<p>U Evropskom savezu su ocijenili da je današnja javna rasprava pred Ustavnim sudom o Sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) razbila u paramparčad neutemeljene tvrdnje da je ovaj sporazum kompatibilan sa Ustavom i osnovnim pravnim principima naše države.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.9524%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fdanas-javna-rasprava-pred-ustavnim-sudom-o-sporazumu-sa-uae&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Izrečeni stavovi stručne javnosti jasno potvrđuju da su ranije kritike i upozorenja Evropskog saveza bili opravdani i dobro argumentovani - decidni su oni.</p>
<p>Evropski savez je, kako su kazali, s najvećom pažnjom ispratio javnu raspravu tokom koje je stručna javnost jasno istakla ozbiljne pravne i ustavnopravne dileme koje se odnose na ovaj sporazum.</p>
<p>- Što potvrđuje ispravnost ranijih stavova Evropskog saveza u vezi sa ovim pitanjem - dodali su oni.</p>
<p>Većina izloženih stručnih mišljenja tokom javne rasprave ukazala je, cijene oni, da sporazum zadire u imovinska prava stranaca i da je način na koji je usvojen u parlamentu, bez jasnog poštovanja ustavnih odredbi o dvotrećinskoj većini, duboko sporan kako sa ustavnopravnog aspekta, tako i iz suštinskih razloga zaštite državnih i javnih interesa.</p>
<p>- Izneseni argumenti pravnih stručnjaka pokazuju da postoje ozbiljni pravni i proceduralni propusti koji su pratili usvajanje ovog neustavnog akta - istakli su u Evropskom savezu.</p>
<p>Evropski savez poziva Ustavni sud da, u svojoj daljoj analizi, u potpunosti uzme u obzir sva pravna i ustavnopravna pitanja koja su istaknuta tokom rasprave i da u najkraćem roku donese odluku koja će uvažiti ne samo pravne argumente, već i šire interese države i njenih građana.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Evropski savez: Sporazum sa UAE razbijen u paramparčad, potvrđena ispravnost naših stavova

<p>Ustavni sud Crne Gore odlučio je da održi javnu raspravu u predmetu ocjene ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Suda, javna rasprava biće održana 15. decembra.</p>
<p>Ustavni sud je ocijenio da je potrebno održati javnu raspravu zbog više složenih ustavnopravnih pitanja koja su istaknuta u inicijativama i kroz rad na predmetima, a koja zahtijevaju mišljenja stručnjaka iz oblasti ustavnog i međunarodnog prava.</p>
<p>Osporen je Zakon kojim je potvrđen međunarodni ugovor koji ima širi društveni značaj, a u inicijativama se tvrdi da je prilikom njegovog donošenja prekršena procedura, te da bi njegova primjena mogla imati negativne posljedice po interese države Crne Gore.</p>
<p>- Rukovodeći se osnovnom ulogom zaštite ustavnopravnog poretka, očuvanja pravne sigurnosti i vladavine prava, te imajući u vidu pristupne pregovore sa Evropskom unijom i usklađivanje domaćeg pravnog poretka sa tekovinama evropskog prava, Ustavni sud je na sjednici održanoj danas donio odluku o održavanju javne rasprave - navedeno je u saopštenju Suda.</p>
<p>Ustavni sud će na javnu raspravu pozvati stručnjake iz zemlje i regiona kako bi iznijeli svoje stavove u vezi sa Zakonom o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima.</p>
<p>Na javnu raspravu biće pozvani i podnosioci dvije inicijative za ocjenu ustavnosti,  predstavnik Skupštine Crne Gore kao donosilac zakona, predstavnik Vlade Crne Gore kao potpisnica Sporazuma.</p>
<p>Odlukom suda, rasprava će biti javna a medijima će biti dozvoljen direktan prenos kako bi građani mogli da čuju pitanja sudija, ali i argumente obje strane i stručnjaka.</p>
<p>Skupština Crne Gore je 23. aprila usvojila Zakon o potvrđivanju Sporazuma, dok su inicijative za ocjenu ustavnosti podnijete Ustavnom sudu 23. juna i 30. jula. Skupština nije dostavila odgovor na navode iz inicijativa, dok je Vlada 5. septembra dostavila Sudu mišljenje Ministarstva javnih radova.</p>

610x380

500x500

Ustavni sud za 15. decembar zakazao javnu raspravu o ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima

