Sporazum Trampa i Putina o izvozu ruskog dizela izazvao ogorčenje u Ukrajini

Dok Bijela kuća pokušava da snizi cijene goriva uoči izbora, u Kijevu strahuju da bi Ukrajina mogla postati kolateralna žrtva unutrašnje politike SAD.

Dogovor američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina o izvozu ruskog dizela na svjetsko tržište izazvao je ogorčenje u Ukrajini. Prema pisanju američkog portala Axios, u Kijevu se taj sporazum tumači kao odgovor na odbijanje ukrajinskog rukovodstva da obustavi napade na ruske rafinerije, prenosi Dojče vele (DW).

Tramp je dodatno podigao tenzije izjavom da je za Ukrajinu „vrijeme da dobije novog lidera koji bi mogao da postigne dogovor“. Njegove riječi ponovo su otvorile pitanje odnosa američke administracije prema ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, kao i budućnosti američke podrške Ukrajini.

Sporazum je objavljen u trenutku kada su se u Majamiju održavali razgovori ukrajinskih, američkih i evropskih predstavnika. Zelenski nije krio nezadovoljstvo.

– Mislim da se naš tim koristi samo kao paravan. To definitivno nije pošteno – rekao je novinarima, ocijenivši Trampovu odluku kao „slabu odluku jakih partnera“.

Sjećanje na sukob u Ovalnom kabinetu

Za ukrajinsko rukovodstvo ovo nije prvi ozbiljan sukob sa Trampovom administracijom. U februaru 2025. godine došlo je do otvorenog verbalnog sukoba u Ovalnom kabinetu, kada je Tramp poručio Zelenskom da „trenutno nema karte u rukama“.

Nakon tog sastanka uslijedio je privremeni prekid isporuka oružja i razmjene obavještajnih podataka između dvije zemlje. Prema medijskim izvještajima, američki specijalni izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner tokom pregovora u Majamiju ponovo su pominjali mogućnost obustave obavještajne saradnje zbog ukrajinskih napada na rusku energetsku infrastrukturu.

Američki predstavnici kasnije su odbacili takve tvrdnje.

Mihajlo Hončar iz ukrajinskog Centra za globalne studije „Strategija XXI“ smatra da trenutna situacija podsjeća na prošlogodišnji sukob u Bijeloj kući, ali ne vidi razlog za paniku.

– I prošle godine postojale su prijetnje prekidom razmjene obavještajnih podataka i kašnjenjima u isporuci oružja. Kasnije su Amerikanci shvatili da takva politika šteti i njihovim interesima, pa su saradnju obnovili – rekao je Hončar.

Tramp traži žrtvenog jarca?

Sagovornici Dojče velea pojačane Trampove kritike Ukrajine uglavnom povezuju sa izborima za Kongres, koji će biti održani 3. novembra.

Na tim izborima bira se cijeli saziv Predstavničkog doma i trećina Senata, a visoke cijene goriva postale su jedna od ključnih tema predizborne kampanje.

Ivan Us iz Nacionalnog instituta za strateške studije u Kijevu smatra da bi republikanci mogli pretrpjeti ozbiljne političke posljedice zbog cijena energenata.

– Donald Tramp želi po svaku cijenu da skrene pažnju sa činjenice da su visoke cijene povezane sa njegovim ratom protiv Irana i problemima u Ormuskom moreuzu. Za to mu je potreban žrtveni jarac i odlučio je da to bude Ukrajina – smatra Us.

Hončar takođe vjeruje da sporazum prvenstveno ide u korist Moskvi.

– Cijela priča sa dizelom izgleda kao prikrivena Putinova molba Trampu da izvrši dodatni pritisak na Ukrajinu – ocijenio je analitičar.

Hončar ukazuje i na izvještaje prema kojima bi investitori povezani sa Trampovim okruženjem mogli biti zainteresovani za kupovinu inostrane imovine ruskog energetskog koncerna Lukoil.

Kako odgovoriti na američki pritisak?

Oleksandr Krajev iz analitičkog centra „Ukrajinska prizma“ upozorava da bi Kijev trebalo da izbjegava emotivne reakcije.

– Ako zalupimo vrata iz uvrijeđenosti, to nam sigurno neće pomoći. U tom slučaju vojna pomoć i obavještajna saradnja došle bi u pitanje, a to sebi ne možemo da priuštimo – smatra Krajev.

Prema njegovom mišljenju, Ukrajina bi istovremeno trebalo da sarađuje sa Njemačkom, Danskom, Velikom Britanijom i Francuskom kako bi isporuke ruskog dizela u SAD postale politički i logistički neizvodljive.

Us savjetuje da se Trampove javne izjave ne tumače previše dramatično.

– Može da se govori šta god se želi, važno je šta se u stvarnosti događa – rekao je Us.

On smatra da ukrajinska diplomatija treba da održava kontakte sa republikancima i pokretom MAGA, unutar kojeg se već pojavljuju kritike Trampovog sporazuma sa Putinom.

Dio republikanaca upozorava da bi dodatni prihodi od prodaje dizela mogli posredno koristiti Iranu i drugim ruskim saveznicima.

Moguće i pravne prepreke

Us ne isključuje mogućnost da Trampova odluka završi pred sudom. Republikanski senator Tom Tiliš izjavio je za NBC da postoji mogućnost da predsjednik krši zakon iz 2022. godine kojim je zabranjen uvoz ruske nafte i drugih energetskih proizvoda.

Prema Usovom mišljenju, najave o mogućem uskraćivanju oružja i obavještajnih podataka više služe stvaranju političkog utiska nego stvarnoj promjeni politike.

– Takve izjave imaju za cilj da ubijede tržišta da Vašington preduzima odlučne korake i tako utiče na cijene energenata – smatra Us.

Šta nakon američkih izbora?

Sva trojica stručnjaka saglasna su da bi Kijev trebalo da izdrži pritisak barem do završetka izbora u SAD.

Krajev vjeruje da bi Tramp nakon izbora mogao ublažiti svoj pristup. Napuštanje Ukrajine, upozorava on, poslalo bi signal slabosti Kini, koja pažljivo prati razvoj događaja u vezi sa Tajvanom.

Hončar podsjeća da se protiv sporazuma sa Rusijom već izjašnjavaju pojedini republikanci u Senatu i Predstavničkom domu. Pominje i zakonski predlog koji je pokrenuo kongresmen Brajan Ficpatrik, a čiji je cilj blokiranje kupovine ruskih energetskih proizvoda.

– Uprkos svim prijetnjama i mogućim privremenim mjerama protiv Kijeva, malo je vjerovatno da će Tramp otići mnogo dalje. Situaciju ne treba posmatrati apokaliptično – smatra Hončar.

Prema njegovom mišljenju, američki pritisak mogao bi imati i neželjenu posljedicu po Vašington – dodatno približavanje Ukrajine evropskim saveznicima.

Zbog toga mnogi u Kijevu sadašnju krizu vide kao ozbiljan izazov, ali ne i kao prelomni trenutak koji bi mogao promijeniti tok rata ili odnose Ukrajine sa Zapadom.