Kancelar Njemačke Fridrih Merc smatra da s Crnom Gorom treba početi rad na sporazumu o pristupanju Evropskoj uniji.
Merc je to saopštio u Berlinu, na sastanku s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem u Kancleramtu u Berlinu, piše Dojče vele.
- Ovdje želim jasno da kažem: upravo sa Crnom Gorom, koja je vjerovatno najviše napredovala među kandidatima, možemo sada preći na sljedeći korak i uskoro početi rad na sporazumu o pristupanju - rekao je Merc dodajući.
Merc je dodao i da je “to je i u njihovom interesu”.
- Jer što smo bliže povezani, to možemo bolje da djelujemo zajedno u Evropi - zaključuje Merc.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1999090078568898619%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1999085398212149374%7Ctwgr%5E148b310aaebcc1908cb555ec3423891829543010%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Merc: Krenuti s radom na sporazumu o pristupanju Crne Gore u EU

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas u Londonu, nakon sastanka sa evropskim liderima, da je američki mirovni plan sada smanjen na 20 tačaka i da Amerika traži kompromis, ali je poručio da „nema kompromisa kada je riječ o teritoriji“.
- Ukrajina nema pravo – ni prema Ustavu, ni prema međunarodnom pravu, ni prema moralnom zakonu – da odustane od svojih teritorija“, rekao je Zelenski i najavio da će Ukrajina revidirati aktuelni nacrt američkog mirovnog predloga i predaće ga Vašingtonu „vjerovatno u utorak uveče - &nbsp;prenosi Index.
Govoreći o obnovi zemlje, Zelenski je poručio da je ključno pitanje finansiranje i da se mora uzeti u obzir stav Evrope, koja „ima presudnu ulogu“.
- Učešće Evrope u tim pregovorima je ključno - rekao je Zelenski i dodao da je odluka o kreditima za reparacije isključivo na Evropskoj komisiji.
Predsjednik Ukrajine je istakao razliku u pristupu Kijeva i Vašingtona.
- Tramp ima svoju viziju okončanja rata, koja se razlikuje od ukrajinske. Sjedinjene Države žele da rat završi, ali za Ukrajinu su ključni uslovi pod kojima će se to desiti - istakao je i naglasio da bezbjednosne garancije mora potvrditi američki Kongres.

Zelenski: Američki mirovni plan sada smanjen na 20 tačaka, nema kompromisa kada je riječ o teritoriji

