Bivši direktor crnogorske policije Slavko Stojanović, nakon ukidanja prvostepene presude kojom je bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora, dobio je još jednu šansu da se brani od optužbi Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja i nedozvoljeno držanje oružja.
On je ranije priznao dio optužbi za zloupotrebu službenog položaja, ali je negirao da je znao da su predmetne cigarete bile ilegalne. Presuda mu je ukinuta zbog "bitnih povreda odredaba krivičnog postupka".
Sudije Apelacionog suda ukazale su da je u ponovljenom sudskom postupku neophodno, između ostalog, utvrditi da li je u vremenu izvršenja krivičnog djela, 31. avgusta 2018. godine, bilo uvoza cigareta marke "FM" za prodaju na tržištu Crne Gore, ili su te cigarete samo skladištene u fri šop zonama, od čega zavisi visina pribavljene imovinske koristi.
Apelacioni sud je zaključio da je prvostepena presuda protivrječna u dijelu gdje se navodi da je od strane optuženog Stojanovića nastupila zabranjena posljedica, da je pribavio protivpravnu imovinsku korist drugom u iznosu od oko 126.000 eura i nanio štetu budžetu Crne Gore u iznosu od oko 105.509,40 eura, na ime neplaćenih dažbina, carine, akciza i poreza, dok u u nastavku presude piše da na taj dan od strane nadležnih državnih organa nije ni mogao biti izvršen obračun dažbina koje je bilo potrebno platiti prilikom uvoza i stavljanja u promet cigareta marke "FM" na tržištu Crne Gore.
– Prvostepeni sud će, ukoliko angažovani vještak ne otkloni protivrječnosti iz nalaza i njegove dopune, angažovati drugog vještaka ekonomsko-finansijske struke da utvrdi da li su cigarete marke "FM" u to vrijeme bile cigarete koje su mogle biti uvezene za prodaju na tržištu Crne Gore, ili cigarete koje su bile namijenjene za prodaju van carinskog područja Crne Gore, od čega zavisi visina pribavljene imovinske koristi, odnosno nastale štete – piše u ukidnom rješenju.
Prema optužnici SDT-a, Stojanović je kao direktor policije naredio da se kamion sa cigaretama, navodno u vlasništvu njegovog bliskog prijatelja, propusti bez potrebnih policijskih provjera. U kamionu je, kako piše u optužnici, bilo oko 120 paketa cigareta, čija je vrijednost prelazila značajnu sumu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Apelacioni sud naložio novo vještačenje: Utvrditi jesu li cigarete bile za crnogorsko tržište

Apelacioni sud je ukinuo presudu Višeg suda u Podgorici protiv bivšeg direktora Uprave policije Slavka Stojanovića i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno suđenje zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, saopšteno je danas iz ove sudske instance.
Rješenje je donijeto 22. oktobra, kojim je uvažena žalba branioca bivšeg visokog policijskog fnkcionera.
- Prvostepenom presudom optuženi Slavko Stojanović oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela zloupotreba službenog položaja i krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od tri godine i osam mjeseci - podsjećaju iz Apelacionog suda.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fbivsi-direktor-uprave-policije-slavko-stojanovic-osuden-na-tri-godine-i-osam-mjeseci-zatvora&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Žalbe protiv ove presude izjavili su Specijalno državno tužilaštvo i branilac optuženog.
- U postupku odlučivanja o žalbama, Apelacioni sud je utvrdio da je prvostepena presuda zahvaćena bitnim povredama odredaba krivičnog postupka, koje su detaljno opisane u obrazloženju rješenja, čija posljedica je ukidanje prvostepene presude i vraćanje predmeta prvostepenom sudu na ponovno suđenje - navodi se u saopštenju.
Prvostepenom sudu je ukazano da je potrebno da u ponovnom postupku &nbsp;otkloni bitne povrede odredaba krivičnog postupka, izvede sve ranije provedene dokaze i druge koje nađe za potrebnim.
- Nakon što tako postupi, svestranom analizom i pravilnom ocjenom svih izvedenih dokaza, kako pojedinačno tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti, utvrdi sve odlučne činjenice, da jasne razloge o njima, a sve sa ciljem donošenja zakonite i pravilne odluke - kazali su iz Apelacionog suda.

Ukinuta presuda u predmetu protiv bivšeg direkora UP Slavka Stojanovića zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka

U Apelacionom sudu Crne Gore danas je održana sjednica vijeća u postupku odlučivanja o žalbama Specijalnog državnog tužilaštva i branioca optuženog Slavka Stojanovića, koje su izjavljene protiv prvostepene presude Višeg suda u Podgorici, broj Ks.br. 16/24 od 28. marta 2025. godine.
Prvostepenom presudom Višeg suda u Podgorici, koja je predmet razmatranja po žalbama, optuženi Slavko Stojanović oglašen je krivim za krivična djela zloupotreba službenog položaja i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, te je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od tri godine i osam mjeseci.
Kako je saopšteno iz Apelacionog suda Crne Gore, odluka vijeća biće donijeta u zakonskom roku, a javnost će o njoj biti blagovremeno obaviještena.

