Premijer Crne Gore Milojko Spajić potpisao je danas sporazum o saradnji između Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
To je potvrđeno Portalu ETV iz Vlade.
Spajić je, uprkos kritikama u javnosti, opozicije, lokalne vlasti i građana u Ulcinju, na premijeskom satu prije dva dana afirmativno govorio o ovom sporazumu poručujući da će omogućiti investicije od preko 30 milijardi eura u Crnu Goru.
- Najbitnija stvar za sporazum je da prvi put u istoriji država UAE direktno garantuje i stoji iza jednog projekta. Sa ovakvim investitorima nema trange-frange, neće biti korupcije i neće biti problema te vrste. Mnogi su navikli da se to dešava u Crnoj Gori, ali to se ovoga puta neće desiti - rekao je on, između ostalog, tada.
<h2>„KORAK KA VEĆIM PLATAMA, PENZIJAMA I DRUGIM BENEFITIMA“</h2>
U saopštenju medijima danas je poručio da su Crnoj Gori neophodne investicije kredibilnih kompanija koje su imale decenije uspješnih velikih projekata i za koje su najreputabilnije države svijeta spremne da garantuju.
- Sporazumom o ekonomskoj saradnji stvoren je osnov za proširenje oblasti saradnje, koja će rezultirati većim ulaganjima u Crnu Goru. Sporazum o saradnji u oblasti turizma predstavlja osnovu za projekte, koji će rapidno ubrzati ekonomski rast, otvoriti nova radna mjesta te poboljšati standard i kvalitet života, ravnomjerno raspoređujući benefite - na jugu i sjeveru zemlje. Zato naglašavam odredbu Sporazuma kojom se predviđa razvoj projekata u različitim regionima Crne Gore prvi put u istoriji vodeći računa o ravnomjernom razvoju naše zemlje - istakao je Spajić.
Ocijenio je i da je ovo velika šansa Crne Gore za ubrzani ekonomski razvoj, a time i korak ka mnogo većim platama, penzijama i drugim benefitima za sve naše građane.
<h2>SKUPŠTINA POTURA LEĐA</h2>
Vlada Crne Gore ranije je na danas održanoj telefonskoj sjednici donijela odluku o dopuni zaključka po kojem će ugovori koji budu potpisani na osnovu Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a odnose se na raspolaganje državnom imovinom, biti proslijeđeni Skupštini Crne Gore na potvrđivanje.
Na to se tokom današnjeg zasijedanja parlamenta osvrnuo poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša poručujući da Skupština ne bi trebalo da potura leđa za nešto što nije njena nadležnost.
- Naša nadležnost nije da potvrđujemo sporazume koje Vlada sa nekim potpisuje. Naša nadležnost je da damo saglasnost na zakon kojim se potvrđuje saglasnost, ako ga Vlada donese. Stisnite petlju, pa vi odgovarajte - rekao je Mugoša.
U odnosu na navode da će arapski investitor Mohamed Alabar zakupiti Veliku plažu u Ulcinju na 99 godina, Mugoša je poručio da premijer ne zna Zakon o državnoj imovini, te da je maksimalno davanje do 90 godina.
- Nije problem što on ponavlja 99 godina - nego i ljudi iz sistema koji bi to trebalo da znaju. U Ulcinju je problem planska dokumentacija - naveo je on.
Mugoša je podvukao i da predviđenu investiciju ne pokrivaju planovi.
- Drugo: ide se na sporazume koji izuzimaju javne tendere, a treće: ide se na izmjene Zakona o eksproprijaciji. To zemljište u Ulcinju nije samo državno, nego ima i privatnog. Ne uvlačite nas u zamku - laž je da je neko protiv investitora. Ne može premijer da daje nešto na zakup o državnoj imovini na 99 godina - jasan je poslanik SD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.4586%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmugosa-spajic-ne-zna-zakon-o-drzavnoj-imovini-i-da-je-maksimalno-davanje-do-90-godina-ne-prebacujte-nama-potvrdivanje-sporazuma-sa-uae&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>SO ULCINJ JEDNOGLASNO PROTIV</h2>
Odbornici Skupštine opštine Ulcinj juče su jednoglasno usvojili zaključke da im je apsolutno neprihvatljiva svaka odluka Vlade koja bi budući razvoj bazirala na obuhvatu čitave Velike plaže.
