Centar za građansko obrazovanje upozorava na kontinuirani pad kvaliteta obrazovanja u Crnoj Gori povodom Međunarodnog dana obrazovanja.&nbsp;
Iako su, kako navodi viša pravna savjetnica u ovoj nevladinoj organizaciji Snežana Kaluđerović, u prethodnom periodu zabilježeni pomaci u infrastrukturnim ulaganjima, ključni problemi poput pretrpanih škola, neadekvatne opreme, loših uslova rada nastavnika i nedostatka fokusiranog učenja ostaju neriješeni.&nbsp;
- Dodatno, i veoma važno, na obrazovanje se i dalje dominantno gleda kao na resurs za jačanje partijske i/ili ideološke strukture, a takav obrazovni sistem nije fokusiran na učenika, učenje i nastavu, niti doprinosi integritetu nastavničke profesije - ističe Kaluđerović.
&nbsp;Nalazi istraživanja CGO-a, koji uključuju i korupciju u obrazovnom sektoru u Crnoj Gori, pokazuju da građani većinski (55,4 odsto) prepoznaju srednji ili visok nivo korupcije u obrazovanju, dok 45,5 odsto navodi da je to nizak ili vrlo nizak nivo.&nbsp;
- Percepcija korupcije raste sa obrazovnim nivoima, pa je najmanja na nivou vrtića, a najveća kod univerziteta. Pretežno je negativan stav prema efikasnosti antikorupcijskih mjera - &nbsp;56,5 odsto ispitanika izražava nezadovoljstvo antikorupcijskim naporima u obrazovanju. Takođe, snažna je percepcija da se zapošljavanje i napredovanje u obrazovanju odvija putem političkih (35,7 odsto) ili prijateljskih i rodbinskih veza (34,7 odsto), a značajno je manje onih koji vjeruju da se to radi zakonito, na osnovu znanja i sposobnosti (17,8 odsto) - precizirala je Kaluđerović.
Podsjeća da obrazovni sistem ne priprema učenike i studente za tržište rada zbog preopširnih i prevaziđenih kurikuluma, kao i sistema ocjenjivanja koji ima fokus na memorisanje i puku reprodukciju, umjesto razvoja kritičkog mišljenja, kognitivnih vještina i kompetencija.&nbsp;
- Nastavnici više funkcionišu kao redari i ocjenjivači, nego kao istinski učitelji i mentori. Platforme poput elektronskog dnevnika se ne koriste u punom kapacitetu, dok česte promjene nastavnika i stresne procjene negativno utiču na učenike - ističe Kaluđerović.
I pored brojnih stvari koje nedostaju za obrazovni sistem, treba podsjetiti i na praksu nedomaćinskog trošenja sredstava za stavke koje nijesu prijeka potreba u obrazovanju, poput finansiranja vjerskih škola.&nbsp;
- Državna revizorska institucija (DRI) je donijela negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju, zbog čega je CGO podnio SDT krivičnu prijavu protiv NN lica koja su u periodu od 2019. do 2023. godine isplatili 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori, suprotno zakonskim procedurama za finansiranje ustanova koje izvode javno važeće obrazovne programe - podsjeća Kaluđerović.
Rastuće je vršnjačko nasilja u školama širom Crne Gore, što je otvorilo ozbiljna pitanja o sigurnosti i dobrobiti učenika, poput primjera u barskoj Gimnaziji „Niko Rolović“, gdje je učenik ranjen ubodom noža u školskom dvorištu.
- Istraživanje CGO-a među opštom populacijom opominje na izraženu percepciju povremene ili česte prisutnosti vršnjačkog nasilja kod 65,7 odsto ispitanika, dok istovremeno 58,2 odsto srednjoškolaca navodi da je vršnjačko nasilje prisutno u njihovim školama ili sredinama. Pored toga, slučajevi seksualnog uznemiravanja od strane nastavnika očito nijesu prepoznati kao problem dok se šira javnost ne uključi, na što ukazuje i slučaj u podgoričkoj Gimnaziji „Slobodan Škerović“ - rekla je Kaluđerović.
Iako se očekuje usvajanje ključnih zakona i strategija u oblasti obrazovanja, iz predloženih dokumenata, kako dodaje, nije vidljivo da će doći do značajnih reformi koje bi omogućile moderan i efikasan obrazovni sistem, usmjeren ka učeniku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CGO: Kontinuirani pad kvaliteta obrazovanja u Crnoj Gori

Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputio je, tokom javne rasprave koju je objavilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, brojne komentare, prijedloge i sugestije na nacrt Zakona o visokom obrazovanju, a sa ciljem doprinosa unaprijeđenju kvaliteta ovog nivao obrazovanja i usklađivanja s potrebama tržišta rada u Crnoj Gori - kazala je viša pravna savjetnica u ovoj nevladinoj organizaciji &nbsp;Snežana Kaluđerović.
&nbsp;CGO, kako navodi, izražava žaljenje što je javna rasprava o ovom vrlo važnom zakonskom tekstu svedena na zakonski minimum, uključujući i neradne dane tokom državnih praznika.
&nbsp;- Ključna promjena koju ovaj zakon treba da uvede je stvaranje boljeg okvira za akademsku slobodu, kvalitet istraživanja i obrazovanja, te inkluzivnost i pristupačnost za sve studente, kao i za kreiranje akademskih programa koji odgovaraju na potrebe tržišta rada, a ne na potrebe zapošljenih na visokoškolskim ustanovama. CGO podsjeća i da su se politike dosadašnjih Vlada, kad je riječ o oblasti visokog obrazovanja u Crnoj Gori, uglavnom odnosile na zakonodavne reforme koje su najavljivane kao one koje će modernizovati i unaprijediti obrazovni sistem, ali put ka tom nespornom cilju nij bio dobar niti je uzimao u obzir nužnost da obrazovanje prati potrebe tržišta rada u Crnoj Gori - rekla je Kaluđerović.&nbsp;
Taj dio, kako dodaje, nije ni u ovom tekstu adekvatno adresiran, jer se ne prepoznaje činjenica da tržište rada uglavnom traži 240 ECTS za osnovne studije.&nbsp;
- Umjesto toga, nastavlja se favorizovanje modela sa 180 ECTS za osnovne studije, a ignoriše i činjenica da 2/3 tržišta rada podrazumijeva regulisane profesije čije osnovne studije u svijetu traju četiri, pet ili šest godina kako bi se obezbijedio minimum znanja i kvaliteta. Zato je CGO na stanovištu da je neophodno uskladiti modele studija tako da obrazovanje i kadriranje ide korak ispred radne berze, kako bi se dinamični tržišni izazovi prevazišli ili prevenirali, između ostalog i školovanjem visokoškolaca za akademske, primijenjene i strukovne studije za koje postoji potreba - precizirala je Kaluđerović.
&nbsp;Ovim zakonom, kako smatraju u CGO, treba studentima pružiti i pravo na jednaku pravnu zaštitu u pogledu finansiranja, bez obzira na vrstu obrazovne ustanove, ko je njen osnivač (državna ili privatna), uz očuvanje autonomije u procesu upisa na željeni fakultet.
&nbsp;- CGO cijeni da ustanova visokog obrazovanja treba da bude autonomna samo u dijelu nastave, istraživanja i prakse, ali da finansijska sredstva iz budžeta Crne Gore moraju biti predmet kontrole i inspekcijskog nadzora - ističe Kaluđerović.
Iako je odgovornost akademskog osoblja uređena posebnim Zakonom o akademskom integritetu, važno je, kako su naveli, i da Zakon o visokom obrazovanju prepozna normu odgovornosti akademskog osoblja koje krši pravila Etičkog kodeksa, uključujući sankcije i obavezu evidentiranja tih povreda prilikom odlučivanja za izbor u zvanje.
&nbsp;- CGO predlaže i da se preciznije uredi rad i način funkcionisanja Savjeta za visoko obrazovanje, uključujući veći broj članova iz različitih naučnih oblasti, privrede i društvenih djelatnosti, uz jasno definisane procedure za njihovo imenovanje. Neophodno je i precizirati procedure sprovođenja postupka akreditacije i reakreditacije od strane Agencije za obezbjeđivanje kvaliteta visokog obrazovanja, ali i otvoriti upravni odbor ove institucije za sve socijelne partnere i privredu uz specifikovanje načina njihovog izbora - rekla je Kaluđerović.
&nbsp;Veoma važno pitanje izbora rektora treba definisati tako da se, kako dodaje, taj proces decentralizuje i time suzi prostor za politički i partijski inžinjering kojem svjedočimo decenijama.&nbsp;
- CGO predlaže da Senat UCG a ne Upravni odbor, kako je to i do sada bio slučaj, bira rektora iz reda redovnih profesora, na osnovu javnog konkursa i podnešenog programa razvoja UCG, i da isto lice može biti birano najviše dva puta. Ovakvo uključenje Senata garantuje veću kompetitivnost, transparentnost i inkluzivnost, a neophodno je, takođe, izbor prorektora, ograničiti na najviše dva mandata umjesto što se ova pozicija crta kao neograničena - navela je Kaluđerović.
&nbsp;CGO predlaže i da početak studijske godine ostane 1. oktobar, a ne 1. septembar kako se planira, jer bi to omogućilo bolje usklađivanje s ispitnim rokovima u septembru i ujedno olakšalo situaciju studentima koji se izdržavaju radeći povremene sezonske poslove, čime se štiti odliv studenata i mlade radne snage.
&nbsp;- CGO sugeriše da ustanove visokog obrazovanja treba da budu obavezane da prime sve studente koji ispunjavaju uslove i koji su položili prijemni ispit, bez diskrecionog prava da smanjenjuju broj mjesta definisan licencom Ministarstva u odnosu na broj studenata koji ispunjavaju uslove - kazala je Kaluđerović.
&nbsp;Pored ovih, CGO je dao još niz komentara i sugestija u nadi da će Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija to ozbiljno razmotriti i inkorporirati u ovaj zakonski tekst, a sve kako bi išli ka kvalitetnijem i konkurentnijem visokom obrazovanju i njegovom usklađivanju sa potrebama tržišta rada, čime će se omogućiti i bolji profesionalni razvoj studenatske populacije.