Ministarstvo pravde potpisalo je nezakonit sporazum sa Sindikatom sudstva Crne Gore, čime su stvorene ozbiljne pravne i institucionalne posljedice koje zahtijevaju hitnu reakciju - saopštili su iz Sindikata uprave i pravosuđa.
Oni su decidni da je sporazum o uvećanju zarada za zaposlene u sudovima i državnim tužilaštvima zaključen protivno važećim propisima.
- Jer se predviđeno uvećanje zasniva na varijabilnom dijelu zarade u skladu sa Odlukom Vlade o varijabilnom dijelu zarade koja se, prema članu 1, izričito ne odnosi na državne službenike i namještenike zaposlene u organima sudske vlasti - naveli su u Sindikatu uprave i pravosuđa.
Oni su stava da je jasno da se navedena odluka ne može primjenjivati na zaposlene u pravosuđu, te da bi realizacija ovog sporazuma predstavljala očigledno prekoračenje službenih ovlašćenja i preduzimanje radnje izvršenja koja bi mogla imati obilježja krivičnog djela zloupotreba službenog položaja.
- Pored toga, sam sporazum je ništavan jer ga je potpisalo lice koje, u skladu s pozitivnim pravom Crne Gore i važećim zakonskim rješenjima, nema status granskog sindikata i stoga nije ovlašćeno da u ime zaposlenih u pravosuđu potpisuje dokumente ove vrste. Na taj način dovedena je u pitanje sama zakonitost i validnost potpisanog sporazuma - naveli su u reagovanju.
Dodatno ih, kažu, zabrinjava činjenica da sporazum, osim što je nezakonit, ne sadrži ni suštinsko uvećanje zarada.
- Varijabilni dio zarade zavisi od raspoloživih budžetskih sredstava i saglasnosti Ministarstva finansija, što znači da bi u svako doba, usljed nedostatka sredstava ili uskraćene saglasnosti, zaposleni u sudovima i tužilaštvima mogli ostati bez najavljenog povećanja - naglasili su u Sindikatu uprave i pravosuđa.
Posebno je, podvlače, sporno što je predviđeno uvećanje od 102 eura planirano da se isplaćuje na svaka tri mjeseca - što, cijene oni, dodatno potvrđuje manjkavost i neodrživost ovog rješenja koje se pokušava predstaviti kao korak ka poboljšanju položaja zaposlenih u pravosuđu.
Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore posebno ukazuje na javne izjave predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Valentine Pavličić koja je pozvala na poštovanje zakona prilikom sprovođenja štrajka.
- Imajući u vidu da predsjednica obavlja funkciju koja simbolizuje stub pravosudnog sistema, smatramo da je nužno da se javno izjasni o zakonitosti zaključenog sporazuma, o primjenjivosti njegovih odredaba i o eventualnoj odgovornosti potpisnika - naveli su oni.
Smatraju da je njena dužnost, s obzirom na funkciju na kojoj se nalazi, da javnosti objasni koje će konkretne mjere preduzeti u cilju zaštite zakonitosti, državnih službenika i namještenika koji rade u sudovima i tužilaštvima, kao i same reputacije pravosuđa.
- Takođe, pozivamo je da objasni na koji način ovakav sporazum, koji je očigledno nezakonit i nepravedan, može doprinijeti evropskim integracijama Crne Gore, odnosno napretku u zatvaranju poglavlja 23 i 24, koja se odnose upravo na vladavinu prava i pravosuđe. Ako predsjednica Vrhovnog suda nije u stanju da zaštiti državne službenike i namještenike od nezakonitih i štetnih akata, postavlja se pitanje kako može doprinijeti izgradnji pravnog poretka i evropskog puta Crne Gore zasnovanog na zakonitosti, jednakosti i pravdi - naglasili su u Sindikatu uprave i pravosuđa.
Pozvali su i ministra pravde Bojana Božovića da se izjasni da li je navedeni sporazum i dalje na snazi i da li će ga, uprkos njegovoj očiglednoj nezakonitosti nastajati da realizuje, iako bi njegovom realizacijom mogao ući u zonu krivične odgovornosti.
- Pozivamo i ministra finansija (Novicu Vukovića) da javno saopšti da li zaposleni u pravosuđu, koji svakodnevno nose teret funkcionisanja sistema, zaslužuju zarade koje bi privukle i zadržale stručan i kvalitetan kadar, ili će se nastaviti politika potcjenjivanja njihovog rada i obesmišljavanja pravosudne profesije, sve zarad prikupljanja političkih poena - naveli su oni.
Sindikat upozorava da će svaki vid pritiska ili uticaja na zaposlene u sudovima i državnim tužilaštvima, kao i svaki pokušaj ograničavanja sindikalnog organizovanja i djelovanja, biti smatran ozbiljnim kršenjem ustavnih prava i međunarodnih konvencija koje garantuju slobodu sindikalnog djelovanja.
- U tom smislu, Sindikat će iskoristiti sve raspoložive pravne mehanizme radi zaštite zaposlenih i ukoliko bude potrebno, podnijeti krivične prijave protiv pojedinaca koji vrše pritiske na zaposlene i sindikalne predstavnike, te će javno ukazati na njih kao na lica koja ne poštuju evropske i međunarodne standarde u oblasti radnih i sindikalnih prava - jasni su oni.
Državni službenici i namještenici – sekretari, savjetnici, psiholozi, vještaci, šefovi pisarnica, upisničari, daktilografi, tehnički sekretari, dostavljači i mnogi drugi predstavljaju, naglašavaju oni, sami stub pravosudnog sistema Crne Gore.
- Oni svakodnevno sprovode pravdu, a istovremeno žive u nepravdi. Bez pravednog i adekvatnog vrednovanja njihovog rada, bez minimalnih uslova za dostojanstven život i rad, ne može se očekivati da će pravosudni sistem davati rezultate koji se od njega očekuju, niti da će doprinijeti napretku Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji. Zaposleni u pravosuđu traže samo ono što pripada svakom građaninu Crne Gore, a to je minimum poštovanja i jednaka prava, dok su zarade u drugim sektorima već uvećavane i po nekoliko puta - naveli su u reagovanju.
Zbog svega navedenog, Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore ponovo poziva sve relevantne subjekte da usaglase minimum potrebnih uslova kojim će se obezbijediti dostojanstven život i rad državnim službenicima i namještenicima u pravosuđu, prije nego što šteta po sistem i društvo postane nenadoknadiva.

