Nisam bila dio tima koji je radio na izradi Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, niti sam bila dio tima koji se bavio pregovaranjem, kazala je večeras u emisiji “Minula neđelja” ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
- Bila sam upoznata samo sa Nacrtom sporazuma. Bilo mi je jako značajno da je jedan član u skladu sa EU putem i da neće biti u suprotnosti sa sporazumom o pridruživanju Evropskoj uniji. To je član sporazuma koji je dostupan javnosti. Potpisali su ga premijer Milojko Spajić i članovi sporazuma iz UAE. Oni su svjesno potpisali taj član, znajući da nije u suprotnosti sa EU putem i da neće naštetiti naš evropski put”, rekla je Gorčević.
Gorčević razumije da kod dijela građana postoji strah zbog dovođenja stranih investitora.
- Postoje istrage koje bi mogle utvrditi tačnost za sve što se dešava - rekla je ministarka.
Gorčević je tokom gostovanja na Aplus televiziji kazala da je u javnosti bilo raznih tumačenja pisma evropske komesarke za proširenje Marte Kos.
- Dio NVO sektora i opozicija su podvlačili jedne rečenice, a parlamentarna većina druge. Bilo je raznih spekulacija o investitoru, pa i oko lokacije - rekla je Gorčević.
Istakla je da je oko sporazuma bio problem oko komunikacije.
- Komunikacija je trebala da bude pravovremena. Ali, sigurno nije bilo loše namjere nije bilo ni za Ulcinj, ni za bilo koju drugu opštinu. Vodilo se računa i o tome da bude ravnomjeran raspored investicija i na sjeveru, gdje realno postoji manja zainteresovanost investitora - poručila je Gorčević.
<h2>Za imenovanje Krivokapića sam saznala iz medija</h2>
Gorčević je u emisiji prokomentarisala to što je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimovića bivšeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića imenovao na poziciju ambasadora savjetnika.
- Za imenovanje Ranka Krivokapića saznala sam iz medija. Spajić je rekao da će razgovarati sa Ibrahimovićem. Stav Pokreta Evropa sad je da je kontradiktorno da neko ko je opozicija i počasni predsjednik opozicione partije bude savjetnik resoru iz parlamentarne većine - rekla je ministarka.
Gorčević tvrdi da nema saznanja da li je Spajić razgovarao sa Ibrahimovićem oko Krivokapića.
- Samim tim, ne bih mogla to da komentarišem - zaključila je Gorčević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Gorčević: Nisam bila dio pregovaračkog tima oko sporazuma sa UAE, loše namjere nije bilo za Ulcinj

Iako premijer Milojko Spajić i članovi njegovog Pokreta evropa sad, uz podršku nekih medija, nedjeljama unazad vode kampanju u kojoj tvrde da u Ulcinju neće biti nikakvih investicija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata bez saglasnosti lokalne zajednice, današnji nastup Mohameda Alabara, osnivača kompanija Emaar Properties i Eagle Hills, na konferenciji posvećenoj razvoju nekretnina u hotelu Hilton u Podgorici bio je dominantno fokusiran baš na tu destinaciju i crnogorsko primorje.
Govorio je o potrebi da Crna Gora ima veliku međunardonu marinu, plažnim klubovima, javnim plažama, te izgradnji ne stanova, već „domova za odmor“ koji ne bi ugrozili demografsku strukturu lokalne zajednice jer, kako je kazao, „neki Njemac ili Amerikanac se ne bi preselili da žive u Crnu Goru“.
On uvjerava i da je njegov novac čist.
- Ako budem pozvan da investiramo, moj novac dolazi iz najstrože kontrolisanih evropskih banaka. Ali ja ne dolazim da kupim vašu zemlju – dolazim da radimo zajedno – kazao je Alabar.
On je kazao da ne podržava model da strani investitori kupuju zemljište. Umjesto toga, zalaže se za formiranje zajedničkih kompanija u kojima lokalni partneri imaju udio, sjede u odboru i, kako kaže, nadziru sve – od ugovora i prodaje do cijena i izvođenja radova.
Alabar je tako potvrdio ono što je premijer Spajić najavio još početkom aprila u intervjuu Televiziji Crne Gore kada je saopštio modalitet eventualne saradnje sa investitorima iz UAE.
- Modalitet za koji se ja zalažem, ali ne kažem da će to na kraju biti tako, je da država Crna Gora ulazi sa zemljištem u preduzeće koje je crnogorski rezident i potpada pod sve crnogorske zakone – kazao je tada Spajić.
Premijer je tada rekao da će strani investitori biti partneri, ali da bi Crna Gora zadržala pravo veta u bordu direktora tog preduzeća na sva strateška pitanja, uključujući arhitektonska rješenja i sve velike odluke koje se tiču poslovanja zajedničkih firmi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-najavio-model-saradnje-sa-uae-drzava-u-posao-ulazi-sa-zemljistem-kao-suvlasnik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
 