<p>Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) je podnio dvije inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pred Ustavnim sudom Crne Gore – za Odluku o donošenju Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine (PPCG2040) i Zakon o potvrđivanju sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata.</p>
<p>Kako su saopštili iz CZIP-a, i u jednom i drugom slučaju, argumente i činjenice koje osporavaju usvajanja ovih Zakona predstavljali smo kako donosiocima odluka tako i široj javnosti.&nbsp;</p>
<p>- Sljedeći korak i jedini preostali pravni mehanizam koji imamo na raspolaganju je upravo podnošenje Inicijativa čiji sadržaj možete pročitati na sljedećim linkovima: <a href="https://czip.me/wp-content/uploads/2025/08/inicijativa-uscg-prostorni-plan.pdf" target="_blank">https://czip.me/wp-content/uploads/2025/08/inicijativa-uscg-prostorni-plan.pdf</a><a href="https://czip.me/wp-content/uploads/2025/08/inicijativa-uscg-porazum-uae.pdf" target="_blank"> i https://czip.me/wp-content/uploads/2025/08/inicijativa-uscg-porazum-uae.pdf</a> - poručili su iz ove organizacije.</p>
<p>Kako ističu, konkretno, odluka o PPCG2040 nije u skladu sa Ustavom i zakonom zbog stupanja Odluke na snagu dan nakon dana objavljivanja, što je izuzetak od opšteg pravila koje je 8 radnih dana, asve to bez relevantnih i opravdanih razloga za to.&nbsp;</p>
<p>Zatim, sporna je činjenica da je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine napravilo niz tehnilkih propusta tokom dostavljanja predmetne Odluke Skupštini na dalje odlučivanje, te sama procedura izrade i donošenja nije u skladu s odredbama Zakona o uređenju prostora.&nbsp;</p>
<p>- Kao ključni problem vidimo to što nije sprovedena javna rasprava, ni nakon jasno objašnjenih i javnosti predstavljenih razlika između korigovanog Nacrta Prostornog plana koji je razmatran u periodu januar-april 2024 i predloga Prostornog plana koji je utvrdila Vlada u junu 2025. godine. Takođe, saglasnost na Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja nije postojala u trenutku kada je Vlada utvrđivala ovu Odluku, a dostavljena je Skupštini dan prije nego što su poslanici raspravljali o planu, što znači da nijesu razmatrali kompletan dokument o kome su glasali- poručili su iz CIZIP-a.</p>
<p>Prema njihovim riječima, u inicijativi za ocjenu ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa UAE taj zakon osporen je sa aspekta procedure donošenja, upravo na osnovu pitanja da li je postojala potrebna većina za njegovo usvajanje.&nbsp;</p>
<p>- Saglasno odredbi člana 91 stav 3 Ustava, Skupština odlučuje dvotrećinskom većinom glasova svih poslanika o zakonima kojima se uređuju imovinska prava stranaca. Imajući u vidu podatak da je za Zakon glasao 41 od ukupnog broja od 81 poslanika, kao i činjenicu da se radi o propisu koji zasniva imovinska prava stranaca, očigledno da ustavni kriterijum<b> </b>potrebne dvotrećinske većine prillikom donošenja Zakona nije uvažen, te je Zakon neustavan- navode oni.</p>
<p>Jasno je, kažu, da se Sporazumom, radi njegove nesmetane primjene, Vlada obavezuje da derogira veći broj zakona koji važe u Crnoj Gori, kao što su: Zakon o javnim nabavkama, Zakon o državnoj imovini, Zakon o eksproprijaciji, Zakon o koncesijama, Zakon o uređenju prostora, Zakon o zaštiti konkurencije.</p>
<p>- U inicijativi se navodi da je ovoliki stepen suspenzije zakonodavstva Crne Gore u Sporazumu zavrijedila opravdane kritike stručne javnosti i tvrdnju da je Sporazum protivan principu vladavine prava (član 1 Ustava) i načelu suverenteta (član 2 Ustava), da je bio netransparentntan prilikom donošenja, da državi ne pruža nikakvu zaštitu i dr., zbog čega su reagovale i neke državne institucije- dodaju u saopštenju.</p>
<p>CZIP zahtjeva da Ustavni sud prihvati inicijative za ocjenu ustavnosti, pokrene postupke i najzad, pošto utvrdi da nisu u skladu s Ustavom, ukine Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata i Odluku o donošenju Prostornog plana Crne Gore.</p>
<p>Pored ustavnopravnih aspekata, iz CIZIP-a poručuju da smatraju da postoji širi problem koji ne mora i ne može uvijek biti precizno normiran ustavnim odredbama. Nepojmljivo je, isitču, da se pod izgovorom razvoja, planira gotovo potpuna devastacija ekološki vrijednih i zakonom zaštićenih područja kao što su Velika plaža i Buljarica i ostala vrijedna područja koja su meta PPCG-a i spornog Sporazuma.&nbsp;</p>
<p>- Ne treba nam član Ustava da nam kaže da to nije normalno, ali pošto trenutna vladajuća većina očigledno nema kapaciteta da to shvati, prinuđeni smo da posegnemo za dostupnim pravnim sredstvima. Hitno nam je potrebna svijest, odgovornost i osjećaj prema javnom dobru i prirodnom nasljeđu koje pripada svim građanima – sadašnjim i budućim- jasni su.</p>
<p>Oni su pozvali donosioce odluka da prepoznaju da prava zaštita prirode počinje vrijednosnim stavom prema onome što je neprocjenjivo i nenadoknadivo.&nbsp;</p>
<p>- Ako planovi i sporazumi ignorišu tu dimenziju, onda nijesu samo pravno problematični već su naš civilizacijski poraz- zaključili su iz Centra za za zaštitu i proučavanje ptica.</p>

CZIP podnio inicijative za ocjenu ustavnosti Prostornog plana Crne Gore i Sporazuma sa UAE

