Pročitao sam saopštenje neformalne studentske grupe Kamo śutra, o samogašenju, odnosno razlozima zašto se povlače s javne scene.
Kao neko ko je od prvih dana davao podršku ovom studentskom naporu moram priznati da sam istovremeno imao rezervu oko dugovječnosti i efektnosti ovoga studentskog pokušaja. Vjerujem da su razlozi za gašenje ove studentske inicijative brojni i kompleksni.
Poznavajući prirodu državne strukture u Crnoj Gori i partitokratske mehanizme kontrole, vjerujem da su vjerni i predani partijski operativci i adekvatne državne i medijske službe uradile temeljan posao na delegitimizovanju studentskog protesta. Takvo njihovo djelovanje je bilo za očekivati. Kao što znamo, Crna Gora je već decenijama klasični primjer zarobljene države koja se posljednjih par godina polako ali sigurno pretvara u “propalu državu” (failed state).
Inicijativa Kamo śutra je obnarodovana u izuzetno kontrolisanom društvu koje, uprkos ispraznoj retoroci, nije spremno da podrži suštinsku promjenu koja sobom nosi određenu cijenu.
Ono u šta nijesam siguran jeste da se u tom segmentu kompleksnog problema treba tražiti primarni i isključivi razlog za urušavanje organizacione strukture Kamo śutra i disperziju energije koju su uspjeli da nakratko generišu.
Valjalo bi imati na umu i pretpostavku da se ova studentska inicijativa možda urušila i iz razloga nedovršene (neadekvatne?) idejne matrice. Legitimni zahtjevi za ostavkama bili su definisani na način da se po svaku cijenu izbjegne traženje neophodnog zahtjeva čije ispunjenje stvara pretpostavku za ostvarivanje svih ostalih studentskih zahtjeva: smjena vlasti.
Od početka sam smatrao (i to javno govorio i pisao) da je apsolutno neophodno da inicijalni motivi za protest budu pretočeni u novu političku ponudu građanima, jer je to apsolutno jedini način da se državne institucije natjeraju da se zaista počnu baviti “svojim poslom”.
Organizatori su konstantno odbijali da razmotre ovakav pravac djelovanja. Mislim da je to značajan dio razloga za ovakav ishod. Na koncu, i u ovom posljednjem pismu je jasno izrečeno njihovo odbijanje da prihvate takav pravac djelovanja.
Istovremeno, bilo je nekoliko iskrenih ponuda za saradnju, razgovor i konstruktivni prijedlozi, ali su organizatori odbili takve ponude. Nadalje, snažne individualne ego-projekcije unutar samog pokreta nijesu pomogle uniformnosti akcije, ali vjerujem da nijesu imale primarnu i presudnu rušilačku snagu.
Iz pomenutih razloga bilo bi korisno sada napraviti određeni kritički otkorak od pokreta koji je bio ponukan tragedijom i koji je sobom nosio veliki potencijal, ali i limitirani kapaciet za ostvarivanje zacrtanog cilja.
Ovaj kritički otkorak je neophodan kako bi se efekat pokreta Kamo śutra ispravno evaluirao, a ono što bi se iz te analize naučilo moglo upotrijebiti za pravilno i potpuno utemeljenje budućeg pokreta za sistemske reforme u Crnoj Gori.
Ono što je već sada jasno jesu tri efekta ovog bivšeg pokreta. Prvi je spoznaja da je Crnoj Gori neophodna nova politička ponuda. Drugi je da je za davanje takve ponude potrebna odlučnost i spremnost da se plati neophodna cijena. Treći je da je značajni segment bitačkog tijela željan nove ponude i spreman da takvu ponudu nagradi izbornim uspjehom.
Ostaje da se vidi da li će neki novi glas pobunjene mladosti biti spreman da nauči ove prošle lekcije. 
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Uči danas da bi reformisao śutra

Kriza koja razara društveno biće Crne Gore nije skorijeg datuma, ali je tokom posljednjih četiri godine značajno produbljena kao proizvod aktivnosti vladajuće strukture koju konstituiše mješavina kleronacionalističkih i kleptokratskih oportunista. Nije teško prepoznati obilježja dugotrajne ustavne krize koja je postala akutna od čina potpisivanja takozvanog Temeljnog Ugovora 3. avgusta, 2022 godine, kazao je u svom autorskom tekstu na Anteni M, kao i u emisiji Drugačija radio veza, istoričar dr Srđa Pavlović, profesor na kanadskom univerzitetu Alberta. 

