Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozdravio je uvođenje fleksibilnog modela studiranja u Predlogu Zakona o visokom obrazovanju, koji je Vlada Crne Gore usvojila, ali ističe da zakon i dalje ne uvodi suštinsku demokratizaciju Univerziteta Crne Gore (UCG) i da postoje brojna pitanja koja zahtijevaju amandmanske intervencije.
- Fleksibilan model studiranja omogućava studentima da biraju studijske programe i dužinu trajanja studija – tri, četiri ili više godina. Ovo je ključna reformska intervencija koja usklađuje sistem visokog obrazovanja sa tržištem rada i rješava višegodišnju neprilagođenost modelu 3+2, zbog čega su generacije studenata bile u nepovoljnom položaju - navodi Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica CGO-a.&nbsp;
Predloženim zakonom, fakulteti sada mogu odlučiti da li osnovne studije traju tri (180 ECTS) ili četiri (240 ECTS) godine, dok master studije mogu biti 60 ili 120 ECTS. CGO posebno pozdravlja i uvođenje programa saradnje sa poslodavcima, „što povezuje teoriju i praksu i može imati podsticajan efekat na zapošljivost mladih“.
Međutim, Kaluđerović ukazuje na brojne nedostatke.
Ministarstvo prosvjete nije preuzelo odgovornost za nastavak studija u slučaju ukidanja programa ili ustanove, što bi studentima omogućilo završetak studija u roku propisanom zakonom.
- Propušta se prilika da se UCG demokratizuje jer Senat ne bira rektora, već ga samo predlaže, dok izbor ostaje u nadležnosti Upravnog odbora. Centralizovan sistem pokazao je loše posljedice po razvoj kritičke akademske svijesti na UCG - navodi Kaluđerović.&nbsp;
Nema ograničenja broja mandata za prorektora, dok je kod rektora predviđena dva mandata, što otvara pitanje trajnosti određenih pozicija.
Akademsko osoblje, osim redovnih profesora, ne zadržava stečeno zvanje nakon penzionisanja ili raskida ugovora, što stvara nejednakost.
Septembarski rok za polaganje ispita kolidira s početkom nove akademske godine, što može nepovoljno uticati na studente.
Kaluđerović posebno ističe pitanja akademskog integriteta i sukoba interesa.
- Zakon ne prepoznaje odgovornost akademskog osoblja koje krši pravila Etičkog kodeksa, uključujući sankcije i evidentiranje povreda pri izboru u zvanje. Sukob interesa je regulisan samo kod komisija za (re)akreditaciju, dok u procesu zapošljavanja i dalje postoje 'nasljedne' katedre na fakultetima - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Jedna od ozbiljnih zamjerki CGO-a odnosi se i na normiranje Savjeta za visoko obrazovanje.
- Okvir članova definisan je bez javnosti, kriterijuma i jednakih šansi, što ostavlja prostor za percepciju da se Savjet formira zatvoreno i po političkom ključu. Nedostaju predstavnici civilnog sektora, međunarodni eksperti ili sindikati, što bi obogatilo Savjet različitim perspektivama. Isto važi i za Savjet Agencije za obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja. Studenti ne smiju biti taoci političkih ili administrativnih kašnjenja. Donošenje ovog zakona je u njihovom interesu i interesu razvoja visokog obrazovanja u Crnoj Gori. Pozivamo UCG i sve visokoškolske ustanove da se javno oglase i zatraže hitno usvajanje predloga, a poslanike da kroz amandmane unaprijede tekst u dijelovima na koje smo ukazali. -ističe Kaluđerović.&nbsp;
Kaluđerović podsjeća da iako Predlog zakona uvodi značajne pozitivne promjene, „postoji prostor za amandmanske intervencije kako bi konačni tekst bio kvalitetan u cjelosti i odgovarao principima transparentnosti, participativnosti i akademske autonomije“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CGO: Fleksibilniji model studiranja, ali bez suštinske demokratizacije UCG