<p>Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata Boris Mugoša poručio je da je veoma važno pročitati što piše u dokumentu koji definiše <a href="https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2025/06/27/eu-and-montenegro-provisionally-close-public-procurement-chapter-in-accession-negotiations/">stav Evropske unije (EU) po pitanju poglavlja pet </a>- koje smo zatvorili - jer se tu suštinski potvrđuje da Vlada ne može primijeniti Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) onako kako je u njemu zapisano.</p>
<p>- Naime, EU naglašava da bilo koji međunarodni sporazumi koje Crna Gora zaključi treba da budu u skladu sa pravnom tekovinom EU (acquis) i sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Crne Gore i EU. Ostaje ključno da se ne zaobilazi primjena nacionalnog zakonodavstva i pravne tekovine EU o javnim nabavkama, te da se poštuju principi nediskriminacije, fer konkurencije, jednakog tretmana kompanija i transparentnosti u postupcima javnih nabavki - naveo je Mugoša.</p>
<p>EU, kako je dodao, konstatuje da je Sporazum o saradnji u turizmu i razvoju nekretnina, zaključen 28. marta 2025. godine između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), a koji je ratifikovan u crnogorskom parlamentu 3. juna 2025. godine, predvidio da su svi ugovori, programi i dalji sporazumi sa investitorima iz UAE izuzeti od zakonodavstva obje zemlje koje se odnosi na javne nabavke, javne tendere i konkurentske postupke.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1938713852805316972%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1938713852805316972%7Ctwgr%5E21cc4cb316d12f317f90275257e52a425d2f7dfe%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Ključno je da Crna Gora obezbijedi da sprovođenje ovog Sporazuma ne bude u suprotnosti sa pravnom tekovinom EU u oblasti javnih nabavki i da bude u skladu sa principima iz SSP-a, uključujući transparentnost, jednak tretman i nediskriminaciju. EU će pažljivo pratiti sprovođenje Sporazuma i spremna je da pomogne Crnoj Gori u tom pogledu - ističe on.</p>
<p>EU će, kako je dalje naveo Mugoša, takođe posebno pratiti da primjena međunarodnih sporazuma ne bude u suprotnosti sa pravnom tekovinom EU.</p>
<p>- EU će, ukoliko bude potrebno, ponovo razmotriti ovo poglavlje u odgovarajućem trenutku - objasnio je Mugoša.</p>

1250x600

1084x550

Mugoša: EU kroz zatvaranje poglavlja pet potvrdila da Vlada ne može primijeniti Sporazum sa UAE onako kako je zapisano

<p>Predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović </b>sastao se sa predstavnicima nevladinih organizacija, Udruženjem pravnika Crne Gore i nezavisnim pravnim ekspertima kako bi razmotrili pravne aspekte međudržavnog sporazuma između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata u oblasti turizma i razvoja nekretnina.</p>
<p>Na sastanku, Milatović je ponovio da je ponovno usvajanje ovog sporazuma u Skupštini Crne Gore, kako je naveo, „stavljanje interesa građana u drugi plan“, jer se, po njegovom mišljenju, sporazum nalazi u direktnoj suprotnosti sa Ustavom i zakonima Crne Gore.</p>
<p>- Smatrao sam svojom dužnošću da sa renomiranim civilnim organizacijama i stručnjacima razmotrim sve pravne aspekte Sporazuma kojim se suspenduju ključni domaći propisi, uključujući one o javnim nabavkama, državnoj imovini i zaštiti konkurencije, te o mogućim institucionalnim mehanizmima za zaštitu javnog interesa u ovoj pravnoj stvari - poručio je predsjednik.</p>
<p>On je podsjetio da su na sporne odredbe sporazuma ukazali brojni pravni stručnjaci, organizacije civilnog društva, međunarodne institucije, kao i sama Evropska komisija.</p>
<p>Učesnici sastanka saglasili su se da ovakav dokument, u sadašnjem obliku, predstavlja ozbiljno narušavanje ustavno-pravnog poretka i opasan presedan koji može imati dalekosežne posljedice po pravnu sigurnost i institucionalni integritet države.</p>
<p>Sastanku su prisustvovali izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković, predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa Stevo Muk, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović, potpredsjednica Udruženja pravnika i profesorica Univerziteta Crne Gore Maja Kostić-Mandić, kao i bivši sudija Ustavnog suda Miodrag Iličković.</p>

Milatović sa pravnicima i NVO sektorom: Sporazum sa UAE pravno sporan i opasan presedan

<p>Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje saslušaće ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine <b>Slavena Radunovića</b> i ministarke turizma<b> Simonide Kordić</b> na temu potpisivanja Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Crne Gore i UAE.</p>
<p>Odluka kontrolnom saslušanju donijeta je na današnjoj sjednici tog skupštinskog tijela.</p>
<p>Prijedlog za saslušanje Radunovića i Kordić podnijeli su poslanica Građanskog pokreta URA <b>Ana Novaković Đurović</b> i poslani Demokratske partije socijalista (DPS)<b> Oskar Huter, Drita Lolla </b>i<b> Aleksandra Despotović </b>i poslanik Albanske alijanse<b> Ilir Čapuni</b>.</p>
<p>Novaković Đurović je na današnjoj sjednici rekla da je očekivala da će saslušanje biti održano prije ponovnog izglsavanja Sporazuma sa UAE u parlamentu.</p>
<p>- Jako je loša poruka da Odbor, koji je nadležan za poslove prostornog planiranja i turizma, nije imao sjednicu na ovu temu - kazala je Novaković Đurović.</p>
<p>Despotović tvrdi da je vršena opstrukcija i da se čekalo mjesec da bude održana današnja sjednica Odbora.</p>
<p>- Zaboravila sam da ovaj Odbor postoji. Imali smo ovako važno pitanje, ne možemo reći da on nije bio predmet ovog Odbora kad jeste - kazala je Despotović.</p>
<p>Huter je istakao da su u DPS-u do u zaraz saglasni sa obrazloženjem Novaković Đurović i smatraju da je ministar Radunović od krucijalnog značaja po pitanju predmetne teme.</p>
<p>- Smatramo da mjesec otkad je podnijeta inicijativa predug rok, trebalo je mnogo ranije da bude sazvana sjednica, jer suštinski ovdje se želi izbjeći kontrolna funkcija parlamenta. Suština je da javnost čuje što imamo reći jer se radi o našem nacionalnom blagu - poručio je Huter.</p>
<p><b>T.K.</b></p>