Alabar je danas, govoreći o primjerima, izdvojio Porto Montenegro, nazivajući ga globalno poznatijim od same Crne Gore.&nbsp;
- Zar nije nevjerovatno da Porto Montenegro ima cijenu od 700 dolara po noćenju, dok su druge destinacije na cijeni od 150 dolara? Nedopustivo je da lokalna zajednica ne profitira ravnomjerno. Ako radimo zajedno, zašto da svi ne zarađujemo 700 po noćenju – zapitao se retorički arapski investitor
Govoreći o javnim nabavkama i transparetnosti, o čemu su zabrinutost iskazali građanski aktivisti, opozicija, ali i evropske institucije, Alabar je kazao da sve mora biti trasnparentno.
- Ako dođe do sporazuma između dvije vlade, neko mora da odluči koji su uslovi – koji su komercijalni uslovi. Vlada, tipično, uključuje banke koje je savjetuju: 'Ako želite da radite s tom kompanijom, ovo su stvari koje, u skladu s međunarodnim standardima, treba da tražite.' Sve to ide u Skupštinu, koja može reći: 'Tražite više'. Ako se slože i glasa se – ti uslovi se pošalju meni. Ja ih pogledam i kažem: 'U redu, prihvatam' – ili ne prihvatam. Sve mora biti transparentno – navodi on.
Dodao je da kada se strane slože, formira se odbor.&nbsp;
- U tom odboru sjede predstavnici Vlade, lokalni investitori i svi drugi partneri. Svaka odluka – bilo da se radi o trgovima, igralištima, ulicama, pločicama – prolazi kroz proces javne nabavke. Svaka tačka se obrađuje kroz otvoreni tender – kazao je on uprkos činjenici da potpisanim sporazumima sa UAE Crna Gora stavlja van snage zakonodavstvo države koje se tiče upravo tih procedura.
On je istakao da njegov poslovni model podrazumijeva uključivanje lokalnih vlasti i zajednice u planiranje, odlučivanje i nadzor.&nbsp;
Alabar je pozvao lokalne preduzetnike i institucije da ako imaju projekte – da mu ih saopšte.&nbsp;
- Ako su uslovi pošteni i jasni, sjedamo i radimo. Ako nisu, ostajem u svojoj zemlji, a vi u svojoj – ali se i dalje volimo – poručio je Alabar.&nbsp;

Duško Mihailović

1250x600

1084x550

Alabar: Ne volim da kupujem zemlju

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec rekao je da pred Crnom Gorom na evropskom putu stoji veliki broj pitanja i problema, ali da želi da povjeruje da vladajuća većina zna što radi i da će nastaviti proces. Povodom sporazuma koji je država potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) kazao je da se još jednom moraju razmotriti sva otvorena pitanja, uz postojanje jasnog stava Evropske komisije.
Komentarišući odgovor Marte Kos, komesarske za proširenje, te upitan da li misli da crnogorske vlasti ozbiljno shvataju upozorenja iz Brisela, Šarec je rekao da je pismo Marte Kos shvatio tako da ona nije apriori rekla da sporazum ne valja u cijelini, kao što to, kaže, nije rekao ni on.
- Komesarka i ja smo iznijeli svoju zabrinutost da bi neke stvari u sporazumu mogle biti problematične ako ne bude dovoljno pažnje. Čitao sam objave u različitim medijima u Crnoj Gori, odnosno interpretacije koje su bile različite. Ako će se ko obradovati pozitivnim rezultatima po ekonomiju Crne Gore biću to ja. A, ubijeđen sam, i komesarka Marta Kos. Što se tiče reakcija na upozorenje, lično sam bio u kontaktu sa predstavnicima Vlade, rekavši isto to - da samo želim da bude sve kako treba, da ne bi bilo nekih poteškoća ubuduće. Stekao sam utisak da je i njima stalo do toga da ne zaobilaze standarde - ocijenio je Šarec za Pobjedu.
<h2>EK mora imati jasan stav o sporazumu</h2>
Na pitanje da li očekuje da će, nakon što je predsjednik države Jakov Milatović vratio sporazum na ponovno usvajanje doći do revidiranja, Šarec je naglasio da je njegov stav za vrijeme usvajanja bio da se još jednom razmotre sva otvorena pitanja da bi se, kako navodi, otklonila svaka sumnja.
- Ali tu mora postojati i jasno stajalište Evropske komisije kojim pravcem treba ići, da će na kraju biti pozitivnog ishoda. Ali dobro bi bilo i da se ne politizuje previše to pitanje i da ostaje na stručnom nivou. Ipak mislim, da premijer kao ekonomista želi to da postigne - stav je Šareca.
Kada su u pitanju poteškoće na evropskom putu i izgledi za zatvaranje određenog broja poglavlja do kraja godine, Šarec ocjenjuje da postoji dosta pitanja i problema pred Crnom
Gorom, ali da je ključno fokusirati se na traženje rješenja korak po korak.
- Vrijeme je faktor koji je jači svakog dana. Sad smo već u maju mjesecu. Ali kao čovjek koji je obavljao izvršne funkcije moram isto da naglasim da je lako kritikovati iz domaće fotelje. Ja želim povjerovati da vladajuća većina zna što radi i da će nastaviti proces. Istina je da nije sve obavljeno odlično, da se moglo nešto drugačije, ali nema te sredine, gdje bi sve bilo bez greške. Kao uvijek ću reći - da pobjedu možemo proglasiti tek kada Crna Gora bude ušla u EU - istakao je Šarec.
Napominje i da je teško davati prognoze o tome da li bi, kako vlasti tvrde, do kraja 2026. godine mogla biti zatvorena sva pregovaračka poglavlja.
- Uvijek može da se desi nešto nepredviđeno kao u slučaju poglavlja o dobrosusjedskim odnosima i sigurnosti prošle godine. Ali što se mene tiče, sigurno će dosta napora biti potrebno po pitanju kriminala i korupcije, životne sredine i izbornog zakonodavstva - poruka je Šareca.
<h2>Nije dobar trenutak za reformu EU</h2>
Govoreći o koalicionom sporazumu njemačke vlade, u kojem jedna od klauzula sugeriše da proces proširenja treba zaustaviti dok se ne reformira sistem donošenja odluka, Šarec kaže da, iako nije čitao ugovor, dijeli stav da nije sve samo na Crnoj Gori.
- Što se tiče ideja da treba prvo reformisati sistem pa onda primiti nove članice, meni se to ne čini dobrim, jer bi to moglo potrajati. Ako ne zbog drugog, onda zbog dešavanja u svijetu. To je kao da mijenjaš krov u oluji. Sistem odlučivanja jeste spor i ja sam prvi koji bi želio da odluke krenu brže. Ali ova medalja ima dvije strane. Male zemlje bi mogle kod odlučivanja sa kvalifikovanom većinom izgubiti uticaj. Ubijeđen sam da je ovaj sistem u tekućem mandatu u stanju primiti „front runnere“, što Crna Gora sigurno jeste - naveo je Šarec.
EU će, kaže on, konačno trebati da pokaže i neku aktivnost pa da ispuni neka obećanja.
- To bi bilo pošteno zbog Crne Gore pa i drugih. Ako neko pravi korake, zatvara poglavlja, ima snažnu intenciju, na kraju treba za to biti i nagrađen. A ne kao u slučaju Sjeverne Makedonije koja je radila sve što se od nje tražilo, mijenjala ustav nekoliko puta, a napretka nije bilo. To je bila vrlo loša poruka sa strane EU - naglasio je Šarec.
<h2>Napredak Albanije može biti motivacija za Crnu Goru</h2>
Upitan o tome da li Albanija može „preteći“ Crnu Goru u pregovorima, kao što se već neko vrijeme spekuliše, Šarec je stava da je konkurencija uvijek dobra za ispitivanje vlastitog rada.
- Bez konkurencije možeš zaspati na prošlim uspjesima. Napredak Albanije ocjenjujem kao motivaciju za Crnu Goru da nastavi putem kojim je išla do sada. Realno, kako sada stvari stoje, Crna Gora i Albanija su zemlje s kojima se najviše računa- zaključio je Šarec.