- Skupština Opština Ulcinj sa izuzetnom zabrinutošću gleda na sporazum između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, kojim bi moglo da dođe do suspenzije određenih zakona Crne Gore, prostornih planova i utvrđenih procedura koje se tiču područja Velike plaže i Opštine Ulcinj - naveli su oni.
I pored jasno iskazanih stavova u Zaključcima sa sjednice Skupštine opštine Ulcinj od 21. marta očigledno je, ukazuju oni, da se ubrzano nastavljaju aktivnosti na realizaciji već osmišljenih planova. Dodali su da posebno zabrinjava ekstremna netransparentnost i užurbanost čitavog procesa.
To, kako su podvukli, automatski upućuje na maksimalnu opreznost i strah lokalne vlasti i lokalne zajednice na moguće negativne posljedice koje bi, realizacijom osmišljenih namjera na teritoriji opštine Ulcinj, mogle da imaju sadašnje i buduće generacije. &nbsp;
- Ukoliko zaista stoje svi ti pozitivni efekti za državu Crnu Goru i opštinu Ulcinj, onda ne vidimo razlog da se detalji tog projekta koji je očigledno u podmakloj fazi, kriju od građana Ulcinja i Crne Gore - poručili su u SO Ulcinj. &nbsp;
U njihovim zaključcima se navodi da Skupština opštine Ulcinj izražava veliku zabrinutost zbog netransparentnog postupka i podsjeća na Zaključke usvojene na vanrednoj sjednici SO Ulcinj dana 21.03.2025. godine, kao i da organi lokalne vlasti i građani Ulcinja zahtijevaju aktivno uključivanje lokalne zajednice u definisanju konačnih okvira budućeg razvoja Velike plaže, uz postavljanje ograničenja, na koja su ukazali, a koja se odnose na trajno odricanje od Velike plaže. &nbsp;
Oni će o ovim zaključcima obavijestiti investirora, Ambasadu Ujedinjenih Arapskih Emirata u Crnoj Gori, i sve ostale međunarodne institucije.
<h2>PITANJE DALJEG UČEŠĆA U VLADI</h2>
Na sjednici je prethodno predsjednik Opštine Genci Nimanbegu saopštio da se prihvatanjem projekta milionske investicije arapske kompanije biznismena Mohameda Alabara na prostoru Velike plaže postavlja pitanje oko njihovog daljeg učešća u Vladi Crne Gore.
Odbornik iz Albanske alijanse Fitim Dragaj rekao je da ovaj projekat nije investicija već devastacija Velike plaže.
- Spajiću poručujem da, ako ne moze da nađe dobrog investitora za Ulcinj, a ukoliko želi da investira, onda nek uloži u inscrastrukturu. Alabarijeva investicija nije potrebna Ulcinju. Ona vodi nestanku grada, primjeni strukture stanovnika - istakao je Dragaj.
Ulcinjski odbornici su prije pet dana jednoglasno odlučili da ne podrže mega projekat koji im je prezentovao premijer Milojko Spajić. Riječ o milionskoj investiciji arapske kompanije na prostoru Velike plaže.
<h2>UVOĐENJE ALABARA NA MALA VRATA</h2>
Nimanbegu je i sinoć, gostujući na Televiziji Vijesti, rekao da je uvjeren da je neko želio da investitora Mohameda Alabara uvede na mala vrata u Crnu Goru.&nbsp;
- Mi kao lokalna samouprava smo saznali o Alabaru zbog zakupa plaže. Brzina kojom teče sva aktivnost ostavlja dojam da se ovo planira dugo i da ovo nije priča od prije 20 dana - rekao je Nimanbegu.
Rekao je da im je tada Spajić saopštio da on ne zna Alabara, te da investitor iz UAE želi da ima sastanak sa njima.
- Spajić je upriličio sastanak u petak, nijeam znao da će Alabar biti tu. Bio sam nepripremljen za taj sastanak i želio sam da saznam što želi. &nbsp;Tako sam i pitao Alabara što želi. On je odgovorio: kako vi i premijer budete delegirali ili dali savjete - rekao je Nimanbegu.
On je kazao da želi da vjeruje da Spajić zna koja mu je uloga. Nejasno je, napominje on, kako se može razmatrati zakup plaže na 99 godina bez javne diskusije i uključenja lokalne samouprave i stručne javnosti i konsultacije razvojnih dokumenata.
- Apsolutno smo poniženi, tretirali su nas kao lokace, a ne ravnopravne partnere - istakao je Nimanbegu.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić potpisao sporazum sa UAE