Saslušaće Radunovića i Kordić povodom Sporazuma sa UAE

<p>Admiral u penziji <b>Dragan Samardžić </b>kazao je da je saglasan sa konstatacijom predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da je Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) van snage stavio Zakon o javnim nabavkama, ali i podvukao da je to učinjeno još kad su kupljeni patrolni brodovi iz Francuske.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-evropska-komisija-potvrdila-da-sporazum-sa-uae-nije-dobar&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Saglasan - ali Zakon o javnim nabavkama je stavljen van snage još kad su kupljeni patrolni brodovi iz Francuske. Tada su svi ćutali: poslanici, institucije, NVO - naveo je on u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) nadovezujući se na izjavu Milatovića.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDraganSamardzic%2Fstatus%2F1930723015022514387&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Samardžić pita je li cijena te tišine bila IBAR, put u EU, ili grantovi.</p>
<p>- Licemjerje i truli kompromisi - to je suština naše politike - zaključio je on.</p>

Samardžić: Zakon o javnim nabavkama stavljen van snage još kad su kupljeni patrolni brodovi iz Francuske

<p>Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da nije bila dobra odluka ponovno usvajanje Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) u Skupštini Crne Gore. Da je sporazum štetan i da nije dobar potvrdilo je, kako je istakao, i pismo Evropske komisije.</p>
<p>- Mislim da sam vrlo jasno skrenuo pažnju poslanicima zbog čega smatram da bi se ponovnim usvajanjem sporazuma ugrozio državni interes. Sada možemo da konstatujemo da su oni u parlamentu koji su glasali za sporazum sada u formi zakona to uradili na štetu državnog interesa. Više je razloga zbog čega smatram da je to tako. Taj Sporazum je stavio van snage Zakon o javnim nabavkama, Zakon o državnoj imovini i da se na taj način poslala loša poruka od onih koji trebaju da šalju najbolje moguće poruke u kontekstu vladavine prava. To je loša poruka i evropskom putu i partnerima - ocijenio je Milatović gostujući na Javnom servisu.</p>
<p>Pismo Evropske komisije, ističe, bila je potvrda da Sporazum nije dobar i da je štetan po Crnu Goru. Vlast, kaže Milatović, nema sluha za sve argumentovane stavove.</p>
<p>-Sada je na meni da taj Zakon potpišem - naveo je predsjednik Crne Gore.</p>
<p>Postavlja se pitanje "ko može da zaštiti u ovom trenutku interes građana Crne Gore od bespravne radnje parlamentarne većine".</p>
<p>-Želim ovu stvar da izguram do kraja. Postavlja se pitanje i način na koji je ovaj Sporazum donijet. Za pitanja koja se tiču imovinskih prava strana, što ovaj Sporazum uključuje, jer se njime predlaže da damo parče teritorije strancima za upravljanje, za takvu vrstu stvari potrebna je dvotrećinska većina u Skupštini Crne Gore. Svi smo svjedoci da ona nije postojala, da je Sporazum usvojen sa većinom od 41 poslanika, tako da postoje dva načina preispitivanja samog sporazuma - ovaj u meritumu i ovaj drugi koji se tiče same procedure donošenja tog Sporazuma - poručio je Milatović.</p>

Milatović: EK potvrdila da Sporazum sa UAE nije dobar

<p>Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Nikola Janović</b> je na Iks mreži kazao da je, otkako je ušao u politiku, uvijek jasno izražavao svoje stavove i stajao iza date riječi, dodajući da je zato danas glasao protiv sporazuma sa UAE.&nbsp;</p>
<p>Danas su, uoči glasanja o Sporazumu sa UAE, skupštinsku salu napustili poslanici DPS-a, osim Janovića i poslanika SD-a.&nbsp;</p>
<p>Crna Gora iznad svega - poručio je Janović.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1929977667308208370%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1929977667308208370%7Ctwgr%5Ea00c40df706d0e9c38d8d50691953b3d4fc160d9%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Janović: Crna Gora iznad svega, zato sam danas glasao protiv sporazuma sa UAE