Falsifikovane diplome razaraju temelj meritokratskog društva i urušavaju povjerenje u institucije, ocijenila je viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Snežana Kaluđerović. Kako je istakla, jedini način da se takvom ponašanju stane na kraj jeste dosljedna, neselektivna i stroga sudska praksa.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) ranije je saopšteno da su od 2023. godine podnijeli 89 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikovane obrazovne isprave. Podgoričko Osnovno državno tužilaštvo (ODT) je navelo da je tim povodom formirano 70 predmeta.
Kaluđerović smatra da broj prijava govori u prilog zainteresovanosti i odlučnosti MPNI da se suprotstavi problemu, ali ukazuje da je od izuzetnog značaja epilog tih prijava.
– Radi se o prilično visokom, ali i zabrinjavajućem broju, jer je pretpostavka da je mnogo više tih slučajeva – kazala je ona u intervjuu agenciji MINA.
Dodala je da problem falsifikovanih diploma nije nov, već da se razvijao decenijama, bez adekvatne reakcije nadležnih institucija.
– Sada je ključno da dobijemo epiloge podnešenih prijava i dosljednu kaznenu politiku. Važno je da se stvori efekat odvraćanja od loših nauma – rekla je Kaluđerović.
Naglasila je da same prijave nemaju svrhu ako ne završe presudama koje pokazuju ozbiljnost pristupa problemu.
Prema podacima ODT-a, od 70 predmeta formiranih zbog sumnje u falsifikovane diplome, u 19 je podnijet optužni predlog. Neki su rezultirali zatvorskim kaznama od tri do šest mjeseci, dok su u drugim slučajevima izricane uslovne kazne, rad u javnom interesu i mjera oduzimanja isprave.
Kaluđerović ističe da nije jasno koliki je broj prijava u drugim opštinama i koliko postupaka vode druga tužilaštva.
– Nije mali broj prijava za falsifikovane obrazovne isprave u jednoj opštini, iako je ona najveća – kazala je.
Dodala je da su neki rezultati ohrabrujući, iako su procesi spori, te da treba isticati konkretne rezultate, naročito one sa zatvorskim kaznama.
Ona je upozorila da se mora otvoriti i pitanje adekvatnosti kazni.
– Pitamo se da li su blage s obzirom na ozbiljnost posljedica koje falsifikovane isprave mogu imati, naročito u zdravstvu, obrazovanju ili javnoj upravi – navela je Kaluđerović.
Na pitanje da li su pravni mehanizmi u Crnoj Gori za sankcionisanje korisnika lažnih diploma dovoljni, rekla je da zakonodavni okvir postoji, ali da problem leži u njegovoj primjeni.
– Procesi su spori, kontrole neredovne, a sankcije nedovoljno ubjedljive. Potrebna je brža i odlučnija primjena postojećih zakona i volja poslodavaca da provjere isprave prilikom zapošljavanja, naročito u javnom sektoru – kazala je.
Istakla je da za mnoge visoke javne funkcionere nije poznato gdje su stekli diplome.
– To automatski budi sumnju u njihov kredibilitet. Jasno je da opstrukcije dolaze od vrha sistema – poručila je Kaluđerović.
Dodala je da je CGO već tražio da se javno objavi gdje su članovi Vlade i poslanici stekli obrazovne isprave, ali da nije bilo odgovora.
– Mnogo govori ćutanje na tu našu inicijativu – kazala je.
Govoreći o preporukama za efikasniju borbu protiv lažnih diploma, naglasila je potrebu za koordinacijom institucija – prosvjetnih, inspekcija, tužilaštava i sudova.
– Uvođenje centralizovanog registra diploma i automatske provjere prilikom zapošljavanja u javnom sektoru, kao i jačanje inspekcija, osnovni su koraci – rekla je Kaluđerović.
Na pitanje postoji li dovoljno volje za rješavanje problema, kazala je da bi volja trebalo da postoji ako je sistem ozbiljno urušen, ali da se sve često lomi na opstrukcijama unutar samog sistema.
Kaluđerović je kazala da postoje indicije da su u prošlosti zapošljavane osobe sa sumnjivim kvalifikacijama, posebno u kontekstu partijskog zapošljavanja.
– Zbog toga je ključno da se prvo provjere obrazovne isprave funkcionera – članova Vlade, poslanika, savjetnika – istakla je.
Kazala je da provjere ne smiju da se ograniče samo na niže pozicije jer to obesmišljava cijeli napor.
Govoreći o sistemskim preprekama, navela je da ih ima mnogo – od administrativnih problema do nedostatka kapaciteta u tužilaštvima.
– Ipak, najvažnije je pitanje političke volje. Njeno odsustvo, posebno kada su u pitanju zaštićeni pojedinci, kompromituje cijeli proces i obeshrabruje prijavljivanje – ocijenila je Kaluđerović.
Iz ODT-a su kazali da su sumnjive diplome uglavnom izdate u Srbiji, BiH i Hrvatskoj, a da su neka od zvanja na njima psiholog, diplomirani ekonomista, inženjer šumarstva, profesor fizičkog vaspitanja i sporta.
Kaluđerović je upozorila na ozbiljne posljedice koje lažne diplome mogu imati u zdravstvu, obrazovanju i upravi.
– U zdravstvu nestručnost direktno ugrožava živote, u obrazovanju se urušava autoritet i kvalitet, a u upravi nekompetentni donose važne odluke – kazala je.
Prema njenim riječima, falsifikovane diplome najčešće su otkrivane u sektoru obrazovanja, zdravstva, lokalne samouprave, policije i bezbjednosti.
– To su upravo sektori koji bi trebalo da garantuju kvalitet i sigurnost građanima, što dodatno potvrđuje hitnost i ozbiljnost problema – poručila je Kaluđerović.

Kaluđerović: Za borbu protiv lažnih diploma neophodna neselektivna i stroga sudska praksa