Evropski parlament, u brojim amandmanima na Izvještaj Evropskog parlamenta o Crnoj Gori pozdravlja sporazum između premijera Milojka Spajića i opozicionih lidera da zatraže mišljenje Venecijanske komisije u vezi sa prestankom mandata sudije Ustavnog suda Dragane Đuranović i da se opozicija vrati u parlament.
Navodi se da su međustranačka politička posvećenost i funkcionisanje parlamenta neophodni za postizanje značajnog napretka u ključnim reformama vezanim za EU, posebno u izbornim i pravosudnim reformama i borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
U amandmanima, poslanici pozivaju vladajuću većinu i opozicione stranke da daju prioritet pronalaženju adekvatnog rješenja za ustavnu krizu kroz parlamentarni dijalog.
Poslanici u izmjenama i dopunama žale zbog promjena u usvojenom reformskom zakonodavstvu ubrzo nakon što je EU dobila pozitivno mišljenje (posebno na skup zakona „IBAR“) i naglašavaju da se usvojene reforme moraju efikasno i dosljedno sprovoditi kako bi se obezbijedio istinski napredak i potpuno usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom.
Dodatno, pozivaju crnogorski parlament i vladu da spriječe da politika identiteta skreće pažnju sa dnevnog reda EU ili da zaoštri odnose sa susjedima, osiguravajući da Crna Gora ostane čvrsto na putu ka EU, istovremeno naglašavajući da se svaka diskusija o politici identiteta mora voditi s najvećom osjetljivošću kako bi se izbjegla dalja široka polarizacija i da bi trebalo težiti ka širenju konsenzusa; u tom kontekstu izražava svoju ozbiljnu zabrinutost zbog kontroverznih predloga o državljanstvu i jeziku.
U amandmanima poslanici izražavaju zabrinutost da bi sve izmjene i dopune Zakona o državljanstvu, posebno one koje dozvoljavaju dvojno državljanstvo, mogle imati ozbiljne i dugoročne implikacije na procese donošenja odluka i nacionalni identitet u zemlji.
Pojednini europoslanici osvrnuli su se na učešće predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na Svesrpskom saboru u Beogradu i izražavaju žaljenje zbog njegove podrške tom prilikom usvojenoj deklaraciji o “podrivanju suvereniteta Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Kosova.
Takođe, izražava se zabrinutost zbog “podrške koju su Mandić i drugi članovi vladajuće koalicije dali secesionističkoj i destabilizujućoj politici predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika nakon suđenja u susjednoj Bosni i Hercegovini”.
Konstatuje se da poglavlje 31 nije moglo biti zatvoreno u decembru 2024 i poziva na preduzimanje konkretnih koraka od strane Crne Gore i njenih susjeda kako bi se dugotrajni bilateralni sporovi riješili na konstruktivan i susjedski način, uključujući neriješena pitanja demarkacije granice, što je prije moguće tokom procesa pristupanja, dajući tako prioritet interesima građana. Poslanici pozdravljaju i bilateralne konsultacije između Republike Hrvatske i Crne Gore održane 27. januara 2025. o statusu neriješenih bilateralnih pitanja.
Jedan od predloga amandmana konstatuje i da je Ivan Vuković, predsjednik Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore i potpredjsednik Demokratske partije socijalista (DPS) priveden u Beogradu 15. marta.
Ističe se i ozbiljna zabrinutost zbog nepravilnog vođenja izbornog procesa u opštini Šavnik u kojem su se izbori ponavljali više od dvije i po godine bez konačnog ishoda. Dodaje se da EP žali zbog izbornih nepravilnosti, uključujući promjenu pravne adrese birača za glasanje u Šavniku i organizovano prevoženje autobusima birača od strane DPS-a da glasaju na dan izbora. Državna izborna komisija i vlada se pozivaju da osiguraju da se izborni proces završi.
Na nacrt izvještaja Marjana Šareca poslanici su uložili više od 230 amandmana. Do kraja aprila poslanici imaju rok da se dogovore o kompromisnim amandmanima, o kojima će se potom glasati na Vanjskopolitičkom odboru Evropskog parlamenta.