Sindikat uprave i pravosuđa: Sporazum sa Ministarstvom pravde je nezakonit i ne sadrži ni suštinsko uvećanje zarada

Predsjednik Sindikata sudstva Dejan Đukić i Ministarstvo pravde na čelu sa Bojanom Božovićem potpisali su sporazum o prekidu štrajka sudske administracije.
Beneficije toga, kako je Đukić kazao Vijestima, zaposleni će osjetiti već sljedećeg mjeseca, kada prime novembarsku zaradu.
On je kazao da je ispunjeno 90 odsto njihovih zahtjeva, čime je zadovoljan, kao i da se uvećanje zarade "primaklo prvobitnom zahtjevu za povećanje od 30 odsto".
Đukić je Vijestima rekao i da je sa Božovićem dogovoreno da jedan predstavnik tog Sindikata učestvuje u radnoj grupi pri izradi Zakona o zaradama u sudskoj administraciji, nakon čega će biti potpisan i Granski kolektivni ugovor (GKU) za oblast sudstva.
Od 6. oktobra u pojedinim sudovima trajao je jednosatni prekid rada zbog višegodišnjeg nezadovoljstva primanjima, a bio je najavljen i generalni štrajk za 3. novembar.
Zaposleni u sudskoj administraciji tražili su povećanje plata od oko 30 odsto, kao privremeno rješenje dok se ne uspostavi dugoročni model koji bi uredio zarade i koeficijente u pravosudnim organima.&nbsp;
Pored toga, zahtijevali su donošenje posebnog propisa koji bi regulisao napredovanje, zvanja i materijalni položaj službenika i namještenika u sudovima i tužilaštvima, a neki od njih zahtijevaju i potpisivanje novog GKU-a za oblast pravosuđa.

Potpisan sporazum o prekidu štrajka zaposlenih u sudstvu, ispunjeno 90 odsto zahtjeva

Američki predsjednik Donald Tramp i čelnici više zemalja potpisali su juče u egipatskom ljetovalištu Šarm el-Šeik mirovni sporazum kojim se proglašava prekid vatre u Pojasu Gaze i najavljuje novi plan za trajni mir na Bliskom istoku, a Bijela kuća je objavila kompletan dokument.
Dokument, nazvan <a href="https://www.whitehouse.gov/presidential-actions/2025/10/the-trump-declaration-for-enduring-peace-and-prosperity/?utm_source=Klix">"Trampova deklaracija za trajni mir i prosperitet"</a>, potpisali su, uz Trampa, i egipatski predsjednik Abdel Fatah el-Sisi, emir Katara Tamim bin Hamad Al-Tani te turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.
U zajedničkoj izjavi lideri su naglasili da ovaj sporazum "označava kraj više od dvije godine duboke patnje i gubitaka" te da "otvara novo poglavlje za region, obilježeno nadom, bezbjednošću i zajedničkom vizijom mira i prosperiteta".
Potpisnici su izrazili podršku, kako je navedeno, "iskrenim naporima predsjednika Trampa da okonča rat u Gazi i donese trajni mir Bliskom istoku". Sporazumom se predviđa da će sve strane "sarađivati na sprovođenju dogovorenih mjera kako bi se obezbijedila bezbjednost, stabilnost i mogućnosti za sve narode regiona, uključujući Palestince i Izraelce".
Lideri su istakli da trajni mir može postojati samo ako "Palestinci i Izraelci mogu živjeti s obezbijeđenim ljudskim pravima, zagarantovanom bezbjednošću i očuvanim dostojanstvom". U tekstu sporazuma takođe se navodi da je "napredak moguć samo kroz saradnju i stalni dijalog", te da jačanje veza među narodima "služi interesima regionalnog i globalnog mira".
Posebno je naglašena "duboka istorijska i duhovna važnost regiona za vjerske zajednice čiji su korijeni isprepleteni s tom zemljom – hrišćanstvo, islam i judaizam". U dokumentu stoji da će "poštovanje svetih mjesta i zaštita kulturne baštine ostati od presudne važnosti u očuvanju miroljubivog suživota".
Sporazum sadrži i jasnu poruku protiv ekstremizma, ističući da "nijedno društvo ne može napredovati ako nasilje i rasizam postanu normalizovani", te da se potpisnici obavezuju da će "raditi na iskorjenjivanju ideologija koje prijete tkivu građanskog života".
U završnom dijelu dokumenta stoji da će budući sporovi biti rješavani isključivo "diplomatskim putem i pregovorima, a ne silom ili produženim sukobima". Lideri su se saglasili da Bliski istok "ne može vječno podnositi ciklus ratova i neuspjelih pregovora" te da "buduće generacije zaslužuju više od neuspjeha prošlosti".
- Težimo toleranciji, dostojanstvu i jednakim prilikama za svakog čovjeka - navodi se u sporazumu, uz poruku da Bliski istok treba postati prostor "u kojem svi mogu ostvarivati svoje ambicije u miru, bezbjednosti i ekonomskoj prosperiteti, bez obzira na rasu, vjeru ili etničku pripadnost".
Sporazum završava zajedničkim obećanjem lidera da su "posvećeni budućnosti trajnog mira" i da će zajedno "graditi temelje na kojima će buduće generacije moći napredovati u zajedništvu i bezbjednosti".

