Poslanici Skupštine Crne Gore ponovo su izglasali Sporazum Vlade sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) o saradnji u turizmu i razvoju nekretnina, sa 41 glasom za. Za ovaj sporazum izjasnila su se 52 poslanika, od čega je njih sedam bilo protiv, a četvoro uzdržanih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603190632_dc7e350e5eaf5d871c31395b6d614cec94e3a3931ef905046804208d8245c9a2.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250603190632_dc7e350e5eaf5d871c31395b6d614cec94e3a3931ef905046804208d8245c9a2" data-rendition-name="original" width="1062" height="592" loading="lazy" alt="Glasanje o sporazumu"> </figure>  Skupština je ovaj sporazum prethodno usvojila sredinom aprila, nakon čega ga je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio na ponovno odlučivanje Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović-Marković pozvala je danas poslanike, na performansu ispred zgrade parlamenta, da ne podrže ovaj akt, nudeći rješenje da se o ovom dokumentu vodi stručna javna rasprava sa stručnjacima iz Evropske unije. Ćalović-Marković je poručila da je ova odluka trebalo da bude donijeta 16. aprila, kada je premijer Milojko Spajić rekao da se pošto-poto mora usvojiti, jer će nastati katastrofalne posljedice.&nbsp; - Imali smo više od mjesec i po da Vlada organizuje bilo koju ozbiljnu javnu raspravu na ovu temu, da čujemo bilo koji argument zbog čega treba usvojiti ovaj sporazum. Umjesto toga čuli smo samo dodatne kritike - pvenstveno iz Evropske unije, i to sa više adresa iz EU, kritike od stručnjaka u Crnoj Gori, kao i kritike od crnogorskih institucija - ukazala je Ćalović-Marković. Podsjetila je na Agenciju za zašititu konkurencije koja je rekla da ovaj sporazujm može imati ozbiljne posljedice i da je trebalo da bude konsultovana, podsjeća i na Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK) koja je rekla da postoji problem sa Zakonom o lobiranju i način na koji se došlo do ovog sporazuma, te upozoravala na transparentost. &nbsp;- Podsjetiću na strukovna udruženja i profesore koji su ukazali na brojne soorne odredbe, kao i na to da Vlada ni u jednom trenutku nije bila spremna da organizuje raspravu - dodala je Ćalović-Marković. Poslanicima, kako je rekla, nude konstruktivno rješenje, a to podrazumijeva da se ovaj sporazum ne usvoji u ovakvom obliku - nego da se o tome vodi stručna javna rasprava. - Da se uključe stručnjaci iz EU, ako ima problema - a mislimo da imamo - da se uklone, a ako nema problema - kao što oni tvrde - to će se pokazati u javnoj raspravi - istakla je ona. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgradani-i-predstavnici-nvo-se-okupljaju-ispred-skupstine-slijedi-performans-uoci-sjednice-o-sporazumu-sa-uae&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Jovana Janjušević iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica je rekla da je danas dan kada će poslanici ući u istoriju kao heroji ili izdajnici. - Velika plaža, Sinjajevina i Buljarica nijesu vama ostavljene u prćiju. Crna Gora nije destinacija za pranje novca, već je ovo pravna država - poručila je Janjušević. Zato, kako dodaje, ako poslanici ikako poznaju čojstvo i junaštvo, sada je vrijeme da to pokažu radi dobra svih nas.&nbsp; - Čojstvo znači štititi što pripada svima, a junaštvo stati pred moćnike i reći ne može. U pamet se poslanici - poručila je Janjušević. Građani i predstavnici NVO sektora su na ulaz u Skupštinu razvili transparent sa natpisom "Čast i bruka žive dovijeka", a na kojem su fotografije poslanika većine. Organizacije MANS, Green Home, Centar za zaštitu i proučavanje ptica - CZIP, Centar za građansko obrazovanje - CGO, Fidelity Consulting, KANA/ko ako ne arhitekt, Bankwatch Network, Biciklo.me, Dr Martin Schneider-Jacoby Assoc. -MSJA. Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore - CIN-CG, Mogul -Ulcinj, Expeditio više puta su protestovali pozivajući parlamentarnu većinu da ne usvajaju predloženi zakon, a neki od njih su čak uzeli učešće i na skupštinskim odborima gdje su podrobno obrazložili razloge zbog kojih se protive njihovoj namjeri. - Pozivamo vas da donesete odluku u skladu sa interesima građana koje predstavljate i zaštitite budućnost Crne Gore tako što ćete glasati protiv Sporazuma. Ova odluka nije samo pitanje ekonomskog razvoja. Radi se o budućnosti građana, očuvanju životne sredine, transparentnosti odlučivanja, vladavini prava i evropskom putu Crne Gore - poručili su oni prošle sedmice.

Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Skupština ponovo izglasala Sporazum sa UAE

Sporazum o saradnji između Crnogorskog narodnog pozorišta i Udruženja glumaca Crne Gore potpisan je danas u nacionalnom teatru. Njime se definiše osnova za nastavak međusobne podrške i zajedničkog djelovanja na polju pozorišne djelatnosti, te predviđa niz aktivnosti od značaja za ostvarivanje javnog interesa u ovoj oblasti.
Prema riječima direktora Crnogorskog narodnog pozorišta Ilije Subotića, saradnja Udruženja glumaca Crne Gore i nacionalnog teatra od posebnog je značaja za snažnije povezivanje pozorišne zajednice, utemeljene na zajedničkim vrijednostima, ali i konkretnim programskim i edukativnim aktivnostima.
- Potpisivanjem ovog sporazuma, Crnogorsko narodno pozorište potvrđuje svoju otvorenost za saradnju, međusobnu podršku i rad na unapređenju pozorišne umjetnosti u Crnoj Gori. Vjerujemo da zajedničko djelovanje može značajno doprinijeti kvalitetu i većoj vidljivosti crnogorske pozorišne scene - rekao je Subotić.
Kako je ocijenio Pavle Bogojević, predsjednik Udruženja glumaca Crne Gore, potpisani sporazum s Crnogorskim narodnim pozorištem predstavlja važan korak ka jačanju saradnje među ključnim akterima pozorišne umjetnosti u našoj zemlji.&nbsp;
- Kroz ovu saradnju, usmjerenu na promociju pozorišne djelatnosti, razmjenu znanja, kapaciteta i međusobnu podršku, stvaramo temelje za dugoročan razvoj i jaču vidljivost crnogorskog teatra. Zahvaljujem direktoru CNP-a, gospodinu Subotiću, na otvorenosti, povjerenju i spremnosti da zajedno gradimo zdravu i profesionalnu zajednicu. Vjerujem da je ovo samo početak značajnog partnerstva koje će koristiti kako umjetnicima, tako i publici - istakao je Bogojević.