- Sva kasnija oglušivanja zvaničnika o ustavne norme, uključujući i najskorije preuzimanje ustavnih nadležnosti od strane skupštinskog Odbora za ustavna pitanja i predsjednika crnogorske skupštine, jasne su poruke o spremnosti vladajuće strukture da produbi društvenu krizu. Četiri godine nakon izborne pobjede iz avgusta 2020, ne može biti dileme povodom toga da su ovakve i slične aktivnosti vladajuće strukture dizajnirane s ciljem da se dovede u pitanje održivost projekta nezavisne i suverene države Crne Gore- istakao je Pavlovć.
On je kazao da je svjestan da se možda ponavlja, ali vjerujem se o ovim problemima mora često pisati i govoriti istina. Takođe vjeruje, kako kaže, da se moraju imenovati politički manipulatori i lažovi, parafrazirajući &nbsp;pisca Salmana Ruždija.&nbsp;
Značajan raskorak između proevropskog zaklinjanja vlasti i onog što ona radi u praksi je takođe dio mehanizma kojim se društvena kriza produbljuje, smatra istoričar Pavlović.&nbsp;
- Crna Gora danas živi apsurdnu situaciju u kojoj se, s jedne strane, neki od njenih najviših zvaničnika zaklinju u svoju posvećenost EU integracijama, dok, s druge, negiraju zločin genocida počinjen u Srebrenici kao i zločine počinjene nad albanskim stanovništvom na Kosovu, odaju počast osuđenim ratnim zločincima, i veličaju ekspanzionističku ideologiju srpskog kleronacionalizma. Istovremeno, neki od njih su zbog svojih štetnih političkih poteza na domaćem terenu proglašeni za nepoželjne osobe na teritoriji susjedne Hrvatske, koja je članica EU. Ove činjenice zasigurno ne diskvalifikuju Crnu Goru iz procesa EU integracija, ali su one važni pokazatelji ideološkog profila ljudi koji formalno vode crnogorske državne institucije- kazao je Pavlović.
Pavlović je istakao da to što EU zvaničnici drže “širom zatvorene oči” po ovom pitanju i pokazuju spremnost da Crnu Goru ekspresno prime za novog člana uprkos očiglednoj ideološkoj retrogradnosti njene vladajuće garniture, te &nbsp;njenoj profesionalnoj neadekvatnosti i servilnosti prema vaninstitucionalnim centrima moći, govori mnogo o geostrateškim kalkulacijama Brisela i real-politici koju vodi ta administracija.
- Domaća frustracija onim što se u Crnoj Gori interpretira kao cinizam EU je donekle neutemeljena, pošto je EU proširenje oduvijek bilo prevenstveno pitanje ispunjvanja praktičnih interesa briselske administracije. Domaća kritika EU zvaničnika, kakvu smo čuli i čitali tokom i nakon nedavne posjete Marte Kos Podgorici, bazirana je na uzaludnom nadanju da će zvaničnici iz Brisela uzeti aktivno učešće u rješavanju naših lokalnih problema i pomoći da se izborni pobjednici iz avgusta 2020 godine nekako razvlaste. Nadanje u EU aktivizam u Crnoj Gori proizvod je naivnog uvjerenja da bi svi naši problemi postali lakše rješivi nakon prijema Crne Gore u punopravno članstvo u EU. Ovo je samo još jedna u nizu naših zabluda, te znak limitiranih domaćih kapaciteta da se izborimo s problemima egzistencijalne prirode, ali i pokazatelj naše nepremnosti da, uprkos “malo rukah” sami čistimo i redimo sopstvenu kuću- navodi Pavlović.
Kako je rekao na početku, sadašnja kriza nije novijeg datuma, pa je korisno podsjetiti se istorijske transverzale kojom se ona razvijala.
Danas je očigledno da decenijski napori manjeg dijela akademske zajednice da u Crnoj Gori promoviše i u praksi uspostavi model građanske lojalnosti pravnom okviru države – ono što se u političkoj teoriji zove “ustavni patriotizam” - nijesu dali željene rezultate. Bez obzira na primjenjivost ovog modela u Crnoj Gori, prioriteti i interesovanja političke elite i partija kroz koje ova elita ostvaruje svoje interese bili su pozicionirani negdje drugdje, podsjetio je on.
- Postojanje kolektivnog sjećanja o suživotu na našem prostoru nije iskorišteno na način koji bi omogućio uspostavljanje životnih okvira koji nijesu isuviše ranjivi od atavističkih strasti etničkih nacionalizama i vjerskih fundamentalizama koji već decenijama gospodare našim prostorom i imaju izuzetno visok stepen političke upotrebljivosti za sve aktere na crnogorskoj javnoj sceni- ističe on.
Pavlović je podvukao da osim snažnog retoričkog zalaganja za koncept suživota različitosti, post-referendumska vlast nije okončala proces kreiranja lojalnosti građana pravnom okviru koji omogućava i garantuje prostor za takav suživot. Partijska retorika multikulturalizma nije uspjela da napravi čvrstu kopču s istorijskim sjećanjem i realnošću suživota u Crnoj Gori. Drugim riječima, nije ponudila jasno definisani nadnacionalni identitetski okvir koji nije obojen partijskim koloritom.
- Logičan proizvod ovakvog nedostatka fokusa političke elite jeste institucionalizovanje klijentelizma, svejedno da li on bio partijski, vjerski, nacionalni, etnički, ili ideološki, kao modela koji uređuje duštvene odnose i kakvu-takvu funkcionalnost institucija države. Partitokratija nije uspjela, ili nije imala interes, da premosti postojeće podjele, već je, u okviru svojih mogućnosti i u granicama svoje ideološke matrice, nastojala da ih iskoristi u sopstvenom izbornom inženjeringu- kazao je Pavlović.
Istovremeno, ističe Pavlović, klijentelizam u Crnoj Gori omogućio je da se kreira radikalni politički narativ o “ugroženoj i diskriminisanoj” grupi koja mora da se bori kako bi ostvarila sopstveno pravo na jednakost u društvu. Potpuno je svejedno da li takav narativ ima bilo kakvo utemeljenje u stvarnosti, ili ne. Ono što je važno jeste da segment stanovništva u njega povjeruje i počne da ga živi kao sopstveno društveno iskustvo.
- Ovdje je važno napomenuti da je, uprkos jasnim pokazateljima klijentelizma kada je u pitanju vršenje vlasti u Crnoj Gori do 2020. godine, današnji agresivni politički narativ o tadašnjoj “ugroženosti” Srba u Crnoj Gori jednako mitologizovan i neutemeljen, kao što je to slučaj s mitskom narativnom potkom svetosavskog kulta. Bez obzira na artificijelnost priče o ugroženosti grupe, ona je poslužila (i još uvijek služi) kao platforma i opravdanje za svojevrsnu institucionalnu, zakonsku i kadrovsku osvetu na kojoj su angažovani izborni pobjednici iz avgusta 2020. godine- ističe istoričar.
Kako je Pavlović podsjetio, za razliku od ranijih decenija, Crna Gora danas živi fazu institucionalizovanog klijentelizma čiju dinamiku i oštrinu određuje interesna koalicija između velikosrpske kleronacionalističke elite pod kontrolom Srpske Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori i Nove Srpske Demokratije i njenog lidera, s jedne strane, i tehnokratske para-građanske političke grupacije okupljene oko frakcije Pokreta Evropa Sad koju formalno predvodi predsjednik crnogorske vlade, s druge. Već duže od četiri godine ova koalicija predano radi na podrivanju slabašnih ekonomskih i institucionalnih temelja crnogorske suverenosti i državnosti.
- Partije koje danas vrše vlast u državi su nametnule velikosrpski nacionalni puritanizam svetosavskog kulta kao cilj kojem društvo treba da strijemi, a njihova retorika tobožnjeg evropejstva, pomirenja, tolerancije i multikulturalizma nije ništa drugo do poslovični smokvin list koji od očiju neuspješno nastoji da sakrije njihovu intelektualnu tanjevinu, desničarsku ideološku radikalnost i nacionalističku golotinju. Činjenica je, na žalost, da je Crna Gora danas više nego u proteklih tri decenije podijeljena po nacionalnim i vjerskim linijama, i da jedva preživljava najradikalnije manifestacije pomenute krize održivosti i legitimiteta- kazao je on.
