organa nije ni mogao biti izvršen obračun dažbina koje je bilo potrebno platiti prilikom uvoza i stavljanja u promet cigareta marke "FM" na tržištu Crne Gore.
– Prvostepeni sud će, ukoliko angažovani vještak ne otkloni protivrječnosti iz nalaza i njegove dopune, angažovati drugog vještaka ekonomsko-finansijske struke da utvrdi da li su cigarete marke "FM" u to vrijeme bile cigarete koje su mogle biti uvezene za prodaju na tržištu Crne Gore, ili cigarete koje su bile namijenjene za prodaju van carinskog područja Crne Gore, od čega zavisi visina pribavljene imovinske koristi, odnosno nastale štete – piše u ukidnom rješenju.
Prema optužnici SDT-a, Stojanović je kao direktor policije naredio da se kamion sa cigaretama, navodno u vlasništvu njegovog bliskog prijatelja, propusti bez potrebnih policijskih provjera. U kamionu je, kako piše u optužnici, bilo oko 120 paketa cigareta, čija je vrijednost prelazila značajnu sumu.

Apelacioni sud naložio novo vještačenje: Utvrditi jesu li cigarete bile za crnogorsko tržište

Apelacioni sud je ukinuo presudu Višeg suda u Podgorici protiv bivšeg direktora Uprave policije Slavka Stojanovića i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno suđenje zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, saopšteno je danas iz ove sudske instance.
Rješenje je donijeto 22. oktobra, kojim je uvažena žalba branioca bivšeg visokog policijskog fnkcionera.
- Prvostepenom presudom optuženi Slavko Stojanović oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela zloupotreba službenog položaja i krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od tri godine i osam mjeseci - podsjećaju iz Apelacionog suda.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fbivsi-direktor-uprave-policije-slavko-stojanovic-osuden-na-tri-godine-i-osam-mjeseci-zatvora&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Žalbe protiv ove presude izjavili su Specijalno državno tužilaštvo i branilac optuženog.
- U postupku odlučivanja o žalbama, Apelacioni sud je utvrdio da je prvostepena presuda zahvaćena bitnim povredama odredaba krivičnog postupka, koje su detaljno opisane u obrazloženju rješenja, čija posljedica je ukidanje prvostepene presude i vraćanje predmeta prvostepenom sudu na ponovno suđenje - navodi se u saopštenju.
Prvostepenom sudu je ukazano da je potrebno da u ponovnom postupku &nbsp;otkloni bitne povrede odredaba krivičnog postupka, izvede sve ranije provedene dokaze i druge koje nađe za potrebnim.
- Nakon što tako postupi, svestranom analizom i pravilnom ocjenom svih izvedenih dokaza, kako pojedinačno tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti, utvrdi sve odlučne činjenice, da jasne razloge o njima, a sve sa ciljem donošenja zakonite i pravilne odluke - kazali su iz Apelacionog suda.

Ukinuta presuda u predmetu protiv bivšeg direkora UP Slavka Stojanovića zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka

U Apelacionom sudu Crne Gore danas je održana sjednica vijeća u postupku odlučivanja o žalbama Specijalnog državnog tužilaštva i branioca optuženog Slavka Stojanovića, koje su izjavljene protiv prvostepene presude Višeg suda u Podgorici, broj Ks.br. 16/24 od 28. marta 2025. godine.
Prvostepenom presudom Višeg suda u Podgorici, koja je predmet razmatranja po žalbama, optuženi Slavko Stojanović oglašen je krivim za krivična djela zloupotreba službenog položaja i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, te je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od tri godine i osam mjeseci.
Kako je saopšteno iz Apelacionog suda Crne Gore, odluka vijeća biće donijeta u zakonskom roku, a javnost će o njoj biti blagovremeno obaviještena.