CGO: Zakon o visokom obrazovanju mora obezbijediti okvir za kvalitet i fleksibilan model studiranja

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podnio je danas inicijativu Agenciji za sprečavanju korupcije (ASK) za utvrđivanje postojanja sukoba interesa za one osobe koje su imenovane u radna tijela i savjete shodno Zakonu o sprečavanju korupcije kao javni funkcioneri, a koji istovremeno imaju zaključene ugovore o pružanju usluga sa privrednim društvom ili pravnim licima u državnom vlasništvu - kazala je viša pravna savjetnica u ovoj nevladinoj organizaciji Snežana Kaluđerović.
Ukazuje na zabranu iz člana 16 novog zakona koji propisuje ograničenja u pogledu zaključivanja ugovora o uslugama i poslovnoj saradnji.&nbsp;
-CGO je tražio od ASK-a da posebno provjeri aktuelno postojanje sukoba interesa u tijelima/savjetima poput Tužilačkog savjeta, Sudskog savjeta, Savjeta ASK-a, Savjeta RTCG, Državna izborna komisija (DIK) i donese shodna rješenja - navodi Kaluđerović.&nbsp;
Podsjeća da je ASK nedavno izdao mišljenje, na lični zahtjev jednog funkcionera, ispravno interpretirajući ograničenja koja donosi član 16 novog Zakona, pa je logično, očekivano, a i pitanje integriteta ASK-a da identično postupi u drugim takvim slučajevima.
- CGO je ujedno tražio i da ASK-u da izda jedinstveno mišljenje o ovom pitanju i time prevenira rizike od elemenata koruptivnih radnji. Naime, jasno je da novi Zakon o sprečavanju korupcije prepoznaje sukob interesa kod lica koja u vrijeme statusa javnog funkcionera kroz članstvo u radnim tijelima i savjetima, jer ih je imenovala Skupština ili Vlada, imaju zaključene ugovore o pružanju usluga sa privrednim društvom ili pravnim licem koje je u državnom vlasništvu - rekla je Kaluđerović.
&nbsp;Ovo znači da, kako je dodala, osobe koje se nađu u tim tijelima kao javni funkcioneri ne mogu zastupati bilo koji državni organ ili javnu ustanovu, odnosno ustanove u državnom vlasništvu u toku trajanja javne funkcije.
- Jer bi se u suprotnom, shodno članu 16 stav 4, zaključeni ugovori o pružanju usluga sa privrednim društvom ili pravnim licema koje su u državnom vlasništvu smatrali ništavim. CGO cijeni da nije u javnom interesu da oni koji krše odredbe Zakona budu javni funkcioneri. To zahtijeva proaktivno djelovanje ASK-a kad već nemamo podnošenje ostavki na javne funkcije onih koji ne poštuju zakonska ograničenja u vršenju javne funkcije - zaključila je Kaluđerović.

Kaluđerović: Neminovne ostavke ili razrješenja brojnih javnih funkcionera zbog sukoba interesa

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podnio je danas Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) Inicijativu za hitno donošenje mišljenja na Zakon o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju koji je vratio odredbu po kojom resorni ministar ima moć da bira i razriješava direktore javnih ustanova obrazovanja.