Portal ETV

EP pozdravio sporazum Spajića i opozicije, poziva na rješenje bilateralnih sporova

Jedna od glavnih tema proteklih dana u regionu bilo je potpisivanje deklaracije o vojnoj saradnji Hrvatske, Kosova i Albanije. Za uključivanje naše zemlje neophodno da se dese promjene u samoj Crnoj Gori.&nbsp;
To je u razgovoru za Antenu M ocijenio hrvatski politikolog Davor Đenero.
Sporazum je, kaže, povratak hrvatske politike na Zapadni Balkan, ali ističe i da to nije kraj političke arhitekture Zagreba u našem regionu.
Sporazum o vojnoj saradnji Hrvatske Albanije i Kosova, Đenero vidi kao svojevrsni povratak hrvatske politike na Zapadni Balkan, nakon što zvanični Zagreb nije bio značajnije usmjeren ka našem regionu.
- Očito je da je hrvatski premijer Plenković definitivno procijenio da dosadašnja politika gromoglasnog ignorisanja režima u Beogradu više ne može funkcionisati u novim političkim okolnostima, pa se na neki način Hrvatska vraća na koncepte koji su počinjani u nekom ranijem razdoblju, ali nikada nijesu do kraja definisani - kazao je Đenero.
I ranije je, podsjeća hrvatski analitičar, bio jedan sličan pokušaj, i to prije promjene vlasti u Crnoj Gori 2020. godine. Tada je, prema riječima Đenera, Hrvatska namjeravala da potpiše sličan sporazum sa Crnom Gorom i Kosovom.
- Nažalost, taj prvi izbor za saveznika danas ne dolazi u obzir i hrvatska diplomatija se odlučila da inicijativu pokrene zajedno sa Albanijom i, naravno, Kosovom - kaže sagovornik Antene M.
Sporazum je, prema ocjeni Đenera, otvoren za druge države, prije svega članice NATO-a u regionu.
- Ovo što je sada napravljeno nije definitivna hrvatska regionalna arhitekturalna ideja, recimo to tako. Promjenama u administraciji u Crnoj Gori prostor se automatski otvara za saradnju sa Podgoricom. Sjeverna Makedonija je, sa drugčijom administracijom, silno poželjan partner. Ako dođe do stabilizacije političke situacije u Bugarskoj, ta zemlja je, isto tako, vrlo važan politički partner na Balkanu - naveo je on.
Pri tome, smatra da su preduslov za uključivanje Crne Gore neophodne promjene u samoj državi.
- Promjene u Crnoj Gori su nužne zbog nje same, ako zaista želi svoju evropeizaciju i zaštitu svog suvereniteta. Sa gospodinom Krapovićem u ministarstvu odbrane, sa uticajem koji ima Andrija Mandić kao nosilac neformalne veto snage u Crnoj Gori, sa dezavuisanim sistemom nacionalne sigurnosti iz kojeg su curili klasifikovani podaci prema ruskim i srpskim obavještajnim službama, Crna Gora, zapravo, nije članica NATO saveza u punom i pravom smislu riječi. A to je do 2020. godine i te kako bila - zaključio je Đenero.

Đenero: Crna Gora zapravo nije članica NATO saveza u punom i pravom smislu riječi - a to je do 2020. i te kako bila

Premijer Milojko Spajić je, komentarišući sporazum sa partijama opozicije, kazao da je najbitnije da se cijela država objedinila oko Barometra 26.
- Oni su verbalno pristali da pristupe Barometru 26. Oni imaju neku formalaciju i objašnjenje koje treba da "prodaju" simpatizerima. Nama je najbitnije da se cijela država objedinila oko platforme Barometar 26.
Premijer je rekao da je ovo demokratska zemlja i da o svim inicijativama treba voditi dijalog.
- Nikada nikome nećemo zabraniti da govori ono što misli. Čuli smo juče od predstavnika albanskih stranaka da će imati inicijatvu prema Skupštini o lošem tretmanu etničkih albanaca u Ulcinju. Nemamo ništa protiv toga - naveo je Spajić.