Održana sjednica vijeća u predmetu optuženog Slavka Stojanovića

Bivši direktor crnogorske policije Slavko Stojanović osuđen je na kaznu zatvora u tranjanju od tri godine i osam mjeseci zbog zloupotrebe službenog polažaja i nedozvoljenih držanja oružja.&nbsp;
Presudu u ovom predmetu donio je sudija podgoričkog Višeg suda Igor Đuričković.
Protiv Stojanovića Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu zbog sumnje 31. marta 2018. godine, u Podgorici, naredio policiji da propusti kamion njegovog prijatelja, u kojem je bilo 125 paketa cigareta bez neophodne dokumentacije, a koje su trebalo da budu oduzete.
<h2>STOJANOVIĆ NA SUĐENJU PRIZNAO KRIVICU&nbsp;</h2>
Tokom iznošenja odbrane na jednom od ročišta Stojanović je priznao krivicu.&nbsp;
- Kritičnog dana, 31. marta 2018, pozvao me je prijatelj i rekao mi da mu je zaustavljen kamion sa 125 paketa cigareta. Tražio mi je da mu pomognem jer, kako mi je kazao, u pitanju su bili čast i obraz njegove porodice. Potom me je pozvao i Jovica Rečević i upoznao me je sa slučajem. Osjetio sam ljudsku potrebu da pomognem prijatelju. Nijesam razmišljao o posljedicama - rekao je tada Stojanović.
On je na tom ročištu naveo i da je tih dana bezbjednostna situacija u Crnoj Gori bila urušena zbog učestalih obračuna mafijaških klanova.&nbsp;
- Želim da ukažem na okolnosti koje su na mene uticale tih dana. Dva dana ranije je ubijen Dražen Čađenović u Podgorici. Imali smo operativne informacije da se priprema njegova likvidacija. Tajna pratnja ga je pratila, ali u jednom trenutku ga je izgubila. U tom momentu je i ubijen. Eksploziju u garaži Vektre, u kojoj je stradao, osjetio sam i u Siti kvartu gdje živim. Osjećao sam pritisak zbog loše bezbjednosne situacije u glavnom gradu i državi.Noćima nijesam spavao. Nijesam sagledavao posljedice kada sam pozvao svog pomoćnika Enisa Bakovića i naredio da se kamion sa cigaretama pusti - naveo je tada Stojanović.
Na tom ročištu odbacio je optužbe da je protivzakonito držao pištolj.
Bivši direktor Uprave policije Slavko Stojanović uhapšen je 18. novembra 2023. godine, a nakon skoro mjesec i po pušten iz pritvora na prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva.&nbsp;
Stojanović, koji se danas nije pojavio na izricanju presude, osuđen je na 3 godine i šest mjeseci za krivično djelo zloupotreba službenog položaja i tri mjeseca za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Jedinstvenom kaznom osuđen je na ukupno tri godine i osam mjeseci zatvora.
Sudija Đuričković je, između ostalog, naveo da je sud do utvrđivanja činjeničnog stanja došao na osnovu materijalnih i personalnih dokaza i iskaza svjedoka, ali i priznanja okrivljenog Stojanovića.&nbsp;
Stav suda je i to da je Stojanović priznao osnovni oblik krivičnog djela zloupotreba službenog položaja, ali ne i teži oblik ovog krivičnog djela za koje je maksimalna zaprijećena kazna do 12 godina te da je Stojanović postupao s umišljajem.
U odnosu na krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, sud je stava da je Stojanović držao pištolj bez potrebne dokumentacije.

Ivona Đokić

Bivši direktor Uprave policije Slavko Stojanović osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora

Policajci Nenad Šuškavčević i Boško Raspopović svjedočili su na suđenju bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću i saopštili da im je vozač kamiona Igor Baćović saopštio da u kamionu ima oko 120 paketa cigareta.
Stojanović se tereti da je 2018. godine izdao naređenje da policija pusti vozača kamiona njegovog prijatelja a u kojem su se nalazile cigarete bez potrebne dokumentacije.
Svjedok Šuškavčević ispričao je da ga je Dežurna služba &nbsp;2018. godine uputila u Zetu, jer je u toku pretovar cigareta.
- Vozač Baćović mi je rekao da su u jednom dijelu kamiona pivske ambalaže, a u drugom dijelu cigarete. Baćović nije htio da kaže gdje je trebalo da ih vozi i kome da ih preda. O svemu smo obavijestili dežurnu službu - rekao je Šuškavčević.
On je dodao da mu je Baćović saopštio da u kamionu imao od 100 do120 paketa cigareta, ali ako je u zabilješci napisano oko 120 onda je toliko. On je ukazao da je mnogo godina prošlo od događaja.
I policajac Raspopović &nbsp;je takođe naveo da je vozač kamiona saopštio da u kamionu ima oko 120 paketa cigareta.
Danas je pred sudijom Igorom Đuričkovićem iskaz dao i policajac Luka Stojović. Ostao je pri službenoj zabilješci koju je sačinio.
On je rekao da je sa kolegama pošao u Zetu da su zatekli kamion u kojem su bili neki paketi ali da detalja više ne može da se sjeti.
Stojanović se, prema navodima optužnice SDT, tereti da je oštetio državnu kasu za 126.000 eura.
Suđenje se nastavlja 14. februara.