To je saopštila viša pravna savjetnica CGO Snežana Kaluđerović.
- CGO podsjeća da se kritički orijentisan NVO sektor duže od deceniju zalagao da se ukine odredba po kojoj se daje takva moć ministrima, jer je to bio dokazano zloupotrebljavan resurs od strane političkih partija. <a href="https://media.cgo-cce.org/2024/10/ASK-Misljenje_na_Zakon_o_izmjenama_i_dopunama_Opsteg_zakona_o_obrazovanju_i_vaspit_TsaXeBf.pdf" target="_blank">To je potvdila i ASK, kroz svoje mišljenje</a> iz 2021. godine. Između ostalog, ASK je tada preporučila nadležnom Ministarstvu da prilikom pripreme novog zakonskog teksta u ovoj oblasti izmijeni proceduru za izbor direktora obrazovno-vaspitnih ustanova tako da iste ne imenuje ministar, već da nadležnost izbora i razrešenja direktora bude jedna od nadležnosti školskog, odnosno upravnog odbora, posebno imajući u vidu da su preko predstavnika u odborima zastupljeni interesi Ministarstva, a sto je najvažnije i interesi zaposlenih u obrazovno-vaspitnim ustanovama, đaka i roditelja, te bi njihova odluka odslikavala najbolji interes škole - navela je Kaluđerović.&nbsp;
Istakla je da CGO cijeni da je vrlo važno da ASK ponovo izda takvo mišljenje, odnosno potvrdi ovaj raniji stav, a imajući u vidu nerezistentnost obrazovnog sistema na partijske uticaje i posljedice koje to nosi.
- Uporno zagoravanje civilnog sektora i rijetkih političara koji su na ovo pitanje gledali bez lične koristi, ali i gore navedeno mišljenje ASK-a – doprinijelo je da konačno, prije oko godinu i po, budu izglasane izmjene i dopune koje su otvorile prostor za decentralizaciju i demokratizaciju ovog sistema - dodala je Kaluđerović.
Nažalost to je, kaže, svjesno i sa lošom namjerom, poništeno najnovijim izmjenama i dopunama ovog zakona koje su glasovima vladajuće većine, a na prijedlog grupe poslanika Pokreta Evropa sad (PES), usvojene tokom vanrednog zasijedanja u avgustu, i nakon što ih je predsjednik države argumentovano jednom vratio upravo navodeći gore pomenute razloge, nakon čega su ipak ponovo usvojeni u septembru 2024. godine.
- CGO ukazuje da resorno Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija privodi kraju rad na izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju, a <a href="https://www.gov.me/dokumenta/c7984545-5ac8-42d0-b141-cd697b1a81d6" target="_blank">nacrt teksta je objavljen na njihovom sajtu za javnu raspravu</a>, zbog čega je donošenje ovog mišljenja hitno i neophodno - dodala je Kaluđerović.
Javni je interes, podvlači ona, da ASK da preporuku svojim mišljenjem predlagaču, kako postojeća loša rešenja, koja stvaraju istinske i razarajuće rizike od urušavanja integriteta i korupcije, ne bi ostala na snazi.
- CGO izražava očekivanje da će ASK u ovom slučaju postupiti prioritetno i principijelno dokazujući time i sopstveni integritet - zaključila je Kaluđerović.

