Doktor Srđa Pavlović izvinio se poslaniku Demokratske partije socilajista (DPS) Nikoli Rakočević jer ga je pomenuo u jučerašnjem komentaru povodom dodjele Trinaestojulske nagrade.
- U jučerašnjem tekstu (ETV Portal) o Trinaestojulskoj nagradi i tome kako suverenističke vedete učestvuju u legitimizaciji velikosrpskog urušavanja Crne Gore sam pobrkao dvojicu Rakočevica, pa se ovom prilikom izvinjavam poslaniku DPS - kazao je Pavlović.&nbsp;
On je dodao i da stoji iza svega ostalog što je napisao u tekstu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 73.4394%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkolumne%2Fbecir-vukovic-i-trinaestojulsko-nagr-a-dno-pomirenje-u-crnoj-gori&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pavlović se izvinio poslaniku DPS-a

I vrapci na grani u Crnoj Gori znaju da je termin „književna nagrada“ neophodno staviti u navodnike iz najmanje dva razloga. Prvi je činjenica da nije svaki nagrađeni tekst vrijedan razmatranja za nagradu. Drugi je da vlast uvijek ostavi duboki pečat i mastiljavu brljotinu preko svakog književnog teksta koji nagradi.
Tradicionalno vlastodržačko pečatiranje književnih nagrada, odnosno, njihovo korišćenje u partijske, političke i ideološke svrhe je dostiglo nove visine i nove dimenzije tokom posljednjih pet-šest godina u Crnoj Gori. Kao što vidimo na svakom koraku, trenutna vlast predano radi na produkciji kulturnih sadržaja koji imaju za cilj da redefinišu osnovne postulate državnosti, identiteta i kulturnog bića Crne Gore.&nbsp;
Takvi kulturni, umjetnički ili edukativni sadržaji, potom dobijaju nagrade, medalje i državne pečate kako bi se premetnuli u konstitutivne elemente novog/starog kanona velikosrpskog integralizma i kleronacionalizma. Tako se među laureatima Njegoševe, Trinaestojulske, Ratkovićeve nagrade, Oktoiha ili Miroslavljevog Jevanđelja mogu naći osuđeni ratni zločinci, njihovi obožavaoci i zaštitnici, negatori genocida, revidirci istorije, pravoslavni ekstremisti, ideološki radiklaci, te čitava plejada mrzitelja crnogorske države i nacije.
Dodjeljivanje Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću je najsvježiji primjer formiranja tih konstitutivnih elemenata novog/starog kanona. Istini za volju, nijesam pročitao ni jednu pjesmu ovog autora, ali znam dosta o njegovom ne-stihovnom angažmanu.
Da ne bi bilo zabune, smatram da se ne može odvojiti kreativni rad (književni ili bilo kakav drugi) od ličnosti autora. Razdvajati osobu i njen kulturni prozvod je besmislica zato što kreativni rezultat mora biti baziran na istini o stvaraocu da bi bio vrijedan makar nekoliko krajcara. U protivnom, lažući o svojoj suštini, autor kreira laž za čitaoce, gledaoce i slušaoce.&nbsp;
Ovogodišnji laureat Trinaestojulske nagrade, Bećir Vuković, najbolje govori o savremenoj Crnoj Gori. Ovakva Crna Gora nije ni mogla dodijeliti Trinaestojulsku nagradu bilo kome osim njemu jer je on, vaistinu, zaradio visoko mjesto u integralističkoj i kleronacionalističkoj hijerarhiji boraca za srpstvo u Crnoj Gori.
Sastav ovogodišnjeg žirija za tu nagradu takođe mnogo govori o crnogorskoj stvarnosti i velikim nedostacima takozvanog suverenističkog pokreta. Ako ćemo pravo, ovogodišnja Trinaestojulska nagrada je ono epsko zrcalo u kojem sebe gleda savremena Crna Gora.&nbsp;
Imajuci sve rečeno na umu, legitima su i važna slijedeća pitanja.&nbsp;
Zašto su političke i kulturne vedete suverenističkog pokreta, kakvi su Nikola Rakočević i Danilo Marunović, pristale da učestvuju u radu ovog žirija?&nbsp;
Zašto su, u vremenu egzistencijalne krize za Crnu Goru odabrali da, de facto, legitimizuju otrovni proces rastakanja državne i kulturne suštine Crne Gore?&nbsp;
Zašto nijesu dali ostavke na članstvo u ovom žiriju, pa tako opravdali svoja dnevna zaklinjanja na vjernost suvernističkoj ideji?
Ja ne znam odgovore na ova pitanja, ali se nadam da će oni imati priliku da uskoro na njih odgovore. Ono što mogu uraditi jeste da pretpostavim neke od mogućih odgovora i opravdanja, pa da se na to kritički osvrnem.
Pretpostavljam da gospoda Rakočević i Marunović duboko vjeruju da su se i u ovoj prilici svim silama borili za očuvanje države i za spas komadića izlizane moralnosti u koju se grlato i svakodnevno zaklinju. Pretpostavljam da oni sebe vide i kao posljednju branu (svojevrsni moderni Ljubin Grob) nadolazećem kleronacionalističkom talasu iz Srbije.
Ovakve moguće samoprojekcije se, na žalost, brzo i lako razbiju o tvrdu stvarnost i postignuti rezultat. Naime, učešće dvojice suvrenističkih šampiona u ovogodišnjem trinaestojulskom nagradnom i književo/političkom ućumetu garantuje samo jedan rezultat: „pogibiju“ na ovom modernom Ljubinom Grobu i topljenje njihovog ranijeg i, mislim, predimenzioniranog suverenističkog kredita.
Možda oni svoju ulogu tumače kao napor da se izbjegne veće zlo, pa da nagrada ode u ruke nekog većeg mrzitelja Crne Gore? Možda oni vjeruju da je laureat Bećir Vuković manje zlo? Ukoliko je ovo jedno od opravdanja vrijedi podsjetiti na ono što se lako i brzo zaboravlja. Naime, oni koji biraju manje zlo, još uvijek biraju zlo koje je za njih podnošljivo, a potom se dječački pravdaju.&nbsp;
Možda oni sebe opravdavaju tvrdeći da su glasali protiv? Moram reći da je to sasvim nevažno. Glas protiv predstavlja vrijednu odbranu samo ako takav glas ima kakav-takav izgled za uspijeh. U protivnom, postaje isprazni gest kojim se racionalizuje učešće u nečasnom poslu i pristanak na kompromis.
Takvo opravdanje bi neminovno prizvalo onaj stari vic o đedovom iskustvu s italijanskim vojnicima u Drugom svjetskom ratu. Nakon što je unuku ispričao da su ga doveli u streljački stroj i dali mu izbor da bude stijeljan ili sodomizovan, đed je na unukovo pitanje što su njemu uradili, odgovori: „Mene su strijeljali“.

Bećir Vuković i trinaestojulsko nagr(a)dno pomirenje u Crnoj Gori

Forma parlamentarne saradnje između partija koje baštine dijametralno suprotne ideološke stavove i nasljeđa nije novina, niti je tipična za crnogorski politički prostor.
Iako takva saradnja nekima može izazvati nagon za povraćanjem, to ne utiče na utemeljenost ove prakse, pošto ona iznova potvrđuje apsolutni primat partijskih interesa. Najjsvježiji primjer je skupštinsko podpredsjednikovanje jednog od mladih prvaka iz redova DPS-a, N. Rakočevića.
Činjenica da ova forma djelovanja dominira u Crnoj Gori je istovremeno i proizvod partijski inducirane i uzgajane popularne spremnosti takozvanog suverenističkog tijela da idealizuje i u značajnoj mjeri idolizuje doskorašnju vladajuću partiju i njenog doskorašnjeg lidera.
Ova idolizacija je neminovno osakatila skoro sve kritičke glasove koji su ukazivali na pogubnost uvjerenja da je ćutanje o greškama i promašajima dominantne političke partije i njenog decenijskog lidera apsolutna, ako ne i jedina mjerna jedinica patriotizma. Od skora je partijski kadar ipak pristao da sasluša generalnu kritiku na svoj račun. Iako se ta spremnost projektovala kao reformatorski napor, radi se o taktici koja, de facto, onemogućava istinski kritički analitički odnos prema crnogorskoj stvarnosti.
Ovo ućutkivanje i ignorisanje kritičkih glasova je branjeno i opravdavano pričom o neospornim dostignućima 21. maja, članstvom u NATO, itd… Ono je variralo u intenzitetu i u zavisnosti od toga koliko blizu je kritički osvrt dosezao do partijskog lidera. Crnogorski konsenzualni autokrata (kako sam prije više godina okarakterisao Mila Đukanovića) je odavno postao poslovična crvena linija koju kritičari nijesu mogli prekoračiti ako su se uzdali da im analize budu objavljene u lokalnim medijima.
Danas svjedočimo rezultatima ove idolizacija i patriotskog pendreka: mladi DPS “lavovi” su naučili lekciju od svojih iskusnijih i vremešnih prethodnika i nastavili da partijske interese pozicioniraju na vrh svoje liste prioriteta. Njihova spremnost da daju legitimitet partijama i političkim projektima koji urušavaju i posljednje ostatke mlade crnogorske države jasno govori o tome da oni državu i dalje vide kao uslužni servis za svoju partiju.
Pitanje na koje građani Crne Gore tek treba da odgovore jesta da li, ili ne, takva partijska struktura i njeni decenijski sateliti mogu da budu ruka-vodilja za izlazak iz sadašnje egzistencijalne krize.