U ovakvom kontekstu je, smatra Pavlović, sasvim očekivano da u Crnoj Gori dominira politički monopol partitokratija i umišljenih lidera. Stiče se utisak da građani nijesu u mogućnosti (ili ne umiju) da politički jasnije i snažnije artikulišu svoje želje i htjenja, odnosno, da se izrazi njihovih želja “ne broje”, već da su partijska pazarišta mjesta na kojima se vrši raspodjela moći i privilegija i gdje se kvalitet tuđih života dogovara “kroz rukav od kaputa”. Istorijat ovakve dominacije je tema za neku drugu priliku, ali ono što je, ipak, čini aktuelnom, jeste činjenica da se danas potpuno eliminiše mehanizam utrđivanja odgovornosti za učinjene greške političara i visokopoziciniranih birokrata.
- Kao što sam pisao ranije, političari i birokrate u državnom aparatu s indignacijom odbacuju odgovornost za svaku manifestaciju sopstvene profesionalne neadekvatnosti, a tu odgovornost prenose na šire društvene slojeve. Oni vrlo konkretne političke i operativne odgovornosti nakon najnovijeg masovnog ubistva na Cetinju ljutito uopštavaju kako bi pokrili sopstvena profesionalna ograničenja. Istovremeno se svi kritički glasovi i zahtjevi za uvrđivanjem odgovornosti dezavuiraju kao plaćenicke aktivnosti i antidržavno djelovanje. Takve optužbe imaju istorijat u Crnoj Gori i nijesu novina, jer su dio arsenala karakterističnog za sve hibridne režime proto-demokratskog tipa i konsenzulane autokrate koji takve režime kontrolišu- podsjetio je Pavlović.
Partitokratija, po prirodi svojeg bića, ne uvažava utemeljene stavove stručne javnosti onda kada su oni u suprotnosti s dizajniranim političkim, odnosno, partijskim i liderskim namjerama. Navešću samo dva novija eklatantna primjera. &nbsp;
- Prvi je već pomenuto problematično potpisivanje takozvanog Temeljnog Ugovora, koje je uslijedilo uprkos značajnoj i javno dostupnoj kontra-argumentaciji. Ne treba zaboraviti da je parafiranje ovog dokumenta bio, između ostalog, i čin političkog kaprica koji nedvosmisleno potvrđuje dominaciju ranije pomenutiog monopola. Jedan sam od onih koji ovaj čin smatraju neustavnim, i antidržavnim aktom. Iz ovog razloga mi je neprihvatljiva sadašnja “normalizacija” potpisnika ovog dokumenta, Dritana Abazovića i njegove partije Ura, od strane takozvane suverenističke opozicije- naglasio je Pavlović.
Drugi primjer, navodi istoričar, je najskorije preuzimanje nadležnosti Ustavnog Suda od strane skupštinskog Odbora za ustavna pitanja, i podrška koju je ovaj čin dobio od sadašnjeg predsjednika crnogorske skupštine. Istini za volju, najsvježija epizoda oko Ustavnog Suda je dio višegodišnje političko-pravne sapunske opere: partijske borbe za prevlast u sferi pravosuđa i nastojanja svih aktera na domaćoj političkoj sceni da u toj borbi ostvare što bolji rezultat. &nbsp;Ovo je, generalno posmatrano, još jedan pokazatelj da je politička elita spremna da uradi sve kako bi se približila svojem zacrtanom političkom cilju.
Postaje jasno da se svakodnevno nagomilavaju konkretni primjeri dizajniranog urušavanja administrativnih kapaciteta u Crnoj Gori, te sužavanja okvira institucionalne odgovornosti, kao i konstantnog smanjivanja ionako limitiranih ekonomskih horizonata, kao i primjeri značajno umanjene efektnosti državne administracije na planu očuvanja bezbjednosti građana, kao i na spoljnopolitičkom planu. Stoga je legitimno pitanje (koje nekima može zvučati kao retoričko) da li, i u kojoj mjeri, politička elita što sada vodi državu može donostiti odluke nezavisno od spoljnih faktora bilo da su oni locirani u Briselu, Berlinu, Beogradu, Trebinju, ili Moskvi. Mislim da su ovo neki od razloga zašto nije neosnovano današnje stanje stvari u Crnoj Gori analizirati i iz perspektive modela “failed state”, rekao je Pavlović.
- U takvom analitičkom okviru, studentski protesti u Podgorici sobom nose dodatnu vrijednost i težinu. Pored očigledne i neophodne dimenzije utvrđivanja odgovornosti nadležnih organa za brojne propuste u vezi posljednjeg masovnog ubistva na Cetinju, studentski zahtjevi su u suštini i s pravom politički. Kao što sam već pisao u ranijim medijskim prilozima za Antenu M, zahtjevi studenata to trebaju i moraju biti. Taktičko uzdržavanje od jasnih političkih zahtjeva u ovoj ranoj fazi protesta je razumljivo. Studentski zahtjevi i rok koji su postavili premijeru Spajiću da ih ispuni su od velike važnosti i zato što pokazuju kvalitetno taktičko promišljanje od strane organizatora- smatra Pavlović.
Oni kažu da su njihovi zahtjevi "isključivo na polju društvenog aktivizma". To je poruka upozorenja premijeru da slijedeća faza protesta može, pored najavljene “građanske neposlušnosti” uključivati naglašenije i temeljnije političke zahtjeve. Ostaje da se vidi o kojim formama građanske neposlušnosti se radi.
- Nadam se da su, uprkos inicijalnoj odlučnosti da ostanu u okvirima društvenog aktivizma, organizatori svjesni neophodnosti kasnijeg prelaska na politički teren, pošto insistitanje na personalnim korekcijama unutar nesposobne i maliciozne vladajuće garniture ne može proizvesti neophodnu sistemsku promjenu. Radi se o potrebi da se u organizacionom smislu nauči standardni politički jezik kako bi sadašnji protest iniciran “odozdo” mogao imati neke šanse za uspieh- ističe Pavlović.
Rekonstituisanje u politički pokret ili neku sličnu formu je potrebno da bi se moglo efektno komunicirati s političkim Zapadom, čija se podrška očekuje. Kao što se vidjelo iz već pomenute nedavne posjete Marte Kos, briselska birokratija zna i želi da komunicira samo sa politički i organizaciono jasno definisanim i hijerarhijski strukturiranim političkim akterima. Pavlović se nada se da su organizatori protesta takođe svjesni da vladajuća garnitura strahuje upravo od studentskog učenja takvog političkog esperanta i njihovih konketnih političkih zahtjeva, pošto se radi o novoj i drugačijoj ponudi i domaćoj i evropskoj publici.
Naglasio je ipak da su ovo projekcije njegovih iskustava i nadanja, koje ovdje pominje kao nostalgični eho onoga što je u Crnoj Gori moglo biti tokom proteklih decenija, a nije se ostvarilo.
- Današnji studentski protesti u okvirima koje su oni ocrtali za javnost izraz su zahtjeva koje nameću novo vrijeme i nove generacije. One zavrijeđuju naše poštovanje i snažnu podršku. Čini mi se da u ovom trenutku nije od pomoći oštro nametanje tuđih očekivanja studentskoj pobuni s jasno definisanim razlozima i zahtjevima. Crnogorska mladost se, s punim pravom, bori za svoje ciljeve i ispunjenje svojih želja, pa ne bi bilo pošteno i uputno da im se natura obaveza borbe za neispunjene želje starijih generacija koje su istrošile svoje decenije u rovovima nacionalnog i državotvornog diskursa- kazao je Pavlović.
Na kraju je poručio da na studentima, mladosti koja je bila i koja će, nada se, i dalje biti na ulicama Podgorice zahtijevajući odgovornost nesposobne vlasti, ostaje da procijeni da li da uski “prozor” trenutnih protesta širom otvori i tako se premetne u jasno artikulisan, novi i drugačiji politički glas u Crnoj Gori.