Kaluđerović: ASK da se odredi prema novim odredbama Opšteg Zakona o obrazovanju i vaspitanju

12:23 - Iz koalicije Za budućnost Nikšića navode da izlaznost na lokalnim izborima do 12 sati iznosi 35,34 odsto. 11:16 - Izlaznost na lokalnim izborima u Nikšiću do 11 časova je 24,73%, saopštila je Demokratska Crna Gora. Prema podacima CeMI-a sa lokalnih izbora &nbsp;u Nikšiću iz 2021. godine do 11 sati glasalo je 38.0 odsto birača.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250413110412_20cccfdb2002389d27ebe7909a4113e515a6c17e1b3f0b0ed96dca805c96f826.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250413110412_20cccfdb2002389d27ebe7909a4113e515a6c17e1b3f0b0ed96dca805c96f826" data-rendition-name="original" width="4000" height="3000" loading="lazy" alt="Izlaznost 11 NK Demokrate"> </figure>  Prema podacima OIK-a do sada je glasalo je 21,2 odsto upisanih birača, odnosno oko 12,2 hiljade građana. Predsjednika OIK-a Rade Perišić rekao je agenciji MINA da nema prijavljenih nepravilnosti i da izborni dan protiče mirno. 10:24 - Iz koalicije Za budućnost Nikšića za RTNK saopšteno je da je izlaznost na lokalnim izborima u Nikšiću do 10 sati 15,43 odsto. 9:37 - Na lokalnim izborima u Nikšiću do devet sati glasalo je osam odsto upisanih birača, saopšteno je iz Opštinske izborne komisije (OIK). U odnosu na prethodne lokalne izbore u Nikšiću 2021. godine, prema podacima CeMI-a, izlaznost je niža oko sedam procenata. Prema izvještajima te NVO presjek izlaznosti do 9:00 sati 2021. godine bio je 15,6 odsto. &nbsp;. Predsjednik OIK-a Rade Perišić je agenciji MINA rekao da do sada nije bilo prijavljenih nepravilnosti i da izborni dan protiče mirno. 9:30 - Iz Demokratske Crne Gore je saopšteno da je izlaznost na lokalnim izborima u Nikšiću do devet sati 8,15 odsto. 6:45 - &nbsp;Danas se održavaju lokalni izbori u Nikšiću, a pravo glasa na njima ima 57.589 birača koji će moći da biraju između deset izbornih lista. Građani Nikšića glasaju na 131 biračkom mjestu. Birališta se otvaraju u sedam, a zatvaraju u 20 sati. Građani koji nijesu sigurni da li su upisani u birački spisak, ili ne znaju na kom biračkom mjestu glasaju, mogu to saznati pozivom na broj kol centra koji je uoči izbora usposatvilo Ministarstvo unutrašnjih poslova – 19820. Nakon što saopšte osnovne lične podatke (ime i prezime, datum rođenja i ime jednog od roditelja) ili jedinstveni matični broj (JMBG), operateri će im pružiti informaciju da li su upisani u birački spisak i na kojem biračkom mjestu glasaju. Prva na glasačkom listiću je lista „Probudimo Nikšić“ čiji je nosilac Dragoljub Radulović, a druga lista „Rad za moj grad – dr Borislav Mišo Đurišić“.&nbsp; Na izborima u Nikšiću učestvovaće i Demokratska partija socijalista čiji je nosilac liste Boris Muratović, Stranka evropskog progresa čiju listu predvodi Nikola Čvorović, URA čiji je nosilac Dušan Golović. U izbornoj trci je i lista „Za slobodarski Nikšić jednakih mogućnosti“ koju predvodi Jelena Marković, koalicija Demokrata i Plenuma 083, čiji nosilac liste je Nemanja Vuković, te Evropski savez čiju listu predvodi Ivan Radojičić. Na izborima u Nikšiću učestvuje i Pokret Evropa sad čiji je nosilac liste Zoran Mrkić i koalicija Za budućnost Nikšića, čiju listu predvodi Marko Kovačević.