Kolaboranti i oslobodioci

Zvanično brisanje nekih žrtava predstavlja mnogo više od agresivnog krečenja prošlosti, ističe profesor na Univerzitetu Alberta u Kanadi, dr Srđa Pavlović, dodajući da to jeste brisanje zločina koji su nad njima počinjeni, ali je istovremeno i testament karaktera političke strukture koja se sada nalazi na vlasti.
Osim osjećaja nepravde i težine koju ona ostavlja za sobom, podsjeća profesor Pavlović, državna politika selektivne kompenzacije za preživjelo zlo predstavlja i važan istorijski dokument.
- Sudeći po medijskim izvještajima o odluci Vlade Crne Gore i premijera Milojka Spajića da se finansijski kompenzuju civilne žrtve “ratova devedesetih”, šesnaest porodica je uvršteno u najsvježiji popis naših sramota iz nedavnih ratnih godina- dodaje Pavlović.
Kako ističe, spisak uključuje žrtve državno sponzorisanih zločina kakvi su bili otmica putnika u željeznickoj stabnici Štrpci i deportacija izbjeglica pred cijevi Karadžićevih vjerskih osvetnika, te žrtve NATO bombardovanja.
- Ono što nedostaje i što, u stvari, ovaj spisak čini vrijednim istorijskim dokumentom jesu žrtve koje nijesu ispunile Vladin uslov za kompenzaciju. Civili stradali u Kaluđerskom Lazu i oni koji su sistematski etnički očišćeni iz tzv. Pljevaljske Bukovice (članovi porodice Bungur) nijesu zavrijedili da budu uvršteni u ovu kategoriju, na primjer- upozorava Pavlović.
Pavlović donekle razumije Vladinu selektivnost, &nbsp;s obzirom na visoki nivo njene zavisnosti od političkih partnera koji nikada nijesu vidjeli ništa loše u tom i drugim etničkim čišćenjima nesrpskog življa u regionu, niti u genocidu počinjenom u Srebrenici.
- Bez obzira na marginalno razumijevanje uslova u kojima sadašnja Vlada Crne Gore funkconiše, nesporno je da ovakva selektivna kompenzacija iz zvaničnog pamćenja briše brojne žrtve. Oni koji se politički formatiranom voljom Vladine birokratije nijesu našli na spisku dobitnika prestaju da postoje za državu. Važno je naglasiti da ovo zvanično brisanje nekih žrtava predstavlja mnogo više od agresivnog krečenja prošlosti- zaključuje Pavlović.

Pavlović: Državna politika selektivne kompenzacije za preživjelo zlo predstavlja više od agresivnog krečenja prošlosti

Utemeljena je projekcija da će Vlada premijera Milojka Spajića nakon potpisivanja sporazuma sa UAE ubrzati svoju silaznu putanju, kazao je profesor na Univerzitetu Alberta u Kanadi Srđa Pavlović, u osvrtu na izjavu izvršne direktorice CGO Daliborke Uljarević da će Sporazumi sa UAE biti usvojeni u Skupštini, te da će to biti početak kraja ove Vlade.
Ipak, kako je dodao, nije nevažno koliko dugo će trajati taj pad u političku entropiju.
- Što duže ova Vlada bude u rukama držala kormilo države, ostaće za njom sve manje konstitutivnih elemenata sistema koji bi se možda mogli braniti i popravljati nakon smjene kripto-kockara i tihujućih oportunista oko njega- istakao je Pavlović.
Saglasan je, kaže, s konstatacijom da državu vode ljudi koji nijesu dorasli državničkom poslu, ali je, prema njegovim riječima, jednako očigledno da ni politička opozicija nije dorasla zadatku koji takvoj političkoj poziciji pripada.
- Ono što se, po ko zna koji put, jasno pokazuje jeste nesušna potreba za hitnim konstituisanjem nove političke strukture koja bi bila sposobna da definiše novu građanski orijentisanu političku ponudu građanima Crne Gore i svoje vrijeme i energiju posveti poslu smjene trenutne vlasti- naglasio je Pavlović.
Pvalović smatra da je NVO sektor do sada uradio solidan posao i da zavrjeđuje dalju podršku.
- Ali to nije adresa s koje ova nova ponuda treba da bude upućena- zaključio je Pavlović.

Pavlović: Crnogorsko društvo pada u političku entropiju, vrijeme je za novu političku strukturu

Pročitao sam saopštenje neformalne studentske grupe Kamo śutra, o samogašenju, odnosno razlozima zašto se povlače s javne scene.
Kao neko ko je od prvih dana davao podršku ovom studentskom naporu moram priznati da sam istovremeno imao rezervu oko dugovječnosti i efektnosti ovoga studentskog pokušaja. Vjerujem da su razlozi za gašenje ove studentske inicijative brojni i kompleksni.
Poznavajući prirodu državne strukture u Crnoj Gori i partitokratske mehanizme kontrole, vjerujem da su vjerni i predani partijski operativci i adekvatne državne i medijske službe uradile temeljan posao na delegitimizovanju studentskog protesta. Takvo njihovo djelovanje je bilo za očekivati. Kao što znamo, Crna Gora je već decenijama klasični primjer zarobljene države koja se posljednjih par godina polako ali sigurno pretvara u “propalu državu” (failed state).
Inicijativa Kamo śutra je obnarodovana u izuzetno kontrolisanom društvu koje, uprkos ispraznoj retoroci, nije spremno da podrži suštinsku promjenu koja sobom nosi određenu cijenu.
Ono u šta nijesam siguran jeste da se u tom segmentu kompleksnog problema treba tražiti primarni i isključivi razlog za urušavanje organizacione strukture Kamo śutra i disperziju energije koju su uspjeli da nakratko generišu.
Valjalo bi imati na umu i pretpostavku da se ova studentska inicijativa možda urušila i iz razloga nedovršene (neadekvatne?) idejne matrice. Legitimni zahtjevi za ostavkama bili su definisani na način da se po svaku cijenu izbjegne traženje neophodnog zahtjeva čije ispunjenje stvara pretpostavku za ostvarivanje svih ostalih studentskih zahtjeva: smjena vlasti.
Od početka sam smatrao (i to javno govorio i pisao) da je apsolutno neophodno da inicijalni motivi za protest budu pretočeni u novu političku ponudu građanima, jer je to apsolutno jedini način da se državne institucije natjeraju da se zaista počnu baviti “svojim poslom”.
Organizatori su konstantno odbijali da razmotre ovakav pravac djelovanja. Mislim da je to značajan dio razloga za ovakav ishod. Na koncu, i u ovom posljednjem pismu je jasno izrečeno njihovo odbijanje da prihvate takav pravac djelovanja.
Istovremeno, bilo je nekoliko iskrenih ponuda za saradnju, razgovor i konstruktivni prijedlozi, ali su organizatori odbili takve ponude. Nadalje, snažne individualne ego-projekcije unutar samog pokreta nijesu pomogle uniformnosti akcije, ali vjerujem da nijesu imale primarnu i presudnu rušilačku snagu.
Iz pomenutih razloga bilo bi korisno sada napraviti određeni kritički otkorak od pokreta koji je bio ponukan tragedijom i koji je sobom nosio veliki potencijal, ali i limitirani kapaciet za ostvarivanje zacrtanog cilja.
Ovaj kritički otkorak je neophodan kako bi se efekat pokreta Kamo śutra ispravno evaluirao, a ono što bi se iz te analize naučilo moglo upotrijebiti za pravilno i potpuno utemeljenje budućeg pokreta za sistemske reforme u Crnoj Gori.
Ono što je već sada jasno jesu tri efekta ovog bivšeg pokreta. Prvi je spoznaja da je Crnoj Gori neophodna nova politička ponuda. Drugi je da je za davanje takve ponude potrebna odlučnost i spremnost da se plati neophodna cijena. Treći je da je značajni segment bitačkog tijela željan nove ponude i spreman da takvu ponudu nagradi izbornim uspjehom.
Ostaje da se vidi da li će neki novi glas pobunjene mladosti biti spreman da nauči ove prošle lekcije. 
&nbsp;

Uči danas da bi reformisao śutra

Kriza koja razara društveno biće Crne Gore nije skorijeg datuma, ali je tokom posljednjih četiri godine značajno produbljena kao proizvod aktivnosti vladajuće strukture koju konstituiše mješavina kleronacionalističkih i kleptokratskih oportunista. Nije teško prepoznati obilježja dugotrajne ustavne krize koja je postala akutna od čina potpisivanja takozvanog Temeljnog Ugovora 3. avgusta, 2022 godine, kazao je u svom autorskom tekstu na Anteni M, kao i u emisiji Drugačija radio veza, istoričar dr Srđa Pavlović, profesor na kanadskom univerzitetu Alberta. 