Održana sjednica vijeća u predmetu optuženog Slavka Stojanovića

Bivši direktor crnogorske policije Slavko Stojanović osuđen je na kaznu zatvora u tranjanju od tri godine i osam mjeseci zbog zloupotrebe službenog polažaja i nedozvoljenih držanja oružja.&nbsp;
Presudu u ovom predmetu donio je sudija podgoričkog Višeg suda Igor Đuričković.
Protiv Stojanovića Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu zbog sumnje 31. marta 2018. godine, u Podgorici, naredio policiji da propusti kamion njegovog prijatelja, u kojem je bilo 125 paketa cigareta bez neophodne dokumentacije, a koje su trebalo da budu oduzete.
<h2>STOJANOVIĆ NA SUĐENJU PRIZNAO KRIVICU&nbsp;</h2>
Tokom iznošenja odbrane na jednom od ročišta Stojanović je priznao krivicu.&nbsp;
- Kritičnog dana, 31. marta 2018, pozvao me je prijatelj i rekao mi da mu je zaustavljen kamion sa 125 paketa cigareta. Tražio mi je da mu pomognem jer, kako mi je kazao, u pitanju su bili čast i obraz njegove porodice. Potom me je pozvao i Jovica Rečević i upoznao me je sa slučajem. Osjetio sam ljudsku potrebu da pomognem prijatelju. Nijesam razmišljao o posljedicama - rekao je tada Stojanović.
On je na tom ročištu naveo i da je tih dana bezbjednostna situacija u Crnoj Gori bila urušena zbog učestalih obračuna mafijaških klanova.&nbsp;
- Želim da ukažem na okolnosti koje su na mene uticale tih dana. Dva dana ranije je ubijen Dražen Čađenović u Podgorici. Imali smo operativne informacije da se priprema njegova likvidacija. Tajna pratnja ga je pratila, ali u jednom trenutku ga je izgubila. U tom momentu je i ubijen. Eksploziju u garaži Vektre, u kojoj je stradao, osjetio sam i u Siti kvartu gdje živim. Osjećao sam pritisak zbog loše bezbjednosne situacije u glavnom gradu i državi.Noćima nijesam spavao. Nijesam sagledavao posljedice kada sam pozvao svog pomoćnika Enisa Bakovića i naredio da se kamion sa cigaretama pusti - naveo je tada Stojanović.
Na tom ročištu odbacio je optužbe da je protivzakonito držao pištolj.
Bivši direktor Uprave policije Slavko Stojanović uhapšen je 18. novembra 2023. godine, a nakon skoro mjesec i po pušten iz pritvora na prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva.&nbsp;
Stojanović, koji se danas nije pojavio na izricanju presude, osuđen je na 3 godine i šest mjeseci za krivično djelo zloupotreba službenog položaja i tri mjeseca za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Jedinstvenom kaznom osuđen je na ukupno tri godine i osam mjeseci zatvora.
Sudija Đuričković je, između ostalog, naveo da je sud do utvrđivanja činjeničnog stanja došao na osnovu materijalnih i personalnih dokaza i iskaza svjedoka, ali i priznanja okrivljenog Stojanovića.&nbsp;
Stav suda je i to da je Stojanović priznao osnovni oblik krivičnog djela zloupotreba službenog položaja, ali ne i teži oblik ovog krivičnog djela za koje je maksimalna zaprijećena kazna do 12 godina te da je Stojanović postupao s umišljajem.
U odnosu na krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, sud je stava da je Stojanović držao pištolj bez potrebne dokumentacije.

Ivona Đokić

Bivši direktor Uprave policije Slavko Stojanović osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora

Policajci Nenad Šuškavčević i Boško Raspopović svjedočili su na suđenju bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću i saopštili da im je vozač kamiona Igor Baćović saopštio da u kamionu ima oko 120 paketa cigareta.
Stojanović se tereti da je 2018. godine izdao naređenje da policija pusti vozača kamiona njegovog prijatelja a u kojem su se nalazile cigarete bez potrebne dokumentacije.
Svjedok Šuškavčević ispričao je da ga je Dežurna služba &nbsp;2018. godine uputila u Zetu, jer je u toku pretovar cigareta.
- Vozač Baćović mi je rekao da su u jednom dijelu kamiona pivske ambalaže, a u drugom dijelu cigarete. Baćović nije htio da kaže gdje je trebalo da ih vozi i kome da ih preda. O svemu smo obavijestili dežurnu službu - rekao je Šuškavčević.
On je dodao da mu je Baćović saopštio da u kamionu imao od 100 do120 paketa cigareta, ali ako je u zabilješci napisano oko 120 onda je toliko. On je ukazao da je mnogo godina prošlo od događaja.
I policajac Raspopović &nbsp;je takođe naveo da je vozač kamiona saopštio da u kamionu ima oko 120 paketa cigareta.
Danas je pred sudijom Igorom Đuričkovićem iskaz dao i policajac Luka Stojović. Ostao je pri službenoj zabilješci koju je sačinio.
On je rekao da je sa kolegama pošao u Zetu da su zatekli kamion u kojem su bili neki paketi ali da detalja više ne može da se sjeti.
Stojanović se, prema navodima optužnice SDT, tereti da je oštetio državnu kasu za 126.000 eura.
Suđenje se nastavlja 14. februara.

Marija Žižić

Svjedoci: U kamionu bilo oko 120 paketa cigareta

Vještak ekonomsko finansijske struke Nemanja Dragović kazao je na suđenju bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću da je nalaz i mišljenje uradio na osnovu dokumentacije Uprave prihoda i Carina od 17. januara 2023. godine.
Na osnovu tih dokumenata utvrdio je da je vrijednost FM cigareta bila 126.000 a neplaćene akcize 112.504 eura.
Stojanović se tereti da je 2018.godine izdao naređenje da policija pusti vozača kamiona njegovog prijatelja a u kojem su se nalazile cigarete bez potrebne dokumentacije.
Tužilac Jovan Vukotić nije imao primjedbi na nalaz dok je branilac Stojanovića, advokat Miroslav Adžić prigovorio i ukazao da vještak nije obračun radio po cijenama koje su bile 2018.&nbsp;
Na pitanje odbrane vještak je kazao da je procjenu uradio na osnovu papira u kojim je bilo navedeno da je nabavna cijena bila 0, 24 cent po paklici.
- Nemam podatak o datumu i godini za koji je navedena ta cijena od 0, 24 centa - kazao je vještak.
Sudija Igor Đuričković kazao je da će od Uprave carina zatražiti informacije koliko je 31.marta 2018. godine bila cijena FM cigareta. Takođe, pročitani su i pisani dokazi koji su predloženi optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva.
Nakon izjašnjenja Uprave carina biće nastavljeno saslušanje vještaka.
Stojanović se, prema navodima optužnice SDT, tereti da je oštetio državnu kasu za 126.000 eura.
Suđenje se nastavlja 12. februara. Sudija Đuričković prihvatio je i zahtjev odbrane za saslušanje policajaca Nenada Šuškavčevića i Boška Raspopovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUEKhA1gozZo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sud od Uprave carina traži kolika je vrijednost FM cigareta bila 2018.