ZBNK: Do 12 sati glasalo 35,34% glasača u Nikšiću

Pregled kamera sa graničnog prelaza Sitnica, putni pravac Herceg-Novi Trebinje, otkriva čudnu manipulaciju: na kameri koja daje pregled ulazaka u Crnu Goru je datum – 20. mart 2025. godine?! Manja izlaznost na izborima u Nikšiću upućuje na zaključak da je ovog puta izostao masovni dolazak ,,turističkih glasača“ iz Trebinja, Foče i ostalih gradova iz Bosne i Hercegovine. Procjenjuje se da je 2021. godine više od četiri hiljade glasača došlo i glasalo za tadašnju opoziciju, Demokratski front uglavnom.&nbsp; Pregled kamera sa tri granična prelaza sa BIH pokazuje da danas na izborni dan nema velike migracije. &nbsp;Tri granična prelaza prema Nikšiću – Vraćenovići, Šćepan Polje, Ilino Brdo - su uglavnom bez gužvi. &nbsp;Zanimljivo je da su velike gužve na izlazu iz Crne Gore preko GP Ilino brdo.&nbsp; No, pregled kamera sa graničnog prelaza Sitnica, putni pravac Herceg-Novi Trebinje, otkriva čudnu manipulaciju: na kameri koja daje pregled ulazaka u Crnu Goru je datum – 20. mart 2025. godine?! Tako da nije moguće provjeriti koliko automobila se kreće prema Herceg Novom. Kamera koja prati izlaske iz Crne Gore je podšena kako treba i na njoj je današnji datum.&nbsp; Da sve bude zanimljivije, kamera ulaska preko GP Sitnica je vremenski pravilno podešena kao da je u pitanju tačno vrijeme, dok kamera koja prati izlazak iz Crne Gore ima isti čas, ali i datum koji je ,,normalan“ &nbsp;- 13. aprli.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041312044_33d6b33225f7a0821253b020956824fb499c6d4b72311e741af376f19b5a5762.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041312044_33d6b33225f7a0821253b020956824fb499c6d4b72311e741af376f19b5a5762" data-rendition-name="original" width="723" height="980" loading="lazy" alt="STVARNO STANJE NA GP SITNICA: Google prikaz"> <figcaption>STVARNO STANJE NA GP SITNICA: Google prikaz(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Pretraga preko Inetrneta pokazuje da je oko 11 sati danas registrovano veći broj ulazaka u Crnu Goru, da je gužva na graničnom prelazu Sitnica - putni pravac je obojen crvenom bojom na prikazu.&nbsp; &nbsp;

Kamera na graničnom prelazu Sitnica bilježi ulaske u Crnu Goru – od 20. marta?!