- Sva kasnija oglušivanja zvaničnika o ustavne norme, uključujući i najskorije preuzimanje ustavnih nadležnosti od strane skupštinskog Odbora za ustavna pitanja i predsjednika crnogorske skupštine, jasne su poruke o spremnosti vladajuće strukture da produbi društvenu krizu. Četiri godine nakon izborne pobjede iz avgusta 2020, ne može biti dileme povodom toga da su ovakve i slične aktivnosti vladajuće strukture dizajnirane s ciljem da se dovede u pitanje održivost projekta nezavisne i suverene države Crne Gore- istakao je Pavlovć.
On je kazao da je svjestan da se možda ponavlja, ali vjerujem se o ovim problemima mora često pisati i govoriti istina. Takođe vjeruje, kako kaže, da se moraju imenovati politički manipulatori i lažovi, parafrazirajući &nbsp;pisca Salmana Ruždija.&nbsp;
Značajan raskorak između proevropskog zaklinjanja vlasti i onog što ona radi u praksi je takođe dio mehanizma kojim se društvena kriza produbljuje, smatra istoričar Pavlović.&nbsp;
- Crna Gora danas živi apsurdnu situaciju u kojoj se, s jedne strane, neki od njenih najviših zvaničnika zaklinju u svoju posvećenost EU integracijama, dok, s druge, negiraju zločin genocida počinjen u Srebrenici kao i zločine počinjene nad albanskim stanovništvom na Kosovu, odaju počast osuđenim ratnim zločincima, i veličaju ekspanzionističku ideologiju srpskog kleronacionalizma. Istovremeno, neki od njih su zbog svojih štetnih političkih poteza na domaćem terenu proglašeni za nepoželjne osobe na teritoriji susjedne Hrvatske, koja je članica EU. Ove činjenice zasigurno ne diskvalifikuju Crnu Goru iz procesa EU integracija, ali su one važni pokazatelji ideološkog profila ljudi koji formalno vode crnogorske državne institucije- kazao je Pavlović.
Pavlović je istakao da to što EU zvaničnici drže “širom zatvorene oči” po ovom pitanju i pokazuju spremnost da Crnu Goru ekspresno prime za novog člana uprkos očiglednoj ideološkoj retrogradnosti njene vladajuće garniture, te &nbsp;njenoj profesionalnoj neadekvatnosti i servilnosti prema vaninstitucionalnim centrima moći, govori mnogo o geostrateškim kalkulacijama Brisela i real-politici koju vodi ta administracija.
- Domaća frustracija onim što se u Crnoj Gori interpretira kao cinizam EU je donekle neutemeljena, pošto je EU proširenje oduvijek bilo prevenstveno pitanje ispunjvanja praktičnih interesa briselske administracije. Domaća kritika EU zvaničnika, kakvu smo čuli i čitali tokom i nakon nedavne posjete Marte Kos Podgorici, bazirana je na uzaludnom nadanju da će zvaničnici iz Brisela uzeti aktivno učešće u rješavanju naših lokalnih problema i pomoći da se izborni pobjednici iz avgusta 2020 godine nekako razvlaste. Nadanje u EU aktivizam u Crnoj Gori proizvod je naivnog uvjerenja da bi svi naši problemi postali lakše rješivi nakon prijema Crne Gore u punopravno članstvo u EU. Ovo je samo još jedna u nizu naših zabluda, te znak limitiranih domaćih kapaciteta da se izborimo s problemima egzistencijalne prirode, ali i pokazatelj naše nepremnosti da, uprkos “malo rukah” sami čistimo i redimo sopstvenu kuću- navodi Pavlović.
Kako je rekao na početku, sadašnja kriza nije novijeg datuma, pa je korisno podsjetiti se istorijske transverzale kojom se ona razvijala.
Danas je očigledno da decenijski napori manjeg dijela akademske zajednice da u Crnoj Gori promoviše i u praksi uspostavi model građanske lojalnosti pravnom okviru države – ono što se u političkoj teoriji zove “ustavni patriotizam” - nijesu dali željene rezultate. Bez obzira na primjenjivost ovog modela u Crnoj Gori, prioriteti i interesovanja političke elite i partija kroz koje ova elita ostvaruje svoje interese bili su pozicionirani negdje drugdje, podsjetio je on.
- Postojanje kolektivnog sjećanja o suživotu na našem prostoru nije iskorišteno na način koji bi omogućio uspostavljanje životnih okvira koji nijesu isuviše ranjivi od atavističkih strasti etničkih nacionalizama i vjerskih fundamentalizama koji već decenijama gospodare našim prostorom i imaju izuzetno visok stepen političke upotrebljivosti za sve aktere na crnogorskoj javnoj sceni- ističe on.
Pavlović je podvukao da osim snažnog retoričkog zalaganja za koncept suživota različitosti, post-referendumska vlast nije okončala proces kreiranja lojalnosti građana pravnom okviru koji omogućava i garantuje prostor za takav suživot. Partijska retorika multikulturalizma nije uspjela da napravi čvrstu kopču s istorijskim sjećanjem i realnošću suživota u Crnoj Gori. Drugim riječima, nije ponudila jasno definisani nadnacionalni identitetski okvir koji nije obojen partijskim koloritom.
- Logičan proizvod ovakvog nedostatka fokusa političke elite jeste institucionalizovanje klijentelizma, svejedno da li on bio partijski, vjerski, nacionalni, etnički, ili ideološki, kao modela koji uređuje duštvene odnose i kakvu-takvu funkcionalnost institucija države. Partitokratija nije uspjela, ili nije imala interes, da premosti postojeće podjele, već je, u okviru svojih mogućnosti i u granicama svoje ideološke matrice, nastojala da ih iskoristi u sopstvenom izbornom inženjeringu- kazao je Pavlović.
Istovremeno, ističe Pavlović, klijentelizam u Crnoj Gori omogućio je da se kreira radikalni politički narativ o “ugroženoj i diskriminisanoj” grupi koja mora da se bori kako bi ostvarila sopstveno pravo na jednakost u društvu. Potpuno je svejedno da li takav narativ ima bilo kakvo utemeljenje u stvarnosti, ili ne. Ono što je važno jeste da segment stanovništva u njega povjeruje i počne da ga živi kao sopstveno društveno iskustvo.
- Ovdje je važno napomenuti da je, uprkos jasnim pokazateljima klijentelizma kada je u pitanju vršenje vlasti u Crnoj Gori do 2020. godine, današnji agresivni politički narativ o tadašnjoj “ugroženosti” Srba u Crnoj Gori jednako mitologizovan i neutemeljen, kao što je to slučaj s mitskom narativnom potkom svetosavskog kulta. Bez obzira na artificijelnost priče o ugroženosti grupe, ona je poslužila (i još uvijek služi) kao platforma i opravdanje za svojevrsnu institucionalnu, zakonsku i kadrovsku osvetu na kojoj su angažovani izborni pobjednici iz avgusta 2020. godine- ističe istoričar.
Kako je Pavlović podsjetio, za razliku od ranijih decenija, Crna Gora danas živi fazu institucionalizovanog klijentelizma čiju dinamiku i oštrinu određuje interesna koalicija između velikosrpske kleronacionalističke elite pod kontrolom Srpske Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori i Nove Srpske Demokratije i njenog lidera, s jedne strane, i tehnokratske para-građanske političke grupacije okupljene oko frakcije Pokreta Evropa Sad koju formalno predvodi predsjednik crnogorske vlade, s druge. Već duže od četiri godine ova koalicija predano radi na podrivanju slabašnih ekonomskih i institucionalnih temelja crnogorske suverenosti i državnosti.
- Partije koje danas vrše vlast u državi su nametnule velikosrpski nacionalni puritanizam svetosavskog kulta kao cilj kojem društvo treba da strijemi, a njihova retorika tobožnjeg evropejstva, pomirenja, tolerancije i multikulturalizma nije ništa drugo do poslovični smokvin list koji od očiju neuspješno nastoji da sakrije njihovu intelektualnu tanjevinu, desničarsku ideološku radikalnost i nacionalističku golotinju. Činjenica je, na žalost, da je Crna Gora danas više nego u proteklih tri decenije podijeljena po nacionalnim i vjerskim linijama, i da jedva preživljava najradikalnije manifestacije pomenute krize održivosti i legitimiteta- kazao je on.
U ovakvom kontekstu je, smatra Pavlović, sasvim očekivano da u Crnoj Gori dominira politički monopol partitokratija i umišljenih lidera. Stiče se utisak da građani nijesu u mogućnosti (ili ne umiju) da politički jasnije i snažnije artikulišu svoje želje i htjenja, odnosno, da se izrazi njihovih želja “ne broje”, već da su partijska pazarišta mjesta na kojima se vrši raspodjela moći i privilegija i gdje se kvalitet tuđih života dogovara “kroz rukav od kaputa”. Istorijat ovakve dominacije je tema za neku drugu priliku, ali ono što je, ipak, čini aktuelnom, jeste činjenica da se danas potpuno eliminiše mehanizam utrđivanja odgovornosti za učinjene greške političara i visokopoziciniranih birokrata.
- Kao što sam pisao ranije, političari i birokrate u državnom aparatu s indignacijom odbacuju odgovornost za svaku manifestaciju sopstvene profesionalne neadekvatnosti, a tu odgovornost prenose na šire društvene slojeve. Oni vrlo konkretne političke i operativne odgovornosti nakon najnovijeg masovnog ubistva na Cetinju ljutito uopštavaju kako bi pokrili sopstvena profesionalna ograničenja. Istovremeno se svi kritički glasovi i zahtjevi za uvrđivanjem odgovornosti dezavuiraju kao plaćenicke aktivnosti i antidržavno djelovanje. Takve optužbe imaju istorijat u Crnoj Gori i nijesu novina, jer su dio arsenala karakterističnog za sve hibridne režime proto-demokratskog tipa i konsenzulane autokrate koji takve režime kontrolišu- podsjetio je Pavlović.
Partitokratija, po prirodi svojeg bića, ne uvažava utemeljene stavove stručne javnosti onda kada su oni u suprotnosti s dizajniranim političkim, odnosno, partijskim i liderskim namjerama. Navešću samo dva novija eklatantna primjera. &nbsp;
- Prvi je već pomenuto problematično potpisivanje takozvanog Temeljnog Ugovora, koje je uslijedilo uprkos značajnoj i javno dostupnoj kontra-argumentaciji. Ne treba zaboraviti da je parafiranje ovog dokumenta bio, između ostalog, i čin političkog kaprica koji nedvosmisleno potvrđuje dominaciju ranije pomenutiog monopola. Jedan sam od onih koji ovaj čin smatraju neustavnim, i antidržavnim aktom. Iz ovog razloga mi je neprihvatljiva sadašnja “normalizacija” potpisnika ovog dokumenta, Dritana Abazovića i njegove partije Ura, od strane takozvane suverenističke opozicije- naglasio je Pavlović.
Drugi primjer, navodi istoričar, je najskorije preuzimanje nadležnosti Ustavnog Suda od strane skupštinskog Odbora za ustavna pitanja, i podrška koju je ovaj čin dobio od sadašnjeg predsjednika crnogorske skupštine. Istini za volju, najsvježija epizoda oko Ustavnog Suda je dio višegodišnje političko-pravne sapunske opere: partijske borbe za prevlast u sferi pravosuđa i nastojanja svih aktera na domaćoj političkoj sceni da u toj borbi ostvare što bolji rezultat. &nbsp;Ovo je, generalno posmatrano, još jedan pokazatelj da je politička elita spremna da uradi sve kako bi se približila svojem zacrtanom političkom cilju.
Postaje jasno da se svakodnevno nagomilavaju konkretni primjeri dizajniranog urušavanja administrativnih kapaciteta u Crnoj Gori, te sužavanja okvira institucionalne odgovornosti, kao i konstantnog smanjivanja ionako limitiranih ekonomskih horizonata, kao i primjeri značajno umanjene efektnosti državne administracije na planu očuvanja bezbjednosti građana, kao i na spoljnopolitičkom planu. Stoga je legitimno pitanje (koje nekima može zvučati kao retoričko) da li, i u kojoj mjeri, politička elita što sada vodi državu može donostiti odluke nezavisno od spoljnih faktora bilo da su oni locirani u Briselu, Berlinu, Beogradu, Trebinju, ili Moskvi. Mislim da su ovo neki od razloga zašto nije neosnovano današnje stanje stvari u Crnoj Gori analizirati i iz perspektive modela “failed state”, rekao je Pavlović.
- U takvom analitičkom okviru, studentski protesti u Podgorici sobom nose dodatnu vrijednost i težinu. Pored očigledne i neophodne dimenzije utvrđivanja odgovornosti nadležnih organa za brojne propuste u vezi posljednjeg masovnog ubistva na Cetinju, studentski zahtjevi su u suštini i s pravom politički. Kao što sam već pisao u ranijim medijskim prilozima za Antenu M, zahtjevi studenata to trebaju i moraju biti. Taktičko uzdržavanje od jasnih političkih zahtjeva u ovoj ranoj fazi protesta je razumljivo. Studentski zahtjevi i rok koji su postavili premijeru Spajiću da ih ispuni su od velike važnosti i zato što pokazuju kvalitetno taktičko promišljanje od strane organizatora- smatra Pavlović.
Oni kažu da su njihovi zahtjevi "isključivo na polju društvenog aktivizma". To je poruka upozorenja premijeru da slijedeća faza protesta može, pored najavljene “građanske neposlušnosti” uključivati naglašenije i temeljnije političke zahtjeve. Ostaje da se vidi o kojim formama građanske neposlušnosti se radi.
- Nadam se da su, uprkos inicijalnoj odlučnosti da ostanu u okvirima društvenog aktivizma, organizatori svjesni neophodnosti kasnijeg prelaska na politički teren, pošto insistitanje na personalnim korekcijama unutar nesposobne i maliciozne vladajuće garniture ne može proizvesti neophodnu sistemsku promjenu. Radi se o potrebi da se u organizacionom smislu nauči standardni politički jezik kako bi sadašnji protest iniciran “odozdo” mogao imati neke šanse za uspieh- ističe Pavlović.
Rekonstituisanje u politički pokret ili neku sličnu formu je potrebno da bi se moglo efektno komunicirati s političkim Zapadom, čija se podrška očekuje. Kao što se vidjelo iz već pomenute nedavne posjete Marte Kos, briselska birokratija zna i želi da komunicira samo sa politički i organizaciono jasno definisanim i hijerarhijski strukturiranim političkim akterima. Pavlović se nada se da su organizatori protesta takođe svjesni da vladajuća garnitura strahuje upravo od studentskog učenja takvog političkog esperanta i njihovih konketnih političkih zahtjeva, pošto se radi o novoj i drugačijoj ponudi i domaćoj i evropskoj publici.
Naglasio je ipak da su ovo projekcije njegovih iskustava i nadanja, koje ovdje pominje kao nostalgični eho onoga što je u Crnoj Gori moglo biti tokom proteklih decenija, a nije se ostvarilo.
- Današnji studentski protesti u okvirima koje su oni ocrtali za javnost izraz su zahtjeva koje nameću novo vrijeme i nove generacije. One zavrijeđuju naše poštovanje i snažnu podršku. Čini mi se da u ovom trenutku nije od pomoći oštro nametanje tuđih očekivanja studentskoj pobuni s jasno definisanim razlozima i zahtjevima. Crnogorska mladost se, s punim pravom, bori za svoje ciljeve i ispunjenje svojih želja, pa ne bi bilo pošteno i uputno da im se natura obaveza borbe za neispunjene želje starijih generacija koje su istrošile svoje decenije u rovovima nacionalnog i državotvornog diskursa- kazao je Pavlović.
Na kraju je poručio da na studentima, mladosti koja je bila i koja će, nada se, i dalje biti na ulicama Podgorice zahtijevajući odgovornost nesposobne vlasti, ostaje da procijeni da li da uski “prozor” trenutnih protesta širom otvori i tako se premetne u jasno artikulisan, novi i drugačiji politički glas u Crnoj Gori.