Marija Žižić

Svjedoci: U kamionu bilo oko 120 paketa cigareta

Vještak ekonomsko finansijske struke Nemanja Dragović kazao je na suđenju bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću da je nalaz i mišljenje uradio na osnovu dokumentacije Uprave prihoda i Carina od 17. januara 2023. godine.
Na osnovu tih dokumenata utvrdio je da je vrijednost FM cigareta bila 126.000 a neplaćene akcize 112.504 eura.
Stojanović se tereti da je 2018.godine izdao naređenje da policija pusti vozača kamiona njegovog prijatelja a u kojem su se nalazile cigarete bez potrebne dokumentacije.
Tužilac Jovan Vukotić nije imao primjedbi na nalaz dok je branilac Stojanovića, advokat Miroslav Adžić prigovorio i ukazao da vještak nije obračun radio po cijenama koje su bile 2018.&nbsp;
Na pitanje odbrane vještak je kazao da je procjenu uradio na osnovu papira u kojim je bilo navedeno da je nabavna cijena bila 0, 24 cent po paklici.
- Nemam podatak o datumu i godini za koji je navedena ta cijena od 0, 24 centa - kazao je vještak.
Sudija Igor Đuričković kazao je da će od Uprave carina zatražiti informacije koliko je 31.marta 2018. godine bila cijena FM cigareta. Takođe, pročitani su i pisani dokazi koji su predloženi optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva.
Nakon izjašnjenja Uprave carina biće nastavljeno saslušanje vještaka.
Stojanović se, prema navodima optužnice SDT, tereti da je oštetio državnu kasu za 126.000 eura.
Suđenje se nastavlja 12. februara. Sudija Đuričković prihvatio je i zahtjev odbrane za saslušanje policajaca Nenada Šuškavčevića i Boška Raspopovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUEKhA1gozZo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sud od Uprave carina traži kolika je vrijednost FM cigareta bila 2018.

Igor Baćović danas je na suđenju bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću kazao da je za prevoz cigareta dobio 100 eura ali nije znao da navede ime čovjeka koji ga je angažovao za taj posao. Nije vidio ni koliko je cigareta je utovareno u kamion, jer ga to nije interesovalo. Njegova pretpostavka je da je manje od pola kamiona bilo utovareno.
Stojanović se, prema navodima optužnice SDT, tereti da je oštetio državnu kasu za 112.500 eura kada je tražio da propuste tovar cigareta bez potrebne dokumentacije.
Baćović je danas ispričao da je 2018. godine kamionom prevozio pivo iz Nikšića za jednu prodavnicu iz Zete.
Nakon završenog posla, kako je naveo, sjeo je sa prijateljem da popije piće na benzinskoj pumpi u Zeti.
- Dok sam sjedio došao je jedan čovjek i pitao me da mu prevezem neku robu iz Zete za Zlaticu. Pitao sam ga o čemu se radi, saopštio mi je da treba da prevezem cigarete. Na moje pitanje rekao mi je i da ima svu potrebnu dokumentaciju - kazao je Baćović.
Pristao je da preveze cigarete i za vrijeme utovaranja bio je, kako kaže, u kabini i igrao igricu i nije obraćao pažnju.
Nakon dvadesetak minuta su došli policajci koji su ga, kako je ispričao, izveli iz kamiona, legitimisali i oduzeli telefon.
Tada je, kako navodi, primijetio da je čovjek koji je utovaro cigarete bukvalno "ispario" jer je sigurno primijetio policiju.
Prema riječima Baćović, policajci su ga pitali čije su cigarete i za koga radi. Prilikom kontrole bilo je dvadesetak policajca.
-Rekli su mi da kamionom krenem za njima i stigli smo do &nbsp;mjesta gdje se nalazi Novi Duvanski kombinat. Saopštili su mi da sačekam, a oni su otišli. Nakon petnaestak minuta do mene je došao policajac u civilu i kazao mi da nastavim vožnju. Te cigarete sam prevezao do jedne privatne garaže na Zlatici - ispričao je Baćović.
U međuvremenu se, kako kaže, čuo sa čovjekom za kojeg je prevozio cigarete i on mu je objasnio gdje da ih istovari.
Na Zlatici ga je sačekao čovjek čije ime ne zna i platio mu 100 eura za " turu".
On je na pitanje sudije Igora Đuričkovića rekao da niko od policaja nije ulazio u utovarni dio kamiona.
Na pitanje sudije, svjedok je rekao i da se protiv njega vodi postupak pred Osnovnim državnim tužilaštvo za krivično djelo nedozvoljena trgovina.
Danas je svjedočio i policajac Luka Radović koji je ispričao da je sa kolegama iz Interventne upućen u Zetu, jer je patrola zaustavili kamion sa cigaretama.
-Zatekli smo vozača Baćovića u kamionu su bili paketi sa oznakom FM i ambalaže praznog piva - rekao je Radović.
Nakon toga njegove kolege su pošle sa Baćovićem.
Suđenje se nastavlja 25. decembra kada će se sud izjasniti o prijedlozima odbrane za saslušanje svjedoka - policajaca Luke Stojovića, &nbsp;Nenada Šuškavčevića i Boška Raspopovića.