Objavljen kompletan sadržaj dokumenta kojim se proglašava primirje u Gazi

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da Rusija i SAD još imaju dovoljno vremena da se dogovore o produženju sporazuma o smanjenju nuklearnog naoružanja Novi START za još godinu dana, "ako ima dobre volje" za to, javlja Asošiejted pres.
Putin je rekao da se nada da će se Moskva i Vašington složiti da produže sporazum iz 2010. godine za još godinu dana, nakon što on istekne idućeg februara.
Sporazum ograničava zemlje na najviše 1.550 raspoređenih nuklearnih bojevih glava i 700 raspoređenih raketa i bombardera.
Putin je takođe pohvalio napore američkog predsjednika Donalda Trampa za mir uprkos tome što nije dobio Nobelovu nagradu za mir.
Na pitanje novinara da li misli da je Tramp nepravedno preskočen za nagradu u korist venecuelanske opozicione liderke Marije Korine Mačado, Putin je odgovorio da nije on taj koji odlučuje, ali je dodao da je Nobelov komitet u prošlosti dodjeljivao nagradu onima koji su malo postigli da pomognu globalnom miru.
On je pohvalio Trampove napore za prekid vatre u Gazi i u Ukrajini.
- On zaista mnogo čini da riješi tako složene krize koje traju godinama, pa čak i decenijama - rekao je Putin i dodao da bi, ako se sporazum o prekidu vatre u Gazi sprovede, on bio "istorijsko" dostignuće.
Putin je naveo da je na samitu na Aljasci u avgustu rekao Trampu da mu je potrebno više vremena za razmišljanje i razgovor sa saveznicima Rusije, kada je riječ o okončanju rata u Ukrajini.

Putin: Rusija i SAD još imaju vremena za dogovor o produženju sporazuma o nuklearnom naoružanju

Donji dom ruskog parlamenta usvojio je u srijedu odluku o povlačenju iz važnog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama, čiji je cilj smanjenje velikih zaliha plutonijuma iz nuklearnog oružja, preostalog iz hiljada nuklearnih bojevih glava iz perioda Hladnog rata.
Sporazum o upravljanju i odlaganju plutonijuma (PMDA), potpisan 2000. godine, obavezao je i SAD i Rusiju da svaka od njih odloži najmanje 34 tone plutonijuma vojnog kvaliteta, količinu za koju su američki zvaničnici rekli da bi bila dovoljna za oko 17.000 nuklearnih bojevih glava.
Sporazum je stupio na snagu 2011. godine.
- Sjedinjene Američke Države su preduzele niz novih antiruskih koraka koji su fundamentalno promijenili stratešku ravnotežu koja je postojala u vrijeme sklapanja sporazuma i stvorili dodatne prijetnje strateškoj stabilnosti - navodi se u ruskom obrazloženju zakona kojim se Moskva povlači iz sporazuma, prenosi Rojters.
Nakon što su obje strane, i Moskva i Vašington, demontirale hiljade bojevih glava poslije Hladnog rata, ostale su im velike zalihe plutonijuma iz nuklearnog oružja, koje su bile skupe za skladištenje i predstavljale potencijalni rizik od širenja oružja.
Cilj sporazuma PMDA je da se plutonijum iz nuklearnog oružja preradi u sigurnije oblike kao što je mješano-oksidno gorivo (MOX) ili da se koristi u brzonaponskim reaktorima za proizvodnju električne energije.
Rusija je 2016. godine suspendovala sprovođenje sporazuma, navodeći kao razlog sankcije SAD i ono što je opisala kao neprijateljske poteze protiv Rusije, širenje NATO-a te promjene u američkom načinu odlaganja plutonijuma.
Tada je Rusija tvrdila da SAD nisu poštovale sporazum jer su, bez ruskog odobrenja, prešle na praksu jednostavnog razblaživanja plutonijuma i njegovog odlaganja.
Rusija i Sjedinjene Države su daleko najveće nuklearne sile na svijetu i zajedno posjeduju oko 8.000 nuklearnih bojevih glava, znatno manje nego 1986. godine, kada ih je bilo čak 73.000, prema podacima Federacije američkih naučnika, podsjeća Rojters.