Srđa Pavlović: Na studentima je da odluče hoće li uski “prozor” trenutnih protesta širom otvoriti u jasno artikulisan, novi i drugačiji politički glas u Crnoj Gori

Kao posljedica veoma loše kominikacije između odgovornih iz bezbjednosnog sektora i građana, nakon drugog masovnog ubistva na Cetinju, u javnosti su se pojavile značajne sumnje u zvaničnu verziju i dinamiku po kojoj se odvijao ovaj zločin. Te sumnje su pojačane činjenicom da su odgovorne državne birokrate u više navrata mijenjali suštinu i činjenicnu bazu sopstvenih izvještaja o najnovijem krvoproliću, pa je ispravnije govoriti o zvaničnim verzijama ovog događaja.
Zahtjevi građana da se dinamika koja je pratila najnovije masovno ubistvo na Cetinju do kraja i jasno rasvijetli su legitimni i važni. Odgovorna vlast bi trebala da brzo ponudi objašnjenja utemeljena na konkretnim dokazima. To, na žalost, nije slučaj u savremenoj Crnoj Gori. Isti zahtjevi za punom istinom se čuju i povodom ranijeg masovmnog ubistva u crnogorskoj prijestonici.
Dok se istinita i potpuna objašnjenja čekaju, javni prostor je popunjen brojnim nagađanjima i sumnjama. U duboko podijeljenom društvu kakvo je crnogorsko i u atmosferi nedostatka objašnjenja i povišenih emocija nije teško da se iz tih sumnji izrode uopštavanja koja mogu biti opasna za sve građane. Kao i svako uopštavanje, i ova o motivima za masovna ubistva i dinamici po kojoj su se ona dešavala, koja kruže crnogorskim javnim prostorom, predstavljaju kolaž sumnji u zvaničnu verziju, emocija, strahova, politički induciranih stereotipa, kao i vjerski potpomognute netorenacije, uskogrudosti i nerazumijevanja.
Nakon drugog masovnog ubistva i vrlo lošeg odgovora operativaca i rukovodilaca bezbijednosnih službi, odnosno, zbog neadekvatnog djelovanja tih službi, pojavila su se dva suprotstavljena narativa koji istovremeno zvuče kao optužba i kletva. Kao što znamo, stereotipizacija služi da se sakrije istina, te da se uvrijedi i dehumanizuje čitava grupa.
Prvi je grozomorna priča o problematičnom mentalnom stanju građana Cetinja. Ova priča predstavlja vrhunac stigmatizacije kolektiva na način i u obimu kakve nijesmo viđeli u Crnoj Gori dugi niz decenija. Neutemeljenost i malicioznost ove lažne kolektivne dijagnoze-optužbe takođe ima za cilj da dehumanizuje građane Cetinja i medicinsko stanje umetne kao dio psihološkog profila grupe. Iz ove polazne tačke zlonamjernici mogu da iskorače u tvrdnju da “iracionalnost i nasilnički impuls” grupe onemogućavaju njenu normalnu komunikaciju s ostatkom državnog kolektiva. Ovim se kreira svojevrsni izolat koji vlast može da tretira kao medicinski problematično strano tijelo na kolektivnom biću i da ga, shodno toj logici, isljuči iz društvenih tokova. Ako nas istorija ičemu uči, onda nas uči da je slična stigmatizacija grupa bila kičma ideoloških profila iz 1930-tih godina prošlog vijeka i državnih okvira koje su te ideologije kreirale.
Drugi je narativ o direktnoj operativnoj vezi sveštenika SPC sa masovnim ubojicama, Borilovićem i Martinovićem. I u ovom slučaju nedostaju konkretni dokazi. Optužbe da su obojica masovnih ubojica bili vjernici SPC, te da su možda učestvovali u litijama i nalagali badnjake sa klerom SPC može da proizvede politički, vjerski i ideološki potkanu generalizaciju o tome da su posvećeni vjernici SPC potencijalne masovne ubojice onda kada takav krvava služba zatreba ovoj crkvenoj organizaciji. Nipošto ne želim da osporim značajne i jasno pokazane predatorska namjere SPC u Crnoj Gori, ali mi se čini da je neophodno biti veoma pažljiv oko ovakvih i slicnih uopštavanja.
Oba narativa za sada opstaju u domenu čaršijskog nagađanja i vrijeđanja na društvenim mrežama i uprkos činjenici da niko još uvijek nije ponudio konkretne dokaze. Ipak, u nedostatku zvanične istine građani se lagano razbrojavaju na dva tabora i stupaju u unaprijed iskopane suprotstavljene rovove.
Ovakvi narativi mogu lako da posluže političkim operativcima i ideološkim dizajnerima kao alatke za odvlačenje pažnje od višeslojnog strukturnog problema koji, naravno, ima brojne dimenzije, uključujući vjersku i psihološku. Pažnja se odvlači i od dokumentovane činjenice da su se institucije države iznova pokazale nesposobnim da odgovore na izazove širih razmjera. &nbsp;&nbsp;
Uvjeren sam da je neophodno vratiti fokus na institucionalni teren, odnosno, jasno na pokazanu nesposobnost institucija države da uspostave zakonom uređenu i određenu kontrolu nad problematičnom situacijom u društvu. Kritika koja se, iz te tačke, uputi prema vlastima je sasvim legitimna i utemeljena.
Ovako utemeljena krtika takodje može i treba da bude i politički upotrebljiva kao impuls za aktivizam usmjeren ka strukturnim promjenama. Iako ostali slojevi ovih dviju krvavih priča iz Cetinja (ekonomnski, ideološki, vjerski, psihološki, medicinski) nijesu nevažni, bojim se da primarni fokus na njih nanosi štetu naporu da se nesposobna vlast smijeni. Osim toga, otvara se pandorina kutija opasnih i neutemeljenih karakterizacija koje dolaze iz oba suprotstavljena pola: sveštenici SPC su instumentalizovali masovne ubice vs cetinjani su mentalni bolesnici.
Ovo su neki od razloga zašto mislim da treba napraviti “otkorak” od pomenutih narativa. Da li je to moguće uraditi, ili ne, je drugo pitanje. Ono što se ne bi trebalo zaboraviti jeste pozitivan efekat tog otkoraka: vraćanje procesa rješavanja problema (kakvi god oni bili) u adekvatne profesionalne okvire. Ako se dokaze da postoji potreba za angazmanom zdravstvenog sistema u Crnoj Gori kako bi se izborili s narastajućom ankcioznošću, depresijom, ili nasiljem u porodici, onda je to obaveza profesionalaca koji čine zdravstveni sistem. Ako se dokaže direktna motivaciona ili praktična veza (vjerski fanatizam i politička mržnja koja ga prati, kao i obezbjeđivanje oružja i municije) između sveštenika SPC i ove dvojice masovnih ubojica, onda je to posao za profesionalce iz bezbijednosnog sektora.
U oba slučaja je neophodno da se stvari vrate na institucionalni teren, jer se time na najbolji način poentira u političkom diskursu. Imajući u vidu trenutnu situaciju u državi, ovo vraćanje “u institucije sistema” bi do srži ogolilo dokumentovanu nesposobnost sadašnje vlasti, a njenu kritiku i zahtjeve za njenom smjenom bi učinilo još utemeljenijim. &nbsp;