Baćović: Ne znam ime čovjeka koji me angažovao za prevoz cigareta, on je ispario kad je stigla policija

Nekadšnji visoki policijski funkcioneri Enis Baković i Saša Milić nijesu danas svjedočili na suđenju bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću koji se tereti za zloupotrebu položaja. Bakoviću i Miliću nije uručen poziv za saslušanje pa je sudija Igor Đuričković saopštio da im se poziv ponovo uputi.
Za naredno ročište koje je zakazano za 11. novembar osim Bakovića i Milića planirano je saslušanje i svjedoka Darka Milonjića i Luke Radovića.
Stojanović se tereti da je izdao naređenje da policija pusti vozača kamiona njegovog prijatelja a u kojem su se nalazile cigarete bez potrebne dokumentacije.
Svjedok Vuk Kljajić kazao je da ga je 2018. godine Dežurna služba policije uputila u Zetu gdje je bio kamion sa utovarom.
- Vođa grupe je obavio razgovor sa vozačem- rekao je Kljajić. Pregledom su kolege utvrdile da su u kamionu cigarete. Zadatak njegov i kolege bio je, kako kaže, da isprate kamion do Centra bezbjednosti Podgorica. Međutim, uslijedila je promjena plana da kamion ostave kod carinskog terminala u blizini Zetatransa. Svjedok Kljajić je rekao i da je dosta vremena prošlo od tog događaja i ne može da se sjeti svih pojedinost. Objasnio je i da nije siguran da li su u službenu zabilješku unijeli podatak o kojim se cigaretama radilo.
- Ukoliko to nijesmo uradili, onda nijesmo imali taj podatak - kazao je Kljajić.
Svjedok Milorad Krivokapić saopštio je da je prodao kamion Slobodanu Baćoviću, te i da nije imao kontakt sa Igorom Baćovićem.
- Nijesam ni sanjao da oko ovoga mogu biti pitan nešto - rekao je Krivokapić.
Podsjetimo, za upravljačem kamion u kojem su pronađene cigarete bio je Igor Baćović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DhMVPZuuzcxc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sud naredio da se ponovo uputi poziv Bakoviću i Miliću

Saslušanjem svjedoka danas je u Višem sudu nastavljeno suđenje bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću koji se tereti za zloupotrebu položaja.
Stojanović se tereti da je izdao naređenje da policija pusti vozača kamiona njegovog prijatelja a u kojem su se nalazile cigarete bez potrebne dokumentacije.
Svjedok Miroslav Jaramazan kazao je da je 2018. godine bio rukovodilac Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminaliteta.
- Sjećam se da je bio vikend i u jutarnjim časovima me zvao službenik Goran Mitrović koji mi je saopštio da ga je Dužurna služba obavijestila da je saobraćajna policija u Zeti zaustavila kamion sa cigaretama - ispričao je Jaramazan.
On je naveo da je službeniku Mitroviću rekao da pođe na uviđaj i da obavijesti Tužilaštvo. Nakon toga, prema riječima Jaramazana, pozvao ga je Enis Baković koji mu je u tom periodu bio nadređeni i saopštio da će taj slučaj preuzeti Odsjek za suzbijanje organizovanog kriminala. 
Jaramazan je naglasio da o tom slučaju više nije imao informacija. On je na pitanje branioca Stojanovića, advokata Miroslava Adžića kazao da nije imao informacije o kojoj vrsti cigareta se radi i koja je količina.
Svjedok Dalibor Živković kazao je da je bio dežurni starješina u Centru bezbjednosti Podgorica toga dana kada je dobio informaciju da se pretovara neka roba u Zeti.
Prema njegovim riječima, pošao je u Zetu i od kolega je čuo da su u vozilu cigarete i neke gajbe piva. Živković je naglasio da on, a ni kolege iz uniformisane policije nijesu pretresali kamion jer to nije njihova nadležnost. Vozilo je, kako je objasnio, predat kolegama na dalju nadležnost.
Proces vodi sudija Igor Đuričković i nastavak je zakazan za 5. novembar. Za tada je planirano da se u svojstvu svjedoka saslušaju tadašnji visoko pozicionirani službenici Uprave policije Enis Baković i Saša Milić.

Jaramazan: Baković mi je rekao da će slučaj preuzeti Odsjek za suzbijanje organizovanog kriminala

Bivši direktor Uprave policije Crne Gore Slavko Stojanović danas je podgoričkom Višem sudu priznao da je marta 2018. godine zloupotrijebio položaj kada je policiji naložio da propusti kamion njegovog prijatelja u kome su se nalazile cigarete bez potrebne dokumentacije, piše Pobjeda.
On je negirao da je nedozvoljeno držao pištolj browning u kući svoje majke pojašnjavajući da se radi o službenom oružju.
Stojanović je iznio odbranu nakon što je specijalno tužilac Jovan Vukotić odbio predlog odbrane da se u ovom slučaju sklopi sporazum o priznanju krivice.
Proces vodi sudija Igor Đuričković.
- Iskreno se kajem za odluku koju sam donio ishitreno i olako odluku ne sagledavajući posljedice - kazao je Stojanović.
On je pojasnio da je to učinio pod profesionalnim, ličnim i moralnim pritiskom kojem je bio izložen u tom periodu zbog loše bezbjednosne situacije u Crnoj Gori i Podgorici.
Stojanović je kazao da ga je 18.marta 2018. godine pozvao prijatelj i kazao damu je policija zaustavila kamion sa 125 paketa cigareta i zatražio njegovu pomoć jer je u pitanju bio njegov obraz i čast porodice.
- Kada sam završio razgovor pozvao me načelnik CB Podgorica Jovica Rečević i obavjestio da je zaustavljen kamion. Osjetio sam ljudsku potrebu da pomognem i uključio se u slučaj ne sagledavajući posljedice - precizirao je Stojanović.
On je naveo da je tih dana bio pod pritiskom zbog likvidacije Dražena Čađenovića koji je ubijen u eksploziji bombe.
- Policija je imala podatak da se Čađenoviću sprema likvidacija. Pratili smo njegovo kretanje ali u trenutku kada ga je policija izgubila iz vida on je poginuo. Osjetio sam tu eksploziju u kvartu gdje živim. Taj događaj je kod mene proizveo bijes i razočarenje a što je uticalo n ato da donesem neracionalnu odluku i pustim taj kamion - ispričao je Stojanović.
Nekoliko dana kasnije Stojanović je podnio ostavku pošto su u centru Podgorice ubijeni Marko Šaković i Radivoje Jovanović.
- Jasno mi je da sam ovim činom dikreditovao igled instititucije na čijem čelu sam bio kao i svojih 45 godina rada u policiji - kazao je Stojanović.&nbsp;
Nije komentarisao nijedan dokaz Specijalnog tužilaštva protiv njega za zloupotrebu službenog položaja i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Iz SDT-a su ranije saopštili da proizilazi osnovana sumnja da je Stojanović 31. marta 2018. godine, kao službeno lice i javni funkcioner, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i ovlašćenja pribavio drugom imovinsku korist.
Stojanović je, kako su saopštili iz SDT-a, izdao naređenje da policija pusti vozača kamiona njegovog prijatelja, a u kome su se nalazile cigarete bez potrebne dokumentacije. On je na taj način, prema navodima tužilaštva, svom prijatelju i vozaču kamiona pribavio imovinsku korist od 126.000 eura, a budžetu nanio štetu zbog neplaćanja dažbina od 112.504 eura, jer su cigarete morale biti oduzete.