Srđa Pavlović: Na studentima je da odluče hoće li uski “prozor” trenutnih protesta širom otvoriti u jasno artikulisan, novi i drugačiji politički glas u Crnoj Gori

Kao posljedica veoma loše kominikacije između odgovornih iz bezbjednosnog sektora i građana, nakon drugog masovnog ubistva na Cetinju, u javnosti su se pojavile značajne sumnje u zvaničnu verziju i dinamiku po kojoj se odvijao ovaj zločin. Te sumnje su pojačane činjenicom da su odgovorne državne birokrate u više navrata mijenjali suštinu i činjenicnu bazu sopstvenih izvještaja o najnovijem krvoproliću, pa je ispravnije govoriti o zvaničnim verzijama ovog događaja.
Zahtjevi građana da se dinamika koja je pratila najnovije masovno ubistvo na Cetinju do kraja i jasno rasvijetli su legitimni i važni. Odgovorna vlast bi trebala da brzo ponudi objašnjenja utemeljena na konkretnim dokazima. To, na žalost, nije slučaj u savremenoj Crnoj Gori. Isti zahtjevi za punom istinom se čuju i povodom ranijeg masovmnog ubistva u crnogorskoj prijestonici.
Dok se istinita i potpuna objašnjenja čekaju, javni prostor je popunjen brojnim nagađanjima i sumnjama. U duboko podijeljenom društvu kakvo je crnogorsko i u atmosferi nedostatka objašnjenja i povišenih emocija nije teško da se iz tih sumnji izrode uopštavanja koja mogu biti opasna za sve građane. Kao i svako uopštavanje, i ova o motivima za masovna ubistva i dinamici po kojoj su se ona dešavala, koja kruže crnogorskim javnim prostorom, predstavljaju kolaž sumnji u zvaničnu verziju, emocija, strahova, politički induciranih stereotipa, kao i vjerski potpomognute netorenacije, uskogrudosti i nerazumijevanja.
Nakon drugog masovnog ubistva i vrlo lošeg odgovora operativaca i rukovodilaca bezbijednosnih službi, odnosno, zbog neadekvatnog djelovanja tih službi, pojavila su se dva suprotstavljena narativa koji istovremeno zvuče kao optužba i kletva. Kao što znamo, stereotipizacija služi da se sakrije istina, te da se uvrijedi i dehumanizuje čitava grupa.
Prvi je grozomorna priča o problematičnom mentalnom stanju građana Cetinja. Ova priča predstavlja vrhunac stigmatizacije kolektiva na način i u obimu kakve nijesmo viđeli u Crnoj Gori dugi niz decenija. Neutemeljenost i malicioznost ove lažne kolektivne dijagnoze-optužbe takođe ima za cilj da dehumanizuje građane Cetinja i medicinsko stanje umetne kao dio psihološkog profila grupe. Iz ove polazne tačke zlonamjernici mogu da iskorače u tvrdnju da “iracionalnost i nasilnički impuls” grupe onemogućavaju njenu normalnu komunikaciju s ostatkom državnog kolektiva. Ovim se kreira svojevrsni izolat koji vlast može da tretira kao medicinski problematično strano tijelo na kolektivnom biću i da ga, shodno toj logici, isljuči iz društvenih tokova. Ako nas istorija ičemu uči, onda nas uči da je slična stigmatizacija grupa bila kičma ideoloških profila iz 1930-tih godina prošlog vijeka i državnih okvira koje su te ideologije kreirale.
Drugi je narativ o direktnoj operativnoj vezi sveštenika SPC sa masovnim ubojicama, Borilovićem i Martinovićem. I u ovom slučaju nedostaju konkretni dokazi. Optužbe da su obojica masovnih ubojica bili vjernici SPC, te da su možda učestvovali u litijama i nalagali badnjake sa klerom SPC može da proizvede politički, vjerski i ideološki potkanu generalizaciju o tome da su posvećeni vjernici SPC potencijalne masovne ubojice onda kada takav krvava služba zatreba ovoj crkvenoj organizaciji. Nipošto ne želim da osporim značajne i jasno pokazane predatorska namjere SPC u Crnoj Gori, ali mi se čini da je neophodno biti veoma pažljiv oko ovakvih i slicnih uopštavanja.
Oba narativa za sada opstaju u domenu čaršijskog nagađanja i vrijeđanja na društvenim mrežama i uprkos činjenici da niko još uvijek nije ponudio konkretne dokaze. Ipak, u nedostatku zvanične istine građani se lagano razbrojavaju na dva tabora i stupaju u unaprijed iskopane suprotstavljene rovove.
Ovakvi narativi mogu lako da posluže političkim operativcima i ideološkim dizajnerima kao alatke za odvlačenje pažnje od višeslojnog strukturnog problema koji, naravno, ima brojne dimenzije, uključujući vjersku i psihološku. Pažnja se odvlači i od dokumentovane činjenice da su se institucije države iznova pokazale nesposobnim da odgovore na izazove širih razmjera. &nbsp;&nbsp;
Uvjeren sam da je neophodno vratiti fokus na institucionalni teren, odnosno, jasno na pokazanu nesposobnost institucija države da uspostave zakonom uređenu i određenu kontrolu nad problematičnom situacijom u društvu. Kritika koja se, iz te tačke, uputi prema vlastima je sasvim legitimna i utemeljena.
Ovako utemeljena krtika takodje može i treba da bude i politički upotrebljiva kao impuls za aktivizam usmjeren ka strukturnim promjenama. Iako ostali slojevi ovih dviju krvavih priča iz Cetinja (ekonomnski, ideološki, vjerski, psihološki, medicinski) nijesu nevažni, bojim se da primarni fokus na njih nanosi štetu naporu da se nesposobna vlast smijeni. Osim toga, otvara se pandorina kutija opasnih i neutemeljenih karakterizacija koje dolaze iz oba suprotstavljena pola: sveštenici SPC su instumentalizovali masovne ubice vs cetinjani su mentalni bolesnici.
Ovo su neki od razloga zašto mislim da treba napraviti “otkorak” od pomenutih narativa. Da li je to moguće uraditi, ili ne, je drugo pitanje. Ono što se ne bi trebalo zaboraviti jeste pozitivan efekat tog otkoraka: vraćanje procesa rješavanja problema (kakvi god oni bili) u adekvatne profesionalne okvire. Ako se dokaze da postoji potreba za angazmanom zdravstvenog sistema u Crnoj Gori kako bi se izborili s narastajućom ankcioznošću, depresijom, ili nasiljem u porodici, onda je to obaveza profesionalaca koji čine zdravstveni sistem. Ako se dokaže direktna motivaciona ili praktična veza (vjerski fanatizam i politička mržnja koja ga prati, kao i obezbjeđivanje oružja i municije) između sveštenika SPC i ove dvojice masovnih ubojica, onda je to posao za profesionalce iz bezbijednosnog sektora.
U oba slučaja je neophodno da se stvari vrate na institucionalni teren, jer se time na najbolji način poentira u političkom diskursu. Imajući u vidu trenutnu situaciju u državi, ovo vraćanje “u institucije sistema” bi do srži ogolilo dokumentovanu nesposobnost sadašnje vlasti, a njenu kritiku i zahtjeve za njenom smjenom bi učinilo još utemeljenijim. &nbsp;

Zločini i kazne

Pored očigledne i neophodne dimenzije utvrđivanja odgovornost nadležnih organa za brojne propuste u vezi masovnog ubistva na Cetinju, studentski zahtjevi su u suštini politički. Vjerujem da oni to trebaju i moraju biti, te da je kontraproduktivno bježati od ove činjenice. Ova pobuna nije i ne treba da bude NVO projekat, i to treba naglašavati - ocijenio je profesor na Univerzitetu Alberta u Kanadi Srđa Pavlović.&nbsp;
Smatra da studentski protest protiv ohole i nesposobne vlasti mora biti vrhunski politički čin.
- Uprkos činjenici da su tu vrstu aktivnosti kod nas opoganile generacije bivših i sadašnjih domaćih političara, ili baš iz tog razloga. Zato ovaj studentski napor mora da bude koncipiran i kao nova politička ponuda koja podrazumijeva smjenu Vlade, pošto ministri nijesu slobodni strijelci i nezavisni operativci, već dio tima koji radi na istoj politčkoj mobi - ističe Pavlović.
Bez svakodnevnog pristiska s podgoričkih trotoara, kako dodaje, međutim, ova nova ponuda ima male šanse da bude viđena kao legitimna i ostvariva.
- Pravljenje vremenske pauze između uličnih protesta je pogubno za ovu formu političkog djelovanja i osigurava neuspijeh. Insistiranje na personalnim korekcijama unutar nesposobne i maliciozne vladajuće garniture ne može proizvesti strukturnu promjenu. Ono što tako uzak fokus zasigurno proizvodi jeste razočarenje javnosti u nešto što je na tren izgledalo kao građanska izviiskra, koja je brzo ugasnula u mraku politički induciranih interesa i strahova da se ti interesi dovedu u pitanje - zaključio je Pavlović.