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović najavila je krajem aprila, tokom skupštinske rasprave o izmjenama Zakona o priznavanju inostranih diploma, da je podnijeta inicijativa da, pored falsifikovanih, i „kupljene“ diplome dobiju status krivičnog djela.
Kako je za Portal Analitika pojašnjeno iz njenog resora, „kupljena diploma” je obrazovna isprava koja je stečena na lak ili sumnjiv način, dobijena za novac bez stvarnog školovanja - polaganja ispita ili pohađanja nastave. Podsjećaju i da je Zakon o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija od 2011. prepoznao tzv. diplome mill, obrazovne isprave stečene bez pohađanja nastave i postupka provjere znanja, i one se, kao takve, kažu, u Crnoj Gori ne priznaju.
- Međutim, Krivični zakonik Crne Gore ne prepoznaje krivično djelo kupovina i korišćenje lažne diplome, odnosno nema predviđene kazne za ovo djelo. U tom smislu Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija uputilo je inicijativu Ministarstvu pravde da se u tekstu Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore prepozna novo krivično djelo - kupovina i korišćenje obrazovne isprave u pravnom prometu Crne Gore. Mišljenja smo da bi se uvođenjem ovog krivičnog djela ne samo unaprijedila krivično pravna zaštita obrazovnog sistema Crne Gore, već i sprečile posljedica koje mogu imati lažne diplome na crnogorskom tržištu rada“, navode iz Ministarstva prosvjete - nauke i inovacija (MPNI).
<h2>Složen proces utvrđivanja, neophodna međudržavna saradnja</h2>
Ipak, utvrditi da je neka diploma „kupljena“ složen je i težak postupak, kaže za Analitiku viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Snežana Kaluđerović.
- Ovakva diploma može izgledati formalno ispravna, ali iza nje ne stoji znanje ni trud, a samim tim proizvodi štetne posljedice jer onaj ko se sa takvom diplomom zaposli na mjesto koje zahtijeva kvalifikacije koje diploma nosi - te kvalifikacije nema. Zamislite, na primjer, ljekara ili inžinjera sa takvom diplomom. Iako je jasno da u svakoj oblasti pravi devastirajuće posljedice, ovi primjeri možda to upečatljivo ilustruju - ukazuje Kaluđerović.
Prema njenim riječima, utvrđivanje da je diploma kupljena je složeno.
- Zahtijeva detaljne provjere – pregled evidencija o pohađanju nastave, ispita, trajanja studija, razgovor sa svjedocima, upoređivanje prelazaka granice, ako se radi o drugoj državi, i toga gdje je onaj koji je polagao bio u vrijeme kada su se održavali ispiti koje je navodno položio, kao i analizu okolnosti pod kojima je diploma izdata. Često se radi o mrežama u koje su umiješeni i zapošljeni na obrazovnim ustanovama, pa je riječ o krivičnom djelu koje mora biti ozbiljno istraženo i procesuirano - pojašnjava Kaluđerović.
U MPNI, pak, smatraju da je dobrom saradnjom sa nadležnim organima u zemlji porijekla obrazovne isprave - ministarstvima obrazovanja, tužilaštvima i policijom - moguće stati na kraj ovoj pojavi.
<h2>BiH kao primjer moguće blokade diploma</h2>
Podsjećaju da je upravo jedna ovakva međudržavna saradnja sa nadležnim organima Bosne i Hercegovine rezultirala obustavom priznavanja obrazovnih isprava stečenih na šest ustanova visokog obrazovanja u BiH koje su pod istragom nadležnih organa u toj državi.
- Putem međunarodne pravne pomoći ostvarili smo dobru saradnju sa Državnom agencijom za istrage i zaštitu BiH, od koje smo dobili podatke koje ustanove visokog obrazovanja su obuhvaćene istragom pa iz kog razloga na navedenim visokoškolskim ustanovama nije moguće izvršiti provjeru vjerodostojnosti obrazovnih isprava jer su, zbog vođenja postupaka, određeni spisi predmeta obuhvaćeni istragom izuzeti i ustanove ih ne posjeduju. Ministarstvo će u komunikaciji sa nadležnim organima BiH biti informisano o toku postupka koji je pokrenut prema određenim fizičkim i pravnim licima u BiH, te će nakon dobijanja informacije o eventualnom nezakonitom sticanju diploma, u svim slučajevima gdje je u postupcima priznavanja donijeto rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave, isto poništiti u skladu sa Zakonom o upravnom postupku - naveli su iz MPNI.
Prema podacima tog resora, tokom 2023. podnijeto je 28 prijava zbog falsifikovanja obrazovnih isprava, a tokom 2024. godine 38. Iz Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova Portalu Analitika nije odgovoreno da li je neko procesuiran u ovim slučajevima.
<h2>Na provjeru će i diplome ministara i poslanika</h2>
Podsjetimo, Jakšić-Stojanović je nedavno, tokom izlaganja u Skupštini Crne Gore, istakla da borba protiv ove pojave neće zaobići ni poslaničke klupe i ministarstke fotelje te najavila da će se diplome funkcionera koji sjede u Skupštini i Vladi neselektivno provjeravati.
Iz njenog resora za Analitiku kažu da je interes društva u cjelini da se izbori sa diplomama koje su stečene prevarom i bez uloženog znanja. 
- Borba protiv lažnih diploma zahtijeva zajedničku sinergiju institucija i društva u cjelini i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je istrajno da se, u saradnji sa drugim institucijama, svim raspoloživim mehanizmima izbori protiv diploma koje su stečene na „lak i prevaran način”, a suzbijanje interesovanja građana za sticanje diploma bez znanja je obaveza svih u društvu -navode iz MPNI.
Smatraju da će međunarodna saradnja sa zemljama porijekla obrazovne isprave, strože kontrole i nadzor nad obrazovnim institucijama spriječiti unutar obrazovnih ustanova prodaju “kupljene” diplome. 