Šarec: Pred Crnom Gorom veliki broj pitanja i problema, želim da vjerujem da vladajuća većina zna što radi

- Međutim, neke odluke vlasti zbunjuju podjednako i crnogorsku javnost i naše EU partnere. Podsjetiću da smo prošle godine imali iskustvo koje nas je koštalo pogoršanja bilateralnih odnosa sa Republikom Hrvatskom, što je, u konačnom, onemogućilo da ispunimo predviđenu dinamiku zatvaranja pregovaračkih poglavlja - kazao je on.&nbsp;
Da iz tog iskustva nijesmo izvukli pouke, kako ističe Milatović, svjedoči i Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
-I njega sam vratio parlamentu na ponovno odlučivanje. Taj dokument može imati još razorniji potencijal po okončanje našeg evropskog puta jer bi njegovo sprovođenje odstupalo od temeljnih principa na kojima počiva EU – uključujući javne tendere, konkurenciju i transparentnost. Ovo je jasno iskazano i u mišljenju Evropske komisije - istakao je Milatović u intervjuu Danu.
Milatović dodaje i kako reformski procesi moraju biti vođeni odlučno, odgovorno i uz uključenost stručne i šire javnosti.&nbsp;
- Ovo, međutim, nije često slučaj, imajući u vidu da javna rasprava izostaje pri donošenju brojnih zakonskih rješenja. Reforma javne uprave, posebno u dijelu kvalitetnijeg odnosa prema potrebama građana, takođe izostaje - zaključio je on.

Milatović: Neke odluke Vlade jednako zbunjuju i građane i evropske partnere

Sporazum sa Ujedinjenom Arapskim Emiratima (UAE) trebalo bi da bude usvojen 20. maja, kada će o tom važnom dokumentu poslanici raspravljati u Parlamentu, kazao je ministar bez portfelja, zadužen za odnose sa Skupštinom Crne Gore, Milutin Butorović u emisiji "Budimo budni - pitajte Vladu“ na Prvom programu Televizije Crne Gore.
Vjeruje, kako kaže, da ni opozicija više neće imati argumente protiv ovog ugovora, te da očekuje da će se pitanje oko sporazuma naći na dnevnom redu ove ili naredne sedmice, jer je predlog za to već poslat Parlamentu.
Na pitanje kako komentariše pismo o Sporazumu sa UAE evropske komesarke za proširenje EU Marte Kos, te da li ga vidi kao podršku ili kritiku, Butorović kaže da ne bi ulazio u to da li je u pitanju podrška ili kritika.
- Ali ono što svakako primjećujemo je da su oni potvrdili što smo mi govorili a to je da se sporazum ne kosi sa pravom EU, niti se kosi sa Sporazumom o pridruživanju, tako da smo samo dokazali i građanima i opoziciji da radimo ispravno i transparentno, a da će biti transparentno sve ono što slijedi. Komesarka je rekla da će nam pomoći u primjeni sporazuma koji će naknadno uslijediti - navodi Butorović.
Komentarišući atmosferu na političkoj sceni kada je u pitanju Sporazum sa UAE on kaže da postoje dva aspekta koja se moraju uzeti u obzir i to politički i onaj koji se odnos na NVO sektor.
- Politički aspekt se odnosi na sitno politikanstvo i strogo partijske interese jer jednistavno je doređenim opozicionarima možda krivo da oni ovakve ugvore nijesu uspjeli da predstave građanima države. Civilni sektor sam uvijek shvatao tako da oni dolaze sa konstruktvinim predlozima i smatram njihove kritike dobronamjernim. Ono što im imam reći je da dok je 44 Vlada na snazi i Milojko Spajić na njenom čelu ne treba da brinu - naveo je Butorović.
Nije želio da komentariše ni to što je poslanik DPS-a Nikola Rakočević ocijenio da ovaj sporazum ne treba našoj državi.
- Ne volim da tumačim tuđe rečenice ali Crnoj Gori su svi kredibilni investitri potrebni jer država ima i veliko prirodno bogatstvo i resurse i mi kao mala država ne možemo u djelo da sprovdemo veliki projekat sami. Bitno je da su investitori kredibilni i da žele da podignu ekonomiju na zdravim i realnim osnovama kao i da nemamo lažna obećanja i sumnjive investicije - istakao je Butorović.