Portal ETV

1250x600

1084x550

CNP potpisao sporazum s Udruženjem glumaca Crne Gore

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da je jedan od potencijalnih datuma za dolazak predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog u Crnu Goru bila subota, 17. maj, ali da su iz Kabineta premijera Milojka Spajića dobili odgovor da ima unaprijed predviđene obaveze, te je posjeta ukrajinskog predsjednika odgođena za neki drugi datum.
Milatović je, na zajedničkoj konferenciji za medije sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, kazao da je bilo određenih razgovora na temu dolaska Zelenskog, te da je postojalo njegovo interesovanje da posjeti Crnu Goru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fcrna-gora-i-ukrajina-potpisuju-sporazum-o-desetogodisnjoj-bezbjednosnoj-saradnji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Jedan potencijalni datum o kom je razgovorano zapravo je bio 15. maj, međutim, vidjeli ste da je došlo do potencijalnih razgovora na najvišem nivou između Ukrajine i Rusije u Turskoj koji treba da se dese sjutra, tako da je definitivno taj datum otpao. Mogu da vam kažem da smo u daljoj komunikaciji sa Kabinetom predsjednika Zelenskog dobili jedan zahtjev da potencijalno njegova posjeta bude u subotu. Bio sam spreman na to, ali smo iz Kabineta premijera dobili odgovor da je on imao unaprijed predviđene obaveze i da nije u mogućnosti da se potpišu sporazumi u dijelu bezbjednosti i slobodne trgovine između Crne Gore i Ukrajine i zato je posjeta odgođena za neki drugi datum - rekao je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.9656%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-sa-kostom-cilj-je-jasan-da-postanemo-28-clanica-eu-2028-godine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Najavio je da će se sresti sa Zelenskim na marginama Savjeta evropske zajednice u petak u Tirani.
Milatović je, odgovarajući na pitanje kada će biti naredna sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost, najavio da će to biti u junu, te da će sigurno jedna od tema biti i novi načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore.
- Na čelu Vojske volio bih da vidim kapetana bojnog broda Darka Vukovića. Mislim da uživa veliki ugled među samim vojnicima, da je jedan od najškolovanijih u vojsci, da je bio na čelu Mornarice i da je upravo zato što je htio da radi stvari kako treba ubrzo i bio smijenjen od prethodnog režima - naveo je Milatović.
Govoreći o izručenju Svetozara Marovića predsjednik Crne Gore je kazao da je njegov stav poznat, te da nakon sedam inicijativa iz Crne Gore do toga još nije došlo, dodajući da je to u nadležnosti ministra pravde Bojana Božovića.
Košta je, odgovarajući na pitanje kako komentariše sporazum Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kazao da je poštovanje pravne tekovine Evropske unije osnov za pristupanje.
- Evropska komesarka za proširenje Marta Kos je poslala pismo koje je jasno definisalo poziciju Evropske komisije. Ova pozicija, mogu je rezimirati, zahtijeva da ovi sporazumi u potpunosti poštuju evropsko zakonodavstvo, posebno kad su u pitanju javne nabavke i zaštita životne sredine - istakao je Košta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fpismo-marte-kos-o-sporazumu-crne-gore-i-emirata-svi-citaju-na-svoj-nacin&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Komentarišući koalicioni sporazuma novog njemačkog kancelara Fridriha Merca u kom se preispituje proširenje EU, Košta je kategoričan da je proširenje na Zapadni Balkan, kao i na Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju, obaveza EU, te da ima punu podršku Njemačke.
- Imao sam priliku da se sretnem sa Mercom i Njemačka nastavlja da bude ključni podržavalac proširenje na Zapadni Balkan i Crnu Goru. Ono što su naglasili u koalicionom sporazumu je da proces proširenje nije samo o reformama, već što kandidati moraju da urade, a šta mi u EU moramo interno da uradimo da bi se reformisali. Ali ovo ne utiče na vaše pristupanje EU - naglasio je Košta.
J. B.&nbsp;

Milatović: Posjeta Zelenskog odgođena, potencijalni datum bio i 17. maj, ali Spajić zbog drugih obaveza neće moći da potpiše sporazume između Crne Gore i Ukrajine