Igor Baćović danas je na suđenju bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću kazao da je za prevoz cigareta dobio 100 eura ali nije znao da navede ime čovjeka koji ga je angažovao za taj posao. Nije vidio ni koliko je cigareta je utovareno u kamion, jer ga to nije interesovalo. Njegova pretpostavka je da je manje od pola kamiona bilo utovareno.
Stojanović se, prema navodima optužnice SDT, tereti da je oštetio državnu kasu za 112.500 eura kada je tražio da propuste tovar cigareta bez potrebne dokumentacije.
Baćović je danas ispričao da je 2018. godine kamionom prevozio pivo iz Nikšića za jednu prodavnicu iz Zete.
Nakon završenog posla, kako je naveo, sjeo je sa prijateljem da popije piće na benzinskoj pumpi u Zeti.
- Dok sam sjedio došao je jedan čovjek i pitao me da mu prevezem neku robu iz Zete za Zlaticu. Pitao sam ga o čemu se radi, saopštio mi je da treba da prevezem cigarete. Na moje pitanje rekao mi je i da ima svu potrebnu dokumentaciju - kazao je Baćović.
Pristao je da preveze cigarete i za vrijeme utovaranja bio je, kako kaže, u kabini i igrao igricu i nije obraćao pažnju.
Nakon dvadesetak minuta su došli policajci koji su ga, kako je ispričao, izveli iz kamiona, legitimisali i oduzeli telefon.
Tada je, kako navodi, primijetio da je čovjek koji je utovaro cigarete bukvalno "ispario" jer je sigurno primijetio policiju.
Prema riječima Baćović, policajci su ga pitali čije su cigarete i za koga radi. Prilikom kontrole bilo je dvadesetak policajca.
-Rekli su mi da kamionom krenem za njima i stigli smo do &nbsp;mjesta gdje se nalazi Novi Duvanski kombinat. Saopštili su mi da sačekam, a oni su otišli. Nakon petnaestak minuta do mene je došao policajac u civilu i kazao mi da nastavim vožnju. Te cigarete sam prevezao do jedne privatne garaže na Zlatici - ispričao je Baćović.
U međuvremenu se, kako kaže, čuo sa čovjekom za kojeg je prevozio cigarete i on mu je objasnio gdje da ih istovari.
Na Zlatici ga je sačekao čovjek čije ime ne zna i platio mu 100 eura za " turu".
On je na pitanje sudije Igora Đuričkovića rekao da niko od policaja nije ulazio u utovarni dio kamiona.
Na pitanje sudije, svjedok je rekao i da se protiv njega vodi postupak pred Osnovnim državnim tužilaštvo za krivično djelo nedozvoljena trgovina.
Danas je svjedočio i policajac Luka Radović koji je ispričao da je sa kolegama iz Interventne upućen u Zetu, jer je patrola zaustavili kamion sa cigaretama.
-Zatekli smo vozača Baćovića u kamionu su bili paketi sa oznakom FM i ambalaže praznog piva - rekao je Radović.
Nakon toga njegove kolege su pošle sa Baćovićem.
Suđenje se nastavlja 25. decembra kada će se sud izjasniti o prijedlozima odbrane za saslušanje svjedoka - policajaca Luke Stojovića, &nbsp;Nenada Šuškavčevića i Boška Raspopovića.

Baćović: Ne znam ime čovjeka koji me angažovao za prevoz cigareta, on je ispario kad je stigla policija

Nekadšnji visoki policijski funkcioneri Enis Baković i Saša Milić nijesu danas svjedočili na suđenju bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću koji se tereti za zloupotrebu položaja. Bakoviću i Miliću nije uručen poziv za saslušanje pa je sudija Igor Đuričković saopštio da im se poziv ponovo uputi.
Za naredno ročište koje je zakazano za 11. novembar osim Bakovića i Milića planirano je saslušanje i svjedoka Darka Milonjića i Luke Radovića.
Stojanović se tereti da je izdao naređenje da policija pusti vozača kamiona njegovog prijatelja a u kojem su se nalazile cigarete bez potrebne dokumentacije.
Svjedok Vuk Kljajić kazao je da ga je 2018. godine Dežurna služba policije uputila u Zetu gdje je bio kamion sa utovarom.
- Vođa grupe je obavio razgovor sa vozačem- rekao je Kljajić. Pregledom su kolege utvrdile da su u kamionu cigarete. Zadatak njegov i kolege bio je, kako kaže, da isprate kamion do Centra bezbjednosti Podgorica. Međutim, uslijedila je promjena plana da kamion ostave kod carinskog terminala u blizini Zetatransa. Svjedok Kljajić je rekao i da je dosta vremena prošlo od tog događaja i ne može da se sjeti svih pojedinost. Objasnio je i da nije siguran da li su u službenu zabilješku unijeli podatak o kojim se cigaretama radilo.
- Ukoliko to nijesmo uradili, onda nijesmo imali taj podatak - kazao je Kljajić.
Svjedok Milorad Krivokapić saopštio je da je prodao kamion Slobodanu Baćoviću, te i da nije imao kontakt sa Igorom Baćovićem.
- Nijesam ni sanjao da oko ovoga mogu biti pitan nešto - rekao je Krivokapić.
Podsjetimo, za upravljačem kamion u kojem su pronađene cigarete bio je Igor Baćović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DhMVPZuuzcxc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sud naredio da se ponovo uputi poziv Bakoviću i Miliću