Butorović: Sporazum sa UAE trebalo bi da bude usvojen 20. maja

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša kazao je da je mišljenje evropske komesarke za proširenje Marte Kos o Sporazumu vlada Crne Gore i UAE o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina jasan signal većini da se ne igra svjesno sa očekivanim članstvom Crne Gore u EU i da ne radi protiv interesa većine građana koji su za to članstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fkos-poziva-na-oprez-moguce-krsenje-prava-eu-favorizovanje-uae-moze-oslabiti-poziciju-crnogorskih-i-eu-kompanija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kako kaže, sve ono na što su upozoravali dobilo je sada potvrdu i iz EU…&nbsp;
- (Ne)transparentnost procesa; (ne)poštovanje pravila o javnim nabavkama i (ne)diskriminatorni izbor investitora (državna pomoć); &nbsp;(ne)utvrđeni uticaj na upravljanje javnim finansijama; (anti)korupcija; (ne)poštovanje ekoloških standarda - naveo je Mugoša na mreži X.
On je pozvao poslanike većine da ne glasaju za Sporazum sa UAE u aktuelnoj formi i da se, kao što je predložio u susret prvom glasanju, dokument koriguje.
- Na način da njegova sadržina i primjena budu u potpunosti u skladu sa našim zakonodavstvom i EU pravnom tekovinom - poručio je Mugoša.

Mugoša: Jasan signal većini da se ne igra svjesno sa očekivanim članstvom Crne Gore u EU

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da mišljenje evropske komesarke za proširenje Marte Kos o Sporazumu o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) potvrđuje ono na šta je od početka ukazivao – da je sadržina dokumenta takva da njegovo sprovođenje ne bi bilo u skladu sa pravnom tekovinom EU, te da bilo neophodno sprovesti temeljnu javnu raspravu unutar države i ex-ante konsultovati Evropsku uniju.
Kos je u mišljenju dostavljenom Milatoviću navela da Sporazum sa UAE na prvi pogled nije suprotan pravu Evropske unije (EU) niti Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore EU (SSP), ali da bi nepravilna primjena i tumačenje nekih njegovih odredbi mogli dovesti do kršenja propisa u oblasti javnih nabavki i diskriminacije evropskih i crnogorskih kompanija u korist potencijalnih investitora iz Emirata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fkos-poziva-na-oprez-moguce-krsenje-prava-eu-favorizovanje-uae-moze-oslabiti-poziciju-crnogorskih-i-eu-kompanija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Milatović je u obraćanju javnosti istakao da je kao predsjednik države potpisao Sporazum o ekonomskoj saradnji sa UAE u uvjerenju da otvara prostor za unapređenje saradnje i jačanje ekonomskih veza između naše dvije prijateljske zemlje.&nbsp;
Međutim, to nije uradio kad je u pitanju sporni Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina jer je smatrao da otvara brojna pitanja koja se tiču njegove usaglašenosti sa ustavno-pravnim poretkom Crne Gore, ali i da postoje jasne rezerve u pogledu njegove implementacije u odnosu na pravnu tekovinu EU.&nbsp;
- U mišljenju Evropske komisije se konstatuje da Sporazum, prima facie, ne sadrži dovoljno detaljne odredbe koje bi direktno bile u suprotnosti sa pravom EU. Međutim, Evropska komisija izričito naglašava da sprovođenje pojedinih odredbi Sporazuma – naročito onih koje su predmet najveće pažnje javnosti, a tiču se izuzeća od javnih nabavki – bi bilo u suprotnosti sa pravom EU. Takođe, što se tiče usklađenosti Sporazuma sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, Evropska komisija ističe da će to zavisiti od tumačenja i sprovođenja Projekata opisanih u članu 1. Sporazuma. Konkretno, Komisija navodi da se članom 2.4. Sporazuma predviđa izuzeće svih ugovora, programa i daljih dogovora sa investitorima iz UAE iz zakona o javnim nabavkama, tenderima i konkurentskim procedurama, što bi moglo dovesti do direktne dodjele ugovora. To bi, kako stoji u mišljenju, predstavljalo kršenje propisa Evropske unije o javnim nabavkama - stoji u obraćanju Milatovića.
On dodaje i da Komisija upozorava da bi takva praksa mogla dovesti do povlašćenog tretmana kompanija iz UAE u odnosu na kompanije iz EU i Crne Gore, što je u suprotnosti sa temeljnim principima tržišne jednakosti i nediskriminacije.
- Naglašava se da je od suštinskog značaja da se ukoliko dođe do sprovođenja ovog Sporazuma osigura usklađenost sa pravilima EU o javnim nabavkama, zasnovanim na principima nediskriminacije, jednakog tretmana kompanija i transparentnosti procedura javnih nabavki. Iz toga jasno proizilazi da bi primjena člana 2.4, koji predviđa izuzeće budućih ugovora koji proističu iz ovog Sporazuma iz zakona o javnim nabavkama, tenderima i konkurentskim procedurama, zapravo bila pravno neodrživa – jer bi u skladu sa EU pravnom tekovinom moralo da se organizuje javno nadmetanje, što je suprotno tekstu Sporazuma - dodaje Milatović.
Prema njegovim riječima, usvajanjem Sporazuma čije ključne odredbe ne mogu biti sprovedene bez kršenja EU normi, Crna Gora bi mogla dovesti u zabludu ili svoje međunarodne partnere iz UAE ili Evropsku uniju.
Stoga je pozvao Vladu da u saradnji sa UAE unaprijedi tekst postojećeg Sporazuma u cilju definisanja jasnih, preciznih i pravno održivih odredbi Sporazuma koje će biti potpuno kompatibilne sa pravnom tekovinom EU i pravnim poretkom Crne Gore.
Milatović je pozdravio spremnost Evropske komisije da pomogne Crnoj Gori u vezi sa ovim pitanjem i pozivam Vladu da tu pomoć prihvati.&nbsp;
- Komisija je jasno poručila da je u ovom kontekstu presudna transparentnost, poštovanje pravila o javnim nabavkama, državnoj pomoći, izboru investitora, javnim finansijama, borbi protiv korupcije i zaštiti životne sredine – jer su upravo ti elementi od izuzetnog značaja za napredak Crne Gore na našem evropskom putu - naglasio je Milatović.
Jasno je, poručuje on, da mišljenje Evropske komisije predstavlja svojevrsno upozorenje i poziva na oprez pred drugo skupštinsko glasanje o ovom dokumentu.&nbsp;
- Imajući u vidu sve argumente koje sam već iznio u obrazloženju vraćanja Zakona a koji se tiču njegove neusaglašenosti sa ustavno-pravnim poretkom Crne Gore, kao i primjedbe nadležnih državnih Agencija za sprečavanje korupcije i zaštitu konkurencije, a sada još i iznijete argumente od strane Evropske komisije, pozivam Skupštinu Crne Gore da ovaj Sporazum ne potvrdi u postojećoj formi - zaključio je Milatović.