Tamara Klikovac

Spajić o sporazumu sa opozicijom: Najbitnije da se država objedinila oko Barometra 26

Sporazum Pokreta Evropa sad i opozicije o rješavanju spora oka prestanka mandata sutkinje Ustavnog suda je dobrodošao korak u pravcu funkcionisanja parlamenta i stabilnijeg političkog okruženja - ocijenio je predsjedavajući delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa Crnom Gorom Tomas Vajc.
On je, u saopštenju, pozdravio ovaj sporazum, te istakao da se nadaju da će se njime riješiti spor oko prestanka mandata sudije Ustavnog suda i vratiti opoziciju u parlament.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6296%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpotpisan-sporazum-izmedu-spajica-i-predstavnika-opozicije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Uspješna medijacija pokazuje posvećenost Crne Gore evropskom putu i podvlači poziciju aktuelnog predvodnika u procesu proširenja EU - istakao je Vajc.
Raduje se, kako dodaje, mišljenju Venecijanske komisije i daljoj podršci pristupanju Crne Gore EU koje će se, nada se, dogoditi prije kraja ove decenije.

Vajc: Sporazum PES-a i opozicije pozitivan korak u pravcu stabilnijeg političkog okruženja

Dajte da naša pitanja rješavamo u našim institucijama. Nemojte da to radimo u okviru nekih ambasada u kasnim večernjim časovima - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nakon što su premijer Milojko Spajić i opozicija - Demokratska partija socijalista (DPS), Evropski savez i Hrvatska građanska inicijativa (HGI) potpisali sporazum u prostorijama Delegacije Evropske unije kojim su se saglasili da Venecijanska komisija (VK) da mišljenje o ustavnosti prestanka mandata sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović.
On je istakao da imamo naše državne institucije i da nam nijesu više potrebne strane ambasade za određene dogovore - koliko god da su dobronamjerne.
- Mi imamo institucije, te institucije biraju građani, mene su izabrali građani, poslanike u Skupštini su birali građani. Dajte da naša pitanja rješavamo u našim institucijama. Nemojte da to radimo u okviru nekih ambasada u kasnim večernjim časovima - poručio je Milatović.
Ocijenio je da je ovaj sporazum dobar korak naprijed ako će se opozicija vratiti u skupštinske klupe i ako ćemo dobiti funkcionalnu Skupštinu.
- Ne možete imati funkcionalnu skupštinu bez pozicije i opozicije u skupštinskim klupama. Ono što želim takođe da kažem je da Skupština zaista ima jednu dodatnu važnost u kontekstu nadzorne uloge u odnosu na izvršnu vlast. U prethodnom periodu ta nadzorna uloga Skupštine nekako je izostala. Volio bih da, recimo, u narodnom periodu, dodatno, nakon povratka opozicije, ali prije svega i u kontekstu onoga što su predstavnici pozicije u skupštinskim klupama, građani Crne Gore od poslanika u skupštini vide puno kvalitetniju nadzornu ulogu - naveo je on.
Sa druge strane je rekao da neće da ulazi u partijske razmirice koje trenutno postoje.
<h2>STAVLJANJE DEMOKRATIJE PO STRANI</h2>
Na pitanje smatra li, u kontekstu postignutog sporazuma, da pitanja dvojnog državljanstva i jezika trenutno treba da budu stavljena po strani, Milatović je odgovorio da bi to bilo kao da da demokratiju stavljamo po strani.
- Mislim da to nije dobro i da je svaka tema legitimna da bude otvorena. Ali mi trebamo da imamo dovoljno zrelosti, ta se zrelost naravno reflektuje kroz dialog koji se vodi u Skupštini između opozicije i pozicije, da rješavamo neke teme koje možda nijesu lake da budu riješene. I u tom smislu vidio sam da je sporazum potpisan opet u jednoj stranoj ambasadi. Ja mislim da to nije dobra praksa - kazao je Milatović.
Dodaje da bi volio i da vidi puno više razgovora, rasprava i konkretnih rješenja u odnosu na ono što su svakodnevni problemi građana.
- Vraćam se na, recimo, jednu inicijajivu koju sam uputio i Vladi Crne Gore, koja se tiče problema svakodnevnih građana, a to su visoke cijene - kazao je Milatović dodajući da nije vidio previše razgovora na tu temu.
<h2>OKO ZAKUPA PLAŽA NEOPHODNA TRANSPARENTNOST</h2>
U tom kontekstu je pomenuo i sektor turizma.
- Vidite jedan pad prometa u turizmu, pad prihoda od turizma, koji se dešava prvi put u prethodnih 20 godina. Mi u Skupštini ne vidimo previše razgovora upravo na ove teme koje ja mislim da su suštinski najvažnije - ocijenio je Milatović.
Milatović je komentarisao i razgovor sa predsjednikom Opštine Ulcinj Gencijem Nimanbeguom u vezi za tenderom za zakup plaža.
- Velika plaža je veliki resurs Crne Gore - prije svega resurs grada Ulcinja, ali onda naravno cijele države. I ono što ja kao predsjednik i u tom telefonskom razgovoru koji sam imao sa predsjednikom Opštine, istakao sam jednu zabrinutost koja postoji i u samom gradu Ulcinju, među građanima Ulcinja. Mislim da je, kad su u pitanju tako važne teme, neophodna puna i potpuna transparentnost - ocijenio je on.
Ističe da je iz medija vido da je jedna firma koja se prijavila, u Crnoj Gori se registrovala nakon što je istekao prvobitni rok za taj tender.
- Sad zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režimima Mila Đukanovića, kako bi opozicija reagovala? Postavljam to pitanje. Tender je trebalo da se završi, čini mi se do početka marta, produžen je za nekih nedelju dana, onda dolazi neka firma iz inostranstva, registruje se po prvi put, nakon što je tender trebalo da bude završen i dobija na tenderu. E sad, postavljam pitanje, kako bi reagovale partije trenutno parlamentarne većine da je takva situacija se desila za vrijeme prethodnog režima? - upitao je predsjednik.&nbsp;
<h2>ŠTO PRIJE RIJEŠITI PITANJA SA HRVATSKOM</h2>
U odnosu na poruku ministra spoljnih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana da bi bilo dobro usvojiti rezoluciju kojom se osuđe agresija na Dubrovnik, Milatović je kazao da je imao jedan vrlo jasan stav još prošle godine - da je nažalost, loša politika, koja je početkom devedesetih postojala u Crnoj Gori, doprinijela i razaranju te naše bivše države.
- Ali nekako stalno, to vam je kao u onoj pjesmi, kada se gradi Skadar na Bojani, preko dana majstori sagrade, pa onda preko noći vile razruše. Dajte da se ne vraćamo non stop na neke rezolucije. Ja sam i prošle godine rekao &nbsp;poslanicima ,,nemojte to da radite". U tom smislu, ja sam pristalica da zaista riješimo ova otvorena pitanja koja postoje. Kritikovao sam prošle godine onu rezoluciju, ne zbog toga što treba negirati genocid u Jasenovcu, koji se desio, nego zbog toga što sam smatrao da ćemo mi smanjiti i oslabiti našu pregovaračku poziciju u otvorenim bilateralnim pitanjima koja imamo sa Republikom Hrvatskom - naveo je Milatović.&nbsp;
Traži, kako je rekao, da se uradi nešto kako bismo što prije u dobroj vjeri riješili pitanja sa zvaničnim Zagrebom.
- A isto tako pozivam i zvaničn Zagreb da dodatno pokažu razumijevanje prema Crnoj Gori. Ja mislim da je sjajna vijest što predsjednik Milanović krajem marta dolazi u zvaničnu posjetu Podgorici na moj poziv. On nakon Ljubljane bira da dođe u Podgoricu. Dajte da u tom duhu šaljajmo dobre poruke - poručio je Milatović.
Odrično je odgovorio na pitanje hoće li biti na izborima u Nikšiću.