- Jasno definisani zakoni, koji kriminalizuju falsifikovanje i kupovinu diploma, sa strožom kaznenom politikom koja će prepoznati zatvorske kazne za ova djela ili zabranu rada u javnom sektoru, ali i javno otkrivanje i objavljivanje slučajeva lažnih diploma, uticaće na podizanje svijesti eventualnih počinilaca ovog djela, ali i samih poslodavaca da provjere kvalifikacije svojih zaposlenih prilikom zapošljavanja - naveli su u odgovorima dostavljenim Analitici. 
<h2>Očekuje se politički otpor</h2>
U Centru za građansko obrazovanje (CGO) pozdravljaju ministarkinu najavu, ali ostavljaju rezervu prema primjeni u praksi. 
- Svakako ćemo je pokušati podržati na različite načine jer vjerujemo da svi imamo pravo da znamo da li oni koji odlučuju o našoj stvarnosti imaju i formalne kompetencije za to. Takođe, ukoliko bi se to realizovalo imali bismo jasnu i potrebnu poruku da niko nije iznad zakona. To će, naravno, ako se zaista desi, izazvati veliku pažnju javnosti, ali i moguću destabilizaciju određenih struktura, ukoliko bi se razotkrilo da neki od nosilaca funkcija nisu došli do diploma regularnim putem. Mnogo važnije, to bi ojačalo povjerenje građana u institucije i pokazalo da se više ne toleriše praksa u kojoj je papir važniji od znanja - poručuje Kaluđerović.
Očekuje politički otpor ovoj namjeri, naročito ako istrage dotaknu pojedince koji imaju moć i uticaj. 
- Taj otpor može biti suptilan, kroz administrativna odugovlačenja, pokušaje pravnog osporavanja nadležnosti, pritiske na inspekcije, ali i napade na one koji otvaraju ovo pitanje ili vode postupke. Zato je važno da ovaj proces ima institucionalnu zaštitu i podršku javnosti, a vjerujem da nam je ovo svima u interesu i da bismo morali doprinijeti da se to ne obesmisli - kaže Kaluđerović.
Iz MPNI tvrde da ih politički pritisci neće uplašiti.
- Obrazovanje je djelatnost od javnog interesa, a javni interes uvijek jeste i mora biti iznad politike - poručuju iz Ministarstva. 
Na pitanje da li se iza najava ministarke Jakšić-Stojanović krije još jedno populističko obećanje, Kaluđerović kaže da će se to otkriti kroz proces realizacije.
- Ako se odlučno krene u konkretne provjere i pokažu se rezultati procesuiranja i sankcije, onda možemo govoriti o ozbiljnom iskoraku. U suprotnom, ako ova tema ostane na nivou političke retorike, bez stvarnih posljedica, javnost će s pravom steći utisak da je riječ o populizmu - ocjenjuje Kaluđerović.
Kako dodaje, dosadašnje brojke govore da smo daleko od efikasnog odgovora zbog neefikasnosti institucija, a primarno pravosuđa. 
- U posljednjih nekoliko godina imamo svega tri osuđujuće presude za falsifikovanje obrazovnih isprava što nije ohrabrujuće u odnosu na broj podnešenih krivičnih prijava u tom periodu. Sada postoji šansa da se to promijeni, ali ona mora biti iskorišćenam - izričita je Kaluđerović.
<h2>Ima li političke volje za suštinsku reformu</h2>
Iz MPNI podsjećaju da je Vlada Crne Gore nedavno usvojila Strategiju reforme obrazovanja 2025–2035 sa Akcionim planom za period 2025–2026. 
- Ovaj strateški dokument predstavlja ključni korak ka modernizaciji obrazovnog sistema i stvaranju kvalitetnijeg, inkluzivnijeg i pravednijeg obrazovanja za sve - navode iz Ministarstva.
Prema njihovim riječima, ova strategija je obećanje da će svakom djetetu omogućiti kvalitetno, pravedno i inkluzivno obrazovanje koje ga priprema za život.
- Realizacija ciljeva u narednih 10 godina sigurno će doprinijeti značajnom poboljšanju kvaliteta sistema i nivoa znanja naših učenika. Naša namjera je da se učenicima omogući boravak i učenje u prostoru koji je podržavajući, a da nastava bude kvalitetna i inspirišuća kako bi učenicima proces usvajanja znanja bio olakšan i zanimljiv. Svakako, kontinuirano ulaganje u unapređenje svih segmenata obrazovnog procesa značajno će doprinijeti da se stane na kraj i lažnim i „kupljenim“ diplomama i da na našem tržištu budu prepoznate diplome koje se stiču na renomiranim ustanovama obrazovanja, koje garantuju da znanja, vještine i kompetencije svršenih učenika i studenata odgovaraju potrebama tržišta rada - napominju iz MPNI.
Smatraju i da Ministarstvo preduzima brojne mjere da unaprijedi obrazovni sistem i stimuliše učenike i studente da, kroz razne programe podrške tokom školovanja, dođu ne samo do znanja i vještina potrebnih poslodavcima, već i do kvalitetnih diploma prepoznatih na tržištu rada.
- U tom smislu, treba više valorizovati diplome stečene na univerzietima koje obezbjeđuju veći kvalitet stečenih znanja, vještina i kompetencija i opšte su poznate kao ustanove visokog obrazovanja na kojima se stiču kvalitetne diplome. Ohrabrujemo buduće studente da upisuju studijske programe na provjerenim i renomiranim ustanovama visokog obrazovanja - poručuju iz MPNI.
U CGO, pak, kažu da reforma obrazovnog sistema mora biti suštinska, a ne kozmetička, ali sumnjaju da za nju postoji politička volja.
- Vjerujem da imamo kvalitetnih ljudi u obrazovanju, na svim nivoima, ali i da oni često ne dolaze do izražaja jer se prioritet daje političkim ili nepotističkim interesima. Zato promjena mora biti odlučnai sistemska, uz fokus na kvalitet, a ne kozmetička. Imamo stručni kapacitet za reforme, ali sporno je pitanje političke volje. Bez političke volje, svaki pokušaj se zaustavi na pola puta, naročito kada reforme dirnu u određene interesne zone. Ako zaista želimo kvalitetno obrazovanje, moramo imati dosljednu i dugoročnu strategiju, uz široki društveni konsenzus -zaključila je Kaluđerović.