Zločini i kazne

Pored očigledne i neophodne dimenzije utvrđivanja odgovornost nadležnih organa za brojne propuste u vezi masovnog ubistva na Cetinju, studentski zahtjevi su u suštini politički. Vjerujem da oni to trebaju i moraju biti, te da je kontraproduktivno bježati od ove činjenice. Ova pobuna nije i ne treba da bude NVO projekat, i to treba naglašavati - ocijenio je profesor na Univerzitetu Alberta u Kanadi Srđa Pavlović.&nbsp;
Smatra da studentski protest protiv ohole i nesposobne vlasti mora biti vrhunski politički čin.
- Uprkos činjenici da su tu vrstu aktivnosti kod nas opoganile generacije bivših i sadašnjih domaćih političara, ili baš iz tog razloga. Zato ovaj studentski napor mora da bude koncipiran i kao nova politička ponuda koja podrazumijeva smjenu Vlade, pošto ministri nijesu slobodni strijelci i nezavisni operativci, već dio tima koji radi na istoj politčkoj mobi - ističe Pavlović.
Bez svakodnevnog pristiska s podgoričkih trotoara, kako dodaje, međutim, ova nova ponuda ima male šanse da bude viđena kao legitimna i ostvariva.
- Pravljenje vremenske pauze između uličnih protesta je pogubno za ovu formu političkog djelovanja i osigurava neuspijeh. Insistiranje na personalnim korekcijama unutar nesposobne i maliciozne vladajuće garniture ne može proizvesti strukturnu promjenu. Ono što tako uzak fokus zasigurno proizvodi jeste razočarenje javnosti u nešto što je na tren izgledalo kao građanska izviiskra, koja je brzo ugasnula u mraku politički induciranih interesa i strahova da se ti interesi dovedu u pitanje - zaključio je Pavlović.

Pavlović: Studentski protest protiv ohole i nesposobne vlasti mora biti vrhunski politički čin