Milatović: Dajte da naša pitanja rješavamo u našim institucijama, pitanje dvojnog državljanstva legitimna tema

Klub poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) se vraća redovnom radu u Skupštini Crne Gore jer su ispunjeni zahtjevi koje je opozicija ispostavila &nbsp;kako bi parlament profunkcionisao - saopštio je šef poslanika tog kluba poslanika Andrija Nikolić.
To je odlučeno nakon sastanka na kojem su prije dvije večeri u prostorijama Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, koji je organizovao ambasador Johan Satler, predsjednik Pokreta Evropa sad Milojko Spajić i predstavnici opozicije Danijel Živković (DPS), Damir Šehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (HGI) potpisali su sporazum kojim su se saglasili da Venecijanska komisija (VK) da mišljenje o ustavnosti prestanka mandata sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović.
Đuranović je smijenjena u decembru prošle godine na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija nije učestvovala u radu Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
Nikolić je na današnjoj konferenciji naglasio da je ovaj dogovor postignut pod pokroviteljstvom Evorpske unije, te ocijenio da je to važno jer smo u završnoj integracionoj fazi.
<h2>MANDIĆ I KNEŽEVIĆ ĆE NASTAVITI SA PRITISKOM, NA PROBI REPUTACIJA PES-A I SPAJIĆA</h2>
Ovaj politički sporazum bi trebalo, cijeni Nikolić, da garantuje našoj državi evropski fokus bez skretanja na teme koje mogu destabliziovati evropsku agendu.
- Oni koji to ugroze će morati da preuzmu punu odgovornost - poručio je on.
Oni garantuju, kaže, da neće prekršiti ovaj sporazum.
Na pitanje da li ovaj sporazum garantuje da će ostatak parlamentarne većine poštovati sporazum, pošto u kontinuitetu slušamo poruke o promjeni Ustava, i što ako se ipak potegnu pitanja pitanja na kojim insistira dio parlamentarne većine (o dvojnom državljanstvu i promjeni Ustava) - Nikolić je rekao da nije siguran da Spajić može da garantuje za ostatak većine.
- Za nas je potpis koji smo stavili obavezujući. Vjerujem da je Spajić taj potpis dao u ime svog poslaničkog kluba. Da li može da garantuje za ostatak parlamentarne većine - nijesam siguran, ali oni svakako nijesu stavili potpis na taj sporazum. Rekao bih da su inicijative koje bi dolazile od ostatka parlamentarne većine ipak ograničenog dometa imajući u vidu broj poslanika koji stoji iza ovog sporazuma. Međutim, ukoliko se to pitanje pokrene u nekom trenutku nemamo ništa protiv da izložimo našu argumentaciju zašto ovo nije pravo vrijeme za otvaranje tih pitanja, ali i zašto su takva pitanja kompleksna i zahtjevna za malu državu kao što je Crna Gora, a koja se nalazi u finalnoj fazi evropskog puta - poručio je šef kluba poslanika DPS-a.
Naglasio je da nije slučajno napomenuo da je ovaj dogovor postignut pod pokroviteljstvom Evropske unije.
- To znači da oni koji su razgovarali u Delegaciji EU ipak znaju da su investirali značajan dio svog integriteta i kredibiliteta i da bi ih svako rušenje tog potpisa i sporazuma istovremeno udaljavalo kao potencijalne partnere EU u svakom budućem procesu. Ako me pitate da li mislim da će Andrija Mandić ili Milan Knežević nastaviti da vrše pritisak na Spajića - hoće. Ali &nbsp;ovdje je na probi dosljednost, odnosno evropska i integraciona reputacija Pokreta Evropa sad i predsjednika Vlade koji dominantno upravljaju parlamentarnom većinom - podvukao je Nikolić.
<h2>POLITIČKI FOLKLOR U VEĆINI</h2>
Ovim sporazumom je predviđeno da se obustavi već pokrenuti proces izbora dvoje sudija Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp;Na pitanje kako gleda na činjenicu što se uprkos tome na Ustavnom odboru saslušavaju kandidati za dvoje sudija, Nikolić je rekao da ne može da kaže da je iznenađen da će dio parlamentarne većine koji nije učestvovao u razgovorima sa opozicijom, ili potpisao taj dokument, pokušati da predstavi da taj sporazum za njih ne važi.
- Ako se nastavi procedura pred Ustavnim odborom - oni demonstriraju da njih ne obavezuje ono što je premijer - odnosno Pokret Evropa sad potpisao sa dijelom opozicije. Rekao bih da je to samo jedna politička igra jer je za izbor sudija Ustavnog suda potrebna kvalifikovana većina. Te kvalifikovane većine ne može biti bez potpisnika sporazuma - Vlade i opozicije. Tako da svaka procedura koja bi se odvijala mimo dogovora ne može garantovati izbor sudija Ustavnog suda, može biti samo dio političkog folklora u kojima će se u okviru parlamentarne većine obračunavati jedni sa drugima - naveo je Nikolić.
Na pitanje kako komentariše poziciju Građanskog pokreta URA, Nikolić je rekao da su dogovore i pregovore pod pokroviteljstvom EU vodili tako da su redovno o tome obavještavali kolege iz opozicije koji tome nijesu prisustvovali.
- To podrazumijeva da smo informisali kolege iz Građanskog pokreta URA, ali i Socijaldemokratske partije koje su u ovom trenutku vanparlamentarni subjekt. Iza ovih potpisa stoji dovoljan broj poslanika. To znači da niko ne može srušiti ono što su dogovorili Vlada (PES) i opozicija - istakao je Nikolić.
Ovim sporazumom opozicija i vlast su se obavezale da podrže EU reforme i zakonodavne inicijative pripremljene u konsultaciji sa institucijama EU, s ciljem završetka pregovora o pristupanju EU do kraja 2026. godine.
- Strane se takođe obavezuju da nastave rad parlamentarnog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, s ciljem završetka procesa izborne reforme najkasnije do kraja 2025. godine - naveli su u Delegaciji EU ranije.
Pored toga, postignuta je saglasnost da se fokus usmjeri na ispunjavanje obaveza iz EU agende, te da se bez prethodno obezbijeđenog opšteg političkog konsenzusa, neće predlagati pitanja koja dijele javnost, kako je to i predviđeno „Barometrom 26“.&nbsp;
<h2>Hrvatska prepoznaje da dio većine nije raščistio sa dešavanjima iz devedesetih</h2>
Osvrnuvši se na poziv ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordna Grlića Radmana da rezolucijom osudimo agresiju na Dubrovnik, on je ocijenio da se radi o nastavku problema koji postoje na relaciji Crna Gora - Hrvatska.
- Ti problemi su proizvedeni i produbljeni kandidovanjem Rezolucije o genocidu u Jasenovcu - čime je Hrvatska isprovocirana, imajući u vidu da je taj akt došao iz parlamenta Crne Gore - susjeda i kandidata za članstvo u EU - koja je time direktno proizvela štetu po svoj integracioni put. Činjenicom da su se ti problemi intenzivirali postoji obaveza da se saniraju odnosi u doglednoj perspektivi kroz rješavanje spornih pitanja u poglavlju 31 - naveo je on.
Vjerovatno, kaže, u Hrvatskoj prepoznaju da u većem dijelu parlamentarne većine još nijesu raščistili sa onim što se dešavalo devedesetih godina na području bivše Jugoslavije.
- I očigledno da postoji potreba da se parlamentarna većina jasno odredi u odnosu na određena pitanja - dodao je on.
Istakao je da je DPS devedesetih zbog tragičnih događaja u Hrvatskoj i nepametne politike Crne Gore uputili zvanično izvinjenje.
- I nemamo nikakav problem da osudimo još jednom ono što se Hrvatskoj desilo tokom devedesetih godina - dodao je Nikolić.

DPS se vraća u poslaničke klupe

Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten, nakon sinoćnjeg potpisivanja sporazuma između opozicije i dijela vlasti, saopštio je da se nada da slijedi obnavljanje povjerenja između dva politička bloka u Crnoj Gori.
- Pozdravljamo sporazum koji su potpisali lideri Evrope sad i opozicionih Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata i Hrvatske građanske inicijative. Očekujemo da će to biti osnova za nastavak normalnog rada parlamenta i obnovljeno povjerenje i saradnju između većine i opozicije, naročito kada je riječ o pitanjima koja su od ključnog značaja za proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji - istakao je Felten.
Iz njemačke ambasade istovremeno su odali priznanje šefu delegacije EU u Crnoj Gori Johanu Satleru na tome što je došlo do postizanja sporazuma.