MPNI: Iskorjenjivanje „kupljenih“ diploma mora biti iznad politike; Kaluđerović: Dokazivanje složeno, moguće opstrukcije moćnih pojedinaca

Centar za građansko obrazovanje upozorava na kontinuirani pad kvaliteta obrazovanja u Crnoj Gori povodom Međunarodnog dana obrazovanja.&nbsp;
Iako su, kako navodi viša pravna savjetnica u ovoj nevladinoj organizaciji Snežana Kaluđerović, u prethodnom periodu zabilježeni pomaci u infrastrukturnim ulaganjima, ključni problemi poput pretrpanih škola, neadekvatne opreme, loših uslova rada nastavnika i nedostatka fokusiranog učenja ostaju neriješeni.&nbsp;
- Dodatno, i veoma važno, na obrazovanje se i dalje dominantno gleda kao na resurs za jačanje partijske i/ili ideološke strukture, a takav obrazovni sistem nije fokusiran na učenika, učenje i nastavu, niti doprinosi integritetu nastavničke profesije - ističe Kaluđerović.
&nbsp;Nalazi istraživanja CGO-a, koji uključuju i korupciju u obrazovnom sektoru u Crnoj Gori, pokazuju da građani većinski (55,4 odsto) prepoznaju srednji ili visok nivo korupcije u obrazovanju, dok 45,5 odsto navodi da je to nizak ili vrlo nizak nivo.&nbsp;
- Percepcija korupcije raste sa obrazovnim nivoima, pa je najmanja na nivou vrtića, a najveća kod univerziteta. Pretežno je negativan stav prema efikasnosti antikorupcijskih mjera - &nbsp;56,5 odsto ispitanika izražava nezadovoljstvo antikorupcijskim naporima u obrazovanju. Takođe, snažna je percepcija da se zapošljavanje i napredovanje u obrazovanju odvija putem političkih (35,7 odsto) ili prijateljskih i rodbinskih veza (34,7 odsto), a značajno je manje onih koji vjeruju da se to radi zakonito, na osnovu znanja i sposobnosti (17,8 odsto) - precizirala je Kaluđerović.
Podsjeća da obrazovni sistem ne priprema učenike i studente za tržište rada zbog preopširnih i prevaziđenih kurikuluma, kao i sistema ocjenjivanja koji ima fokus na memorisanje i puku reprodukciju, umjesto razvoja kritičkog mišljenja, kognitivnih vještina i kompetencija.&nbsp;
- Nastavnici više funkcionišu kao redari i ocjenjivači, nego kao istinski učitelji i mentori. Platforme poput elektronskog dnevnika se ne koriste u punom kapacitetu, dok česte promjene nastavnika i stresne procjene negativno utiču na učenike - ističe Kaluđerović.
I pored brojnih stvari koje nedostaju za obrazovni sistem, treba podsjetiti i na praksu nedomaćinskog trošenja sredstava za stavke koje nijesu prijeka potreba u obrazovanju, poput finansiranja vjerskih škola.&nbsp;
- Državna revizorska institucija (DRI) je donijela negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju, zbog čega je CGO podnio SDT krivičnu prijavu protiv NN lica koja su u periodu od 2019. do 2023. godine isplatili 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori, suprotno zakonskim procedurama za finansiranje ustanova koje izvode javno važeće obrazovne programe - podsjeća Kaluđerović.
Rastuće je vršnjačko nasilja u školama širom Crne Gore, što je otvorilo ozbiljna pitanja o sigurnosti i dobrobiti učenika, poput primjera u barskoj Gimnaziji „Niko Rolović“, gdje je učenik ranjen ubodom noža u školskom dvorištu.
- Istraživanje CGO-a među opštom populacijom opominje na izraženu percepciju povremene ili česte prisutnosti vršnjačkog nasilja kod 65,7 odsto ispitanika, dok istovremeno 58,2 odsto srednjoškolaca navodi da je vršnjačko nasilje prisutno u njihovim školama ili sredinama. Pored toga, slučajevi seksualnog uznemiravanja od strane nastavnika očito nijesu prepoznati kao problem dok se šira javnost ne uključi, na što ukazuje i slučaj u podgoričkoj Gimnaziji „Slobodan Škerović“ - rekla je Kaluđerović.
Iako se očekuje usvajanje ključnih zakona i strategija u oblasti obrazovanja, iz predloženih dokumenata, kako dodaje, nije vidljivo da će doći do značajnih reformi koje bi omogućile moderan i efikasan obrazovni sistem, usmjeren ka učeniku.

CGO: Kontinuirani pad kvaliteta obrazovanja u Crnoj Gori

Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputio je, tokom javne rasprave koju je objavilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, brojne komentare, prijedloge i sugestije na nacrt Zakona o visokom obrazovanju, a sa ciljem doprinosa unaprijeđenju kvaliteta ovog nivao obrazovanja i usklađivanja s potrebama tržišta rada u Crnoj Gori - kazala je viša pravna savjetnica u ovoj nevladinoj organizaciji &nbsp;Snežana Kaluđerović.
&nbsp;CGO, kako navodi, izražava žaljenje što je javna rasprava o ovom vrlo važnom zakonskom tekstu svedena na zakonski minimum, uključujući i neradne dane tokom državnih praznika.
&nbsp;- Ključna promjena koju ovaj zakon treba da uvede je stvaranje boljeg okvira za akademsku slobodu, kvalitet istraživanja i obrazovanja, te inkluzivnost i pristupačnost za sve studente, kao i za kreiranje akademskih programa koji odgovaraju na potrebe tržišta rada, a ne na potrebe zapošljenih na visokoškolskim ustanovama. CGO podsjeća i da su se politike dosadašnjih Vlada, kad je riječ o oblasti visokog obrazovanja u Crnoj Gori, uglavnom odnosile na zakonodavne reforme koje su najavljivane kao one koje će modernizovati i unaprijediti obrazovni sistem, ali put ka tom nespornom cilju nij bio dobar niti je uzimao u obzir nužnost da obrazovanje prati potrebe tržišta rada u Crnoj Gori - rekla je Kaluđerović.&nbsp;
Taj dio, kako dodaje, nije ni u ovom tekstu adekvatno adresiran, jer se ne prepoznaje činjenica da tržište rada uglavnom traži 240 ECTS za osnovne studije.&nbsp;
- Umjesto toga, nastavlja se favorizovanje modela sa 180 ECTS za osnovne studije, a ignoriše i činjenica da 2/3 tržišta rada podrazumijeva regulisane profesije čije osnovne studije u svijetu traju četiri, pet ili šest godina kako bi se obezbijedio minimum znanja i kvaliteta. Zato je CGO na stanovištu da je neophodno uskladiti modele studija tako da obrazovanje i kadriranje ide korak ispred radne berze, kako bi se dinamični tržišni izazovi prevazišli ili prevenirali, između ostalog i školovanjem visokoškolaca za akademske, primijenjene i strukovne studije za koje postoji potreba - precizirala je Kaluđerović.
&nbsp;Ovim zakonom, kako smatraju u CGO, treba studentima pružiti i pravo na jednaku pravnu zaštitu u pogledu finansiranja, bez obzira na vrstu obrazovne ustanove, ko je njen osnivač (državna ili privatna), uz očuvanje autonomije u procesu upisa na željeni fakultet.
&nbsp;- CGO cijeni da ustanova visokog obrazovanja treba da bude autonomna samo u dijelu nastave, istraživanja i prakse, ali da finansijska sredstva iz budžeta Crne Gore moraju biti predmet kontrole i inspekcijskog nadzora - ističe Kaluđerović.
Iako je odgovornost akademskog osoblja uređena posebnim Zakonom o akademskom integritetu, važno je, kako su naveli, i da Zakon o visokom obrazovanju prepozna normu odgovornosti akademskog osoblja koje krši pravila Etičkog kodeksa, uključujući sankcije i obavezu evidentiranja tih povreda prilikom odlučivanja za izbor u zvanje.
&nbsp;- CGO predlaže i da se preciznije uredi rad i način funkcionisanja Savjeta za visoko obrazovanje, uključujući veći broj članova iz različitih naučnih oblasti, privrede i društvenih djelatnosti, uz jasno definisane procedure za njihovo imenovanje. Neophodno je i precizirati procedure sprovođenja postupka akreditacije i reakreditacije od strane Agencije za obezbjeđivanje kvaliteta visokog obrazovanja, ali i otvoriti upravni odbor ove institucije za sve socijelne partnere i privredu uz specifikovanje načina njihovog izbora - rekla je Kaluđerović.
&nbsp;Veoma važno pitanje izbora rektora treba definisati tako da se, kako dodaje, taj proces decentralizuje i time suzi prostor za politički i partijski inžinjering kojem svjedočimo decenijama.&nbsp;
- CGO predlaže da Senat UCG a ne Upravni odbor, kako je to i do sada bio slučaj, bira rektora iz reda redovnih profesora, na osnovu javnog konkursa i podnešenog programa razvoja UCG, i da isto lice može biti birano najviše dva puta. Ovakvo uključenje Senata garantuje veću kompetitivnost, transparentnost i inkluzivnost, a neophodno je, takođe, izbor prorektora, ograničiti na najviše dva mandata umjesto što se ova pozicija crta kao neograničena - navela je Kaluđerović.
&nbsp;CGO predlaže i da početak studijske godine ostane 1. oktobar, a ne 1. septembar kako se planira, jer bi to omogućilo bolje usklađivanje s ispitnim rokovima u septembru i ujedno olakšalo situaciju studentima koji se izdržavaju radeći povremene sezonske poslove, čime se štiti odliv studenata i mlade radne snage.
&nbsp;- CGO sugeriše da ustanove visokog obrazovanja treba da budu obavezane da prime sve studente koji ispunjavaju uslove i koji su položili prijemni ispit, bez diskrecionog prava da smanjenjuju broj mjesta definisan licencom Ministarstva u odnosu na broj studenata koji ispunjavaju uslove - kazala je Kaluđerović.
&nbsp;Pored ovih, CGO je dao još niz komentara i sugestija u nadi da će Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija to ozbiljno razmotriti i inkorporirati u ovaj zakonski tekst, a sve kako bi išli ka kvalitetnijem i konkurentnijem visokom obrazovanju i njegovom usklađivanju sa potrebama tržišta rada, čime će se omogućiti i bolji profesionalni razvoj studenatske populacije.