Saslušanjem svjedoka danas je u Višem sudu nastavljeno suđenje bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću koji se tereti za zloupotrebu položaja.
Stojanović se tereti da je izdao naređenje da policija pusti vozača kamiona njegovog prijatelja a u kojem su se nalazile cigarete bez potrebne dokumentacije.
Svjedok Miroslav Jaramazan kazao je da je 2018. godine bio rukovodilac Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminaliteta.
- Sjećam se da je bio vikend i u jutarnjim časovima me zvao službenik Goran Mitrović koji mi je saopštio da ga je Dužurna služba obavijestila da je saobraćajna policija u Zeti zaustavila kamion sa cigaretama - ispričao je Jaramazan.
On je naveo da je službeniku Mitroviću rekao da pođe na uviđaj i da obavijesti Tužilaštvo. Nakon toga, prema riječima Jaramazana, pozvao ga je Enis Baković koji mu je u tom periodu bio nadređeni i saopštio da će taj slučaj preuzeti Odsjek za suzbijanje organizovanog kriminala. 
Jaramazan je naglasio da o tom slučaju više nije imao informacija. On je na pitanje branioca Stojanovića, advokata Miroslava Adžića kazao da nije imao informacije o kojoj vrsti cigareta se radi i koja je količina.
Svjedok Dalibor Živković kazao je da je bio dežurni starješina u Centru bezbjednosti Podgorica toga dana kada je dobio informaciju da se pretovara neka roba u Zeti.
Prema njegovim riječima, pošao je u Zetu i od kolega je čuo da su u vozilu cigarete i neke gajbe piva. Živković je naglasio da on, a ni kolege iz uniformisane policije nijesu pretresali kamion jer to nije njihova nadležnost. Vozilo je, kako je objasnio, predat kolegama na dalju nadležnost.
Proces vodi sudija Igor Đuričković i nastavak je zakazan za 5. novembar. Za tada je planirano da se u svojstvu svjedoka saslušaju tadašnji visoko pozicionirani službenici Uprave policije Enis Baković i Saša Milić.

Jaramazan: Baković mi je rekao da će slučaj preuzeti Odsjek za suzbijanje organizovanog kriminala

Grupa mještana Botuna i Zete okupila se jutros u blizini kapije gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, protestujući protiv njegove izgradnje, dok je na terenu pojačano prisustvo policije koja građanima preporučuje alternativne pravce kretanja.
Kako pišu Vijesti, mještani su zaustavili nekoliko vozila, a policija sugeriše građanima da ne koriste dionicu mjesnog puta pored postrojenja. Prema nezvaničnim informacijama, saobraćaj nije zvanično obustavljen, već se vozačima nudi alternativni pravac, dok kroz Botun mogu proći na sopstvenu odgovornost.
Mještani koji protestuju propuštaju autobuse.
Mještanin zetskog naselja Srpska, Bojan Terzić, kazao je da su u prethodnom periodu pokušali da se institucionalnim putem, kroz prijave nadležnim inspekcijama, izbore za svoja prava.
On tvrdi da se na lokaciji ponovo otkopava otpad koji je, kako navodi, tokom rada Kombinata aluminijuma bio zakopan, te da je riječ o kancerogenim anodama.
Terzić je naveo da je cilj blokade sprječavanje dolaska radnika na gradilište.
– I danas će donosioci odluka dobiti prijave u vezi sa ovim otpadom. Odustati nećemo – poručio je Terzić, naglašavajući da je „ovo naša teritorija – teritorija Opštine Zeta“.
On je dodao da očekuju ostavku gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića.
Terzić je kazao i da mještani Botuna i Zete imaju podršku predsjednika Opštine Zeta Mihaila Asanovića, kao i lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića.