<p>Lider Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Danijel Živković</b> konstatovao je na početku sjednice Skupštine da je sinoć u jednoj od emisija <b>Vojo Laković</b> uputio prijetnje jednom od njihovih poslanika - <b>Oskaru Huteru</b> jer je izlagao na Anketnom odboru rekavši da mu neće biti prostrano da se kreće Crnom Gorom i da neće moći da uđe u sve gradove.</p>
<p>- On je plaćenik Vučića koji je došao da širi strah. Ovo se odnosi na svakog člana DPS-a - rekao je Živković dodajući da stoje na raspolaganju ljudima koji stoje iza Voja Lakovića.</p>
<p><b>Vasilije Čarapić</b> (PES) je reagovao proceduralno navodeći da je Laković trpio torturu režima DPS-a, te da mu je izrečena nova prijetnja.</p>
<p>- Pokazalo se da će da bude ljekovito jer je pandorina kutija istine otvorena i da su mnogi u panici. Tako da ove prijetnje shvatamo jako lično. Nikada više se nećemo vratiti na onaj period koji je juče jako dobro oslikao Paunović - naveo je Čarapić.</p>
<p>Poslanica PES-a <b>Nađa Laković</b> je rekla da su kao "porodica mnoge teže udarce smo mi pretrpjeli".</p>
<p>- Slobodni ste da radite što mislite da je ispravno. Što se tiče prijetnji, mislim da za njih nema mjesta u 21. vijeku. Čekamo trenutak kad će istina da izađe na vidjelo. Ono što ste mi oduzeli od djetinjstva, vratiću vam - poručila je Laković poslanicima DPS-a.</p>
<p>Živković je rekao da će svi koji dolaze kao plaćenici u Crnu Goru biti razotrkiveni.</p>
<p>- Zna se ko je preuzeo čiju ulogu, ko radi za Upravu carina i koja je uloga <b>Luke Bojovića</b> i Upravi carina - dodao je on.</p>
<p>Podsjećamo, upravo ovim povodom Centar za građanska prava (CGP) podnio je krivičnu prijavu protiv profesora bezbjednosti Lakovića tereteći ga za diskriminaciju, ugrožavanja sigurnosti i podstrekavanja na djelo ugrožavanja sigurnosti poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Oskara Hutera.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fcgp-podnio-krivicnu-prijavu-protiv-lakovica-diskriminisao-i-ugrozio-bezbjednost-huteru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Sjednica Skupštine Crne Gore, zakazana za danas u 13 sati, počela je poslije sat i po kašnjenja.</p>
<p>Na dnevnom redu današnje sjednice je inicijativa Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokrata (SD) za razrješenje predsjednika parlamenta <b>Andrije Mandića</b>, a poslanici će ponovo glasati i o Sporazumu Vlade sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).</p>
<p>Građani i predstavnici NVO i danas su se okupili ispred Skupštine u podne pozivajući poslanike većine da ne glasaju za ovakvo zakonsko rješenje. Ocijenili su da su do sada imali vremena da održe javnu raspravu i upravo im to i ponudili - da danas ne glasaju nego prvo održe javnu raspravu u koju bi se uključili i stručnjaci iz Evropske unije.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgradani-i-predstavnici-nvo-se-okupljaju-ispred-skupstine-slijedi-performans-uoci-sjednice-o-sporazumu-sa-uae&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Sjednicom presjedava potpredsjednica<b> Zdenka Popović</b>. Ona je na početku konstatovala ostavku poslanice PES-a <b>Jelene Nedović</b> u Odboru za bezbjednost i odbrnau.</p>

Anja Ivanović

Živković: Vojo Laković, plaćenik Vučića, došao da širi strah; Čarapić: On je trpio torturu DPS-a