Pavlović: Studentski protest protiv ohole i nesposobne vlasti mora biti vrhunski politički čin

Najnovije masovno ubistvo na Cetinju i, blago rečeno, neadekvatan odgovor crnogorske vlade i resornog ministarstva, kao i uvrjedljivo odsustvo nekih političara i vodećih birokrata u državnom aparatu s komemorativne sjednice u Prijestonici postali su one poslovične kapi koje su prelile čašu čemera kod građana. Danas izgleda kao da bi mirni i dostojanstveni protesti u Cetinju i u Podgorici mogli biti prvi korak ka iniciranju procesa ozdravljenja crnogorskog društva. Sudeći po javnim zahtjevima upućenim vlastima i po parolama koje su se vidjele na protestima, ovo je bila pobuna protiv oholosti nesposobne vlasti koja, svejedno da li po dizajnu ili iz neznanja, urušava i posljednje ostatke državnog aparata, vara građane i šalje im snažnu poruku da moraju sami da se zaštite od nadolazećeg haosa.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106190120_9b316522566d891f07815dbf5964af1faed0ff3e951ad762b10991a8d2b8e05a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250106190120_9b316522566d891f07815dbf5964af1faed0ff3e951ad762b10991a8d2b8e05a" data-rendition-name="original" width="1536" height="2048" loading="lazy" alt="Srđa Pavlović"><figcaption>Srđa Pavlović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Nova lica i nova energija pružaju nadu da je i u Crnoj Gori moguće iskoračiti ispod partijskog šinjela, te odbaciti i kritički dekonstruisati još jedan pokušaj vladajućih partija da normalizuju ono što nije i ne može biti normalno. Uprkos dosadašnjem iskustvu brojnih uzaludnih nadanja, želim da vjerujem da će uvažavanje nevinosti koju danas pokriva zemlja nad 12 svježih humki na Cetinju, ipak postati tačka konstituisanja nove ponude za društveni oporavak, a da to ne bude partitokratsko i nacionalističko nedonošče kakvo smo do sada gledali. Snaga želje za promjenom, koja je jasno i dostojanstveno obnarodovana na ulicama Cetinja i Podgorice će da bude ozbiljno testirana u narednim danima i neđeljama. Jasni zahtjevi su jedan od tri temeljna stuba uspiješnih protesta protiv bezdušne i nesposobne vlasti. Drugi je volja da se vaninstitucionalni pritisak nastavi sve dok se ne postigne željeni rezultat. Treći je spremnost da se izdrže svi oblici napada od strane vlasti i njenog partijskog i medijskog bašibozuka. Činjenica da vlast uporno nastoji da zataška svoju nebrigu i profesionalnu nesposobnost, a odgovornost za prolivenu krv prebaci na druge, je uvreda za svaku nevinu žrtvu, za njihove porodice, i za sve građane Crne Gore. Zato je nastavljanje protesta kojima se traže ostavke svih odgovornih najbolji iskaz poštovanja prema nevinim žrtvama i najsnažnija armatura koja može da održi pomenute temelje za ozdravljenje crnogorskog društva.

1250x600

1084x550

Pobuna protiv oholosti nesposobne vlasti

Kabinet predsjednika ostaje otvoren u određivanju termina u petak, koji premijeru odgovara, kako bismo donijeli odgovarajuće odluke koje će vratiti punu sigurnost i bezbjednost za sve građane Crne Gore, navedeno je u saopštenju uz isticanje da se razumije odluka predsjednika Vlade Milojka Spajića da preuzme odgovornost i sazove sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost, kako bi kroz to operativno tijelo sagledao aktuelne prijetnje i ubrzao efikasan odgovor na bezbjednosne izazove, navedeno je u saoštenju.&nbsp;
Kako se dodaje, ustav i zakoni Crne Gore zahtijevaju jedinstvenu koordinaciju na najvišem nivou.
- Predsjednik države, predsjednik Vlade i predsjednik Skupštine moraju učestvovati u svakom zasijedanju Savjeta za odbranu i bezbjednost i to je odgovornost prema građanima Crne Gore - navodi se u saopštenju Kabineta.
Kako ističu, u trenutku alarmantnih bezbjednosnih prijetnji: ubistava, ugrožavanja sigurnosti i nasilja nad izabranim zvaničnicima, nijedna institucija ne smije usporiti našu sposobnost da reagujemo brzo i odlučno.&nbsp;
- Sigurnost i dostojanstvo građana nijesu predmet političkih igara, ili nemara, već ustavna i moralna obaveza svih nosilaca najviših funkcija. Zato, svako ignorisanje najvišeg ustavnog tijela nadležnog za pitanja nacionalne bezbjednosti, odraz je neozbiljnosti, za koje se mora preuzeti odgovornost - naglašava se u saopštenju.&nbsp;
Kako se navodi, Milatović neće oklijevati kada je u pitanju vraćanje osjećaja sigurnosti za sve građane Crne Gore i ostaje u potpunosti posvećen saradnji i koordinaciji svih institucija kako bismo zajednički sačuvali bezbjednost, stabilnost i dostojanstvo Crne Gore.

Milatović ostaje otvoren za određivanje sjednice Savjeta za bezbjednost i odbranu u terminu koji Spajiću odgovara

U srcu Nacionalnog parka Prokletije, u dolini Grebaje, završen je treći po redu regionalni eko kamp, koji je okupio studente iz Crne Gore, Albanije i Kosova s ciljem edukacije i jačanja prekogranične saradnje u oblasti zaštite životne sredine.
Petodnevni kamp organizovala je NVO Green Home, u partnerstvu sa organizacijama INCA iz Albanije i ERA sa Kosova, u okviru projekta „Prokletije – prekogranična naučna učionica III“, koji podržavaju EU i Zajednička akcija Fonda za Zapadni Balkan.
Kroz interaktivna predavanja, radionice i terenski rad, studenti su se upoznali sa bogatstvom biodiverziteta masiva Prokletija, te važnosti očuvanja prirodnih resursa u osjetljivom prekograničnom području.
Poseban fokus bio je na Balkanskom risu – rijetkoj i ugroženoj vrsti, kao i na izazovima njegove zaštite. Polaznici su imali priliku da čuju više o vrstama karakterističnim za ovo područje, značaju mreže Natura 2000 i o mjerama koje se sprovode u cilju održivog upravljanja ekosistemima.
Veliko interesovanje izazvala je prezentacija o insektima Prokletija, tokom koje su učesnici zabilježili brojne fotografije rijetkih i endemičnih vrsta.
Kroz terenske aktivnosti, studenti su istraživali šumske ekosisteme, učili o biljnim i životinjskim vrstama koje se mogu pronaći samo u ovom dijelu Balkana, a vrhunac kampa bio je uspon na vrh Volušnica, na 1.876 metara nadmorske visine. Boravak u prirodi i noćenje u šatorima doprinijeli su jedinstvenom iskustvu učenja kroz direktni kontakt s prirodom.
Organizatori ističu da je cilj ovakvih aktivnosti ne samo edukacija, već i stvaranje mreže mladih entuzijasta i stručnjaka koji će zajedno doprinositi očuvanju jednog od najvrijednijih prirodnih područja regiona.
- Prokletije su naš zajednički resurs. Njihova zaštita ne poznaje granice, a upravo ovakvi kampovi doprinose boljem razumijevanju, dijalogu i zajedničkom djelovanju mladih - poručili su iz NVO Green Home.

Završen treći eko kamp u Grebajama: Studenti iz regiona udruženi u zaštiti prirode

Vlasnik kompanije Voli Dragan Bokan novi je predsjednik Košarkaškog saveza Crne Gore, odlučeno je na Skupštini te asocijacije.
Bokan, koji je bio jedini kandidat, dobio je podršku 66 delegata sa pravom glasa, a dva su bila uzdržana.
Skupština Košarkaškog saveza broji 90 delegata.
Bokan je na čelu Košarkaškog saveza naslijedio Jelenu Dubljević, koja je u aprilu podnijela ostavku.
On je u košarci zvanično od 29. jula 2011. godine, kada je preuzeo Košarkaški klub Budućnost.