Milatović: EK nas upozorava, Vlada da sa UAE unaprijedi tekst Sporazuma

Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) na prvi pogled nije suprotan pravu Evropske unije (EU) niti Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore EU (SSP), ali nepravilna primjena i tumačenje nekih njegovih odredbi mogli bi dovesti do kršenja ovih propisa u oblasti javnih nabavki i diskriminacije evropskih i crnogorskih kompanija u korist potencijalnih investitore iz UAE, navedeno je u odgovoru komesarke za proširenje Marte Kos predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću.
Milatović je mišljenje Kos zatražio prije nego je ovaj Zakon vratio Skupštini na ponovno odlučivanje. Istovremeno, predsjednik države je donio ukaz o proglašenju Sporazuma o ekonomskoj saradnji sa UAE potpisao.
U odgovoru koji je juče stigao Kabinetu predsjednika, Kos podsjeća da svi međunarodni sporazumi koje Crna Gora zaključuje treba da budu u skladu sa nacionalnim, ustavnim i pravnim okvirom, pravnom tekovinom EU, kao i Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Crne Gore i EU.&nbsp;
Prema analizi Komisije, Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina na prvi pogled ne sadrži dovoljno precizne odredbe koje bi same po sebi bile u suprotnosti sa pravom EU.
Ipak, ističe Kos, neke od odredbi moraće pažljivo da se sprovode kako se izbjegao sukob sa principima javnih nabavki, kako ih definiše pravna tekovina EU. Stoga će biti važno pratiti njihovu primjenu, jer bi bilo poželjno, napominje ona, da se takve situacije izbjegnu.
- Konkretno, Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina navodi da su svi ugovori, programi i dalji sporazumi sa investitorima iz UAE izuzeti iz zakonodavstva obje zemlje u vezi sa javnim nabavkama, javnim tenderima i konkurentnim postupcima (član 2.4). Stoga se može pretpostaviti da bi budući ugovori mogli biti dodijeljeni direktno, što bi moglo predstavljati kršenje zakona EU o javnim nabavkama - navedeno je u odgovoru Kos.
Takođe, kako je napomenula, ovaj Sporazum u načelu ne sadrži odredbe koje su same po sebi u suprotnosti sa SSP-om. Usklađenost će, navodi ona, zavisiti od tumačenja i implementacije "projekata" opisanih u članu 1.
Kos je napomenula da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sadrži vrlo široku odredbu o otvaranju tržišta javnih nabavki, zasnovanu na nediskriminaciji i reciprocitetu, jednakom tretmanu između kompanija iz EU i crnogorskih kompanija, kao i o transparentnosti procedura javnih nabavki.&nbsp;
- Sporazum, u zavisnosti od načina na koji bude sproveden, mogao bi potencijalno da oslabi poziciju EU i crnogorskih kompanija, s obzirom na preferencijalni tretman koji se daje kompanijama iz UAE. Imajući u vidu ambiciju Crne Gore da postane članica EU, bilo bi od suštinskog značaja osigurati usklađenost ovog Sporazuma, kada bude implementiran, sa pravnom tekovinom EU u oblasti javnih nabavki, koja se zasniva na nediskriminaciji, jednakom tretmanu kompanija i transparentnosti procedura javnih nabavki - poručila je Kos.
Kako bi se izbjeglabilo kakva zabrinutost, način na koji će se Sporazum tumačiti, primjenjivati i sprovoditi moraće, navodi Kos, da bude pažljivo upravljan.
- Evropska komisija je spremna da pomogne Crnoj Gori u tom pogledu. Transparentnost, poštovanje pravila javnih nabavki, državne pomoći, izbor investitora, šire implikacije za javne finansije i borba protiv korupcije, kao i poštovanje ekoloških standarda, biće od najveće važnosti u ovom kontekstu - poručila je Kos.
Komesarka za proširenje je pdosjetila da je pristupanje EU strateški i politički cilj Crne Gore.&nbsp;
- Da bi se nastavilo sa napretkom kao u prethodnoj godini, od suštinske je važnosti da se nastavi sa podsticanjem konstruktivnog dijaloga među svim političkim akterima kako bi se postigao neophodan konsenzus o reformama. Komisija će nastaviti da podržava Crnu Goru na njenom putu ka EU - zaključila je Kos.