12:14 - Prema podacima koje su saopštile Demokrate, na lokalnim izborima u Herceg Novom do 12 časova &nbsp;glasalo je 21,55%.upisanih birača.
10:23 - Na loklanim izborima u Herceg Novom izlaznos do 10 sati je bila 9,37%, saop[tila je Demokrastka Crne Gore.
9:42 - Na lokalnim izborima u Herceg Novom do devet sati glasalo je 5,01 odsto upisanih birača, odnosno 1.283 građana, saopšteno je iz Opštinske izborne komisije (OIK). 
 
Predsjednik OIK Herceg Novi Dejan Radonić kazao je agenciji MINA da je na posljednjim parlamentarnim izborima 2023. godine izlaznost do devet sati bila 6,44 odsto. 
 
On je istakao da im do sada nijesu prijavljene nepravilnosti.
Birača mjesta su trebala biti otvorena u sedam sati, ali je na biračkom mjestu 29 Herceg Novi 2 bilo određenog kašnjenja.
- Počeli smo sa malim zakašnjenjem zbog izostanka jednog člana biračkog odbora, ali smo napokon uspješno počeli i ide sve po planu - naveo je Živko Krunić predsjednik biračkog odbora za Mediabiro..
Predsjednik OIK Herceg Novi Dejan Radonić rekao je ranije agenciji MINA da je na otvranjae biračkog mjesta Topla 6 kasnilo zbog tehničkih problema.
6:45 - U Herceg Novom danas na lokalnim izborima učestvuje devet lista, a pravo glasa ima 25.603 birača.
Birači glasaju na 47 biračkih mjesta. Birališta se otvaraju u sedam, a zatvaraju u 20 sati.
Građani koji nijesu sigurni da li su upisani u birački spisak, ili ne znaju na kom biračkom mjestu glasaju, mogu to saznati pozivom na broj kol centra koji je uoči izbora usposatvilo Ministarstvo unutrašnjih poslova – 19820.
Nakon što saopšte osnovne lične podatke (ime i prezime, datum rođenja i ime jednog od roditelja) ili jedinstveni matični broj (JMBG), operateri će im pružiti informaciju da li su upisani u birački spisak i na kojem biračkom mjestu glasaju.
U Herceg Novom prva na glasačkom listiću je lista Evropskog saveza, na čijem je čelu Rajko Komnenić.
Na izborima u tom gradu učestvuju i liste Građanskog pokreta URA na čelu sa Nikolom Radmanom, Bokeškog foruma koju predvodi Milovan Baždar i koalicije Za budućnost Herceg Novog i Boke na čijem je čelu Ivan Otović.
U izbornoj trci je i lista “Stevan Katić – Znamo se po djelima”, zatim Demokratska partija socijalista čiju listu predvodi Dejan Stojadinović i Socijalistička narodna partija na čelu sa Milanom Jančićem.
Na izborima učestvuju i Građanski pokret za Herceg Novi čiju listu predvodi Olivera Doklestić i Novska lista na čelu sa Milošem Konjevićem.

Demokrate: U Herceg Novom do 12 sati glasalo 21,55% birača

Emisiju posvećenu izbornoj noći u Nikšiću i Herceg Novom na Televiziji E možete pratiti u večeras od 20 sati.
Naši gosti biće politikološkinja Nikoleta Đukanović i politički analitičar Danilo Kalezić.
Urednica i voditeljka emisije biće Amra Tahirović.

Izborna noć na TV E: U neđelju od 20 sati sa Nikoletom Đukanović i Danilom Kalezićem

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: snezana-kaluderovic