Rusija se povlači iz sporazuma sa SAD o plutonijumu

Vlada Crne Gore i japanska energetska kompanija JERA, potpisaće Memorandum o razumijevanju kojim se otvara mogućnost izgradnje LNG terminala i gasne termoelektrane u Crnoj Gori.
Dokument, koji je usvojen na današnjoj telefonskoj sjednici Vlade, kako se navodi, predstavlja „kvalitativni iskorak u odnosima dvije države, jer prelazi okvir dosadašnje razvojne i tehničke pomoći i otvara perspektivu strateških infrastrukturnih ulaganja“.
&nbsp;Iz Vlade podsjećaju da su odnosi Crne Gore i Japana tradicionalno prijateljski i da su obilježeni kontinuiranom podrškom Tokija razvoju društva i institucija.
- Diplomatski odnosi uspostavljeni su 2006. godine, a ukidanje viza do 90 dana i planirano otvaranje ambasade Japana u Podgorici potvrđuju tendenciju dubljeg povezivanja dvije zemlje - navedeno je u dokumentu.
&nbsp;U dokumentu &nbsp;se naglašava da ekonomski odnosi do sada nijesu bili intenzivni, ali da postoji naglašen potencijal, posebno u sektoru energetike, održivih tehnologija i infrastrukture. Japan, kao vodeća svjetska ekonomija sa razvijenim energetskim sektorom, prepoznaje značaj Balkana za stabilnost i energetsku tranziciju, a crnogorska strana očekuje da će partnerstvo sa JERA-om donijeti transfer znanja, tehnologije i najboljih praksi.
Planirano je da se sprovede sveobuhvatna studija izvodljivosti koja će obuhvatiti tehničke, ekonomske, finansijske i regulatorne aspekte projekta.
- Njeno uključivanje u proces obezbjeđuje visok stepen kredibiliteta i pouzdanosti rezultata, kao i mogućnost da Crna Gora dobije jasnu sliku o optimalnim rješenjima u skladu sa međunarodnim standardima i politikama dekarbonizacije - navodi se u dokumentu.
Vlada očekuje da će ovaj korak doprinijeti diversifikaciji izvora energije, jačanju bezbjednosti snabdijevanja i približavanju ciljevima dekarbonizacije, bez dodatnih obaveza po državni budžet.

Vlada priprema sporazum sa japanskom kompanijom JERA o izgradnji LNG terminala i gasne termoelektrane

Slovenija i Hrvatska potpisale su sporazum o vojnoj saradnji tokom jučerašnje zvanične posjete slovenačkog ministra odbrane Boruta Sajovića Zagrebu.
Dokument su potpisali Sajović i njegov kolega Ivan Anušić, koji je ocijenio da ovaj sporazum predstavlja novo poglavlje u bilateralnim odnosima dvije susjedne zemlje, prenosi STA.
- Sporazum obuhvata vojnu saradnju u oblasti odbrane, vojne industrije, poslovanja i ekonomije. Odnosi se na sve što dvije zemlje mogu zajedno da razvijaju kako bi naše odbrambene industrije, i slovenačka i hrvatska, mogle da rade bolje i efikasnije - izjavio je Anušić nakon sastanka.
Sajović je podržao ovu izjavu, naglasivši da promjenjeni svijet zahtjeva jaču saradnju, uključujući i u domenu odbrane.
On je takođe pohvalio bilateralne odnose dvije zemlje, istakavši da su Slovenija i Hrvatska na istoj strani i kada je riječ o Zapadnom Balkanu, prenose mediji.
- Danas smo ovdje da nadograđujemo naše odnose i učinimo ih još jačim - rekao je Anušić.