CGO: Zakon o visokom obrazovanju mora obezbijediti okvir za kvalitet i fleksibilan model studiranja

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podnio je danas inicijativu Agenciji za sprečavanju korupcije (ASK) za utvrđivanje postojanja sukoba interesa za one osobe koje su imenovane u radna tijela i savjete shodno Zakonu o sprečavanju korupcije kao javni funkcioneri, a koji istovremeno imaju zaključene ugovore o pružanju usluga sa privrednim društvom ili pravnim licima u državnom vlasništvu - kazala je viša pravna savjetnica u ovoj nevladinoj organizaciji Snežana Kaluđerović.
Ukazuje na zabranu iz člana 16 novog zakona koji propisuje ograničenja u pogledu zaključivanja ugovora o uslugama i poslovnoj saradnji.&nbsp;
-CGO je tražio od ASK-a da posebno provjeri aktuelno postojanje sukoba interesa u tijelima/savjetima poput Tužilačkog savjeta, Sudskog savjeta, Savjeta ASK-a, Savjeta RTCG, Državna izborna komisija (DIK) i donese shodna rješenja - navodi Kaluđerović.&nbsp;
Podsjeća da je ASK nedavno izdao mišljenje, na lični zahtjev jednog funkcionera, ispravno interpretirajući ograničenja koja donosi član 16 novog Zakona, pa je logično, očekivano, a i pitanje integriteta ASK-a da identično postupi u drugim takvim slučajevima.
- CGO je ujedno tražio i da ASK-u da izda jedinstveno mišljenje o ovom pitanju i time prevenira rizike od elemenata koruptivnih radnji. Naime, jasno je da novi Zakon o sprečavanju korupcije prepoznaje sukob interesa kod lica koja u vrijeme statusa javnog funkcionera kroz članstvo u radnim tijelima i savjetima, jer ih je imenovala Skupština ili Vlada, imaju zaključene ugovore o pružanju usluga sa privrednim društvom ili pravnim licem koje je u državnom vlasništvu - rekla je Kaluđerović.
&nbsp;Ovo znači da, kako je dodala, osobe koje se nađu u tim tijelima kao javni funkcioneri ne mogu zastupati bilo koji državni organ ili javnu ustanovu, odnosno ustanove u državnom vlasništvu u toku trajanja javne funkcije.
- Jer bi se u suprotnom, shodno članu 16 stav 4, zaključeni ugovori o pružanju usluga sa privrednim društvom ili pravnim licema koje su u državnom vlasništvu smatrali ništavim. CGO cijeni da nije u javnom interesu da oni koji krše odredbe Zakona budu javni funkcioneri. To zahtijeva proaktivno djelovanje ASK-a kad već nemamo podnošenje ostavki na javne funkcije onih koji ne poštuju zakonska ograničenja u vršenju javne funkcije - zaključila je Kaluđerović.