Stojanović priznao učešće u švercu cigara: Iskreno se kajem za odluku koju sam donio

Bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katnić niko nije mogao da bude šef, niti da izdaje naređenja - kazao je u Višem sudu nekada prvi čovjek Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
On je ovo odgovorio na pitanje nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koji se, optužnicom SDT-a, tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član navodno bio Katnić. U ovom postupku sudi se i suspendovnom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Oni se terete da su svoje službene položaje podredili kavačkom mafijaškom klanu.
Svjedok Radonjić kazao je da Katnića poznaje od 2016. godine i da "subjektivno ne može da doživi da je Katniću &nbsp;neko šef".
- Njemu niko ne može da izdaje naređenja..Ne može ni u porodici da mu bude šef - to je moje mišljenje kazao je Radonjić.
On je bio kategoričan da nikada od Katnić nije dobio neki nezakoniti nalog, da neku osobu ne procesuira ili da neko treba da bude privilegovan.
- Svakodnevno sam imao komunikaciju sa njim. Upravo je on forsirao da prikupljamo podatke, da se što više osoba obuhvati pretkrivičnim postupkom - kazao je Radonjić.
Uskoro opširnije...

Radonjić: Katniću niko nije mogao biti šef, nikada od njega nijesam dobio nezakoniti nalog

Iako Crna Gora posjeduje normativni okvir u ovoj oblasti, svaki izgubljeni život žene je dokaz da sistem nije reagovao dovoljno brzo, koordinisano i odlučno - ocijenila je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić.
Ona je, na Danu otvorenih vrata Centra za ženska prava, povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i početka kampanje "16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama", kazala da je borba protiv rodno zasnovanog nasilja zajednička misija državnih institucija, civilnog sektora i građana. Cilj je, kako dodaje, obezbjeđivanja djelotvorne zaštite ljudskih prava i jednakih mogućnosti.
- Zaštita žena od nasilja nije samo pravna obaveza, to je moralna dužnost, dug prema svim ženama koje su ćutale zbog straha, trpjele zbog „mira u kući“ ili nestale u tišini - istakla je Pavličić.
Efikasna zaštita žena, prema njenim riječima, zahtijeva pravovremenu koordinaciju policije, pravosuđa, socijalnih službi, obrazovnih ustanova i nevladinih organizacija, kako bi se rizici prepoznali na vrijeme, a institucije reagovale brzo i odlučno da spriječe najteže ishode.
Podsjeća da država ima obavezu da preduzme sve razumno moguće mjere kako bi spriječila nasilje, što je standard utvrđen i praksom Evropskog suda za ljudska prava.
Pavličić je naglasila da sudovi imaju posebnu odgovornost u obezbjeđivanju zaštite žrtava, uz primjenu visokog standarda dužne pažnje, brzog reagovanja i pristupa usmjerenog na žrtve, kako bi se spriječila njihova sekundarna viktimizacija.
- Vrhovni sud je sa tim ciljem inicirao izradu Smjernica za izricanje krivičnih sankcija u predmetima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja, kao važnog iskoraka ka ujednačenoj, rodno senzitivnoj i efikasnoj kaznenoj politici koja obezbjeđuje odgovarajuće sankcije za počinioce i hitne mjere zaštite žrtava - podsjetila je Pavličić.
Zgrada Vrhovnog suda biće večeras osvijetljena narandžastim svjetlom kao znak podrške Međunarodnom danu borbe protiv nasilja nad ženama i kampanji „16 dana aktivizma“.