Slovenija i Hrvatska potpisale sporazum o vojnoj saradnji

Ambasadorka Francuske u Crnoj Gori An Mari Maske i direktorica Filmskog centra Crne Gore Aleksandra Božović potpisale su sporazum o saradnji koji otvaraju vrata crnogorskoj kinematografiji, ne samo na evropskom, već i na svjetskom tržištu, pružajući crnogorskim filmovima i projektima priliku da se predstave na globalnoj sceni, prenosi PR Centar. Maske je kazala da je veoma srećna što potpisivanjem ovog Sporazuma može da podrži konkretizaciju dogovora potpisanih u Kanu, kojima se unapređuje &nbsp;kinematografska saradnja i koprodukcija između dvije države. - Ideja je da se jačaju saradnja i razmjena između francuskih producenata i producenata sa Zapadnog Balkana. Deset festivala iz regiona su partneri u ovom projektu, među kojima je i veoma uspješan Filmski festival u Herceg Novom - navela je Maske. Istakla je da su nosioci projekata imali priliku da se na ovom festivalu sretnu sa francuskim producentima i predstavnicima francuskih festivala. - Konkretno, mislim na festival Les Arcs iz regiona Alpi, koji predstavlja uvod u Kanski festival. To je bila prilika da radimo na filmskim koprodukcijama - rekla je Maske.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904110940_235d927b2d7aefc07cf3c82afdb9a28bcd587324144620c066885f4bf00e357a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250904110940_235d927b2d7aefc07cf3c82afdb9a28bcd587324144620c066885f4bf00e357a" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="An Mari Maske"> <figcaption>An Mari Maske(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ambasadorka se zahvalila Filmskom centru Crne Gore, kao i crnogorskim rediteljima. Božović je istakla je da Sporazum potpisan danas potvrđuje podršku Francuske u realizaciji Sporazuma zaključenog ove godine na kanskom festivalu, prvog bilateralnog koprodukcionog ugovora koji je Crna Gora potpisala u oblasti kinematografije. - Na ovogodišnjem, 38. izdanju Filmskog festivala u Herceg Novom, organizovali smo i druge po redu Dane crnogorske filmske industrije „Montenegro Randevu“, gdje smo ugostili projekte sa Zapadnog Balkana, uz podršku Ambasade Francuske i Francuskog instituta u Crnoj Gori, kao i francuske producente - rekla je Božović. Ona smatra da je značaj ove saradnje, koja se intenzivno razvija već tri godine, a koja je najprije krunisana potpisivanjem Sporazuma između Filmskog centra Crne Gore i Francuskog filmskog fonda 2024, a zatim i koprodukcionog ugovora 2025, nemjerljiv. - Iz prostog razloga što crnogorski producenti i reditelji imaju priliku da se susretnu sa francuskim kolegama, predstave svoje projekte i na taj način postanu dio najveće evropske filmske industrije – one u Francuskoj - navela je Božović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904110940_61bfe25deae09bf223db02957b68c2deeabc37edcfaf935097e074c57a2f215a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250904110940_61bfe25deae09bf223db02957b68c2deeabc37edcfaf935097e074c57a2f215a" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Aleksandra Božović"> <figcaption>Aleksandra Božović(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Istakla je i da se kroz ovaj Sporazum otvaraju vrata ne samo evropskoj, već i svjetskoj kinematografiji, čime crnogorski filmovi i projekti dobijaju priliku da budu vidljivi na globalnom nivou. - Želim da se zahvalim i najavim nastavak uspješne saradnje koju smo ostvarili kroz projekte realizovane do sada, ali i kroz one koje planiramo u narednom periodu - zaključila je Božović.