Felten: Očekujemo da će sporazum biti osnova za nastavak normalnog rada Skupštine

Čestitke predstavnicima vlasti i opozicije na postignutom evropskom dogovoru koji daje prioritet integraciji Crne Gore u EU”, poručila je za Portal Analitika građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić, komentarišući sporazum koji su predstavnici vlasti i opozicije potpisali tokom sinoćnjeg sastanka sa ambasadorom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom.&nbsp;
Ističe da je ovo veliki korak u pravom pravcu, ako postoji ozbiljna volja da se data riječ poštuje.
- Da li će se sporazum sprovoditi nije izvjesno, ali, ako ništa drugo, potpisnici koji pogaze svoj potpis, biće trajno irelevantni za svaki budući dogovor pod pokroviteljstvom EU - naglašava Bajramspahić.&nbsp;
Bajramspahić ukazuje da konstruktivan pristup mora da ostane vodilja za obje strane sve do kraja pristupnih pregovora.
- Mora se priznati da je dinamika procesa evropske integracije već značajno usporena, da se gubi zamajac te da se situacija usložnjava i na unutrašnjem i na spoljnjem planu - podvlači Bajramspahić.
Podsjeća na poruke koje je komesarka Marta Kos dala u Albaniji prije dva dana koje, kako ističe, treba ozbiljno da zabrinu i vlast i opoziciju u Crnoj Gori.&nbsp;
- između ostalog, bila je eksplicitna kao nikada ranije i istakla da je napredak Albanije toliki da pregovori mogu biti okončani do 2027. i da Albanija može biti 28 članica - napominje Bajramspahić.
Kako dodaje, dok se mi ovdje zamajavamo glupostima i stogodišnjim sporovima, drugi snažno rade da ugrabe jedino nepopunjeno mjesto koje se može zauzeti bez izmjena osnivačkog ugovora EU.

Bajramspahić: Spajićev kredibilitet na kocki, mora osigurati da njegova partija ne učestvuje u sabotaži sporazuma između opozicije i vlasti

Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Ukrajine, Donald Tramp i Volodimir Zelenski, trebalo bi danas da u Bijeloj kući potpišu sporazum o rijetkim mineralima, na čemu prvi čovjek Amerike insistira kako bi Kijev vratio dio pomoći koju mu je Vašington dostavio za odbranu od ruske agresije. 
 
Tačna vrijednost ugovora još nije poznata. 
 
Tramp je u javnosti pominjao sumu od 500 milijardi dolara sa kojom se, međutim, Zelenski tada nije saglasio, prenosi Glas Amerike. 
 
Dvije strane sporazum potpisuju neposredno po obilježavanju trogodišnjice ruske invazije na Ukrajinu, ali i nastojanja američke administracije predvođene Trampom da dvije države okončaju sukob, za šta tvrdi da su na dobrom putu. 
 
Tramp je u četvrtak najavio da će na osnovu tog sporazuma SAD postati partner Ukrajine u oblasti minerala, rijetkih zemnih metala, nafte i gasa. 
 
Detalji sporazuma javnosti još nijesu poznati, ali je uočljivo neslaganje Trampa da bi trebalo da obuhvata posebne bezbjednosne garancije, koje očekuje ukrajinska strana. 
 
On tvrdi da garanciju predstavlja sam sporazum. 
 
Procenjuje se da je Ukrajina, koju je Rusija napala februara 2022. godine, do sada dobila oko 430 milijardi dolara globalne pomoći. 
 
Američki predsjednik u nekoliko navrata iznosio je tvrdnje da su SAD, od početka rata, za Ukrajinu izdvojile 350 milijardi dolara. 
 
Međutim, prema zvaničnim podacima, američki Kongres je u poslednje tri godine, koliko traje ruska agresija na Ukrajinu, kao pomoć toj zemlji odobrio 183 milijarde dolara. 
 
Ukrajinska strana je u vezi sa sporazumom do sada objelodanila da je u planu osnivanje neke vrste investicionog fonda koji bi bio korišćen za obnovu od posljedica rata sa Rusijom. 
 
Precizirano je da bi SAD i Ukrajina fondom upravljale pod jednakim uslovima. 
 
Ukrajinski doprinos bi bili prihodi od 50 procenata u mineralnim resursima, nafti i gasu. 
 
Fond bi potom investirao sredstva u projekte na teritoriji te zemlje.

Tramp i Zelenski u Vašingtonu potpisuju sporazum o rijetkim mineralima

Demokratska partija socijalista (DPS) najavila je da će podnijeti prijavu protiv RTCG-a zbog, kako su kazali u toj stranci, kršenja propisa u predizbornom periodu.
- Javni servis nastavlja da bude servis Demokratskog fronta i Marka Kovačevića. Recikliranjem aferaških otpadaka vječni tragač za plavom torbom Marko Vešović još jednom pokazuje kako je današnji RTCG pretvoren u nekadašnji tabloidni Dan u kojem je sticao novinarsko iskustvo. RTCG će za ovakvo kršenje propisa u predizbornom periodu dobiti prijavu - navedeno je objavi Medijskog centra DPS-a.
Kako su rekli, "vječnom tragaču" (Vešoviću) žele uspjeh u daljem radu.
- Vjerovatno će za koju deceniju ili dvije ispuniti zadatu normu afera, ili bar da će početi da se bavi novinarstvom u pravom smislu te riječi - poručuju u DPS-u.