Pavličić: Svaki izgubljeni život žene pokazuje da sistem nije reagovao

Studenti Pravnog fakulteta u Podgorici danas su posjetili Apelacioni sud Crne Gore, radi prisustvovanja javnoj sjednici vijeća u krivičnom postupku. 
Posjeta je organizovana u okviru aktivnosti predviđenih Memorandumom o saradnji, koji je 2024. godine zaključen između Apelacionog suda Crne Gore i Pravnog fakulteta u Podgorici.
- Do sada je u okviru Memoranduma o saradnji sa Pravnim fakultetom u Podgorici organizovano više aktivnosti, Dan otvorenih vrata, učešće sudija Apelacionog suda u praktičnom programu nastave na Pravnom fakultetu, a danas je studentima zbog njihovog velikog interesovanja omogućeno da prisustvuju javnoj sjednici vijeća, koja je održana u sudnici Apelacionog suda Crne Gore - navedeno je u saopštenju te sudske instance.
Druga grupa studenata će imati priliku da u četvrtak, 27. novembra, prisustvuje pretresu koji će bitiodržati pred ovim sudom kao drugostepenim.
- Saradnja između Apelacionog suda Crne Gore i Pravnog fakulteta u Podgorici nastaviće se i u budućnosti, na obostrano zadovoljstvo, kako bi se kroz upoznavanje sa radom Apelacionog suda Crne Gore, privukli budući mladi kadrovi za rad u pravosuđu i rad Apelacionog suda učinio još transparentnijim - zaključeno je u saopštenju.