Kos poziva na oprez: Moguće kršenje prava EU, favorizovanje UAE može oslabiti poziciju crnogorskih i EU kompanija

Građanski pokret URA obratio se poslanicima Evropskog parlamenta povodom najavljenog ponovnog glasanja o Zakonu o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. U pismu se upozorava na ozbiljne posljedice koje bi usvajanje ovog sporazuma moglo imati po pravni poredak, ekološke standarde i evropski put Crne Gore.
- Crna Gora ne smije biti eksperiment za privatne interese. Svaki dogovor koji direktno utiče na prirodna bogatstva mora biti rezultat javnog i demokratskog procesa, a ne tajnog dogovora iza zatvorenih vrata - poručili su iz URE.
URA je ukazala na potpuni izostanak transparentnosti u vezi sa ovim sporazumom, uključujući ignorisanje lokalnih vlasti, naročito opštine Ulcinj, te potencijalno kršenje Ustava i zakona, kao i nesagledive ekološke posljedice.
- Sporazumom se predviđa ustupanje jedne od najvrijednijih prirodnih zona, Velike plaže, bez prethodnog javnog uvida, stručne analize ili učešća građana - naglasili su iz URE.
Ističu da ovdje nije samo u fokusu pitanje razvoja, već očuvanja suvereniteta, vladavine prava i poštovanja principa na kojima počiva moderna evropska Crna Gora.
- Ovo nije političko pitanje – ovo je pitanje opstanka pravne države, dostojanstva lokalnih zajednica i prava građana da odlučuju o budućnosti svoje zemlje - zaključuju iz URE u pismu upućenog poslanicima Evropskog parlamenta.

URA pisala EU poslanicima: Sporazum sa UAE prijetnja državnim interesima i evropskoj budućnosti Crne Gore

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović apelovao je da se ozbiljno analizira i razmotri teza nevladinog sektora i Udruženja pravnika da se sporazum o turizmu i razvoju nekretnina sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) mora ratifikovati dvotrećinskom većinom u Skupštini.
- &nbsp;Mislim da to treba ozbiljno analizirati i razmotriti. Volio bih da čujemo mišljenje dodatno nadležnih institucija, skupštinskog odbora: da li je ovo dobra prilika da i Ustavni sud da neko tumačenje... Važno je društveno pitanje i mislim da bi nadležne institucije trebalo da daju jedan jasan odgovor - poručio je Milatović u izjavi za medije nakon prvomajske sindikalne akademije koju je povodom Međunarodnog dana rada organizovala Unija slobodnih sindikata Crne Gore.
Apeluje, kaže, da se to ozbiljno analizira i razmotri kako bi na kraju sve bilo urađeno kako treba.
<h2>Potrebni bolji poslanici - koje bira narod, a ne partijski lideri</h2>
Na pitanja o kritikama koje mu upućuju u Pokretu Evropa sad (PES) pozvao ih je da argumentuju svoje tvrdnje.
- Kad god ja ponudim neke arugmente, pojedinci iz Pokreta Evropa sad (PES), za koje niko nije glasao, se koriste neistinama. Ja sam na četiri strane juče argumentovano obrazložio razloge zbog kojih sam vratio zakon. Jeste li čuli neke argumente sa druge strane? Jeste li na bilo koje vraćanje zakona ikada čuli bilo kakave argumente? Ne - jasan je Milatović.
Da bi Crna Gora bila bolja mi moramo, poručuje on, imati bolje poslanike.&nbsp;
- Da bi oni bili bolji, njih narod mora direktno da bira - rekao je Milatović ukazujući da u Skupštini trenutno nijesu narodni poslanici nego ljudi koje biraju partijski lideri.
Misli, kaže, da su građani najbolji svjedoci da su mnogi od tih zastupnika zapravo dizači ruku u korist partijskih lidera - a ne zastupnici državnih interesa. Rekao je da ne želi da komentariše navode poslanice PES-a <a href="https://etv.me/politika/nedovic-milatovic-ugrozava-drzavne-interese-zbog-licne-netrpeljivosti-prema-premijeru">Jelene Nedović</a> koja ga je optužila da ugrožava državne interese lične netrpeljivosti prema premijeru Milojku Spajiću.
- Ovu gospođu ne želim da komentarišem. Mislim da je potpuno irelevantna za politički život u Crnoj Gori. Ostavljam PES-u da vidi kuda taj Pokret, koji sam i sam pravio i pozicionirao, vode određene aktivnosti određenih ljudi - poručio je Mialtović.
Dodao je da su Crnoj Gori potrebne investicije, ali da one moraju biti u skladu sa pravnim poretkom.&nbsp;
- Pozivam ljude koji se bave javnim poslom da se drže istine - rekao je Milatović.
Milatović kaže da je ministar vanjskih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata, šeik Abdulahom bin Zajed Al Nahjanom inicirao razgovor sa njim.
- Imali smo veoma dobar, otvoren, sadržajan i prijateljski razgovor. Rekao sam ono što kažem i ovdje: svi smo za investicije. Crnoj Gori su potrebne - ali na način koji je u skladu sa pravnim poretkom Crne Gore. Ima li nešto prirodnije od toga? - istakao je Milatović.
Pozvao je, kaže, pogotovo ljude koji se bave javnim poslom, da se drže istine.
- Čini mi se da u posljednje vrijeme neki ljudi iz PES-a to ne radi i da to nekako prerasta u stalno protežiranje određenih neistina - dodao je Milatović.