Crna Gora i Ukrajina usaglasile su tekst sporazuma o desetogodišnjoj bezbjednosnoj saradnji, koji bi trebalo da potpišu premijer Milojko Spajić i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Ovaj dokument odnosi se na podršku u slučaju oružanog napada, ulaganje u odbrambenu industriju, obavještajnu saradnju kao i obnovu ratom razorene Ukrajine, piše Radio Slobodna Evropa.
Sličan sporazum sa Ukrajinom do sada je potpisalo tridesetak zemalja, uglavnom članica NATO.
Potpisani sporazum na kraju treba da potvrdi Skupština Crne Gore na čijem je čelu Andrija Mandić, koji je glasao protiv rezolucije kojom se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu 2022.
Skupština, na primjer, duže od osam mjeseci ne stavlja u proceduru predlog o učešću Vojske Crne Gore u misiji vojne pomoći Evropske unije za podršku Ukrajini.
U proceduru nije stavljena ni odluka o učešću u sličnoj misiji podrške Ukrajini koju organizuje NATO.
Crna Gora je članica NATO i kandidat za članstvo u EU.
<blockquote>Zelenskog očekuju u Crnoj Gori</blockquote>
<blockquote>Da bi predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski uskoro mogao posjetiti Crnu Goru i potpisati sporazum kazao je 9. maja predsjednik države Jakov Milatović.</blockquote>
<blockquote>Iako datum nije zvanično potvrđen, pominje se 15. maj. No, za tad se pominje i mogućnost njegovog susreta u Istanbulu sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.</blockquote>
<blockquote>Zelenski bi dan kasnije, 16.maja kako se očekuje, trebalo da bude u susjednoj Albaniji, na samitu lidera Evropske političke zajednice.</blockquote>
<h2>"Jasna politička i institucionalna podrška Ukrajini"</h2>
Sporazum je odobrila Vlada Crne Gore 8. maja, nakon višemjesečnih pregovora u kojima je učestvovalo 14 ministarstava, Direkcija za zaštitu tajnih podataka i Agencija za nacionalnu bezbjednost.
Savjetnik premijera za bezbjednost Todor Goranović - koji je predvodio crnogorsku delegaciju - za Radio Slobodna Evropa kaže da sporazum predstavlja "važan iskorak" u jačanju odnosa dvije države "u vremenu izazova za evropsku i globalnu bezbjednost".
- Na ovaj način Crna Gora potvrđuje jasnu političku i institucionalnu podršku Ukrajini, u skladu sa svojim spoljnopolitičkim prioritetima - članstvu u Evropskoj uniji... demonstrirajući namjeru da bude odgovoran dio šire evropske koalicije solidarnosti sa Ukrajinom - rekao je Goranović.
Naime, Crna Gora je od početka ruske invazije 2022. pružila Ukrajini vojnu pomoć od 11,3 miliona eura i procentualno prihvatila najviše ukrajinskih državljana.
<h2>Šta piše u sporazumu?</h2>
Dvije države se sporazumom obavezuju na konsultacije u slučaju značajne eskalacije trenutne agresije ili budućeg ruskog oružanog napada na Ukrajinu.
- Crna Gora će pružiti pomoć Ukrajini.. koja može uključiti brzu i kontinuiranu političku, bezbjednosnu, vojnu, humanitarnu i ekonomsku pomoć; postizanje dogovora o uvođenju ekonomskih i drugih sankcija Ruskoj Federaciji... - navodi se u dokumentu.
Crna Gora je u potpunosti usaglašena sa evropskom sankcijama prema Rusiji.
Sporazum predviđa i saradnju u odbrambenoj industriji, koja bi bila usmjerena ka "obostranoj komercijalnoj i političkoj koristi".
- Crna Gora će razmotriti mogućnosti za izdvajanje finansijske podrške razvoju odbrambene industrije Ukrajine, putem ulaganja u proširenje kapaciteta, nabavku materijala za municiju i ukrajinskih odbrambenih proizvoda za potrebe Oružanih snaga Ukrajine - piše u dokumentu.
Rusija treba da snosi pravnu odgovornost za rat jer bi to, ističe se u dokumentu, moglo uticati na njeno uzdržavanje od budućih napada.
Dvije zemlje dijele i uvjerenje o potrebi uspostavljanja tribunala kako bi se osigurala odgovornost za zločin agresije protiv Ukrajine.
Osim pravne, Rusija treba da snosi i finansijsku odgovornost za dugoročnu obnovu Ukrajine zbog nanijete štete.
- Ruska suverena imovina na teritoriji Crne Gore, u skladu sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, biće blokirana dok Rusija ne nadoknadi štetu, gubitke i povrede koje je prouzrokovala - navodi se u tekstu sporazuma.
<h2>Pomoć za obnovu Borodjanke</h2>
Jedan od konkretnih koraka predviđenih sporazumom biće saradnja na obnovi Ukrajine.
Naime, na crnogorskim vlastima je bilo da odaberu grad ili region sa kojim žele da uspostave saradnju sa ciljem njegove obnove ili reforme.
Dogovoreno je da to bude Borodjanka.
Grad se nalazi oko 60 kilometara od Kijeva i teško je oštećen na početku ruske invazije na Ukrajinu.
Na srušenoj zgradi u ovom gradu novembra 2022. osvanuo je mural britanskog uličnog umjetnika Banksyja.
Mural prikazuje gimnastičarku koja izvodi stoj na gomili betonskih ruševina.
Dvije države obavezale se se i na produbljivanje obavještajne i kontraobavještajne saradnje u cilju sprečavanja subverzivnih aktivnosti Rusije i drugih neprijateljskih aktera.
Obavezuju se i na suprotstavljanje zlonamjernoj propagandi i kampanji širenja dezinformacija koje utiču na nacionalnu bezbjednost.
<h2>Kampanja proruskog portala protiv dolaska Zelenskog</h2>
Najava dolaska ukrajinskog predsjednika izazvala je seriju tekstova na portalu IN4S, koji koristi retoriku blisku ruskoj propagandnoj mašineriji, upozorio je Digitalni forenzički centar (DFC).
Među spornim naslovima su "Psi rata dolaze u Crnu Goru: Zašto je neonacista Zelenski dobrodošao u Podgoricu" i "Hoće li Podgorica poći stopama agresivne manjine sa Cetinja".
U tekstovima se ističe da je Zelenski od zemlje napravio "grobnicu slobode" i pravoslavlja, dok se Podgorica poziva da ne bude grad "mrtvog glasa", već "simbol građanskog otpora", piše DFC.
- Narativi koji se plasiraju kroz pomenute tekstove portala IN4S se oslanjaju na obrasce karakteristične za ruski ekosistem propagande, koji dehumanizuje ukrajinski narod i prikazuje ga kao nacistički - kažu iz DFC-a.
Ocjenjuju da retorika proruskog portala predstavlja primjer zapaljivog govora koji može dodatno podstaći društvene tenzije i ugroziti javni red i mir, posebno u kontekstu najavljene posjete.
Od početka rata u Podgorici je održano više skupova podrške Ukrajini a kontinuirana podrška stizala je sa Cetinja.
To je jedini grad na svijetu u kome su prvih stotinu dana od početka ruske agresije svakodnevno održavane šetnje podrške Ukrajini, a potom svakog 24. u mjesecu.