Studenti Pravnog fakulteta pratili sjednicu vijeća Apelacionog suda

„Quod ab initio vitiosum est, non producit effectum“ – zapisali su još starorimski pravnici. Veliki Valtazar Bogišić, tvorac crnogorskog „Opšteg imovinskog zakonika“, jedinog građansko-pravnog propisa na ovim prostorima koji nije prost prevod odgovarajućeg dokumenta neke velike sile, latinsku je sentencu formulisao u svima razumljivo „Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi“.&nbsp;
Grbo se rodio i pokušaj Srbije da ima more. Ako ne računamo situaciju da je prvo more pobeglo od Srbije još mnogo pre njenog nastanka – Panonsko more – naredni pokušaj Srbije da ima more zbio se u vreme cara Dušana. Velika ranosrednjovekovna država obuhvatala je skoro ceo Balkan s odgovarajućom morskom vodom, i bila naseljena mnogim narodima, među kojima su tadašnji Srbi (Raščani) bili među najmalobrojnijim. Ta je država propala posle kratkog trajanja u praksi, ali je ostala da živi u šovinističkim mozgovima velikodržavnih ambicija do danas.
Opet nešto moramo da ne-računamo. Dok je Srbija bila Smederevski sandžak Osmanskog carstva, imala je more. Ne jedno, već nekoliko mora. Ali, ni jedno nije bilo srpsko, već Sultanovo. Kao i Srbi. Pa se to ne računa; najzad, ni jedan nedovoljno slavan period srpske istorije ne sme u istoriji ni da prenoći, kamo li da ostane i da se „računa“.
Tričavih pet vekova kasnije, Srbija je opet pokušala da ima more. Osmansko carstvo se raspadalo, posle samo nešto više od 600 godina postojanja (srpsko je trajalo čak devet godina!), pa je svaka balkanska državica poskočila da otrgne koje parče. Srbija se dokopala Drača, i imala more celih četiri meseca: od kraja novembra 1912, do aprila 1913. &nbsp;
A onda, pet godina kasnije, more se ukazalo kao realna šansa. Formirana je Kraljevina SHS, u koje su Kraljevina Crna Gora (ne baš svojom voljom) i Država Slovenaca, Hrvata i Srba (današnje – skoro - Slovenija, Hrvatska i BiH) unele i more. Ali, avaj: ti koji su uneli more u zajedničku državu držali su da je to ulog jednak srpskim planinama i rekama – dakle, zajednički – dok je za drugu stranu sve to bio zasluženi ratni plen. I tako su Srbi imali more, kao što su imali i sve ostale priznate i nepriznate narode od početka kljakave kraljevine, skoro 22 godine. Ko zna šta bi bilo, da velika tragedija svetskog rata nije rasparčala i tu, unutrašnjim mržnjama i nezadovoljstvom onih koji su bili pasivni subjekti srpskog posedovanja, već nagriženu državu.
Naredni pokušaj da more bude zajedničko takođe se završio katastrofom: Srbima su more „oteli“ oni koji i izlaze na more, i čije je i bilo to more uneto u zajedničku državu, tad bratstvo-jedinstvenu SFRJ. Pokušalo se devedesetih da se spasi što se spasiti može, da se zadrže bar „srpski Dubrovnik“ i „srpska Crna Gora“, sa sve pripadajućom slanom vodom, ali avaj: ni Hrvati ni Crnogorci se s time nikako nisu slagali. Onda je proklete 2006. zakucan poslednji ekser u kovčeg prirodnog hegemonističkog prava Srba: „otcepila“ se Crna Gora.
I upravo je u vreme uspešnog crnogorskog referenduma za obnovu državne nezavisnosti Aleksandar Vučić, tada još revnosni Šešeljev radikal, poručio da je crnogorska nezavisnost samo privremena. Što će reći, i da je period Srbije bez mora privremeno stanje.
Od momenta kada je postao potpredsednik srpske vlade, pa do dana današnjeg, Vučić je pozivao građane Srbije da ne letuju na „hrvatskom moru“. Crnogorsko more nije pominjao, a ovih smo dana saznali i zbog čega.
„Lakše bismo odgovorili da imamo more. Zato nemamo more, zato su odvojili Crnu Goru od Srbije, zato Pašiću nisu dali izlaz na more, iako se borio svim srcem“, rekao je Vučić za nešto što se zove medijem u Srbiji.
Dakle, tradicionalna belosvetska zavera protiv Srbije u svim epohama postojanja Planete je dala efekta. Posle onolikih klipova u točkove, ubacivali su nam i klipove u peraja, a od srpskog naroda je i ta istina skrivana. Eh, da Srbija ima more, gde bi joj kraj bio?&nbsp;
Ne bi bilo ni korupcije, ni rasprodaje prirodnih resursa, ni nerešenih ubistava političkih protivnika; ne bi bilo ni rušenja nadstrešnice, ni izbegavanja odgovornosti za to; ne bi se kršio zakon da bi se omogućilo rušenje „Jugoslavije“ ili „Generalštaba“; ne bi se zidali najveći zagađivači u plodnoj ravnici Vojvodine, dočim bi tamošnji veliki gradovi zasigurno imali pitku vodu; ne bi se noću rušilo u Savamali, ne bi niko tražio dva minuta snimka s naplatne rampe, niko ne bi pitao da li je zaista bio pijan pilot srušenog helikoptera; ne bi kriminalci mleli ljude, ne bi „navijači“ divljali, ne bi maskirane barabe „menjale“ policiju u uniformama...&nbsp;
Da ima mora, mislite da bi se osetilo što su nekompetentni duduci i vlasnici pečenjara uništili sistem Elektroprivrede Srbije? Eh, da je mora, ne bi Kinezi u njihovim proizvodnim otrovima zagađenoj Istočnoj Srbiji imali, maltene, svoju državu. Da ima mora, ne bi Kinezi i Rusi iznosili srpsko zlato i druge rude uz simboličnu nadoknadu. Uz more, kako bi Rusi držali špijunski centar u Nišu i kako bi dirigovali srpskim „političarima“ kao pačjom školom? Da ima mora, „Ćacilend“ bi mogao da se baškari i na plaži. Sve to, i još svašta. Samo zbog nemanja mora.
Čak je i onaj kanal Moravom do Egeja ostao negde u brojnim radikalskim planovima kojih je toliko bilo da su, jamačno, neki prosto zaboravljani, a kako bi tek Srbija odgovorila da bar do mora može Moravom. Odgovor bi, ima li mesta sumnji, bio moćan.&nbsp;
I da ne pominjemo Kosovo, tu rak-ranu srpske stvarnosti od Nikolaja Velimirovića naovamo, Kosovo kojeg je Srbija istorijski „imala“ još kraće nego more, ali ga sada zasigurno nema – zato što nema more. Dobro, ima Matiju Bećkovića, i to je nešto.
Na more, koje su im zlikovci uzeli, Srbi, dabome, imaju svako pravo. Kao i na Crnu Goru koja je, kao što je opštepoznato, srpska država, a Crnogorci ne postoje, i svako ko drugačije kaže je Milogorac i kopile iz Titovog Jajca. Poznata je ta doktrina iz „Načertanijem“ zagađenog srpskog uma, koja, opet, postaje sve glasnija kako ovovremena, aktuelna, živuća država Srbija zbog svoje nesposobne i zapadnoazijskim bezbednosnim službama instruisane vlasti doživi kakav politički poraz.
Ruku na srce, imaju Srbi pravo i na grčko more, što zbog Krfa i Soluna, što zbog pokojnog jagodinskog siledžije Palme koji je dobio „srpsko parče“ plaže za „plićak – kolo“ u Paraliji. Muka je, međutim, što je Grčka em daleko, em vojno i politički kudikamo moćnija, pa bi ćar pojeo vajdu. Ne računamo nedavno na društvenim mrežama lansiranu tezu da Srbija, iz nepoznatih razloga, ima pravo na – recimo, autor nije tačno zapamtio - četvrtinu Krita: fantazije u stilu Deretića ipak nisu postale zvanični stav Beograda. Još.
Više je nego zanimljiva ta potreba da se umesto u stvarnosti živi u kompleksima i izmišljenoj istoriji upodobljenoj da opravda svako bivše i buduće nepočinstvo. Nesrećni zbog onog što nemaju i što nije njihovo, zanemaruju ono šta imaju i šta propada jer je tuđe slađe. Ali, to je već stvar one grane medicine koja se bavi psihičkim zdravljem, i, u nekim slučajevima, krivičnog prava.
Ono o čemu može jedan medijski tekst da raspravlja je pitanje niza političkih i ekonomskih neuspeha današnje srbijanske vlasti, koji se maskiraju aktuelizovanjem davno sklonjenih pitanja iz prošlosti ili buđenjem tek zakopanih aveti balkanskih mržnji i sukoba. Nemoć Srbije da se uobroči u sopstveni guber i dvorište, koje u mnogim njenim delovima danas zvrji avetinjski prazno, problem je za komšije koje „imaju more“ ili već nešto što vazda nezasitim radikalima treba. Ali, čini se još više, to je problem za samu Srbiju, koja odbija i izbegava napredak i sreću, jureći rep sopstvenih fantazija i slobodnom rukom pisanih hegemonističkih noćnih polucija.
„Nihil est in intellectu, quod antea non fuerit in sensu“, napisao je odavno Džon Lok. „Nema ničega u intelektu što pre toga nije bilo u čulima“. I možda baš to pokazuje problem s intelektom, ne samo u današnjoj Srbiji već i u nekim drugim državama uspostavljenim na ovom zlosrećnom parčetu Raja – jer im kroz čula nije prošla istina i stvarnost, već frustracijama pogurana izmišljotina, što neverovatnija to za primaoca stvarnija.
Tako i ova priča o moru: mora da prođe kroz čula, kakva-takva, da bi mogla da bude predstavljena kao noćna mora i razlog nekih budućih neuspeha. Ali, noćne more se često završe enurezom. Mislite o tome, Vrhovni komandante.