Sporazumom se otvaraju vrata crnogorskoj kinematografiji na evropskoj i svjetskoj sceni

Predsjednik Brazila Luiz Inasio Lula da Silva danas je stavio veto na zakon koji bi njegovom prethodniku Žairu Bolsonaru mogao da smanji 27-godišnju zatvorsku kaznu zbog pokušaja puča protiv Lule 2023. godine.
Lula je tu odluku saopštio na ceremoniji u predsjedničkoj palati u Braziliji na treću godinu nemira Bolsonarovih pristalica koji su upali u zgrade federalne vlade i uništavali ih.
Senat Palamenta Brazila je zakon donio u decembru i mogao bi da zaobiđe Lulin veto, ali analitičari kažu da je to riskantno za poslanike, jer se približavaju opšti izbori u oktobru.
Lula, 80-godišnji ljevičar, predvodiće favorite na izborima, a konkurent će mu vjerovatno biti senator Flavio Bolsonaro, 44-godišnji sin krajnje desnog 70-godišnjeg bivšeg predsjednika koji je u zatvoru.
- Nemamo pravo da zaboravimo prošlost. Zato ne prihvatamo diktature - civilne ili vojne - rekao je Lula predstavnicima sve tri grane vlasti na ceremoniji povodom godišnjice nemira koja se slavi kao "Dan obnavljanja demokratije" i istakao da je u istoriji to "dan pobjede naše demokratije, pobjede nad onima koji su pokušali da zadobiju moć silom, ignorišući volju naroda iskazanu na izborima".
Lula je 2023. godine ostvario tijesnu pobjedu nad Žairom Bolsonarom kome je kasnije zabranjeno da se kandiduje do 2030. godine zbog zloupotrebe vlasti, a potom je i osuđen na 27 godina zatvora. Sudi mu se zbog još nekih nedjela.
Da Lula nije stavio veto, zatvorska kazna za pokušaj puča bi se spojila sa drugom što bi dovelo do smanjenja ukupne kazne, a Bolsonarovim saučesnicima bi zatvorske kazne bile skraćene za dvije trećine.
Bolsonarovi ljekari traže da on zbog lošeg zdravlja pređe iz zatvora u kućni pritvor. On ide po bolnicama još od 2018. godine kada ga je tokom predsjedničke kampanje nožem izboo jedan mentalno poremećeni čovjek.

Predsjednik Brazila stavio veto: Bolsonaru ne smanjuju zatvorsku kaznu

Zbog najavljenih nepovoljnih vremenskih uslova, program manifestacije ,,Novogodišnja priča u Prijestonici’’, planiran za 9. i 10. januar, odlaže se i biće realizovan u novim terminama, saoptšeno je iz gradske uprave.
Kako navode, manifestacija ,,Novogodišnja priča u Prijestonici’’ nastavlja se 11. i 12. januara na Dvorskom trgu i Balšića pazaru, uz bogat muzički program za građane i posjetioce iz drugih gradova.
U nedjelju, 11. januara, program počinje nastupom Hora ,,Luča’’ u 11 sati, dok će u večernjim satima nastupiti mediteranska klapa Assa Voce u 18 sati i Leon Lasić Tribute Oliver Džiboni u 20h.
Završnog dana manifestacije, u ponedjeljak, 12. januara, publiku očekuju nastupi Danila Ivanovića Čode u 16 sati, Edisa Agića u 18 sati, kao i Indire Forze ex. Colonia u 20 sati.
Poseban dio programa biće posvećen i najmlađima, kroz Dječiji grad na Balšića pazaru, koji će 11. i 12. januara ponuditi zabavne i edukativne sadržaje, uključujući čitanje bajki, maskote, Ledenu laboratoriju i Veselov show.
- Pozivamo građane i posjetioce iz drugih gradova da zajedno zatvorimo ,,Novogodišnju priču u Prijestonici’ – navode iz gradske uprave.

,,Novogodišnja priča u Prijestonici”: Čoda, Edis Agić i Indira Forza za završnicu manifestacije