Crna Gora i Ukrajina potpisuju sporazum o desetogodišnjoj bezbjednosnoj saradnji

Na današnjoj redovnoj sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine usvojen je Sporazum s Agencijom za evropsku graničnu i obalsku stražu (Fronteks), potvrđeno je za N1.
Kako prenosi N1, ova odluka je donešena jednoglasno, a potpisivanje ovog sporazuma, kao i njegovo sprovođenje, jedno je od ključnih koraka u jačanju operativne saradnje država članica Evropske unije i nadležnih vlasti u BiH kada je riječ o upravljanju migracijama i daljem evropskom putu BiH.
Ovaj sporazum sada ide na potpis Borjani Krišto, predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH (HDZ BiH) kako bi zvanično stupio na snagu.
Podsjećanja radi, Savjet ministara BiH je početkom ove godine dao pristanak da se Sporazum između BiH i EU o operativnim aktivnostima koje provodi Frontex privremeno primjenjuje u skladu s odredbama sporazuma koja uređuje ovo pitanje.
Tada je Ministarstvo bezbjednosti BiH bilo zaduženo da Izvještaj o pregovorima dostavi Predsjedništvu BiH u dalju zakonom predviđenu proceduru, a uz prijedlog da se za potpisnika Sporazuma odredi Borjana Krišto.
Takođe, u decembru prošle godine Frontex je parafiran u Sarajevu između Bosne i Hercegovine i Evropske unije.
Sporazum su parafirali šef tima BiH za pregovore sa Fronteksom i direktor Granične policije BiH Mirko Kuprešaković i direktor za Šengen, granice i vize u Generalnom direktoratu za migracije i unutrašnje poslove Evropske komisije Henrik Nilsen.
Ovaj sporazum omogućiće organizaciju zajedničkih operacija koje uključuju graničare Fronteksa i Bosne i Hercegovine. Takođe, predviđa mogućnost raspoređivanja Fronteksovih timova za upravljanje granicama na teritoriji BiH, čime će agencija pružiti podršku u upravljanju migracijskim tokovima, borbi protiv ilegalne imigracije i suzbijanju prekograničnog kriminala.
Kako bi izvršio svoje zadatke, Fronteks može da sprovodi aktivnosti vezane za upravljanje granicama EU na teritoriji trećih zemalja, uz saglasnost tih zemalja. Od 2019. godine, prema novoj regulativi Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu, osoblje Fronteksa može vršiti izvršna ovlašćenja u trećim zemljama, uključujući granične provjere i registraciju osoba.

Važan korak ka EU: Predsjedništvo BiH jednoglasno usvojilo Sporazum o Fronteksu

Nažalost, mi nijesmo došli do tog nivoa demokratske i civilizovane zrelosti u kojoj javna argumentacija može poslanika da natjera da promijeni mišljenje, jer oni glasaju po partijskom diktatu tandema Spajić - Mandić, gdje Mandić ima prednost i prioritet u svakom smislu, i zbog toga ne vjerujem da će doći do drugačijeg ishoda, da Sporazum neće biti ponovo usvojen - rekao je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, politički analitičar Danilo Kalezić.
Treba pozdraviti korak koji je preduzeo predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, koji je vratio Skupštini Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji iz oblasti turizma i razvoja nekretnina između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata , time pokazuje, dodaje on, da stoji iza javno iznesenih riječi, jer je vrlo ubjedljivo govorio protiv ovog Sporazuma.
Prvi Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima nije problematičan, smatra Kalezić, jer je to tipski Sporazum koje su potpisale i neke druge zemlje sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, međutim problem je drugi Sporazum.
- Pozdravljam taj potez predsjednika Milatovića, koji na taj način vraća dio izgubljenog autoriteta funkcije predsjednika. Međutim, nažalost, ne vjerujem u suprotan ishod, iz prostog razloga što većina poslanika koji odlučuju o tome, koji su u prvoj iteraciji glasali za Sporazum, nijesu politički autonomni. To nijesu poslanici u punom smislu riječi, to su političke marionete Andrije Mandića i Milojka Spajića koji ne razumiju ulogu poslanika. Poslanik se nalazi na krovu demokratskog društva, štiti demokratski poredak, a ti ljudi ne razumiju tu svoju ulogu. Razlozi su mnogostruki, a jedan od njih je anomalija našeg političkog sistema, način na koji dolazimo do odabira poslanika, a ipak mislim da je važniji onaj drugi segment a tiče se njihovih profesionalnih i stručnih referenci. To nijesu ljudi koji su trenirani političari koji imaju respektabilne karijere, radi se manje više o, u političkom smislu naravno, marginalcima, koji vjerovatno više nikad neće biti poslanici, i oni ovo koriste kao dobru priliku da se dodvore partijskom vrhu i partijskom šefu i da obezbjede sinakure na nekom drugom mjestu, nakon što istekne ovaj saziv Skupštine Crne Gore. Nažalost, mi nijesmo došli do tog nivoa demokratske i civilizovane zrelosti u kojoj javna argumentacija može poslanika da natjera da promijeni mišljenje, jer oni glasaju po partijskom diktatu tandema Spajić - Mandić, gdje Mandić ima prednost i prioritet u svakom smislu, i zbog toga ne vjerujem da će doći do drugačijeg ishoda - rekao je Kalezić.
Period do ponovnog glasanja u Skupštini treba, smatra Kalezić, iskoristiti i javnost dodatno upoznati kakvu štetu ovaj Sporazum bi mogao nanijeti Crnoj Gori, jer crnogorsko društvo pati, kako kaže, od amnezije.&nbsp;
- Vjerujem da će ovaj potez, koji je manje više politički simboličan, otvoriti prostor da čujemo još ubjedljiviju neku argumentaciju. Ja sam danas pročitao vrlo zanimljivu analizu Udruženja pravnika Crne Gore koji spominju da bi za ovaj Sporazum bila potrebna kvalifikovana, odnosno dvotrećinska većina. Kao neko ko se međunarodnim pravom bavio kroz studije, bočno, dijelim taj stav, naravno nijesam ekspert, doduše isto tako vjerujem da je to tumačenje daleko od onoga kako to tumači predsjednik Skupštine i vladajuće većine. Mi znamo da Ustavni sud ne može da vrednuje i ocjenjuje međunarodne sporazume, a on bi mogao da se uključi bar u tom dijelu proceduralno. Tu postoji prostor Ustavni sud da se uključi, kad bi Crna Gora bila demokratski funkcionalna zemlja, međutim sve je to na nivou spiska lijepih želja. Vjerujem da će zbog svega navedenog poslanici Crnogorske Skupstine opet izglasati Sporazum, i da će otvoriti prostor za nešto što može imati nesagledive posljedice pi taj prostor na Velikoj plaži, po našu unutrašnju političku koheziju, ali pokazuje nešto što nijesmo vjerovali da je u Crnoj Gori moguće, da se istorijsko iskustvo sa Lažnim carom Šćepanom Malim se stalno ponavlja - zakkjučio je Kalezić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dnvd6dnPMa4Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kalezić: Istorijsko iskustvo sa lažnim carom Šćepanom Malim se stalno ponavlja