<p>Ženski košarkaški klub Budućnost Bemaks pobjedom u Samokovu stavio je tačku na 2025. Godina na izmaku bila je izuzetno uspješna za podgorički klub, zbog čega u ovom kolektivu imaju razloga za zadovoljstvo. Seniorke su osvajanjem WABA lige u martu kompletirale ,,tripletu“, a i ove sezone su u samom vrhu, a nagrada za najbolji klub u Podgorici dokaz je izuzetne godine.</p>
<p>- Iskren da budem zaista sam ponosan na sve odrađeno. Kada to kažem ne mislim samo na rezultate, već smo i organizaciono mnoge stvari popravili, imali izuzetnu hemiju u klubu, a zahvaljujući generalnom sponzoru, kompaniji ,,Bemaks“ uspjeli smo da napravimo više nego što je iko očekivao – ponosno je za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/vujicic-godina-velikih-uspjeha">Pobjedu</a> kazao <b>Zoran Vujičić</b>, direktor kluba.</p>
<p>Osvajanjem titule WABA lige, Budućnost je četvrti put postala vladar regiona, a tek drugi put trofej je podignut na protivničkom terenu (prethodno 2018.godine u Montani).</p>
<p>- Bilo je kadrovskih problema, podmladili smo ekipu i ukazali povjerenje mladom treneru Petru Stojanoviću. Krenuli smo u sezonu sa samo jednim ciljem, a to je da se nastavi kontinuitet učešća na završnom turniru. Djevojke su odradile vrhunski posao, kao i kompletan stručni štab i mislim da je trofej u Celju, gdje je domaćin bio u najjačem sastavu tokom posljednje decenije, predvođen Nikom Barič, koja je osvojala Evroligu, definitivno najveća senzacija u WABA ligi - dodao je Vujičić.</p>
<p>I ove sezone Budućnost je u vrhu, iako ambicije nijesu bile šampionske.</p>
<p>- Ponovo je bilo pehova. Anastasija Drobnjak odmah nakon što se vratila iz povrede, doživjela je ponovo istu, tako da će propustiti cijelu sezonu. Ljube Andrić projektovana je da bude tu, ali nije potpisala profesionalni ugovor, Maja Bigović i Jelena Bulajić su u dogovoru sa klubom napustile naše redove, dok je Amerikanka Kaningem dobila ponudu i sporazumno smo dogovorili raskid saradnje. I pored skraćene rotacije imamo rezultat iznad očekivanja, tako da smo izuzetno zadovoljni – naglasio je Vujičić.</p>
<h2>Andrić odbila ugovor</h2>
<p>Kada su već u pitanju kadrovski problemi i situacije sa <b>Ljube Andrić</b>, prvi čovjek podgoričkog kluba, bio je jasan.</p>
<p>- Ljube je potencijal i zbog toga smo je angažovali iz Primorja i platili obeštećenje. Kao i svaka mlada igračica prvo je bila u našoj filijali, ekipi Podgorice, a ove sezone nijesmo željeli da angažujemo pojačanja i nakon odlaska Maje Bigović, vjerujući u nju. Sve je bilo uredu do trenutka kada je po već ustaljenoj praksi igrač na 18.rođendan u obavezi da potpiše profesionalni ugovor. Andrić je to odbila, a nakon dva mjeseca stigao je i zahtjev za LOC, što je bio signal da želi da nastavi karijeru u drugom klubu. Mislim da je izostala prava komunikacija sa nama i sada je situacija najgora za Andrić, jer je bez treninga i utakmica – objasnio je Vujičić.</p>
<p>Za razliku od Andrić, Budućnost će do kraja prelaznog roka registrovati za WABA ligu neke mlađe igračice.</p>
<p>- Imamo izuzetne juniorke, koje na startu sezone nijesu mogle biti registrovane za WABA ligu, jer su imale šansu kroz WABA 2 ligu da steknu novo iskustvo. Neke od najtalentovanijih iz Podgorice sigurno ćemo ubrzo registrovati da imaju pravo nastupa i to je dokaz da vjerujemo u našu đecu – smatra direktor Budućnosti.</p>
<p>Već sada Budućnost ima rezultate iznad očekivanja.</p>
<p>- Naše U15 i U17 ekipe već su izborile prolaz na Top8 turnir WABA lige, seniorke su u borbi za prvo mjesto pred završni tunir, dok je Podgorica u WABA 2 ligi, iako nastupa sa juniorkama blizu prolaza na fajnal-for. Sve to govori da utakmice sa jačim ekipama iz regiona pomažu našim mlađim igračicama da napreduju i da na zadovoljstvo mogu konstatovati da Budućnost ne brine za budućnost.</p>
<h2>Filijale od Bara do Bijelog Polja</h2>
<p>Budućnost već godinama ima više filijala – Podgorica, Trebjesa (Nikšić), Obrov (Bijelo Polje), a od ove sezone i Topolica (Bar).</p>
<p>- Većina naših seniorki je prošla kroz Podgoricu i to je dokaz ispravnosti, da se kroz Podgoricu talenti spremaju za Budućnost. Trebjesa je već pokazala da ima igračice koje posjeduju ogroman potencijal i vjerujem da ćemo već naredne sezone neke od njih vidjeti u dresu Podgorice. Obrov je ove sezone u takmičarskom pogonu i drago nam je da djevojčice iz Bijelog Polja napreduju. Takođe, u saradnji sa Antivarijem formirali smo i Topolicu, a sve u želji da pratimo što više djevojčica, jer želimo da sve talentovane igračice dođu u Budućnost, da se u idealnim uslovima spremaju za iskorak u karijeri.</p>
<h2>Mladi, ne Evropa</h2>
<p>Budućnost se tako odlučila za ulaganje u mlađe, a ne, kao što je mnogima logičnije možda prodor ka Evropi.</p>
<p>- Ove sezone nekoliko klubova iz regiona zaigralo je u Evrokupu. Sa nekima smo i igrali pripremne utakmice i pokazali smo da smo mnogo bolji. Igrali su Evropu,jer su imali finansijsku podršku Saveza, a sve je trajalo veoma kratko. Najduže se zadržao samo jedan klub, koji je imao višemilionski budžet, a već sredinom decembra i on je završio nastup, a u rosteru je imao svega dvije – tri domaće igračice. Smatram da nama to ne može biti primarni cilj, već razvijanje naših igračica, jer želimo da budemo servis reprezentaciji – jasan je Vujičić, koji je, ipak, konstatovao.</p>
<p>- Smatram da godinama dajemo veliki doprinos razvoju i mogu reći opstanku ženske košarke, ali kao privatni klub nemamo podršku. Neki klubovi, imaju podršku od strane države i sa lokalnog nivoa predstavljajući se kao neko ko daje poseban značaj ženskoj košarci. Mislim da to nije realno, ali sigurno je da ćemo bez obzira na sve nastaviti da radimo za dobro crnogorske košarke – podvukao je Zoran Vujičić.</p>
<h3>Bemaks liga pravi potez</h3>
<p>Prije dva mjeseca počela je deveta sezona ,,Podgorica Bemaks lige osnovnih škola“. Takmičenje, koja okuplja 19 podgoričkih škola, odnosno 38 ekipa u obje konkurencije, predstavlja svojevrsni poduhvat.</p>
<p>- Posebno smo ponosni na ,,Bemaks ligu“. To je takmičenje koje traje od novembra do maja i koje okuplja oko 500 dječaka i djevojčica. U Budućnosti i Podgorici već sada imamo nekoliko seniora i seniorki koji su prošli kroz to takmičenje, a baza u mlađim selekcijama je mnogo brojnija zahvaljujući ovom projektu – kazao je Vujičić.</p>