Bokan novi predsjednik KSCG

Postignut je dogovor da lokalni izbori budu u jednom danu 2027. godine, a ostalo je, dok zakon ne uđe u proceduru u četvrtak ili petak, političke partije dogovore koji je to mjesec i na koji datum će se održati izbori - kazao je kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Nikola Rakočević.
On je, na sjednici ovog skupštinskog tijela koja je održana danas, naveo da od tog dogovora političkih lidera zavisi da li će usvojiti zakonska rješenja koja su danas razmatrali - nacrte zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika.
- Mi imamo nacrte, ali bez tako važne stvari kao što je datum, oko koje mislim da neće biti problem da se nađe dogovor, taj dio neće biti riješen. Nadam se da će sve političke partije, posebno one u vlasti, pokazati volju i napor da se ovaj posao na zadovoljstvoi u interesu svih građana riješi do kraja jula - rekao je Rakočević.
On je najavio za četvrtak održavanje velikog okruglog stola o zakonskim rješenjima koje su danas razmatrali, da će se o prijedlozima zakona izjasniti na prvoj narednoj sjednici nakon javne rasprave.
- Odlučili smo da se organizuje javna rasprava u jednom danu zbog vremena, odnosno nismo mogli to realizovati da traje sedam dana kako smo prvobitno planirali. To će biti veliki okrugli sto i pozvaćemo sve zainteresovane strane da učestvuju - najavio je Rakočević.
Nakon okruglog stola, kako dodaje, biće sačinjen izvještaj, uz izvještaj sa današnje sjednice, a biće inkorpirana rješenja za koja radna grupa bude smatrala da treba da budu u finalnom tekstu.
- Očekujem da će to biti riješeno do kraja radnog dana u četvrtak i da će tada prijedlog zakona zvanično biti uvršten u skupštinsku proceduru. Tada se stvaraju uslovi da Odbor raspravlja o prijedlozima zakona u toj formi, te ukoliko se usvoje mogu ići na plenum - objasnio je Rakočević.
Pozvao je predsjednika parlamenta Andriju Mandića da sazove sjednicu kolegijuma na kojoj će se dogovoriti da se organizuje sjednica Skupštine ili u subotu, odnosno najkasnije u ponedjeljak, na kojoj će kroz izmjene i dopune dnevnog reda parlamenta biti uvršteni prijedlozi zakona ovog odbora.
<h2>Tok sjednice</h2>
Rakočević (Demokratska partija socijalista) je na početku sjednice kazao je da je izborna reforma jedan od ključnih zadataka.
- Shvatili smo ovo kao vrlo važan proces koncipiran na najmanje pet stubova izborne reforme, a jedan je konsenzus oko izbora u jednom danu - naveo je Rakočević.
Do kraja jula, prema njegovim riječima, očekuju da završe još dva stuba izborne reforme, odnosno profesionalizaciju opštinskih i izbornih komisija i koncipiranje reformskog zakona o finansiranju izbornih kampanja.
- Ako to postignemo, potvrdu rezultata treba očekivati od Evropske komisije, jer će to značiti i zatvaranje poglavalja i približavanje društvu najrazvijenih demokratija - istakao je Rakočević.
Mandat odbora je, podsjeća, do 31. decembra, što znači da od septembra treba razmatrati preostala dva stuba izborne reforme, odnosno otvorene liste i direktan izbor predsjednika opština i gradonačelnika, kao i harmonizaciju zakona.
- Ukoliko i to završimo, onda imamo završeno izbornu reformu - naveo je Rakočević.
Kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Vasilije Čarapić (Pokret Evropa sad) kazao je, pored ostalog, da održavanjem izbora u jednom danu izlazimo iz modela konstantnog izbornog procesa, te da se na taj način može spriječiti takzovani izborni turizam.
- Samo i da to imamo kao problem, ovim ga rješavamo - ističe Čarapić.
Kao Odbor su se potrudili su, dodaje, da svim liderima partije ostave prostora za dogovor oko datuma.
- Dio koji se tiče datuma tiče se politike, ali smatramo da lideri partija treba da donesu odluku - kazao je Čarapić.
Dogovor je važan, kako ističe, jer bi se u nekim opštinama skratio mandat, a u nekim produžio.
- Evropska komisija to podržava ukoliko postoji politički konsenzus - naveo je Čarapić i dodao da je uvjeren da će postići dogovor oko datuma u narednih nekoliko dana.
<h2>Kazne</h2>
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević rekao je da neće biti upitna podrška zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
Smatra da su određene kazne predviđene izmjenama pretjerane.
Podržao je odluku da se lokalni izbori održe u jednom danu, ali stava je da tada ne bi trebalo održati i parlamentarne.
- Time bismo skrajnuli sve lokalne teme u drugi plan - smatra Zirojević.&nbsp;
Naveo je i kako bi broj članova opštinskih izbornih komisija trebalo biti veći od tri.
I poslanik Admir Adrović (Bošnjačka stranka)smatra da visine kazne za političke subjekte za neke procese koji su trivijalni treba dovesti na nivo srazmjeran prekršaju koji je počinjen.
I on smatra da u istom danu ne bi trebalo održati lokalne i parlamentarne izbore, ali da će vidjeti kako će dalje taj proces ići.
Poslanik Nikola Camaj (Albanski forum) &nbsp;kazao da su im izmjene &nbsp;prihvatljive osim dijela o izboru poslanika manjina gdje, kako je rekao, smatra da ima prostora za bolja rješenja.
- Za Albance i druge manjine je veoma bitno da imaju garantovane mandate - rekao je Camaj.
Poslanik Adrijan Vuksanović (Hrvatska građanska inicijativa) naveo je da u tom pogledu ima dobrih primjera iz regiona o zastupljenosti manjina u parlamentu.
- Mislim da su manjine zavrijedile veliki kapital - ocijenio je Vuksanović.
Profesorica Nikoleta Đukanović skrenula je pažnju da se od kandidata za članstvo u izbornim komisijama zahtjeva isuviše veliki stepen znanja pravnih normi, koji, kako je navela, formalno ne bi mogli zadovoljiti ni mnogi istaknuti politikolozi u Crnoj Gori.
<h2>Proporcionalnost</h2>
Predstavnik nevladinog sektora Dragan Koprivica (Centar za demokratsku tranziciju) smatra da izborna reforma zaista mora biti sveobuhvatna.&nbsp;
- Nas najviše zabrinjava kako smo uradili izbore u jednom danu. To je najvažniji trenutak ove reforme, krucijalno za izlazak iz ove situacije koju imamo, ali se bojimo da se iizmeđu realizacije cilja ispriječilo partitokratskih interesa. Predloženo rješenje, ako stoji da će prvi biti 2027, veoma su upitni sa stanovišta poštovanja Ustava i međunarodnih standarda, jer se taj prijedlog bazira na masovnom produženju mandata opštinama, odnosno uskraćivanju prava glasa za oko 240.000 ljudi - istakao je Koprivica.
Smatra da se može napraviti opasan presedan.
- Prijedlog nije proporcionalan jer nije vodio računa o ugrožavanju prava glasa - naglasio je Koprivica.
To je ono što ga brine.
- Nije problematično spajanje lokalnih i parlamentarnih izbora. Nemojte da ovim rješenjem od lokalnih izbora pravimo drugorazredni događaj, jer prava demokratiji leži u mjesnoj zajednici i lokalnom parlamentu - ocijenio je Koprivica.
Ističe i da nisu pripremili prateće zakone.
- Ove izmjene su dobre ako nema ovog datuma, ali ostaće ozbiljne rupe ako se to usvoji ovako. Bili smo dogovorili da se mijenja Zakon o Ustavnom sudu zbog postupka žalbi, i to je nešto na šta treba da obratimo pažnju - rekao je Koprivica.
Pitao je i zbog čega se ne traži mišljenje Venecijanske komisije.
- Dajmo vrijeme ovim prijedlozima za poštenu, internu javnu raspravu i vrijeme Venecijanskoj komisiji za mišljenje. Tražimo ga mi. Mislim da će za ovaj odbor biti poražavajuće ako mišljenje od Venecijanske komisije traži neko drugi a ne mi - kazao je Koprivica i tražio da se ova rješenja ne usvoje do jeseni, odnosno kraja septembra.
<h2>Izborni proces</h2>
Čarapić je naveo da iako je tačno da će oko 240.000 ljudi glasati u nekom drugom roku, smatra da se ovim izlazi iz tirade konstantnog izbornog procesa.
- Smatram da je nekorektan dio oko neproporcionalnosti. Mnogi smatraju da je produženi mandat prenebregavanje lokalne demokratije, izbjegavajući da komentarišu činjenicu da većina birača će doći u situaciju da se mandat u njihovim opštinama skraćuje. To niko ne dovodi u pitanje. U Podgorici, đe smo imali izbori prošle godine, u jako kratkom roku ćemo imati skraćenje mandata, u Nikšiću, u svim opštinama koje su prošle godine imale težak izborni ciklus - rekao je Čarapić.
Profesor Zlatko Vujović je kazao da ukoliko se pripremljeni tekst zakona usvoji to bi predstavljalo „ogromnu reformu“.
- Došlo smi do nečega što je bilo nezamislivo u Crnoj Gori, da imamo ovoliko širok konsenzus - istakao je Vujović.
J. B.&nbsp;

Rakočević: Postignut dogovor da lokalni izbori budu u jednom danu 2027; Koprivica: Predložena godina upitna sa stanovišta poštovanja Ustava i međunarodnih standarda

Jedna osoba ubijena je večeras u pucnjavi koja se desila u bašti ugostiteljskog objekta „Taromina“ u Ulici Svetozara Markovića u Podgorici, a dvije su povrijeđene. To je ETV kazala viša državna tužiteljka Irena Burić nakon što je završen uviđaj na licu mjesta. Iz Uprave policije isprva je saopšteno da je ranjena jedna osoba. - Zajedno sa policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica i sa vještakom balističke struke izvršila sam uviđaj na licu mjesta, a nakon što su me policijski službenici obavijestili da je došlo do upotrebe vatrenog oružja u bašti lokala jednog ugostiteljskog objekta kojom prilikom je jedno lice lišeno života, dok su dva lica zadobila tjelesne povrede - kazala nam je Burić. Uviđaj je izvršen i izuzeti su tragovi koji će biti predmet vještačenja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FWs6wAklqsT0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - A preduzimaju se intenzivne mjere i radnje u cilju utvrđivanja identiteta izvršioca krivičnog djela - dodala je Burić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FXSo-Q_047dY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko pet minuta prije ponoći.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250720000732_9f1c6cff898ba712a5c3f54403ea8b69dd2e22a8721d6315eeeabff344f91ad3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250720000732_9f1c6cff898ba712a5c3f54403ea8b69dd2e22a8721d6315eeeabff344f91ad3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="pucnjava u pg"> </figure>  - Službenici Uprave policije preduzimaju hitne, sveobuhvatne mjere i radnje u saradnji sa tužiocem u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti događaja, identifikacije, lociranja i lišenja slobode izvršioca i rasvjetljavanja cjelokupnog dogaðaja - kazali su u policiji. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FUUjtbIP-Luk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sa daljim tokom preduzetih aktivnosti javnost će, kažu, obavještavati fazno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250720010724_1044821b79ecbbfb2d4903076dda7f9fb46deef78a940f6fee80cd16974ccefd.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250720010724_1044821b79ecbbfb2d4903076dda7f9fb46deef78a940f6fee80cd16974ccefd" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Pucnjava Podgorica"> </figure>  Ovo je drugo ubistvo koje se u Podgorici desilo ove sedmice. Prije četiri dana je u Staroj Varoši ubijen Igor Nedović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpucnjava-u-staroj-varosi-jedna-osoba-tesko-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Jedna osoba ubijena u pucnjavi u Ulici Svetozara Markovića, dvije povrijeđene