Kaluđerović: Neminovne ostavke ili razrješenja brojnih javnih funkcionera zbog sukoba interesa

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podnio je danas Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) Inicijativu za hitno donošenje mišljenja na Zakon o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju koji je vratio odredbu po kojom resorni ministar ima moć da bira i razriješava direktore javnih ustanova obrazovanja.
To je saopštila viša pravna savjetnica CGO Snežana Kaluđerović.
- CGO podsjeća da se kritički orijentisan NVO sektor duže od deceniju zalagao da se ukine odredba po kojoj se daje takva moć ministrima, jer je to bio dokazano zloupotrebljavan resurs od strane političkih partija. <a href="https://media.cgo-cce.org/2024/10/ASK-Misljenje_na_Zakon_o_izmjenama_i_dopunama_Opsteg_zakona_o_obrazovanju_i_vaspit_TsaXeBf.pdf" target="_blank">To je potvdila i ASK, kroz svoje mišljenje</a> iz 2021. godine. Između ostalog, ASK je tada preporučila nadležnom Ministarstvu da prilikom pripreme novog zakonskog teksta u ovoj oblasti izmijeni proceduru za izbor direktora obrazovno-vaspitnih ustanova tako da iste ne imenuje ministar, već da nadležnost izbora i razrešenja direktora bude jedna od nadležnosti školskog, odnosno upravnog odbora, posebno imajući u vidu da su preko predstavnika u odborima zastupljeni interesi Ministarstva, a sto je najvažnije i interesi zaposlenih u obrazovno-vaspitnim ustanovama, đaka i roditelja, te bi njihova odluka odslikavala najbolji interes škole - navela je Kaluđerović.&nbsp;
Istakla je da CGO cijeni da je vrlo važno da ASK ponovo izda takvo mišljenje, odnosno potvrdi ovaj raniji stav, a imajući u vidu nerezistentnost obrazovnog sistema na partijske uticaje i posljedice koje to nosi.
- Uporno zagoravanje civilnog sektora i rijetkih političara koji su na ovo pitanje gledali bez lične koristi, ali i gore navedeno mišljenje ASK-a – doprinijelo je da konačno, prije oko godinu i po, budu izglasane izmjene i dopune koje su otvorile prostor za decentralizaciju i demokratizaciju ovog sistema - dodala je Kaluđerović.
Nažalost to je, kaže, svjesno i sa lošom namjerom, poništeno najnovijim izmjenama i dopunama ovog zakona koje su glasovima vladajuće većine, a na prijedlog grupe poslanika Pokreta Evropa sad (PES), usvojene tokom vanrednog zasijedanja u avgustu, i nakon što ih je predsjednik države argumentovano jednom vratio upravo navodeći gore pomenute razloge, nakon čega su ipak ponovo usvojeni u septembru 2024. godine.
- CGO ukazuje da resorno Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija privodi kraju rad na izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju, a <a href="https://www.gov.me/dokumenta/c7984545-5ac8-42d0-b141-cd697b1a81d6" target="_blank">nacrt teksta je objavljen na njihovom sajtu za javnu raspravu</a>, zbog čega je donošenje ovog mišljenja hitno i neophodno - dodala je Kaluđerović.
Javni je interes, podvlači ona, da ASK da preporuku svojim mišljenjem predlagaču, kako postojeća loša rešenja, koja stvaraju istinske i razarajuće rizike od urušavanja integriteta i korupcije, ne bi ostala na snazi.
- CGO izražava očekivanje da će ASK u ovom slučaju postupiti prioritetno i principijelno dokazujući time i sopstveni integritet - zaključila je Kaluđerović.

Kaluđerović: ASK da se odredi prema novim odredbama Opšteg Zakona o obrazovanju i vaspitanju