DPS najavio prijavu protiv RTCG-a zbog kršenja propisa u predizbornom periodu

Pripadnici nikšićke policije su u saradnji sa službenicima Sektora granične policije, izvršili ciljane kontrole osoba i stambenih objekata na devet lokacija u Nikšiću, kod sedam operativno interesantnih i sa njima povezanih lica i tok prilikom je oduzeto oružje, eksploziv, sporogoreći štapin i municija.
Pretresom kod M.O. pronađen je i privremeno oduzet pištolj nepoznate marke, 17 komada sporogorećeg štapina, oko 10 kilograma eksploziva i 29 komada detonatorskih kapisli.
Kod D.O. pronađeno je i oduzeto 16 komada municije nepoznatog kalibra i djelovi od oružja.
Pretresi su izvršeni i kod lica Z.P, B.J, i operativno interesantnih lica M.B, PK. i I.C.
Sa događajem je upoznat nadležni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću po čijem će nalogu pronađeni predmeti biti upućeni na vještačenje, nakon čega će se tužilac izjasniti o pravnoj kvalifikaciji djela.
- Službenici Uprave policije nastavljaju sa preduzimanjem pojačanih preventivnih i represivnih mjera mjera i radnji iz svoje nadležnosti u borbi protiv svih oblika nezakonitih aktivnosti, suzbijanja nasilja i kriminala, zaplijeni oružja, municije i eksplozivnih sredstava u nelegalnom posjedu građana, u cilju povećanja sigurnosti u zajednici, zaštiti života i imovine građana te jačanju vladavine prava - poručili su iz policije.

Pretresi na devet lokacija u Nikšiću, oduzeti pištolj, municija i eksploziv

Četiri studenta Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja u blokadi pretučena su sinoć u centru Novog Sada, a jednom je slomljena vilica.
Oni su uveče bili u jednom lokalu u centru gdje su, kako kažu, pjevali „Ko ne skače, taj je ćaci“, nakon čega im je zaprijećeno.
Jedan od studenata Milan Stanković, koji je lakše povrijeđen, rekao je da se to desilo između dva i tri sata ujutru.
Kako je Stanković naveo, dvojica kolega su završila u Urgentnom centru.
- Dok smo bili u klubu pjevali smo gdje smo bili upozoreni da budemo na oprezu ako dođu SNS batinaši. Pritom kolega koji je bio na ulazu je vidio da nas neko snima. Mi smo izašli napolje blizu fontane smo stali, odjednom je izašlo 10 povećih momaka sa kaiševima u rukama, pitali su da li ima neki problem. Mi smo digli ruke i rekli da nema problema i želimo samo da se provedemo. Oni su nas napali kaiševima. Kolegi jednom je slomljena vilica. Drugi kolega je na Urgentnom kod neurohirurga postoji šansa da ima unutrašnje krvarenje - naveo je Stanković i rekao je da su bili u Urgentnom centru do pola šest ujutru.
Drugi student, Vanja Vukas, rekao je da je on bio malo udaljen i da je par muškaraca krenulo da „sprinta ka njemu“.
- Oni su mene ganjali kroz centar, ja sam trčao, gdje je mene spakovala policija i stavila mi lisice. Ja sam dao do znanja policiji da pogleda iza i da vidi ko me juri sa kaiševima u ruci, ali oni su to ignorisali i pod izgovorom da me smire stavili mi lisice - kazao je Vukas.
On je istakao da "živimo u nedemokratskoj državi, gdje se ne poštuje sloboda mišljenja, i mi nećemo stati dok se to ne promijeni i dok se naši zahtjevi ne ispune“.
Inače, Vukas navodi da je sličnu situaciju imao i prije četiri mjeseca kada je bio napadnut od strane tri osobe ispred kluba u Radničkoj i jedan od njih je bio radnik obezbjeđenja i nosio je SNS prsluk.
- Ja sam mirnim razgovorom kolegi prenosio stavove o blokadama i situaciji u državi. On se na to uvrijedio, udario me je otvorenom šakom, onda su prišle još dvije osobe i udarile me. Policajcu sam rekao da me je napao član SNS i on me je pitao da li sam siguran da želim da to unese u zapisnik - kazao je Vukas i dodao da do danas nema razrješenja ovog slučaja.&nbsp;

U Novom Sadu pretučeni studenti, jednom slomljena vilica

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: sporazum

Spajić potpisao sporazum sa UAE

EP pozdravio sporazum Spajića i opozicije, poziva na rješenje bilateralnih sporova

Đenero: Crna Gora zapravo nije članica NATO saveza u punom i pravom smislu riječi - a to je do 2020. i te kako bila

Spajić o sporazumu sa opozicijom: Najbitnije da se država objedinila oko Barometra 26

Vajc: Sporazum PES-a i opozicije pozitivan korak u pravcu stabilnijeg političkog okruženja

Milatović: Dajte da naša pitanja rješavamo u našim institucijama, pitanje dvojnog državljanstva legitimna tema

DPS se vraća u poslaničke klupe

Felten: Očekujemo da će sporazum biti osnova za nastavak normalnog rada Skupštine

Bajramspahić: Spajićev kredibilitet na kocki, mora osigurati da njegova partija ne učestvuje u sabotaži sporazuma između opozicije i vlasti

Tramp i Zelenski u Vašingtonu potpisuju sporazum o rijetkim mineralima

Spajić potpisao sporazum sa UAE

DPS najavio prijavu protiv RTCG-a zbog kršenja propisa u predizbornom periodu

Pretresi na devet lokacija u Nikšiću, oduzeti pištolj, municija i eksploziv

U Novom Sadu pretučeni studenti, jednom slomljena vilica

PRATITE TVe UŽIVO