Vujičić: Godina velikih uspjeha

<p>Slovenački filozof <b>Slavoj Žižek</b> u komentaru za <i>Kijev Indipendent</i> povlači paralelu između načina na koji se kriminalci brane nakon hapšenja i načina na koji države opravdavaju vlastite poteze na međunarodnoj sceni. Žižek piše da je tipična reakcija uhvaćenih kriminalaca tvrdnja: „Ali nisam učinio ništa loše, ja sam pošten čovjek!“, te da upravo ta reakcija razotkriva ideologiju u njenom najčišćem obliku. Kao savremeni primjer navodi rusku objavu iz sredine decembra 2025. godine o tome da se „otvara koridor Odesa“.</p>
<p>Prema Žižeku, riječ je o klasičnom ideološkom obratu značenja: „otvaranje“ zapravo znači zatvaranje. Odesa je ključna ukrajinska luka za izvoz žitarica i drugih proizvoda, a najavljeni koridor podrazumijeva da svi brodovi koji plove prema Odesi ili iz nje moraju prolaziti kroz prolaz koji Rusija strogo kontroliše, čime dobija mogućnost da im zabrani prolaz ili zaplijeni brodove. Budući da koridor prolazi međunarodnim vodama, Žižek ocjenjuje da je riječ o čistoj demonstraciji sile i kršenju međunarodnog prava.</p>
<h3>Globalna igra moći</h3>
<p>Žižek ističe da Rusija nije izuzetak. Postavlja pitanje ne radi li američki predsjednik <b>Donald Tramp </b>isto s Venecuelom, kontrolišući pristup toj zemlji, te sugeriše da je <b>Vladimir Putin </b>možda i kopirao taj pristup. Pita se hoće li Kina učiniti isto s Tajvanom, „otvarajući“ koridor prema njegovim lukama, te ne čini li Izrael isto s Gazom, kontrolirajući pristup i zapljenjujući brodove u međunarodnim vodama. Prema Žižeku, kada velika sila napadne malu zemlju, uvijek koristi rječnik humanitarne pomoći i ljudskih prava, baš kao što to Rusija čini u Ukrajini. Ironično dodaje da bi, tom logikom,<b> Benjamin Netanjahu</b> i Donald Tramp zaslužili Nobelovu nagradu za mir, uz Vladimira Putina kao trećeg laureata.</p>
<h3>Deprimirajuća reakcija dijela ljevice</h3>
<p>Žižek navodi da ga je posebno deprimirala reakcija dijela zapadnih ljevičara, među kojima spominje <b>Janis Varufakis, Ričard Volf</b> i <b>Džon Mirsheimer, </b>koji su ruski potez oko Odesi slavili kao legitiman odgovor na zapadnu imperijalističku kontrolu prometne infrastrukture.</p>
<p>Pritom se pita uključuju li u svoje analize i kontinuirano bombardovanje grada i luke, koje Odesu čini gotovo nemogućom za život. Navodi da oni tvrde kako je Rusija pobijedila „bez ispaljenog metka“, fokusirajući se ne na bojište nego na infrastrukturu koja omogućava borbu za globalnu dominaciju.</p>
<p>Žižek prenosi njihovu tezu prema kojoj zapadne sile nisu dominirale samo proizvodnjom nego i složenom prometnom infrastrukturom, što im je omogućavalo isključivanje neželjenih ekonomija.</p>
<p>„Otvoreno tržište“, piše Žižek, prema toj logici ne postoji bez ravnopravnog sudjelovanja svih, a zapadna dominacija temeljila se na preprekama i isključenjima, od carina do vojnih intervencija. Rusija, tvrde oni, nije razbila neutralnu mrežu, nego je samo učinila eksplicitnim ono što je Zapad činio implicitno.</p>
<h3>Opasna zabluda</h3>
<p>Žižek se izričito protivi takvom tumačenju. Naglašava da je riječ o vojnoj intervenciji koja Ukrajini, kao jednom od najvećih izvoznika žita u zemlje Globalnog juga, potencijalno zatvara pristup svjetskom tržištu. To, piše, neće pogoditi samo Ukrajinu, nego će i poskupjeti uvoz hrane za siromašnije zemlje, čineći pristup tržištu ovisnim o brutalnoj političkoj moći.</p>
<p>Iako priznaje da zapadna prometna infrastruktura nije neutralna, Žižek tvrdi da ruski potez stvari čini još gorima. Upoređuje to sa staljinističkom kritikom „formalnih sloboda“, koje su zatim zamijenjene stvarnom slobodom državnog terora. Podsjeća i da su fašistički režimi u Njemačkoj i Japanu tokom Drugog svjetskog rata koristili antiimperijalističku retoriku kako bi se predstavili kao osloboditelji od zapadnog imperijalizma.</p>
<h3>„Marksistički“ argumenti i finansijski rat</h3>
<p>Žižek navodi da isti autori posežu i za „marksističkim“ argumentom prema kojem se ratovi ne odlučuju samo vojno, nego i ekonomskom bazom. Oni tvrde da je Rusija, bez borbe, razotkrila ranjivost evropske ekonomije.</p>
<p>U tom kontekstu, piše Žižek, pokazuju razumijevanje i za rusku reakciju na prijetnje zapljenom ruskih rezervi u Briselu, upozoravajući da bi to narušilo povjerenje u međunarodni finansijski sistem. Spominje i ruske protivmjere, od zaplijene zapadne imovine do zahtjeva za plaćanjem u rubljima ili renminbijima, kao i šire procese dedolarizacije koje zagovaraju Kina, Saudijska Arabija, Emirati i Indija — poteze koje ti ljevičari slave kao udarac imperijalističkoj infrastrukturi.</p>
<h3>Evropski odgovor i tračak nade</h3>
<p>Žižek navodi da su isti kritičari odluku Evropske unije da ne zaplijeni ruske rezerve protumačili kao znak slabosti, a zaduživanje Unije za pomoć Ukrajini opisali kao „suicidalno“.</p>
<p>Ipak, prenosi i drugačije tumačenje, s kojim se dijelom slaže: da je politički značajno što je 27 suverenih država osiguralo sredstva kako bi spriječile kolaps Ukrajine, čak i po cijenu udaljavanja od Sjedinjenih Američkih Država. Evropski novac, piše, održava Ukrajinu jer Evropa zna da bi bez toga Rusija zauzela cijelu zemlju.</p>
<p>Zaključuje da je za Ukrajinu nastavak borbe pitanje opstanka, dok slavljenje europske propasti, koje dolazi iz dijela ljevice, pokazuje da ti akteri nisu neutralni, nego se u globalnom sukobu svrstavaju uz Rusiju i Kinu.</p>
<h3>Je li za Evropu prekasno?</h3>
<p>Na kraju, Žižek piše da Evropa i dalje ima ekonomsku snagu te bi trebala učiniti ono što godinama izbjegava — proglasiti stvarnu nezavisnost, uprkos pritiscima i Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. Odbacuje tezu da je Evropa „truli leš“, tvrdeći da sama upornost takvih tvrdnji pokazuje da još nije prekasno.</p>
<p>Nove osovine moći, poput saveza Rusija–Iran–Venecuela, opisuje kao oblike novog fašizma bez ideološkog temelja, dok Evropu vidi kao potencijalnu iznimku i posljednje uporište prosvjetiteljstva. Ako do evropske nezavisnosti ne dođe, zaključuje Žižek, posljedice će se osjetiti globalno — i to ne zbog vanjskih pritisaka, nego zbog evropskog straha od same sebe.</p>