Tokom sinoćnje pucnjave u Podgorici u kojoj je ubijen Ivan Milačić hicem je povrijeđena slučajna prolaznica, koju je metak okrznuo, saznaju Televizija E i Portal ETV.&nbsp;
Iako su se iz Uprave policije, povodom ovog događaja, saopštenjima javnosti obratili u dva navrata, ovu informaciju su sakrili, kako bi, koliko je to moguće, umanjili ozbiljnost situacije i sakrili činjenicu da je umalo stradala nevina osoba.&nbsp;
Štoviše, u svom prvom saopštenju koje je medijima poslato jutros oko pola sata iza ponoći iz Uprave policije je saopšteno da je prilikom upotrebe vatrenog oružja jedno lice stradalo, a jedno povrijeđeno.
Da su u pucnjavi koja se desila u bašti ugostiteljskog objekta „Taromina“ u Ulici Svetozara Markovića u Podgorici, povrijeđene dvije osobe javnost je saznala tek jutros oko dva sata iza ponoći kada je to, nakon obavljenog uviđaja Televiziji E saopštila viša državna tužiteljka Irena Burić.
- Zajedno sa policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica i sa vještakom balističke struke izvršila sam uviđaj na licu mjesta, a nakon što su me policijski službenici obavijestili da je došlo do upotrebe vatrenog oružja u bašti lokala jednog ugostiteljskog objekta kojom prilikom je jedno lice lišeno života, dok su dva lica zadobila tjelesne povrede - kazala nam je Burić.
Tek u drugom saopštenju Uprave policije, dostavljenom medijima jutros nešto prije 10 sati, pominje se i druga povrijeđena osoba, ali je izbjegnuta informacija da je riječ o slučajnoj prolaznici.
- Jedno od dva povrijeđena lica je zadržano u Kliničkom centru Crne Gore na liječenju i stabilnog je zdravstvenog stanja, dok je drugo povrijeđeno lice zadobilo laku tjelesnu povredu i ono je pušteno bez zadržavanja i opservacije – saopštili su jutros iz policije.&nbsp;
Pobjeda je objavila da je jedna od ranjenih osoba, Strahinja Raonić, sjedio u kafiću sa stradalim Milačićem.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fivan-milacic-ubijen-u-pucnjavi-u-podgorici-ranjene-dvije-osobe&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Policija krije da je metak okrznuo slučajnu prolaznicu

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, odgovarajući na pitanja, &nbsp;kazao je pred skupštinskim Odborom za bezbjednost i odbranu da je policija u potpunosti postupala u skladu sa zakonom u slučaju Danila Mandića, bratanića predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je prvobitno bio osumnjičen za pokušaj teškog ubistva u pucnjavi koja se dogodila 19. aprila u Podgorici, a koje je djelo kasnije prekvalifikovano u izazivanje opšte opasnosti, nanošenje teških tjelesnih povreda i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja. <h2>"Gluva" soba</h2> Šćepanović je odbio da ogovori na pitanja da li su pronađeni Mandićevi DNK tragovi i barutne čestice u vozilu, da ne bi, kako je kazao, kompromitovao dokazni postupak, čak iako bi bili saopšteni u tzv. "gluvoj sobi" jer ni ona, kako je kazao direktor UP, "nije više gluva". Saslušanju prisustvuje i advokat osumnjičenog Danila Mandića, Miroje Jovanović.kao navodni predstavnik zainteresovane nevladine organizacije "Društvo za ravnopravnost i toleranciju - AI" koja je osnivač Srpskog radija i Srpske televizije sa sjedištem u Srpskoj kući u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721120712_705e697490d0eb11a165cf7e8f561a2c44c9a32a9659cc35b8256cef82732bb1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250721120712_705e697490d0eb11a165cf7e8f561a2c44c9a32a9659cc35b8256cef82732bb1" data-rendition-name="original" width="1445" height="892" loading="lazy" alt="Miroje jovanović"> <figcaption>Miroje Jovanović</figcaption> </figure>  Poslanik SD-a Nikola Zirojević kazao je da mu je čudno što se govori da "gluva soba" nije gluva. - Čudno mi je da slušamo da gluva soba više nije gluva. Tačno je da postoje curenja iz te sobe, pa se naslovi jednog medija pune iz te sobe. Pojedini mediji imaju više informacija nego &nbsp;tužilaštva. Ne možemo pod izgovorom da soba nije gluva ostati bez odgovora na pitanja - rekao je Zirojević. Šćepanović je odgovorio da je policija uzorkovala tragove i vozila i lica i pribavila naredbe za vještačenje.&nbsp; - To je princip koji vi treba da znate kao članovi odbora. Ali, mišljenje i zaključak te analize vama ne treba. To treba da znaju tužilac, sud i odbrana. Ako bih vam ja dao te podatke, omogućili bi prostor odbrani, jer bi oni izašli neovlašćeno. Povrijedili bismo ZKP. Ne vidim razlog zašto bi vama trebala informacija o barutnim česticama - da li da vi mašete tim danas ispred Skupštine? Ako hoćete da iznesem podatke, možemo prvo da potpišemo izjavu za poligraf, pa onda fino da ne odbijete i da vidimo ko je iznio neovlašćeno podatke - kazao je Šćepanović. <h2>Vozilo Skupštine bilo na mjestu izvršenja kivičnog djela</h2> Kako je istakao Šćepanović, policija je identifikovala vozilo koje je učestvovalo u događaju, a svi prikupljeni dokazi — uključujući snimke video-nadzora, mapiranje kretanja i telekomunikacione podatke — jasno ukazuju na njegovo prisustvo na mjestu izvršenja krivičnog djela, kao i na činjenicu da je u pitanju vozilo Skupštine Crne Gore. On je kazao da je obavljena komparativna analiza kretanja vozila uoči, tokom i nakon krivičnog djela. Sve informacije su uvrštene u spise predmeta, a identifikovano je pet lica koja su te večeri zajedno boravila u ugostiteljskim objektima u Podgorici, kazao je Šćepanović. Prema njegovim riječima, jedno od oštećenih lica, koje isprva nije bilo dostupno policiji, locirano je u mjestu stanovanja i odbijalo je saradnju. Međutim, nakon ljekarskog pregleda utvrđeno je da je zadobilo tešku tjelesnu povredu u predjelu butine, nanesenu dejstvom vatrenog oružja, dok je drugo lice zadobilo lakšu povredu nastalu usljed rikošeta. Šćepanović je kazao da je to bio jasan signal da se stiču uslovi za postupanje Višeg državnog tužilaštva On je kategorički odbacio tvrdnje o političkim uticajima, poručivši da Uprava policije djeluje isključivo na osnovu zakona, bez obzira na identitet osumnjičenih. <h2>Sud spriječio pretres u noćnim satima</h2> Jedan od najproblematičnijih trenutaka u postupku, prema riječima Šćepanovića, bio je pokušaj da se sprovede pretres objekta Danila Mandića u večernjim satima, što je ograničeno članom 83 Zakona o krivičnom postupku. Taj član predviđa da se pretres može vršiti između 6 i 21 sat, osim ako sud ne odredi drugačije zbog opasnosti od odlaganja. Policija je, kako navodi, već u 18.55 časova uputila zahtjev tužilaštvu za hitnu mjeru, koje je „veoma brzo reagovalo“ i dostavilo prijedlog sudu. Međutim, kada je naredba izdata u 20.54 časova, u njoj nije bilo navedeno da se pretres može obaviti i nakon 21.00, što je onemogućilo pravovremeno djelovanje policije. - Policijski službenici su čekali ispred suda. Tražili smo da se u naredbi eksplicitno navede da se pretres može vršiti i nakon 21 čas, ali sud to nije omogućio. Poštovali smo zakon i pretres obavili narednog jutra - rekao je Šćepanović. <h2>Osumnjičeni se predao uz prisustvo advokata</h2> Kako je dalje naveo, Danilo Mandić se policiji predao u prisustvu branioca, nakon čega je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivična djela pokušaja teškog ubistva i nedozvoljenog držanja oružja. Nakon sprovedenog medicinskog i balističkog vještačenja, tužilaštvo je izvršilo prekvalifikaciju krivičnog djela u skladu sa načelom mutabiliteta: jedno lice zadobilo je laku tjelesnu povredu iz nehata, a drugo težu povredu izazvanu direktnim pogotkom. Prema Šćepanovićevim riječima, projektil koji je pogodio prvog oštećenog ispaljen je iz vatrenog oružja, dok je drugo lice pogođeno fragmentima izazvanim rikošetom. <h2>Podignuta dva optužna predloga protiv Mandića</h2> V.d. direktora Uprave policije kazao je i da su do sada podignuta dva optužna predloga protiv Danila Mandića: jedan za navedena krivična djela, a drugi u vezi sa oduzimanjem vozila. - Mi nismo stranka u postupku, ali želim da javnost zna da je Uprava policije preduzela sve što je bilo u njenoj nadležnosti: obezbijedila je materijalne, personalne i posredne dokaze, sve u skladu sa zakonom i kriminalističkom strukom - naglasio je on. Šćepanović je odbacio kritike da policija nije bila dovoljno stručna ili ažurna, uz opasku da „neki koji pišu knjige i poeziju nemaju ni dio znanja i iskustva koje imaju službenici Uprave policije“. <h2>Pižurica: Čudno mi je što je Mandićev advokat ovdje; Jovanović: Ovo je napad na mene</h2> Poslanik Pokreta Evropa sad Miloš Pižurica &nbsp;kazao je da pruža podršku policiji i da svako pred zakonom mora biti jednak, ali je izrazio i čuđenje zbog toga što je advokat Jovanović, koji je pravobranilac Danila Mandića, na sjednici Odbora. Jovanović je na to kazao kako je u pitanju napad na njega. - Mislim da ovo nije u redu, ovo je napad na moj integritet - kazao je on. Pižuirica je istakao kako Jovanovićevo ponašanje nije u redu, te da je on samo rekao da mu je neobično što je Mandićev advokat tu. - Ovo je potpuno neadekvatno - upadanje u riječ, da neko ne može da završi rečenicu, molim vas da reagujete na ovo - poručio je on predsjedavajućem odbora. Miodrag Laković pojasnio je kako je Jovanović na sjednici kao predstavnik nevladine organizacije. <h2>Zirojević: Skandalozan pristup VDT Markovića, u Parlamentu se pojavljuje samo kada se radi o njegovim varijabilama</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721100736_55747fffdbe904558cb71fdfeeda4fee9fb8efd9671d0821f48ad17e4c4e9150.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250721100736_55747fffdbe904558cb71fdfeeda4fee9fb8efd9671d0821f48ad17e4c4e9150" data-rendition-name="original" width="1919" height="1077" loading="lazy" alt="Nikola Zirojević"> </figure>  Pristup Vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića prema Parlamentu i Odboru za bezbjednost i odbranu u potpunosti neprimjeren i skandalozan, ocijenio je poslanik SD-a Nikola Zirojević na početku sjednice posvećene kontrolnom saslušanju VDT-a i direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, a povodom slučaja bratanića Andrije Mandića, Danila Mandića&nbsp; Povodom najavljenog saslušanja Marković je obavijestio Odbor da neće učestvovati na kontrolnom saslušanju jer, kako tvrdi, VDT nije subjekt nadzora tog Odbora. - U dopisu upućenom Odboru, jasno je ukazano da Vrhovno državno tužilaštvo, u skladu sa Zakonom o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, nije subjekt nadzora Odbora za bezbjednost i odbranu. Ovaj zakon predviđa nadzor nad radom organa izvršne vlasti i državne uprave u oblasti bezbjednosti i odbrane – što ne uključuje Državno tužilaštvo, koje je Ustavom Crne Gore definisano kao jedinstven i samostalan organ- navodi se u saopštenju Markovića. - Parlament je mjesto, između ostalog, gdje je VDT izabran i gdje treba da odgovara na pitanja poslanica i poslanika i, na kraju krajeva, da polaže račune za svoj rad. Ja ću vas ovim putem zamoliti da idući put kada budete pozivali Vrhovnog državnog tužilaca, kažete da su na dnevnom redu neke varijabile za njega, pošto se izgleda on pojavljuje u parlamentu samo kada se glasa o njegovim trostrukim varijabilama – kazao je Zirojević u proceduralnom reagovanju na početku sjednice. Predsjednik Odbora, PES-ov Miodrag Laković, kazao je da ne bi rekao da je skandalozan bilo koji pristup koji se naslanja na zakonske norme.&nbsp; - Ja sam i u proceduri rekao da su ovdje zakonske norme prilično jasne. Mi kao odbor ne nadziremo i ne kontrolišemo rad državnog tužilaštva – kazao je Laković.