More i noćne more

Crnogorskim medijima iz kabineta predsjednika Skupštine dostavljena je čestitka predsjednika parlamenta Andrije Mandića povodom Dana opštine Bar koji se obilježava danas. Međutim, naslov zvaničnog dokumenta iz kabineta glasi "Predsjednik Mandić čestitao Dan opštine Pljevlja". Tako je, naslovljenom na Pljevlja, čestitkom Mandić poručio da je Bar oduvijek važio za ključno saobraćajno raskršće i opštinu od izuzetnog značaja za našu državu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484" data-rendition-name="original" width="948" height="656" loading="lazy" alt="Čestitka"> <figcaption>Čestitka(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>  Podsjetimo Dan opštine Pljevlja obilježava se 20. novembra, a ono što jeste interesantno je da ove godine, vodeći se pretragom sa sajta Skupštine, Mandić nije uputio čestitku. Prošle godine predsjednik Skupštine čestitao je predsjendiku Opštine Pljevlja Dariju Vranešu, predsjednici skupštine opštine Jovani Tošić kao i svim građanima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745" data-rendition-name="original" width="926" height="922" loading="lazy" alt="Čestitka"> </figure>  Ove godine to je izostalo, već čestitka za Dan opštine Pljevlja koja je stigla iz Skupštine upućena je od potpredsjednika Nikole Camaja. Da li je Mandić zaboravio ili planirao da čestita Dan opštine Pljevlja pa odustao i tako ostao sačuvan draft sa tim naslovom, ili je u pitanju nepažnja, ostaje na javnosti da cijeni.

FOTO: Mandićeva čestitka za Dan opštine Bar naslovljena na Pljevlja

Znanje nečega uvijek je istinitije od dobrog zaključivanja. Posebno kada onaj koji zaključuje zna - zašto baš tako zaključuje. A za jadac zna i onaj - koji zna.
24.11.
19:40h
Ne znam ko će u Apelacionom sudu zadužiti predmet u kojem se traži da se pritvor koji je produžen Vladanu Ivanoviću za još dva mjeseca - isključivo zbog uticaja na svjedoke, produži i zbog tačke 4. Koja se u prevodu zove - nikad u dom.
Znam jedno. Da te sudije treba da pogledaju dispozitiv naredbe o istrazi koja je Vladana poslala "tamo" i dispozitiv nove naredbe u kojoj on nije sam (ima ih još), a koji je spojen sa naredbom gdje Ivanović samuje. U toj prvoj pare uzima njegov blagajnik, u drugoj pare uzima Ubović, a Vlado prikriva stanove sa svojom firmom.
Svjedoci su isti.
Za sve okrivljene i pravna lica.
Koji treba svjedočkim iskazom, kako napisa sud, u rješenju o određivanju pritvora da pomognu finansijskom vještaku.
Tapetari.
Koju će dokumentaciju da vještače vještaci - vile znaju. Nje nema. Ona ne postoji. Postoji jedna skaj poruka trećeg lica.
A zašto sudije treba da pogledaju?
Da vide, pod jedan, zašto je pritvor uopšte određen, pod dva, kako se po prvi put u istoriji spajaju dvije različite radnje istog okrivljenog.
I pod tri, da se upitaju, što bi rekli mladi, "može li ovo".
Ima i pod 4 - vidjeće da se pritvor hoće pojačati jer je samo njegova dužina bitna. Ostalo nije.
Koliko me intelekt služi - opasna su vremena.
Kada se ovo traži i može.
Ili ja pojma nemam.
Što je vrlo moguće.
P.S: Znanje nečega uvijek je istinitije od dobrog zaključivanja.
Posebno kada onaj koji zaključuje zna - zašto baš tako zaključuje.
A za jadac zna i onaj - koji zna.

Tag: slavko-stojanovic

Apelacioni sud naložio novo vještačenje: Utvrditi jesu li cigarete bile za crnogorsko tržište

Ukinuta presuda u predmetu protiv bivšeg direkora UP Slavka Stojanovića zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka

Održana sjednica vijeća u predmetu optuženog Slavka Stojanovića

Bivši direktor Uprave policije Slavko Stojanović osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora

Svjedoci: U kamionu bilo oko 120 paketa cigareta

Sud od Uprave carina traži kolika je vrijednost FM cigareta bila 2018.

Baćović: Ne znam ime čovjeka koji me angažovao za prevoz cigareta, on je ispario kad je stigla policija

Sud naredio da se ponovo uputi poziv Bakoviću i Miliću

Jaramazan: Baković mi je rekao da će slučaj preuzeti Odsjek za suzbijanje organizovanog kriminala

Stojanović priznao učešće u švercu cigara: Iskreno se kajem za odluku koju sam donio

Apelacioni sud naložio novo vještačenje: Utvrditi jesu li cigarete bile za crnogorsko tržište

Radonjić: Katniću niko nije mogao biti šef, nikada od njega nijesam dobio nezakoniti nalog

Pavličić: Svaki izgubljeni život žene pokazuje da sistem nije reagovao

Studenti Pravnog fakulteta pratili sjednicu vijeća Apelacionog suda

PRATITE TVe UŽIVO