Naučnici koji analiziraju prve snimke sa opservatorije Vera C. Rubin otkrili su asteroid sa najbržom rotacijom u svojoj klasi. Ovaj svemirski kamen koji obara rekorde, nazvan 2025 MN45, veći je od većine nebodera na Zemlji – prečnika širok oko 710 metara.
Masivni svemirski objekat napravi pun krug za oko 113 sekundi, što ga čini najbrže rotirajućim poznatim asteroidom prečnika većeg od 500 metara.
Istraživanje, objavljeno u srijedu, 7. januara, u časopisu The Astrophysical Journal Letters, dio je programa proučavanja asteroida čiji je cilj bolje razumijevanje načina na koji su se ova nebeska tijela formirala i razvijala.
Ova studija je prvi recenzirani naučni rad nastao na osnovu podataka sa LSST kamere Opservatorije Rubin, najveće digitalne kamere na svijetu, koja će tokom deset godina neprekidno snimati noćno nebo južne hemisfere i stvoriti dosad neviđeni vremenski zapis evolucije svemira.
<h2>Kamenje koje se okreće</h2>
Asteroidi su velike svemirske stene, a mnogi od njih su ostaci iz ranog perioda istorije našeg Sunčevog sistema, starog oko 4,5 milijardi godina, prije nego što su se razvile planete i sateliti. Zato proučavanje asteroida omogućava naučnicima da rekonstruišu promjene kroz koje je Sunčev sistem prolazio tokom vremena, prenosi RTS.
Naučnici su asteroid 2025 MN45 otkrili koristeći preliminarne podatke Opservatorije Rubin, koji su već nakon samo sedam noći posmatranja otkrili hiljade do tada nepoznatih asteroida širom Sunčevog sistema.
Izuzetno brza rotacija ovog asteroida posebno je zainteresovala istraživački tim, jer pruža važne naznake o sastavu ovog drevnog svemirskog tijela.
- Očigledno je da ovaj asteroid mora biti građen od materijala izuzetno velike čvrstoće da bi ostao u jednom komadu. Njegova koheziona čvrstoća morala bi da bude slična čvrstoći kompaktnog kamena. Ovo je donekle iznenađujuće, jer se smatra da je većina asteroida sastavljena od velikog broja manjih kamenih fragmenata i krhotina koje su se spojile gravitacijom tokom formiranja Sunčevog sistema ili kasnijih sudara - izjavila je Sara Grinstrit, pomoćna astronomkinja u Nacionalnoj laboratoriji za optičko-infracrvenu astronomiju Nacionalne fondacije za nauku.
<h2>Hiljade novih otkrića</h2>
Uopšteno, brzorotirajući asteroidi mogli su da dostignu takvo stanje nakon sudara sa drugim svemirskim tijelom, navodi istraživački tim. Takođe je moguće da je 2025 MN45 ostatak znatno većeg asteroida koji je razbijen u kosmičkom sudaru.
Većina asteroida u Sunčevom sistemu nalazi se u glavnom asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera. Međutim, većina brzorotirajućih asteroida koje su astronomi do sada posmatrali nalazi se bliže Zemlji, jednostavno zato što su lakši za uočavanje.
Asteroid 2025 MN45 pripada glavnom pojasu, gdje većina asteroida, pošto su uglavnom labave gomile krhotina, mora da ima period rotacije od najmanje 2,2 sata kako bi se izbjeglo raspadanje. Sve što se okreće brže od toga „mora biti strukturno veoma čvrsto“, navode autori.
Ipak, 2025 MN45 nije jedini brzorotirajući asteroid u glavnom pojasu. Pored njega, prvi skup podataka Opservatorije Rubin uključuje i 16 „super-brzih“ rotatora, sa periodima rotacije između 13 minuta i 2,2 sata, kao i dva „ultra-brza“ rotatora koji se okreću za manje od dva minuta. Svi ovi asteroidi duži su od 90 metara, a svi osim jednog nalaze se u glavnom asteroidnom pojasu.
Podaci prikupljeni tokom probne faze rada Opservatorije Rubin, objavljeni prošlog juna, detaljnije su analizirani u ovom radu, koji je u srijedu predstavljen i na konferenciji za novinare tokom 247. sastanka Američkog astronomskog društva u Finiksu.
Prema saopštenju, ovaj ogroman skup posmatranja sadrži oko 1.900 do sada neviđenih asteroida. Kada Opservatorija Rubin u narednim mjesecima zvanično započne svoje desetogodišnje istraživanje neba, očekuje se otkriće još mnogo novih objekata.

Naučnici posmatrali asteroid koji ruši granice brzine rotacije u glavnom pojasu

Veliki požar zahvatio je večeras skladišta na jednoj pijaci s raznovrsnom robom u Tirani, glavnom gradu Albanije, objavila je agencija Anadolija.
Na terenu je angažovan veći broj vatrogasnih ekipa koje gase vatru zahvaćenu velikom površinom skladišnih prostora u kojima se nalaze odjeća i drugi zapaljivi materijali.
Prema preliminarnim informacijama nadležnih službi, nema podataka o poginulim ili povrijeđenim osobama, ali je pričinjena velika materijalna šteta.
Uzrok požara zasad nije poznat, a očekuje se službeno saopštenje nadležnih tijela, prenosi Index.

Tag: sporazum