Anja Ivanović

Milatović apeluje: Ozbiljno analizirati i razmotriti tezu da je za ratifikovanje sporazuma sa UAE potrebna dvotrećinska većina

Vlasnik kompanije “Eagle Hills” Mohamed Alabar kazao je u intervjuu za Newsmax Balkans televiziju da je nakon negodovanja lokalne zajednice u Crnoj Gori odustao od mogućeg projekta na ulcinjskoj Velikoj plaži.
- Želio sam da dobijem jedno kupalište na Velikoj plaži da bih pokazao javnosti kako taj prostor može da se uredi - naveo je arapski investitor.
Alabar je pojasnio da je nakon oštrih reakcija javnosti odlučio da vrati sva kupališta koja je prethodno u martu dobio na tenderu.
- Nakon svega što se desilo ne želim da ulažem na jugu uopšte. Zašto? Recimo, zašto biste vi željeli da ulažete u Dubaiju ako vas mi ne želimo? Ne biste trebalo to da radite. Na osnovu onoga što sam vidio i pročitao shvatio sam da ljudi ne žele investicije na tom prostoru i mislim da imaju na to pravo jer dolaze iz te zajednice. To je za mene u redu. Pričao sam sa predsjednicima drugih opština i imao sjajne sastanke sa njima - kazao je Alabar.
Pojasnio je da je tokom boravka u Podgorici, gdje je bio glavni govornik na konferenciji o nekretninama u četvrtak, razgovarao sa predsjednicima drugih primorskih ali i sjevernih crnogorskih opština.
- Crna Gora ima mnogo mogućnosti i ako nam neko kaže da žele nešto da radimo – u redu radićemo. Na primjer ako mi neko kaže imate ovaj prostor u Budvi možete da gradite na primjer 20 stanova i dva hotela onda ću da se povučem i uradim kalkulacije nakon kojih ću znati kolika će biti ukupna investicija - kazao je Alabar.
Dodao je da se njegove investicije u više zemalja kreću od jedne do 15 milijardi eura.
- Ako negdje uložite recimo jednu milijardu eura uvijek to pomnožite sa tri puta, jer tolika investicija ima takav efekat na ukupnu ekonomiju - rekao je on.
Upitan za koje lokacije u Crnoj Gori sada zainterosovan da ulaže nakon što je odustao od Ulcinja, Alabar je naveo da ga zanima jedna lokacija na obali kao i jedna na sjeveru zemlje.
- Morate shvatiti da su nama, Arapima, planine zanimljive zbog svježeg vazduha jer je u našim zemljama tropska klima. Crna Gora je prelijepa, ima prelijepe planine kao i jezera - dodao je Alabar.
Nije želio da precizira koje lokacije su mu najinteresantnije, ali je naveo da razmatra dvije opcije.
- Interesantna mi je jedna lokacija otprilike na sredini obale, a imamo i dva predloga za sjever zemlje. To su za sada samo ideje - zaključio je Alabar.&nbsp;

Alabar: Odustao sam od Velike plaže, sad me zanima jedna lokacija na obali i jedna na sjeveru