Mještani Botuna i Zete blokirali prilaz gradilištu postrojenja, pojačano prisustvo policije

Sedamdeset prva sjednica Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore biće održana danas sa početkom u 11 časova, a članovi Odbora razmatraće više kadrovskih i programskih pitanja.
Na dnevnom redu je Predlog za imenovanje savjetnice predsjednika Skupštine Crne Gore, kao i Nacrt izvještaja o radu Administrativnog odbora za 2025. godinu i Nacrt plana rada za 2026. godinu.
Odbor će razmotriti i obavještenje o sprovedenom postupku izbora predsjednika i članova Centralne izborne komisije po Drugom javnom konkursu za izbor predsjednika i četiri člana CIK-a, kao i tekuća pitanja.

Administrativni odbor danas o imenovanju Mandićeve savjetnice i izboru članova CIK-a

Bosna i Hercegovina je kulturna i nacionalna matica svih Bošnjaka, dok je Crna Gora država i domovina onim Bošnjacima koji u njoj žive.
Ovim je riječima poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujih-Harbić, u izjavi za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/strujic-harbic-za-pobjedu-bosna-je-kulturna-i-nacionalna-matica-a-crna-gora-je-drzava-i-domovina">Pobjedu,</a> pojasnila stav koji je iznijela u nedjelju u Sarajevu, govoreći na konferenciji „Geopolitičke promjene i pozicija Bošnjaka na Zapadnom Balkanu“, a koji je naišao na oštre kritike predstavnika ovdašnje političke javnosti.
Strujić-Harbić je na tom skupu, žaleći se na to što je narod kome pripada u Crnoj Gori prepušten sami sebi, rekla kako Bošnjaci Bosnu i Hercegovinu „gledaju kao svoju matičnu državu“.
- Srbi u Crnoj Gori imaju iza svojih leđa Srbiju, Albanci dvije države, Hrvati imaju dvadesetčetvorosatnu komunikaciju, a Bošnjaci sa matičnom državom nemaju komunikaciju ni na mjesečnom nivou – rekla je Strujić-Harbić.
Komentarišući brojne kritike koje su ti njeni navodi izazvali, Strujić-Harbić je u izjavi za naš list poručila kako je dobro to što se, kako je rekla, prati ono što govori i ono što kao funkcionerka Bošnjačke stranke radi.
- Međutim, red je da neke stvari ponovim jasno, pa da krenem redom, od osnovnog gradiva. Bošnjaci, sviđalo se to nekome ili ne, znaju da imaju svoju kulturnu i nacionalnu maticu, a to je Bosna i Hercegovina. I to je fakat. Crna Gora je, isto tako, država i domovina Bošnjaka koji u njoj žive. Mi smo autohtoni narod koji ovdje živi stoljećima i ovoj državi pripadamo. I to je fakat – naglasila je poslanica BS-a.
Kao još jednu činjenicu Strujić-Harbić podvlači i to što ovdašnji Bošnjaci „Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru doživljavaju kao dio svog kulturnog, tradicionalnog i intelektualnog identiteta“.
- Fakat je i to da su Bošnjaci dali mnogo Crnoj Gori, kao što je i Crna Gora dala mnogo Bošnjacima. Bošnjaci u Crnoj Gori nikada nijesu uzimali, uvijek su doprinosili – poručila je ona.
Pojasnila je i da se doprinos Bošnjaka Crnoj Gori potvrđuje kroz to što je više od 90 odsto njih na referendumu 2006. godine glasalo za obnovu njene nezavisnosti i podržalo njeno članstvo u NATO-u.
- I danas smo ti koji, kao jedina dosljedna, evropska politička konstanta u Crnoj Gori, od svog osnivanja, predvodimo evropske integracije i uskoro ćemo ih, ako Bog da, i privesti kraju. A tamo ćemo čekati i ostale države u kojima Bošnjaci žive. Jer je evropski prostor jedini način da se Bošnjaci povezuju, bez granica, bez konflikata i bez teritorijalnih ambicija, za razliku od mnogih drugih – zaključila je Kenana Strujić-Harbić.