Ustav propisuje da zakoni koji uređuju imovinska prava stranaca moraju biti donijeti dvotrećinskom većinom svih poslanika u Skupštini Crne Gore, što znači da su najmanje 54 glasa potrebna za njihovo usvajanje - ističu iz Akcije za ljudska prava.
U ovoj nevladinoj organizaciji izražavaju zabrinutost zbog povrede Ustava Crne Gore prilikom usvajanja Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, &nbsp;koji omogućava realizaciju projekata u oblasti "razvoja turizma i nekretnina mješovite namjene" na teritoriji Crne Gore.
- Ovaj zakon je Skupština Crne Gore usvojila prostom većinom, sa 46 glasova, iako član 91 stav 3 Ustava Crne Gore propisuje da zakoni koji ureðuju imovinska prava stranaca moraju biti donijeti dvotrećinskom većinom svih poslanika u Skupštini Crne Gore, što znači da je najmanje 54 glasova potrebno za njihovo usvajanje - ističu iz Akcije za ljudska prava.
Smatraju &nbsp;očiglednim da Zakon o potvrđivanju sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Crne Gore i Ujedinih Arapskih Emirata uređuje imovinska prava stranaca.
- Jer se sporazumom strancima obezbjeđuju imovinska prava u odnosu na zemljište, takzvano "razvojno područje" za razvoj nekretnina, uz moguću eksproprijaciju i prenos vlasništva nad nepokretnostima na strana lica, pa je jasno da je njegova ratifikacija zahtijevala kvalifikovanu većinu - navode u saopštenju.
Ako zakon stupi na snagu, Akcija za ljudska prava će podnijeti inicijativu za ocjenu ustavnosti postupka njegovog donošenja.
- Ustavni sud Crne Gore je u svojoj praksi već utvrdio da ima nadležnost da ocjeni ustavnost procedure usvajanja međunarodnih ugovora. Prilikom ocjenjivanja predloga za ocjenu ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora i Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Grčke i Turske, Ustavni sud je naveo da "može ocijeniti formalnu ustavnost zakona o potvrđivanju međunarodnog ugovora, tj. postupak njegovog donošenja, dok ne može ocjenjivati materijalno pravni sadržaj samog ugovora" - kazali su iz Akcije za ljudska prava.
Imajući u vidu da je i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio ovaj Zakon na ponovno odlučivanje Skupštini, očekuju da Skupština prilikom ponovnog razmatranja primjeni pravilo o dvotrećinskoj većini iz člana 91 stav 3 Ustava.
- HRA upozorava da Sporazum preširoko definiše javni interes za sprovođenje neidentifikovanih projektata, što ozbiljno ugrožava pravo građana Crne Gore na mirno uživanje imovine na područjima pomenutim u sporazumu (sjever i jug Crne Gore). Široko proglašen javni interes za sprovođenje projekata razvoja nekretnina omogućava i nesagledive razmjere eksproprijacije zemljišta u korist imovinskih prava stranaca, tj. miješanje države u pravo svojine domaćih državljana i drugih vlasnika imovine na teritoriji Crne Gore, koje je zaštićeno članom 58 Ustava Crne Gore - navodi se u saopštenju.
Iz Akcije za ljudska prava, kako dodaju, izražavaju i zabrinutost i zbog netransparentnog proglašenja javnog interesa za ostvarivanjem neidentifikovanih poslova koji mogu ugroziti pravo svojine nesagledivog broja građana, sa takođe nesagledivim posljedicama po zaštitu životne sredine, koja je ključna odlika Crne Gore, ekološke države.

Akcija za ljudska prava: Usvajanje Zakona o potvrđivanju sporazuma sa UAE zahtijeva dvotrećinsku većinu

Pozivam sve poslanike u Skupštini Crne Gore da prilikom glasanja za Sporazum o turizmu i razvoju nekretnina između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata uzmu u obzir sve argumente koje su u prethodnom periodu iznosili predstavnici nevladinog sektora, čelnici nadležnih državnih agencija, kao i predstavnici lokalnih samouprava - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je, na društvenoj mreži Iks (X), kazao da je njegov stav bio vrlo jasan. 
- Smatram da je Sporazum manjkav zbog više aspekata, uključujući pravne, ekonomske i ekološke i da u ovoj formi ne treba da bude ratifikovan od strane Skupštine. Da zaključim riječima Valtazara Bogišića - Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi - citirao je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1914330385875452228%3Fs%3D48&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Sporazum sa UAE u ovoj formi ne treba da bude ratifikovan u Skupštini, poslanici da uzmu u obzir sve argumente

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp zatražio je u Vašingtonu brzo postizanje dogovora o okončanju borbi u Ukrajini. Na pitanje novinara u Bijeloj kući on je odgovorio da hoće da se sporazum postigne „uskoro". 
Nije iznio nikakve preciznije vremenske okvire.
- Ne određeni broj dana – ali brzo - rekao je američki predsjednik.
Istovremeno je zaprijetio da bi se SAD mogle povući iz nastojanja da se rat okonča.
- Ako jedna od strana sve učini veoma teškim, jednostavno ćemo reći: "Vi ste budale, vi ste ludi, vi ste užasni ljudi" – i odustaćemo. Ali, nadam se da to nećemo morati da učinimo - rekao je Tramp.
Za sve strane, prema njegovim riječima, postoji „zaista dobra šansa" da se postigne dogovor.
Na pitanje da li Rusija pokušava da prevari Sjedinjene Države, odgovorio je: „Niko mene ne vara. Ja pokušavam da pomognem."
Da li bi obustavio podršku Ukrajini, nije želio da kaže. I dalje vejruje u rješenje putem pregovora. Njegov cilj je da se rat okonča, naglasio je. Od obije strane – i Rusije i Ukrajine – očekuje „entuzijazam" za pregovore.
<h2>Ukrajina pod pritiskom</h2>
Time se Tramp jasno stavio iza svog državnog sekretara. Marko Rubio je, na kraju ukrajinskih pregovora u Parizu, upozorio na mogućnost da SAD obustave svoje mirovne napore, ako u narednim danima ne bude napretka u pregovorima o miru između Rusije i Ukrajine.
Tramp je na to rekao: „Marko je u pravu kada kaže (...) mi želimo da se to završi." Rubio je naveo da je Tramp uložio mnogo vremena i energije u posredovanje između Rusije i Ukrajine i da je i dalje zainteresovan za dogovor, ali da ima i mnoge druge prioritete širom svijeta.
Rubio je u Parizu takođe nagovijestio da podrška Ukrajini od strane SAD nije neograničena.
- Mislim da svi želimo isto - rekao je on.
Sjedinjene Države su spremne da i dalje budu angažovane – ali ne bez vidljivog napretka i ne na neodređeno vrijeme.
- Već tri godine dajemo milijarde dolara kao podršku ukrajinskoj strani. Ali sada smo došli do tačke kada moramo da se fokusiramo i na druge stvari - dodao je on.
<h2>Potpredsjednik Vens optimističan</h2>
Istovremno, potpredsjednik SAD Džej Di Vens, koji se trenutno nalazi u zvaničnoj posjeti Rimu, širi optimizam.
Na sastanku sa italijanskom premijerkom Đorđom Meloni izrazio je uvjerenje da rat može biti okončan. 
- Pošto postoje pregovori, ne želim da im prejudiciram, ali smo optimisti da ćemo uspjeti da privedemo kraju ovaj rat – ovaj veoma brutalan rat - rekao je Vens.
<h2>Rusija: Odnosi sa SAD „komplikovani" u mirovnim pregovorima </h2>
Rusija je poslije Trampove izjave u petak saopštila da su kontakti sa SAD prilično komplikovani kada je riječ o mirovnim pregovorima u vezi sa Ukrajinom.
- Kontakti su prilično komplikovani, jer je, naravno, tema sama po sebi teška - rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima.
On je naveo da je Rusija postigla „izvjestan napredak", misleći na privremeno primirje koje su Rusija i Ukrajina dogovorile u vezi sa obustavom napada na energetsku infrastrukturu. Međutim, dodao je da je to primirje sada okončano.