Advokat Zoran Piperović je kazao da će slučaj Zorana Lazovića biti završen isto kao i slučaj "Stanovi".&nbsp;
Podjećamo, svi optuženi u slučaju koji je u javnosti poznat kao "Stanovi" oslobođeni su optužbi da su kao &nbsp;članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016. do 2020. godine zloupotrijebili službeni položaj.
- Pritvor je produžen 9. maja i što je zanimljivo u rješenju produženju pritvora navode se sva rješenja kad je pritvor određen i kad je produžavan, i za divno čudo nigdje se ne pominje odluka Apelacionog suda - kazao je Piperović za Televiziju E.&nbsp;
Navode se, kako ističe Piperović, sve odluke Višeg suda, navode se odluke o produženju Vrhovnog suda, ali nigdje nema odluke Apelacionog suda zbog koje je Lazović, samo zbog te odluke, i dalje u pritvoru.&nbsp;
Dakle, dodaje, oni su na pravosnažno rješenje Kri s 43/24 dodali tačku četiri.&nbsp;
Piperović je podsjetio na izjavu iz jednog intervjua predsjednice Apelacionog suda da su ustrojili novo odjeljenje sudske prakse u Apelacionom sudu, te predložio da prva odluka uokvirena u tom odjeljenju za sudsku praksu bude odluka kojom taj sud na pravosnažno rješenje Višeg suda o određivanju pritvora dodaje tačku četiri iz EKP-a.&nbsp;
- Neka to bude prva odluka koja će da pospiješi odjeljenje sudske prakse i neka se na tu praksu toga rješenja oni o budućem radu pozivaju - dodao je Piperović.&nbsp;
On dodaje da se takvo rješenje i takva odluka nikad više neće donijeti.&nbsp;
Piperović je kazao ii da je rješenje donio bio predsjednik vijeća sudija koji je parničar, parekelans krivičnog predmeta
Krivićni predmet mora da određuje krivičar, ističe advokat, visokoobrazovan sa visokim iskustvom, znaven za krivicu.&nbsp;
- Imate produženje gdje Zoran Radović, predsjednik Višeg suda donosi rješenje, pobraja sve odluke o određivanju pritvora i odluke o produženju pritvora, pominje sve pritvore, samo ne pominje Apelacioni sud. Ja znam zašto ga nije pomenuo, on zna da je to bolna tačka u ovom predmetu. To je nešto što nije smjelo da se desi, nije trebalo, desilo se nezakonito, i sad je ta odluka nestala jer prosto ako je stavimo onda bi morao da obrazlaže što se to desilo sa odlukom Apelacionom sudu, odakle odedanput tačka 4, gdje piše da to može, da li to može - naglašava Piperović.&nbsp;
Ustavni sud po ustavnoj žalbi je reagovao tako što ni pročitali nijesu žalbu, a odbili su je.&nbsp;
Piperović kaže da je to očekivao, te da bi ponovo odbili, isto bi napravio Apelacioni sud po ovom predmetu.&nbsp;
Ističe i da sudije krivičare Apelacionog suda cijeni izuzetno, ali ono čega nema je donio sudija apelacionog suda koji nije krivičar.&nbsp;
- Neću da se žalim na ovo rješenje jer znam ishod žalbe. Pritvor će biti problematizovan u predmetu Zorana Lazovića, kada o pritvoru bude odlučivalo vijeće koje sada sudi o predmetu, vijeće sudije Radovanović - istakao je Piperovič.&nbsp;
On je kazao da će da problematizuje tačku 4 jer je samo zbog nje Lazović u Zatvoru.&nbsp;
Navodi dio u kojem sud kaže da je odnos Lazovića i Petra i Zorana sa Katnićem posebmo prisan i prijateljski.
- Čekajte je li Lazović šef Katniću i svome sinu, ili se sve to radilo a oni ga slušali zbog toga što je to porodica Lazovića za Katnićem prisna i prijateljska. Znate li što ovo asocira da oni nijesu trebali da navedu da se poznaju... nijednog trenutka nije krio prijateljski odnos sa Katnićem Zoran Lazović, čak je naveo da se poznaju iz studentskih dana. Petar Lazović čestita Vaskrs Katniću, on njemu odgovara "Dragi moji Lazovići neka je sretan i vama" i to je razlog zbog čega je Petar Lazović nešto radio u vezi Saše Čađenovića, ovim se porukama utvrđuje osnovana sumnja za Čađenovića, a taj fakat se dokazuje prepiskama i čestitkama za Uskrs. Da li postoji sudija koji makar stotinama ili hiljadama ljudi nije čestitao Vaskr i Bajram, da li to znači da kome god za vjerski praznik uputiš čestitku da ne možeš da mu sudiš jer si ti s njim u prijateljskom odnosu.&nbsp;
Ovdje je svako s pola Crne Gore prijatelj, dodaje Piperović.&nbsp;
On je rekao da neće da izjavi žalbu, jer joj zna ishod, a uostalom sada je sve u rukama sudećeg vijeća pa će s tim vijećem da problematizuje da li pritvor treba ili ne treba da se ukine.&nbsp;
- A ja kažem da je Zoran Lazović nezakonito u pritvoru, da je na silu u pritvoru, snagom države - jer je nekome stalo da Zoran Lazović bude u zatvoru ili pritvoru. Još im je nešto više stalo, a to je da ako postoji mogućnost da nikada ne izađe iz zatvora, a ja kažem da će da izađe jer je već trebao da izađe - zaključio je Piperović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F-VW-3JM1oRo%3Fsi%3DZ_B-MIe1tw-X6aVz&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Piperović: Slučaj Zorana Lazovića će biti završen kao i slučaj "Stanovi"

Svi normalni građani koji sa mnom komuniciraju nemaju nikakav problem da im se cijene povećaju, poručio je direktor podgoričke Čistoće Denis Hot.&nbsp;
Logikom onoga što je kazao, oni građani koji su protiv poskupljenja usluga Čistoće, a vjerovatno i ne komuniciraju sa njim, valjda nijesu normalni, ili, eto blaže, stoje nasuprot ovima koje Hot naziva normalnima.&nbsp;
Portal ETV je Hota pitao da li je prenaglio, odnosno, da li izjava upućuje da građani koji se protive poskupljenju nijesu normalni?&nbsp;
Odgovor je izostao, ali poruka ostaje jasna, pa i najglasnija kada se odgovor izbjegne i prećuti. Javna funkcija nosi odgovornost, a izgovorena riječ je svjedočanstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FUsRC6yxjHgA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Direktor podgoričke Čistoće u epizodi - normalni vole poskupljenja, a ovi drugi…

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: sporazum-sa-uae

Gorčević: Nisam bila dio pregovaračkog tima oko sporazuma sa UAE, loše namjere nije bilo za Ulcinj

Alabar: Ne volim da kupujem zemlju

Šarec: Pred Crnom Gorom veliki broj pitanja i problema, želim da vjerujem da vladajuća većina zna što radi

Milatović: Neke odluke Vlade jednako zbunjuju i građane i evropske partnere

Butorović: Sporazum sa UAE trebalo bi da bude usvojen 20. maja

Mugoša: Jasan signal većini da se ne igra svjesno sa očekivanim članstvom Crne Gore u EU

Milatović: EK nas upozorava, Vlada da sa UAE unaprijedi tekst Sporazuma

Kos poziva na oprez: Moguće kršenje prava EU, favorizovanje UAE može oslabiti poziciju crnogorskih i EU kompanija

URA pisala EU poslanicima: Sporazum sa UAE prijetnja državnim interesima i evropskoj budućnosti Crne Gore

Milatović apeluje: Ozbiljno analizirati i razmotriti tezu da je za ratifikovanje sporazuma sa UAE potrebna dvotrećinska većina

Gorčević: Nisam bila dio pregovaračkog tima oko sporazuma sa UAE, loše namjere nije bilo za Ulcinj

Alabar: Odustao sam od Velike plaže, sad me zanima jedna lokacija na obali i jedna na sjeveru

Piperović: Slučaj Zorana Lazovića će biti završen kao i slučaj "Stanovi"

Direktor podgoričke Čistoće u epizodi - normalni vole poskupljenja, a ovi drugi…

PRATITE TVe UŽIVO