Njenu izjavu da crnogorski Bošnjaci BiH doživljavaju kao maticu juče je pokušao da pojasni i njen stranački kolega Jasmin Ćorović navodeći kako je „činjenica da brojni Bošnjaci BiH doživljavaju duhovnim i kulturnom centrom Bošnjaka“.
Ćorović je ocijenio i kako je žalosno to što BS i Bošnjaci i pored svega što su uradili za Crnu Goru i dalje moraju da dokazuju svoju privrženost i odanost ovoj državi.
- Ne želimo nikom da se pravdamo i dokazujemo, baš zato što je Crna Gora naša država isto koliko i svih drugih koji u njoj žive. Nijesu Bošnjaci došli u Crnu Goru, nego je Crna Gora došla Bošnjacima. Ali, mi smo je prihvatili. I to istinski i ljudski. Kao svoju. Ona je naša matična država, jer smo mi ovdje autohtoni narod, vjekovima tu živimo i utemeljeni smo na ovoj zemlji. Crna Gora je naša domovina, ne damo da je ikome više ili manje bliža, viša i ljepša. To što volimo i neke druge države ne treba da je problem nikome. Jer Bošnjaci su uvijek bili dobri domaćini, a dobar domaćin vodi računa ne samo o svojoj kući, nego i o dobrom odnosu sa komšijama – saopštio je Ćorović.
Manje razumijevanja za izjavu Strujić-Harbić imao je odbornik Evropskog saveza u Bijelom Polju Adnan Striković, koji joj je, u prvoj reakciji na njene tvrdnje o BiH kao matici svih Bošnjaka, poručio kako to može da govori jedino u svoje lično ili u ime članova BS-a iako je, kako je naveo, siguran da i među njima ima mnogo onih koje takav narativ duboko vrijeđa.
- Ukrali ste ime naroda i dali ga političkoj partiji. Ne kradite ljudima i intimu i ne određujte im ko su, što su i odakle su. Moja matična i jedina država je Crna Gora, a moje srce zaigra jedino na „Oj svijetla majska zoro“. Neka ovo bude upozorenje svima koji pokušavaju drugima nametati identitet i porijeklo. Manite se rđava posla dok još imamo strpljenja da učtivo reagujemo - naveo je Striković.
Nakon brojnih kritika koje su uslijedile na račun Strujić-Harbić, Striković je ponovo reagovao navodeći kako njegov cilj nije bila njena diskreditacija i podsticanje na udruženu hajku, a kako sve počinje da liči upravo na to.
- Kenanu Strujić-Harbić poznajem preko 15 godina kao korektnu i pametnu osobu. Ona takav odnos ne zaslužuje i to ne samo jer je dama. Mišljenje o njoj nijesam promijenio ni zbog drugih stvari ili partijskih stavova sa kojima se ne slažem, pa neću ni zbog ovoga. Ukoliko stvarno BiH doživljava matičnom državom, nijesam oduševljen i žao mi je zbog toga, ali ona i na takav stav ima pravo. Reagovao sam jer je svoj stav iznijela kao opšti, kao stav svih Bošnjaka, a na to niko nema pravo, ako ni zbog čega, onda zbog toga što Bošnjaci u Crnoj Gori imaju različite stavove po mnogim pitanjima, pa i tom. No bez obzira na sve, ne zaslužuje javni linč i to neću dozvoliti, bar ovdje gdje mogu da iskontrolišem i molim sve da se suzdrže – napisao je Striković u objavi na Fejsbuku.
Zbog izjave Strujić-Harbić reagovala je i potpredsjednica Socijaldemokratske partije Amina Cikotić, ocjenjujući kako je „shvatanje Bošnjaka po mjeri Bošnjačke stranke pogubno po naše društvo“.
- Nakon niza neuspjelih pokušaja da svakog ko je Bošnjak, a nije podržavalac BS-a u potpunosti stigmatizuju i ponize, ostaje još da nam kažu da nijesmo Bošnjaci ako nam je matična država Crna Gora. Rukovodstvo BS-a (sigurna sam ne i njihovi članovi) možda ima drugu matičnu državu, ali mi ne. Sad već i previše liče svojim koalicionim partnerima. Drž’te se Mandića i ne podvaljujte nam - poručila je Cikotić u objavi na Iksu. Đ. ĆORIĆ
<h2>Crna Gora nikada nije bila Bosna</h2>
 