Tramp pojačava pritisak: Traži brzo rješenje za Ukrajinu

Ruska vlada stavila je van snage sporazum o saradnji u Barencovom moru i evro-arktičkom regionu, potpisan sa Norveškom, Švedskom i Finskom 2007. godine, navodi se u uredbi koju je potpisao premijer te zemlje Mihail Mišustin i koja je objavljena u petak na zvaničnom portalu pravnih akata Ruske Federacije.
Osim toga, Moskva se povlači iz sporazuma o saradnji u oblasti prevencije, pripravnosti i reagovanja na vanredne situacije, koji su 2008. godine zaključile zemlje Barencovog evro-arktičkog saveta (BEAC).
Trenutni članovi ove organizacije su Danska, Island, Norveška, Finska i Švedska. Rusija je takođe bila članica, ali su nakon početka rata u Ukrajini, druge zemlje BEAC-a najavile obustavu saradnje sa Moskvom.
Rusija je 2023. godine napustila savjet, navodeći da je njen rad faktički paralizovan "zbog krivice zapadnih učesnika", prenosi Dojče vele.
U novembru 2024, Finska je takođe najavila da će se povući iz Barencovog evro-arktičkog savjeta nakon 2025. godine, navodeći da format "više ne zadovoljava aktuelne potrebe". Helsinki je obećao da će nastaviti saradnju sa sjevernim regionima na druge načine, prenosi Tanjug.

Rusija se povukla iz sporazuma o Barencovom moru

Ovakav način donošenja najbitnijeg planskog dokumenta za Podgoricu, njen razvoj i kvalitetan život građana je skandalozan - ocijenio je odbornik Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac.nakon što je Vlada na telefonskoj sjednici usvojila tu odluku.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-za-oko-sat-usvojila-pup-podgorice-pljevalja-12-clanova-nije-glasalo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je, u izjavi za Antenu M, konstatovao da ova Vlada, kao i po običaju, donosi jako važne odluke tajno i organizovano.
- Ovog puta i pod pritiskom pojedinih tajkuna koji imaju interes da se na pojedinim do sad zelenim površinama grade višespratnice, a takođe i pod pritiskom onih tajkuna za koje se već zna da će biti izvođači radova na projektu Velje brdo - naglasio je Klikovac.
To je, decidan je on, posao za nadležno tužilaštvo. 
- Vjerujem da ni gradonačelnik (Saša) Mujović nije bio upućen da će Vlada usvojiti PUP Podgorice - dodao je Klikovac.
Upitan da li nam ovakvo užurbano donošenje odluka, u jeku požarne sezone, dok iscrpljeni vatrogasci putem otvorenog pisma traže pomoć usljed nedostatka opreme i adekvatnih uslova za rad, govori o odnosu Vlade prema cjelokupnoj situaciji u zemlji, Klikovac napominje da su minister unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i direktor direktorata MUP-a za vanredne situacije Miodrag Bešović do skoro ubjeđivali javnost da Crna Gora nikad spremnija, u boljem kapacitetu i sa više opreme dočekuje požarnu sezonu.
- Sad vidimo da nijesu bili u stanju da gotovo četiri godine poprave avione za gašenje požara. Postavlja se pitanje šta su radili i odakle im sad smjelost da snimaju PR spotove kad je svakome jasno da je sistem zaštite zakazao - izričit je odbornik DPS-a. 
Kako naglašava, o odnosu prema vatrogascima je suvišno i govoriti, jer je, podsjeća Klikovac, već bilo nekoliko inicijativa od strane vatrogasaca za unapređenje njihovog položaja kao i za nabavku opreme, ali takve inicijative su, kaže, ostale bez adekvatnog odgovora.

Klikovac: Način usvajanja PUP-a Podgorice skandalozan, odluka donijeta i pod pritiskom pojedinih tajkuna

Podgoričanin M.M (35) uhapšen je u Dajbabama dok je pošto su kod njega pronađeni kokain, marihuana i pištolj sa municijom.
On je, kako je saopšteno iz Uprave policije, kontrolisan dok je vozio električni trotinet.
- Policija je kod njega pronašla i oduzela pištolj bez fabričkog broja sa okvirom i osam komada municije, tri pakovanja sa sadržajem za koji se sumnja da je 110 grama kokaina, kao i jedno pakovanje sa materijom za koju se sumnja da je 16.5 grama marihuane, te vagu za precizno mjerenje, jedan džoint i mobilni telefon - kazali su u policiji.
Od njega je, kako su dodali, oduzeta i torbica koju je imao kod sebe, ali i trotinet.
- U njegovoj blizini su zatečeni L.K. (29) i B.A. (27), te su svi dovedeni u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica i od njih prikupljena obavještenja na zapisnik - kazali su u policiji.
Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podogrici nakon čega je M.M. uhapšen zbog sumnje na nedozvoljeno držajnje oružja i eksplozivnih materija i neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Dajbabe: Podgoričanin uhapšen zbog kokaina, marihuane i pištolja, kontrolisan dok je vozio električni trotinet