Žižek: Na svjetskoj sceni novi oblici fašizma bez ideološkog temelja

<p>Predsjednik Turske <b>Redžep Tajip Erdogan</b> osvrnuo se na američku akciju hapšenja predsjednika Venecuele <b>Nikolasa Madura</b> te je rekao da je obavio razgovor s predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država <b>Donaldom Trampom</b>.</p>
<p>Govoreći nakon sjednice kabineta, Erdogan je takođe rekao da će Ankara stajati uz narod Venecuele.</p>
<p>On je naveo da su Maduro i venecuelanski narod u prošlosti pokazali da su prijatelji turske nacije i da kršenje suvereniteta država i međunarodnih zakona može stvoriti velike globalne probleme.</p>
<p>- Ne odobravamo nijednu akciju koja krši politički legitimitet i međunarodno pravo, bez obzira na to gdje se ona dešava u svijetu. Kada je riječ o Venecueli, trudimo se da učinimo ono što je najbolje i najispravnije, kako za Tursku, tako i za prijateljski venecuelanski narod. Maduro i venecuelanski narod su mnogo puta pokazali da su prijatelji naše nacije. Kao dvije prijateljske zemlje, uvijek smo davali prioritet i cijenili solidarnost jedna s drugom tokom teških vremena. Danas djelujemo s istim razumijevanjem - dodao je Erdogan.&nbsp;</p>
<p>Erdogan je takođe rekao da je važno očuvati međunarodni poredak zasnovan na pravilima.</p>
<p>- Kršenje suverenih prava nacija i kršenje međunarodnog prava su rizični potezi koji mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija na globalnom nivou. U svijetu u kojem zakon sile prevladava umjesto moći zakona, nestabilnost, kriza i sukobi su neizbježni - zaključio je on.&nbsp;</p>

Erdogan se oglasio o hapšenju Madura: Gdje zakon sile prevladava, sukob je neizbježan

<p>U Budilniku na Televiziji E pitamo da li je 2025. godina bila ispit humanosti, koliko smo bili spremni da pomognemo onima kojima je pomoć najpotrebnija.&nbsp;</p>
<p>Analiziramo koji su bili ključni izazovi sa kojima se tokom protekle godine suočavali Romi I Egipćani, &nbsp;a govorimo i o dešavanjima van Crne Gore - kriza u Gazi obilježila je svijet u 2025. i postavila pitanje globalne odgovornosti i solidarnosti.&nbsp;</p>
<p>Ekipa Budilnika posjetice i korisnike u Domu za stare u Podgorici, gdje se svakodnevno njeguje osjećaj zajedništva i brige.</p>

Tag: sporazum-sa-uae