U pokušaju da odbrani stavove poslanice Bošnjačke stranke Kenane Strujić-Harbić, potpredsjednik Američko-evropske alijanse Reuf Bajrović otišao je korak dalje, tvrdeći u objavi na platformi Iks kako je „sjever Crne Gore od Tvrka do 1912. godine bio Bosna“.
Komentarišući ovu izjavu, istoričar Vukota Vukotić ističe kako „jedino što na to može da kaže je da je to nebuloza“.
Vukotić je, u izjavi za Pobjedu, pojasnio da je Kraljevina Bosna tokom srednjeg vijeka često mijenjala izgled i veličinu, ali da je rijetko kada prelazila Drinu kao granicu.
- Čak i kada je za vrijeme kralja Tvrtka Kotromanića pokušano spajanje Bosne i Raške, kontrola nad sadašnjim sjeverom Crne Gore nije postojala. Veliki dio tih područja pripadao je državi Balšića ili drugim feudalnim gospodarima. Čak i u osmanskom periodu taj kraj je mijenjao nadležnosti ili bio dio Kosovskog vilajeta. Tako da nikako ne možemo reći da je do 1912. sjever Crne Gore bio dio Bosne – zaključio je Vukotić.

Strujić-Harbić: Bosna je kulturna i nacionalna matica, a Crna Gora je država i domovina

U nižim predjelima saobraća se po uglavnom suvim kolovozima, izuzetak su pojedine dionice na sjeveru zemlje. Duž klisura i usjeka mogući su nailasci na sitnije odrone. Iz AMSCG-a apeluju na vozače da brzinu kretanja vozila prilagode uslovima na putu.
Od 15.11.2025.godine do 1.4.2026.godine upotreba zimskih guma za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snijeg,led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Na regionalnom putu R-10 Djurdjevića Tara - Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona uslijed čega je saobraćaj obustavljen.
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.Predvidjeno je da radovi traju do 28.02.2026 godine.
U periodu od 16.12.2025.godine pa do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Ridjani zbog izvodjenja radova na adaptaciji puta.
Do 28.02.2026.godine odobrava se totalna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 17.00 sati zbog izvodjenja radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvodjenja radova,kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak)u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvodjenja radova I regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Djurdjevica Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji mosta Djurdjevica Tara na mag. putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Za period od 19.01.2026. god do 15.06.2026. god doći će do izmjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični kao i mogućnost potpune obustave saobraćaja u kraćim terminima u tunelu Sozina u vremenu od 22.00 do 06.00 časova. U pitanju su radovi na sanaciji pukotina u tunelu Sozina injektiranjem sa završnim farbanjem obloge.Radovi će se izvoditi ručno pomoću lake opreme i mašina.
Zbog radova na sanaciji kosina na dionici puta izmedju raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina u periodu izmedju 26.01.2026 i 28.02.2026 godine saobraćaj se obavlja naizmjeničnim propuštanjem vozila uz odgovarajuću privremenu signalizaciju.Tokom radova može doći do povremene kratkotrajne obustave saobraćaja na navedenoj dionici.
Od 20.02.2026.godine do 24.02.2026.godine, odobrava promjena sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja, zbog izvođenja radova za potrebe izrade Glavnog projektra sanacije trupa regionalnog puta R-23 dionica Danilovgrad - Spuž - Rogami.
U Podgorici se odobrava se potpuna obustava zbog izvodjenja radova na izgradnji Bulevara Vojislavljevića -Faza II-u dijelu od ulice Kralja Nikole do ulice Princeze Ksenije. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju I prohodnosti puteva.
U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 18 saobraćajnih nezgoda u kojima su3 osobe zadobile lake povrede.
Saobraćaj je umjerenog intenziteta.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je gradjanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

Tag: slavko-stojanovic