Darko Novaković (54) uhapšen je u Srbiji po potjernici koju je za njim raspisao podgorički Interpol zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje cigareta iz Luke Bar.
Protiv njega je Specijalno državno tužilaštvo podnijelo krivičnu prijavu zbog sumnje da je član kriminalne grupe koja je u toku 2020. i 2021. godine u Crnoj Gori i drugim državama sprovodila aktivnosti krijumčarenja cigareta iz Luke Bar u države EU.
Sud u Srbiji mu je, kako je saopšteno iz Uprave policije, odredio ekstradicioni pritvor.
Potjernica za njim je, kako su dodali, raspisana radi vođenja krivičnog postupka zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje u produženom trajanju u saizvršilaštvu.
Osim toga, i Z.T. (47) iz Crne Gore je u Njemačkoj uhapšen po crnogorskoj potjernici.
- Potjernica je raspisana na osnovu naredbe Osnovnog suda u Rožajama zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teška tjelesna povreda - kazali su u policiji.
I njemu je u Njemačkoj određen ekstradicioni pritvor.
- Njemu je od strane nadležnih pravosudnih organa u Njemačkoj određen ekstradicioni pritvor i on će nakon sprovedenog ekstradicionog postupka biti izručen Crnoj Gori - naglasili su u policiji.
Osim toga, na graničnom prelazu Šćepan Polje policija je uhapsila državljanina Bosne i Hercegovine A.B. (42) shodno međunarodnoj potjernici koju je za njim raspisao NCB Interpol Zagreb, a radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se vodi protiv njega pred Općinskim sudom u Rijeci zbog nezakonitog ulaska u zemlje EU.
- Za ovo djelo je zaprijećena kazna zatvora u trajanju od osam godina - dodali su u policiji.
A.B. će, poručuju u policiji, u zakonom propisanom roku biti sproveden sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici u cilju određivanja ekstradicionog pritvora.
- Navedene aktivnosti rezultat su kontinuiranog intenzivnog međunarodno operativnog rada nadležnih organa na lociranju i lišenju slobode lica za kojima su raspisane međunarodne potjernice. Sa ovakvi aktivnostima policija nastavlja i u narednom periodu, u cilju očuvanja stabilnog bezbjednosnog ambijenta kako u nacionalnim tako i u međunarodnim okvirima - zaključili su u policiji.

Darko Novaković uhapšen Srbiji po potjernici podgoričkog Interpola, određen mu ekstradicioni pritvor

Srpski državljanin A.D. (48) prvo je uhapšen na graničnom prelazu Ranče pošto je vozio pod dejstvom narkotika i jer je kod njega pronađena marihuana, a onda i protjeran iz Crne Gore na godinu. Ista situacija je i sa njemačkim državljaninom A.D. (26) koji je procesuiran na Sukobinu zbog hašiša. Srpski državljanin je, kako su kazali u Upravi policije, je vozio BMW, a kod njega su pronađena dva manja pakovanja sa sadržajem za koji se sumnja da je marihuana. - Takođe, A.D. je podvrgnut testiranju na prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu kada je utvrđeno da je pozitivan - dodali su u policiji. On je uhapšen zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga i zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, te ga je sudija za prekršaje kaznila sa 1.200 eura. - Od strane inspektora za strance donijeto je rješenje o protjerivanju ovog lica iz Crne Gore, sa mjerom zabrane ulaska u našu državu na godinu dana - dodali su u policiji. Kod njemačkog državljanina je, kako su kazali, pronađena manja količina hašiša. - A.D. je uhapšen zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - dodali su u policiji. I njemu je sudija za prekršaje izrekao novčanu kaznu od 350 eura, a inspektor za strance donio rješenje o protjerivanju i zabrani ulska u Crnu Goru na godinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817110852_0f9c3c5d8539e3c5155a6796fc08d794a5f97de4488c533f113181be99123cdd.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250817110852_0f9c3c5d8539e3c5155a6796fc08d794a5f97de4488c533f113181be99123cdd" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="hašiš"> </figure>

Srpskom i njemačkom državljaninu zabrana ulaska u Crnu Goru na godinu zbog marihuane i hašiša