Ostrvo Maryam, ambiciozni projekat kompanije Eagle Hills u partnerstvu sa Sharjah Investment and Development Authority (Shurooq), postaje simbol modernog urbanog razvoja u Sharjahu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Ovo ostrvo spaja luksuzno stanovanje, turizam, poslovne sadržaje i rekreaciju, stvarajući jedinstvenu urbanu zajednicu uz obalu. <h2>SHARJAH KAO INSPIRACIJA</h2> Mohamed Alabbar, osnivač i predsjednik Eagle Hills-a, istakao je viziju Sharjaha kao inspiraciju za projekte poput Ostrva Maryam. - Za nas, Sharjah je simbol tradicionalnih i nacionalnih vrijednosti, koji predstavlja naše korijene i arapsku kulturu. To je mjesto tolerancije i gostoprimstva - poručio je Alabbar, prenosi sajtu Zawya.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025100316100_e609e1ddb8647cb27314a459604e382e8e4934a66450db8b17438e63d0da2b9f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025100316100_e609e1ddb8647cb27314a459604e382e8e4934a66450db8b17438e63d0da2b9f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Mohamed Alabar"><figcaption>Mohamed Alabar(Photo: 2BS Forum)</figcaption></figure>  Kako je dodao, partnerstvo Eagle Hillsa sa Shurooq-om pokazuje njihovu posvećenost održivom razvoju Sjevernih Emirata. - Ovaj projekat, kao i svi naši prethodni, ali i budući, ponudiće lokalnoj zajednici potpuno novi nivo života i iskustava … privući veći broj posjetilaca, ojačati ekonomiju i povećati investicije - naglasio je Alabbar. <div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDHqdhJkMyG4%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>MODERNA ZAJEDNICA UZ OBALU</h2> Ostrvo Maryam spaja stambene, poslovne i turističke sadržaje u harmoniji sa prirodnim okruženjem. Promenada uz more proteže se gotovo kilometar i pruža jedinstven ambijent za šetnju, opuštanje i porodične aktivnosti. Zeleni parkovi, dječija igrališta, biciklističke staze i prostrani trgovi kreiraju osjećaj otvorenog, funkcionalnog i prijatnog urbanog prostora. Stambeni kompleksi, kako se ističe na sajtu gulfnews, su dizajnirani sa naglaskom na luksuz i komfor. Od prostranih stanova sa panoramskim pogledom na obalu do savremeno uređenih zajedničkih prostora poput bazena, spa centara i teretana, svaki detalj je pažljivo planiran. Kompleksi poput Shams, Noor i Aysha Residences omogućavaju stanovnicima da uživaju u privatnosti, ali i u aktivnom društvenom životu unutar zajednice. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDfLric0oKtQ&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>TURIZAM I POSLOVNA DINAMIKA</h2> Ostrvo Maryam je više od stambenog kompleksa – ono je destinacija koja privlači turiste i poslovne posjetioce. Hoteli sa 4 i 5 zvjezdica pružaju luksuzni smještaj, navodi se na zvaničnom sajtu Ostrva, dok restorani i kafići nude raznovrsnu gastronomsku ponudu koja zadovoljava i najistančanije ukuse. Souq (pijaca), inspirisan tradicionalnom arapskom arhitekturom, donosi autentičan kulturni doživljaj, dok marina sa modernim vezovima pruža mogućnosti za nautičke aktivnosti i rekreaciju, navodi na sajtu Zawya- Sportski sadržaji, tereni i prostrane promenade omogućavaju stanovnicima i posjetiocima da uživaju u aktivnom životu na otvorenom, što doprinosi zdravom i dinamičnom životnom stilu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112211110_6e21cc12c6efb66369f2659f044244c68794f57dd5d86fbfedb7c4f5e4eb245f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112211110_6e21cc12c6efb66369f2659f044244c68794f57dd5d86fbfedb7c4f5e4eb245f" data-rendition-name="original" width="817" height="503" loading="lazy" alt="zgrade"></figure>  <h2>VIZIJA ODRŽIVOG RAZVOJA</h2> Alabbarova filozofija jasno reflektuje ideju održivog urbanog razvoja. - Naš cilj nije samo gradnja, već kreiranje prostora koji oplemenjuje život zajednice, poštuje kulturni identitet i nudi kvalitetan stil života - kazao je ranije medijima Alabbar. Ostrvo Maryam, kako stoji na sajtu sharjah24.ae, balansira tradiciju i moderni urbanizam, stvarajući integrisanu zajednicu u kojoj stanovanje, posao, turizam i rekreacija funkcionišu u harmoniji. Za Sharjah, projekat predstavlja model budućih urbanih inicijativa, gdje luksuz i održivost idu ruku pod ruku. <div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDPdwtR-E_bk%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>DUGOROČNI ZNAČAJ I EKONOMSKI POTENCIJAL</h2> Ostrvo Maryam doprinosi jačanju Sharjaha kao urbanog i turističkog centra u UAE. Projekt je strateški važan jer stvara nove prilike za investicije, podstiče turizam i unapređuje ekonomiju regiona. Već sada ostrvo privlači pažnju stranih investitora i lokalne zajednice, dok završetak preostalih faza do 2026. godine obećava da će Ostrvo Maryam postati referentna tačka za buduće mješovite projekte u regiji, piše na sajtu Zawya.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112211110_147e4f691e3fa8813ba43067904fdc2bf70162f639c191e8923c64e508d091d7.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025112211110_147e4f691e3fa8813ba43067904fdc2bf70162f639c191e8923c64e508d091d7" data-rendition-name="original" width="795" height="523" loading="lazy" alt="insta"></figure>  Ostrvo Maryam predstavlja spoj tradicije, luksuza i moderne urbane vizije. Iako se radovi još privode kraju, ostrvo već sada nudi stambene, turističke i rekreacione sadržaje koji redefinišu standard života u Sharjahu. Projekt ne samo da stvara novu urbanu destinaciju, već i postavlja model održivog razvoja u regionu, balansirajući kulturni identitet, ekonomski potencijal i visok nivo kvaliteta života.

Ostrvo Maryam – Vizija Mohameda Alabbara za novo urbano srce Sharjaha

Profesionalni spasilac Petar Ivanović (23) spasio je sinoć žensku osobu (38) koja je skočila u Moraču u Podgorici.
On je, oko 2:30 sati, prolazio mostom kada je primijetio ženu koja je skočila u nabujalu rijeku. 
Bez razmišljanja je reagovao i brzom intervencijom izvukao je iz vode.

Podgoričanin Petar Ivanović spasio djevojku iz Morače

Bokseri Bijelog Polja nastupiće sjutra u četvrtom kolu regionalnog takmičenja Balkan open, koje će u okviru memorijalnog turnira Jordan Mijalkov biti održano u Štipu.
Čast bjelopoljskog kluba braniće kadet Savo Šarčević (do 54) i juniori Omar Bahović (do 60), Tarik Hrapović (do 66) i Vasilije Bugarin (preko 80).
Rival Šarčevića biće Ali Lekpek (Srbija), Bahovića očekuje duel sa &nbsp;Lukom Ivanovskim (Sjverna Makedonija), Hrapović će se boriti sa Aminom Nedžipijom (Sjeverna Makedonija), dok će protivnik Bugarina biti domaći borac Bertan Ibraimov.
Sa ekipom, koju će predvoditi trener Mugoša Kovačević i Budimir &nbsp;Radošević, putovaće i kapiten Mirko Šarčević, koji će narednog vikenda, poslije duže pauze, nastupiti na međunardnom turniru u Nišu.

Bokseri Bijelog Polja u Štipu

Džudisti nikšićkog Onogošta nasupiće danas u &nbsp;Ligi evropskih šampiona, u konkurenciji mješovitih timova.
Turnir će biti održan u beogradskoj dvorani "Aleksandar Nikolić", a prvi rival crnogorskom predstavniku biće šampion Portugala, Sporting iz Lisabona.
Čast nikšićkog kluba i crnogorskog džudoa braniće Anđela Samardžić (do 57), Aleksandra Samardžić (do 70), Jovana Mrvaljević (preko 70), Petar Radović (do 73), Stevan Nikčević (do 90) i Andrija Martinović (preko 90).&nbsp;
Predvodi ih trener Dragan Mrvaljević.

Onogošt na turniru Lige šampiona u Beogradu

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: snezana-kaluderovic