Najnovije masovno ubistvo na Cetinju i, blago rečeno, neadekvatan odgovor crnogorske vlade i resornog ministarstva, kao i uvrjedljivo odsustvo nekih političara i vodećih birokrata u državnom aparatu s komemorativne sjednice u Prijestonici postali su one poslovične kapi koje su prelile čašu čemera kod građana. Danas izgleda kao da bi mirni i dostojanstveni protesti u Cetinju i u Podgorici mogli biti prvi korak ka iniciranju procesa ozdravljenja crnogorskog društva. Sudeći po javnim zahtjevima upućenim vlastima i po parolama koje su se vidjele na protestima, ovo je bila pobuna protiv oholosti nesposobne vlasti koja, svejedno da li po dizajnu ili iz neznanja, urušava i posljednje ostatke državnog aparata, vara građane i šalje im snažnu poruku da moraju sami da se zaštite od nadolazećeg haosa.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106190120_9b316522566d891f07815dbf5964af1faed0ff3e951ad762b10991a8d2b8e05a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250106190120_9b316522566d891f07815dbf5964af1faed0ff3e951ad762b10991a8d2b8e05a" data-rendition-name="original" width="1536" height="2048" loading="lazy" alt="Srđa Pavlović"><figcaption>Srđa Pavlović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Nova lica i nova energija pružaju nadu da je i u Crnoj Gori moguće iskoračiti ispod partijskog šinjela, te odbaciti i kritički dekonstruisati još jedan pokušaj vladajućih partija da normalizuju ono što nije i ne može biti normalno. Uprkos dosadašnjem iskustvu brojnih uzaludnih nadanja, želim da vjerujem da će uvažavanje nevinosti koju danas pokriva zemlja nad 12 svježih humki na Cetinju, ipak postati tačka konstituisanja nove ponude za društveni oporavak, a da to ne bude partitokratsko i nacionalističko nedonošče kakvo smo do sada gledali. Snaga želje za promjenom, koja je jasno i dostojanstveno obnarodovana na ulicama Cetinja i Podgorice će da bude ozbiljno testirana u narednim danima i neđeljama. Jasni zahtjevi su jedan od tri temeljna stuba uspiješnih protesta protiv bezdušne i nesposobne vlasti. Drugi je volja da se vaninstitucionalni pritisak nastavi sve dok se ne postigne željeni rezultat. Treći je spremnost da se izdrže svi oblici napada od strane vlasti i njenog partijskog i medijskog bašibozuka. Činjenica da vlast uporno nastoji da zataška svoju nebrigu i profesionalnu nesposobnost, a odgovornost za prolivenu krv prebaci na druge, je uvreda za svaku nevinu žrtvu, za njihove porodice, i za sve građane Crne Gore. Zato je nastavljanje protesta kojima se traže ostavke svih odgovornih najbolji iskaz poštovanja prema nevinim žrtvama i najsnažnija armatura koja može da održi pomenute temelje za ozdravljenje crnogorskog društva.

1250x600

1084x550

Pobuna protiv oholosti nesposobne vlasti

Poslanici crnogorske opozicije bi trebalo da ignorišu administrativnu kaznu koju im je izrekao predsjednik Skupštine Crne Gore, i ne bi trebalo da izlaze iz sale za plenarne sjednice. 
 
To je stav profesora i istoričara Srđe Pavlovića.
- Na kraju krajeva, Ustav Crne Gore je pogažen od strane sadašnje vladajuće koalicije, i jasno je da pravila i zakoni više ne važe - istakao je on.&nbsp;
Stoga bi, kaže, bilo kontraproduktivno da opozicija sada poštuje bilo kakve administrativne akte trenutne zakonodavne vlasti.&nbsp;
- Takav stav ne znači da se parlamentarna opozicija stavila u istu ravan s velikosrspkim nacionalistima koji sada vladaju u Crnoj Gori, već da su shvatili neophodnost vaninstitucionalnih formi borbe protiv argata "srpskog sveta" - zaključio je Pavlović.&nbsp;

Pavlović: Opozicija da ignoriše kaznu Mandića i ne izlazi iz sale za plenarne sjednice

Dr Milan Popović je građanima Crne Gore i glasačima koji su nedavno u Podgorici dali značajnu podršku DPS-u, zaprijetio krvoprolićem i građanskim ratom, ukoliko izborna lista koju je na lokalnim izborima u Podgorici predvodio predsjednik države odluči da sklopi postizborni koalicioni sporazum sa ovom partijom - ukazao je profesor na Univerzitetu Alberta u Kanadi, Srđa Pavlović, citirajući stihove iz Gorskog vijenca "...Krv je ljudska rana naopaka, na nos vam je počela skakati..."
Savjetnik potpredsjednika Vlade Crne Gore za poltički sistem, pravosuđe i antikorupci, Milan Popović gostujući na televiziji Vijesti najavio je povećanje unutrašnjeg nasilja i mogućnost izbijanja građanskog rata u Crnoj Gori u slučaju da izborna lista Jakova Milatovića napravi postizbornu koaliciju sa DPS-om.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63.7681%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpopovic-moguc-i-gradanski-rat-ako-bude-saveza-koalicije-jakova-milatovica-i-dps-a&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pavlović je Popovićev TV nastup ocijenio kao do sada najradikalniju interpretaciju mogućih postizbornih pregovora i najkrvoločniju projekciju posljedica takvih pregovora.
- To je, prije svega, bila direktna prijetnja predsjedniku države Crne Gore da će “okrvaviti ruke” ako se odluči da pruži podršku partiji kojoj je značajan broj građana Podgorice dao glas. To je, istovremeno, bila uvreda za sve građane koji su na nedavnim loklanim izborima u Podgorici odlučili da poraze najnovijeg poslodavca dr Popovića - izričit je Pavlović.
Naglasio je da je argument profesora Popovića bio na fonu trampoidnog narativa - prijetnje nasiljem ako vlast konstituišu izborni pobjednici.&nbsp;
- Uvaženi akademik je uspio da kroz jednu izjavu kanališe dvojicu najekstremniji bivših Trampovih savjetnika – njegova omiljena “dva Stiva”: Stivena Banona i Stivena Milera. Ovo je takođe bio trampoidni pokušaj delegitimizacije koncepta postizbornih koaliranja onda kada to koaliranje ne odgovara političkim snagama koje su angažovale dr Popovića kao savjetnika - smatra Pavlović.
Ukazuje da se vrijedi sjetiti i činjenice da je dr Popović savjetnik političara koji je postao dio vlasti kroz proces postizbornog koaliranja.&nbsp;
- Tada, današnji savjetnik-osvetnik nije prijetio krvoprolićem, iako su se zapadni diplomatski dušebrižnici javno pribojavali tenkova na ulicama crnogorskih gradova - podsjeća Pavlović.
Kako dodaje, pošto je uvaženi akademik sada savjetnik političkog zvaničnika, to i njega čini državnim uposlenikom.&nbsp;
- Pretpostavljam da je sada neophodno da odgovarajuće institucije saznaju na osnovu kojih bezbjednosnih i obavještajnih informacija je dr Popović utemeljio svoju odluku da izazove paniku među građanima tako što je zaprijetio građanskim ratom u Crnoj Gori - zaključio je Pavlović.