Šćepanović: Policija djelovala zakonito u slučaju Danila Mandića, ključni dokazi potvrđuju upotrebu vatrenog oružja i vozila Skupštine

Jedna stara kletva kaže: dabogda živjeli zanimljiva vremena. E, ovđe se – makar minule sedmice - niko ne može požaliti da nije bilo baš uzbudljivo. &nbsp; Ali, zastrašujuće uzbudljivo! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721190748_debb07f9fc55a04e9894faa86bdf2f19be950ca5dc00abfd26dccae09ea3ac91.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250721190748_debb07f9fc55a04e9894faa86bdf2f19be950ca5dc00abfd26dccae09ea3ac91" data-rendition-name="original" width="1222" height="715" loading="lazy" alt="NAJAVLJENA LIKVIDACIJA BEZ REAKCIEJ POLICIJE: Uviđaj nakon ubistva Nedovića u Staroj varoši"> <figcaption>NAJAVLJENA LIKVIDACIJA BEZ REAKCIEJ POLICIJE: Uviđaj nakon ubistva Nedovića u Staroj varoši(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prvo je u srijedu 16. jula ubijen, u po bijela dana, u podgoričkoj Staroj Varoši Igor Nedović. Njega, koji je upisan u policijski dosje kao član organizovane kriminalne grupe, ubio je Arjan Rečković, takođe mladić sa podebljim dosjeom, isti momak koji je u Nedovića ispalio nepuna dva mjeseca ranije tri metka i kojeg policija nije mogla da locira punih 60 dana iako nije mrdao iz Podgorice. &nbsp; Nekoliko sati nakon ubistva, Uprava policije je saopštila da, citiram, ,,ulažu maksimalne napore na lokaciji počinioca krivičnog djela”. U prevodu: policija je rekla ono što smo znali - pojma nemaju đe se krio ubica proteklih neđelja, a ne znaju ni đe je sada. &nbsp; Zanimljivo, niko iz vrha agilnih Demokrata, partije koja kontroliše bezbjednosni sektor, nije čitavog dana tvitnuo, nije fejsbučio, makar kao ono kad nekog policajca suspenduju. Ćutali su i ministar Šaranović i čelnik Uprave policije Šćepanović i potpredsjednik Bečić i partijski mali Berija Bogdanović. &nbsp;&nbsp; Biće da niko nije smislio plan kako da vlastito neznanje i nesposobnost sakrije iza neke patriotske objave na društvenim mrežama. &nbsp;&nbsp; Ćutali su kad je trebalo da se jave, ali dva dana kasnije oglasili se kada je bolje bilo da ni glasa pustili nijesu. &nbsp;&nbsp;&nbsp; ,,SLUČAJ JOVANOVIĆ” I to na dešavanja u Budvi, 18. jula, kada je - takođe u po bijela dana, dok je sjedio u jednom lokalu na Slovenskoj plaživ - brutalno napadnut i pretučen Nikola Jovanović, predsjednik opštine Budva. &nbsp; Ispostavilo se da su ga napala tri brata Mitrović, svi članovi Nove srpske demokratije Andrije Mandića. Istovremeno i članovi kriminalne grupe ,,Budvanska“. &nbsp;A jedan od trojice Mitrovića - Vidak - zahvaljujući članstvu u Mandićevoj partiji, postao je član i treće organizovane grupe – Upravnog odbora Javnog preduzeća ,,Morsko dobro“. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721190752_c4fe501c0334fe079039914b3e1bd97ce194c675c8099f4621669044818ae972.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250721190752_c4fe501c0334fe079039914b3e1bd97ce194c675c8099f4621669044818ae972" data-rendition-name="original" width="893" height="588" loading="lazy" alt="PO ŽELJI PARTIJSKOG VOĐE: Vidak Mitrović i Andrja Mandić"> <figcaption>PO ŽELJI PARTIJSKOG VOĐE: Vidak Mitrović i Andrja Mandić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Nijesu Mitrovići bili maskirani, nijesu se krili: partijska legitimacija bila je izgleda licenca za prebijanje. Pesnicama su Jovanoviću, čelniku Budve, poslali poruku - ko nije sa nama, ko ne sluša partiju i partijskog vođu, zažaliće što je digao glavu. &nbsp; A može ostati i bez glave. &nbsp;&nbsp; MOTIVI NAPADA Zašto Jovanović? &nbsp; Odgovor je jednostavan: na meti Mandićeve partije koja kontroliše parlamentarnu većinu su ljudi koji su smogli snage da okrenu leđa nacionalističkoj ideologiji krvi i tla; koji su odlučili da naprave savez sa dojučerašnjim političkim oponentima iz građanskih partija, da razlike ostave po strani radi budućnosti grada kojim vladaju. &nbsp; Zato je napad na Jovanovića društveno opasna stvar: podsjeća na ona teška vremena rađanja fašizma, kada su pripadnici Hitlerove Nacionalsocijalističke njemačke radničke partije javno kažnjavali sve one koji se ogriješe o partijski kodeks. &nbsp;&nbsp; I zato su zlokobna ona partijska saopštenja – poput Mandićeve NSD ili Bečićevih Demokrata – kojima se suštinski opravdava sila nad neistomišljenicima. &nbsp; Kada to dolazi od partija vlasti onda to ubjedljivo govori o beskrupuloznom, autoritarnom karakteru vlasti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721190752_021a5f0ed50da6ca99486cb1afc83ffad8641aa3f101490e888d209ad2c24f51.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250721190752_021a5f0ed50da6ca99486cb1afc83ffad8641aa3f101490e888d209ad2c24f51" data-rendition-name="original" width="2450" height="1221" loading="lazy" alt=',,SREĆOM NIJE BILO SLUČAJNIH ŽRTAVA": Uviđaj nakon ubistva Ivana Milačića'> <figcaption>,,SREĆOM NIJE BILO SLUČAJNIH ŽRTAVA": Uviđaj nakon ubistva Ivana Milačića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  SREĆA U NESREĆI &nbsp; A o karakteru i sposobnosti vlasti - onoj policijskoj – svjedočili smo na kraju dana u subotu. &nbsp;&nbsp; Nakon prebijanja Jovanovića u Budvi, šezdesetak kilometara dalje, u centru Podgorice – nova pucnjava i nova likvidacija. Žrtva je bio Ivan Milačić, takođe bezbjednosno interesantno lice, a povrijeđen je njegov prijatelj koji takođe iam dosje. Dok su sjedjeli u lokalu, napadač je bez skrivanja ispalio gomilu metaka. Potom se brzo udaljio ostavivši u lokvi krvi ubijenog i ranjenog. &nbsp; U policijskom saopštenju, kada su javili da ,,ulažu sve napore na hvatanju izvršioca krivičnog djela”, prećutano je da je povrijeđena još jedna osoba – žena koja je sa suprugom mirno šetala centrom grada. Ne sluteći da je danas u Crnoj Gori opasno kretati se, čak i centrom grada. &nbsp; Srećom – nije bilo slučajnih žrtava, slavodobitno reče Lazar Šćepanović. &nbsp; I to na vanrednoj konferenciji za medije koju nije namjeravao da organizuje, sve dok Portal ETV nije otkrio otkrio da je policija pokušala da sakrije podatak da je jednu ženu okrznuo metak, iako je bila udaljena dvadesetak metara od mjesta zločina. &nbsp; SUMORNA SJUTRAŠNJICA ,,Svi članovi kriminalnih grupa, kroz komunikaciju sa službenicima Uprave policije, informisani su da smanje nivo kretanja, jer su potencijalne mete suprotstavljenih krimininalnih grupa”. &nbsp; Ne, nije šala, baš tako je rekao Lazar Šćepanović tokom vanrednog presa juče. Dakle: umjesto da hapsi sve one za koje imaju dokaze da su članovi kriminalnih grupa, policajci su imali naređenje da idu od kriminalca do kriminalca – da ih mole da se mnogo ne šetaju ovih dana?! &nbsp; Istovremeno, običnim građanima su pričane bajke da su bezbjedni, da mogu da uživaju u ljepotama oslobođene Crne Gore. A onda, usred slikanja te poželjne realnosti, policijski čelnik je bio prinuđen da se pravda kako, eto, srećom nije bilo slučajnih žrtava. &nbsp; Stvarno, to je strategija gradnje bezbjedne Crne Gore? &nbsp; Mi stariji se dobro sjećamo one čuvene parole druga Josipa Broza Tita: ,,Narod koji ima ovakvu omladinu ne mora da brine za budućnost”. Znamo kako je uništena jedna velika zemlja kad su omladinci porasli. &nbsp;&nbsp; E, ako ćemo da pravimo analogiju, onda se može slobodno reći: Narod koji ima ovakvu narodnu policiju ne mora da brine za bezbjednost u Crnoj Gori. &nbsp; Jer, bezbjednosti - nema. &nbsp;

Tag: srda-pavlovic