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Goran Jokić ipak neće biti ,,žrtvovan” radi opstanka drugih policijskih čelnika. Prema informacijama Televizije E, nije uspio plan ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića da natjeraju načelnika regionalnog policijskog centra ,,Centar” da podnese ostavku i da se na taj način ,,zatvori priča” oko traženja odgovornosti ljudi iz vrha sektora bezbjednosti. &nbsp; Pritisak javnosti i traženje ostavki je, nakon drugog masovnog zločina na Cetinju i 13 žrtava postao jak, a gotovo neidržljiv poslije dva ubistva u Podgorici – Igora Nedovića, u sred dana, 16. jula u Staroj varoši i Ivana Milačića, 20. jula uveče, dvjesta metara od zgrade Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića"> <figcaption>UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Uz sve to, bahato postupanje, fizičko maltretiranje i nezakonita upotreba biber spreja prema građanima koji su protestovali u podnožju vile ,,Gorica” zbog dodjele kontoverznih Trinaestojulskih nagrada, dodatno je urušilo pozicije čelnika bezbjednosnog sektora. Uz sve to, policija nije uspjela da se nosi sa problemom protesta i blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu, pa su u vrhu parlamentarne većine zatražili hitan odgovor na kriznu situaciju. &nbsp;&nbsp; <h2>TENZIJE IZA ZATVORENIH VRATA &nbsp;</h2> Zato su Šćepanović i Šaranović pokušali da Jokića ubijede na odstupanje sa mjesta načelnika, uz obećanje neke savjetničke pozicije. &nbsp; U dva navrata vođeni su vrlo tenzični razgovori, kaže za Televiziju E i Portal ETV vrlo upućeni sagovornik iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. Napominje da je Šćepanović tražio od Jokića da sam podnese ostavku, a da će mu se kasnije garantovati neko savjetničko mjesto u bezbjednosnom sektoru. &nbsp; - Očito da Šćepanović nije imao snage da iskoristi ovlašćenja, smijeni Jokića i postavi novog načelnika regionalnog centra ,,Centar” – zaključuje izvor iz MUP-a. &nbsp;&nbsp; <h2>JOKIĆEV ,,POLITIČKI ŠTIT”</h2> Nije samo nedostatak hrabrosti paralisao Šćepanovića. &nbsp; Goran Jokić je imao politički štit: jaku podršku članova uže porodice koji imaju politički uticaj preko srpskih stranaka na parlamentarnu većinu. &nbsp; Jokićev rođeni brat, Danilo Jokić, nekadašnji direktor Doma zdravlja u Podgorici, je predsjednik Izvršnog odbora Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića, koja je članica vladajuće koalicije ,,Za budućnost Crne Gore”. A, rođena sestra Gorana Jokića je Željka Savković, nekada predvodnica bunta majki sa troje i više djece, nakon smrti čelnika Radničke partije Janka Vučinića, kratko je bila i poslanica u crnogorskom parlamentu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532" data-rendition-name="original" width="1080" height="661" loading="lazy" alt="SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Dejan Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića"> <figcaption>SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Danilo Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim bliske rodbine, i sam Jokić je prilično zadužio srpske stranke koje kontrolišu parlamentarnu većinu: pokazao je maksimalnu privrženost odbrani lika i djela klerikalne vlasti. &nbsp; I to se najbolje moglo vidjeti 5. septembra 2021. godine, na Kruševom ždrijelu. &nbsp; <h2>NAREDBA ZA BELVEDER</h2> ,,Kreni odmah. Bolje mi njih nego oni nas. Možda oni nas napadnu. Ko zna što spremaju!” <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DInueQFiF4DE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Brojni portali su, uz snimke sa Belvedera, objavili tonski zapis na kojem se čuje ova komanda. Glas koji se čuje iz komunikacije radio vezom je - Gorana Jokića. Snimak je od 5. septembra 2021. godine i čuje se kako Jokić komanduje napad na barikade na Kruševom ždrijelu iako su se građani - koji su dan ranije protestvovali zbog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića – već razilazili i kretali prema Cetinju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84" data-rendition-name="original" width="1600" height="800" loading="lazy" alt="Belveder Dvorski trg 4. septembar 2021."> <figcaption>PREKOMJERNA UPOTREBA SILE: Policija na Dvorskom trgu 4. septembra 2021.(Photo: Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Uprkos svemu, policijski starješina Jokić komanduje upotrebu svih sredstava prisile, iako za tim nije bilo potrebe. Tog dana je Cetinje zasuto ogromnom količinom bombi suzavca, a jake policijske snage su u više navrata i fizički nasrnuli na demonstrante, čak je zabilježena i upotreba gumenih metaka. &nbsp; - U akciji crnogorske policije 5. septembra 2021. godine na Cetinju, kada je nasilno razbijen građanski protest protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru, došlo do prekomjerne upotrebe hemijskih sredstava, ali i prekoračenja nadležnosti pojedinih policijskih funkcionera i službenika – zapisala je 6. septembra 2022. godine novinarka Kaćuša Krsmanović, tadašnja urednica u dnevnom listu Pobjeda. &nbsp; <h2>NAGRADE ZA ZLOUPOTREBU OVLAŠĆENJA</h2> Umjesto sankcija, tadadašnja Vlada Zdravka Krivokapića je nagradila medaljama pojedine policisjke službenike, među njima i Jokića, a izdvojeno je skoro milion eura za sve policajce koji su bili 4. i 5. septembra u akciji na Cetinju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE: Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci"> <figcaption>NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE: Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Svi ovi podaci govore da Goran Jokić uživa punu podršku vrha parlamentarne većine i da su Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović precijenili svoje mogućnosti kada su pokušali da ga nagovore da odstupi sa načelničkog položaja. &nbsp; Nijesu pomogle čak ni prijetnje da će se, ako sam ne podnese ostavku, pokrenuti provjere porijekla Jokićeve višemilionski vrijedne uimovine u naselju Dobre vode kraj Bara, &nbsp;restorana ,,Radgost” u Podgorici, kao i porijeklo novca za kupovinu više nekretnina u Podgorici. &nbsp; Jokić je, ipak, ostao ,,nedodirljiv” za Šaranovića i Šćepanovića. I to može biti signal, prevashodno za ministra unutrašnjih poslova iz redova Demokrata da će, ukoliko neko bude plaćao ceh, najozbiljniji kandidat biti – ne policijski starješina Goran Jokić – nego možda baš ministar Danilo Šaranović.

Neuspio manevar Šaranovića i Šćepanovića: Jokić je ,,nedodirljiv”

Funkcioner Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović nastavio je i u svom drugom današnjem regovanju sa ličnim diskvalifikacijama i uvredama na račun advokata Veselina Radulovića, reagujući na njegovu prethodnu opasku o Bogdanovićevoj sa čuvenog Megatrenda.
U najnovijem saopštenju Bogdanović Radulovića optužuje da nastupa „u maniru partije koja je bezbjednosni sektor pretvorila u ekspozituru kavačkog i škaljarskog klana“, naziva ga „portparolom grupice opskurnih diletanata“, „političkim mišem“ i „čovjekom bez kičme“ koji „bespogovorno izvršava naloge svojih zaštitnika“.
- Kada mu ponestane argumenata, poseže za starim, izlizanim repertoarom etiketa o plagijatima, kupljenim diplomama i drugim bljuvotinama, svojstvenim onima koji, poput političkih miševa, progovore tek onda kada ih mafija nagazi i pošalje na zadatak. To su ljudi bez kičme – napisao je, između ostalog Bogdanović u „reagovanju“.
Generalni sekretar i šef Kluba poslanika Demokrata bijesno je reagovao danas nakon najave Radulovića za Portal ETV da će podnijeti krivične prijave protiv ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i direktora policije Lazara Šćepanovića nakon što su uručena rješenja o suspenziji dugogodišnjem službenku nikšićke policije Darku Mađariću i pokretanju disciplinskog postupka protiv bivšeg načelnika nikšićkog Centra bezbjednosti Tihomira Goranovića.
Radulović je stave da se, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa policajcima koji ne odgovaraju rukovodstvu bezbjednosnog sektora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-podnijecu-krivicne-prijave-protiv-saranovica-i-scepanovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bogdanović je, očigledno iziritiran ovakvom najavom, u prvom reagovanju optužio Radoluviča da „prijeti“ iznoseći salvu uvreda na račun advokata.
Radulović je odgovorio da o ozbiljnim pitanjima ne može polemisati sa Bogdanovićem koji je diplomu sa „čuvenog“ Megatrenda dobio sa 35 godina, što je očito dodatno iznerviralo Bogdanovića pa je u javnost plasirao novi politički pamflet - &nbsp;bez konkretnih dokaza, ali sa obiljem teških riječi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 61.8523%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbogdanovic-sasuo-optuzbe-na-racun-radulovica-mi-nijesmo-sluge-vasih-gazda-pa-da-se-uplasimo-kad-zaprijetite&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-o-ozbiljnim-pitanjima-ne-mogu-polemisati-sa-bogdanovicem-koji-je-diplomu-sa-cuvenog-megatrenda-dobio-sa-35-godina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bogdanović nastavio sa uvredama na račun advokata – zasmetala mu opaska o diplomi Megatrenda

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

Tag: sporazum