Pavlović: Popovićev TV nastup direktna prijetnja predsjedniku države ako pruži podršku DPS-u i najkrvoločnija projekcija posljedica takvih pregovora

Odluka Vlade Crne Gore da podrži prijedlog za građenje spomenika pokojnom mitropolitu Amfilohiju je, de facto, formalna podrška govoru mržnje, kleronacionalizmu, etničkim podjelama i ideologiji krvi i tla, koje je počivši mitropolit decenijama proklamovao i promovisao s oltara i s raznih političkih govornica - ocijenio je profesor na Univerzitetu Alberta u Kanadi Srđa Pavlović.
Kako je dodao, ova podrška je ona poslovična jama bezdanica u koju se "čelom u mrak ambisa" strmoglavila došadasnja pro-evropska, liberalna, multikulturna i multikonfesionalna retorika vlasti.
- Istini za volju, mnogi su već duže vremena upozoravali da je ovaj pad samo pitanje vremena. Sada više ne postoji ni ona poslovična (i, po meni, neshvatljivo naivna) rezerva/nada da oni koji danas vode državu Crnu Goru ipak znaju razliku između dobra i zla - ukazuje Pavlović.
Izričit je da je ova odluka potvrda da su čelnici izvršne vlasti, tu razliku i formalno izbrisali.
- Nakon ove odluke Vlade Crne Gore nema prepreka da se u bližoj budućnosti i pod blagorodnim okom države spomenički obilježe ratni zločinci kakvi su bili Pavle Đurišić, Radovan Karadžić i Ratko Mladić, na primjer. Takođe je postalo bolno očigledno da ministri i prvi među njima brinu jedino o tome da ne naljute sopstvena glasačka tijela i vjersku organizaciju koja ih koordinira, potvrđujući sluđenom građanstvu odavno poznatu činjenicu da magistralne pravce razvoja države određuju (direktno i indirektno) političari pod kamilavkama - upozorava Pavlović.
Prema njegovim riječima, ministri i partijski lideri još jednom su pokazali da vode računa i o efektima političkog marketinga.
- Stoga su neki od vladinih koalicionih partnera napravili isprazne teatralne poteze napuštanja sjednice, kako bi ostavili lažni dojam o sopstvenoj principijelnosti kada je u pitanju podizanje spomenika zagovorniku mržnje i podjela, kakav je bio pokojni mitropolit Amfilohije. Oni vjeruju da će ovakva "specifična principijelnost" biti dovoljna da legitimizuje njihovo dalje ostajanje u Vladi - napominje Pavlović.
Ukazuje da demonstrativno napuštanje sjednice i naknadno ministarsko moralisanje imaju za cilj da zamijene jedini logični potez principijelnih političara - izlazak iz Vlade.
- Oni, međutim, to neće uraditi jer dobro znaju da je Vladina rezervna klupa dugačka i da ministarske zamjene željno iščekuju svoju šansu -zaključuje Pavlović.

Pavlović o Vladinoj odluci za podizanje spomenika Amfilohiju: Formalna podrška etničkim podjelama i ideologiji krvi i tla

Član GI „21. maj“, Aleksandar Saša Zeković, podsjetio je da će se uskoro navršiti 33 godine godine od nasilne smrti porodice Klapuh - Hasana Klapuha, njegove supruge Feride i kćerke Sene, koje su u Plužinama 6. jula 1992. godine, ubili pripadnici Vojske Republike Srpske, specijalnog odreda „Dragan Nikolić“.
Tim povodom, kako dodaje, podnijeta je inicijativa premijeru Milojku Spajiću, da Vlada Crne Gore obrazuje odgovorajući odbor koji će organizovati da se posmrtni ostaci porodice Klapuh sahrane u Bosni i Hercegovini (BiH) na dostojanstven način, o trošku države i sa državnim počastima na mjestu koje odredi porodica odnosno najbliži živi srodnici.
Porodicu Klapuh je, ističe , sahranila opština Nikšić na privremenom groblju kod Trebjese, gdje se sahranjuju oni koji nemaju bližnjih ili potomaka.
- Prvom pravosnažnom presudom u Crnoj Gori za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Viši sud u Podgorici je osudio Radomira Kovača, Janka Janjića, Zorana Simovića i Zorana Vukovića na po 20 godina zatvora, dok je Vidoju Goluboviću, pomagaču porijeklom iz Crne Gore, izrečena kazna od osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca - ukazuje Zeković.
Sud je, dodaje, utvrdio da su okrivljeni 6. jula 1992. godine za novac prevezli Hasana, Feridu i njihovu kćerku, Senu Klapuh, iz Foče u Crnu Goru. Kada su stigli nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, zaustavili su se, izveli iz vozila oca, majku i kćerku, pucali u njih i gurnuli ih niz liticu.
- Osuđeni Vidoje Golubović je svjedočio: “Izašao sam iz vozila i po naređenju Janjića posipao pijesak na tragove krvi koji su poticali od Hasana i Feride. Ćerka Klapuha, Sena, je vrištala i molila da je ne ubiju i uputila se prema brani tunelom. Za istom su pošli Zoran Simović i Zoran Vuković … u tunelu se čuo pucanj - podsjeća Zeković.
Samo je, kaže, jedan od petorice pravosnažno osuđenih (Golubović) izdržavao dosuđenu kaznu.
- Janjić je izvršio samoubistvo 2000. godine prilikom pokušaja pripadnika SFOR-a da ga uhapse po osnovu optužnice Haškog tribunala. Ostali osuđeni su živi i na slobodi, a za njihovo izručenje Crnoj Gori je neophodna djelotvornija saradnja sa Republikom Srbijom i BiH uz proaktivniji pristup vlasti ovih zemalja - naveo je Zeković.
Ukazuje da je još 2022. godine pozvao Vladu Crne Gore i tadašnjeg premijeradr Dritana Abazovića da se posmrtni ostaci porodice Klapuh sahrane na dostojanstven način i u skladu sa islamskim običajima i tradicijom, o trošku države i sa državnim počastima na mjestu koje odredi porodica.
&nbsp;- Ugledna nevladina organizacijaAkcija za ljudska prava (HRA) je podržala ovu inicijativu posebno obzirom na činjenicu da presuda nije izvršena ni poslije gotovo tri decenije. Zato pitanje konačne dostojne sahrane posmrtnih ostataka porodice Klapuh treba da bude etički imperativ za Vladu Crne Gore, sve njene članove i za sve one koji je podržavaju. Dosljedno podsjećajujući na ovaj zločin, HRA čini sve u svojoj moći da se ratni zločinci konačno privedu pravdi - &nbsp;ističe Zeković.
Kako dodaje, dosadašnje crnogorske vlade, posebno one za vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) Crne Gore, nijesu imale gotovo nikakvog razumijevanja za ovaj slučaj i potrebu, ali ni iskrenu podršku prema suočavanju s prošlošću u cjelini.
- Naročita je odgovornost DPS- a i njenih vlada što postreferendumska državna politika nije vodila računa o vladavini prava i društvenoj pravdi, i što je na sve moguće načine ignorisan i opstruiran proces suočavanja s prošlošću. U prilog tome je i činjenica da su do danas ostale nedokumentovane i široj javnosti nepoznate sve okolnosti oko dešavanja u Bukovici i kidnapovanja tamošnjeg stanovništva a koje pozitivno legitimišu državu Crnu Goru - kaže Zeković.
Tadašnje ključne starješine policije u Pljevljima, podsjeća Zeković, dovodeći u opasnost i sopstvene živote, uspjeli su da iz Čajniča, iz zatvora, izvedu 11 osoba bošnjačke nacionalnosti koje su srpske snage otele uz znak odmazde a čija je likvidacija bila izvjesna.
- DPS Crne Gore, dok je upravljala zemljom, proces suočavanja s prošlošću nije doživljavala prilikom da se unaprijedi vladavina prava, poštovanje ljudskih prava i društvena kohezija u Crnoj Gori i regionu - smatra on.
Na aktuelnoj je Vladi Crne Gore, kako ističe, da kroz komunikaciju sa porodicom organizuje i plati troškove sahrane, a posmrtne ostatke tročlane porodice Klapuh, iz Crne Gore, u kojoj su pokušali naći mir i spokoj, bježeći od rata, isprati uz najviše državne počasti.
- Sa inicijativom dženaze porodice Klapuh upoznati su Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, Bošnjačka stranka i potpredsjednik Vlade Crne Gore Ervin Ibrahimović - saopštio je Zeković.

Zeković: Porodicu Klapuh sahraniti dostojno i uz državne počasti, to treba da bude etički imperativ za Vladu Crne Gore

Strukovni odbor pravosuđa danas je uputio zvaničnu inicijativu predsjedniku Vlade Milojku Spajiću, ministru pravde Bojanu Božoviću i ministru finansija Novici Vukoviću, sa zahtjevom da se na dnevni red prve naredne sjednice Vlade uvrsti Prijedlog za uvećanje osnovne zarade državnim službenicima i namještenicima u sudovima i državnim tužilaštvima.
Podsjećaju da je Sindikat u više navrata dostavljao komentare, sugestije i prijedloge na zakonska rješenja koja se odnose na zarade svih zaposlenih u pravosuđu. Međutim, kako kažu u Strukovnom odboru pravosuđa, njihovi stavovi su najčešće ignorisani, a u procesima odlučivanja koji se direktno tiču materijalnog položaja naših članova. Nijesu, kako kažu, imali priliku ni da učestvuju.
- Izjava ministra pravde da će se pred Vladom uskoro naći predlog o uvećanju osnovne zarade isključivo sudijama i tužiocima, ukazuje na ozbiljnu nepravdu prema zaposlenima koji nijesu nosioci pravosudnih funkcija. Dok podržavamo napore da se unaprijedi materijalni status sudija i državnih tužilaca, ističemo da se ne smije zanemariti rad službenika i namještenika koji čine osnovu funkcionisanja pravosudnog sistema - saopšteno je iz Strukovnog odbora pravosuđa.
Napominju da se trenutne zarade ove kategorije zaposlenih kreću u rasponu od 600 do 650 eura za srednju stručnu spremu, odnosno od 800 do 850 eura za visoku stručnu spremu.
- Istovremeno su među najnižim u javnom sektoru i ni na koji način ne oslikavaju važnost i odgovornost njihovog angažmana, posebno u kontekstu evropskih integracija i jačanja borbe protiv kriminala - naglašeno je u saopštenju.
Selektivnim uvećanjem zarada, kako ističu, ruši se ideja jedinstvenog i funkcionalnog pravosuđa. Samo uz ravnopravan tretman svih zaposlenih – sudija, tužilaca, službenika i namještenika – moguće je, poručuju u Strukovnom odboru sindikata, graditi efikasan i pravedan sistem koji odgovara izazovima savremenog društva.
Zbog toga pozivaju Vladu da ovu inicijativu hitno razmotri na prvoj narednoj sjednici i omogući donošenje zakonskog rješenja kojim će se valorizovati rad svih zaposlenih u pravosuđu.
- Ukoliko se i dalje bude ignorisala uloga službenika i namještenika, Strukovni odbor će biti prinuđen da pokrene proces radikalizacije sindikalnih aktivnosti, uključujući i mogućnost obustave rada u svim pravosudnim institucijama - poruičeno je u saopštenju.
Skupštinu Strukovnog odbora pravosuđa čine: Sindikalna organizacija državnih tužilaštava Crne Gore (15 tužilaštava), Sindikalna organizacija Višeg suda u Bijelom Polju, Sindikalna organizacija Višeg suda u Podgorici 2, Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Podgorici, Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Bijelom Polju, Sindikalna organizacija Ustavnog suda Crne Gore, Sindikalna organizacija zaposlenih Osnovnog suda u Rožajama, Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Danilovgradu, Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Žabljaku, Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Beranama, Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Kolašinu, Sindikalna organizacija Sudova za prekršaje Crne Gore (4 suda), Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Plavu i Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Baru.

Strukovni odbor pravosuđa: Moguća obustava rada ako Vlada hitno ne razmotri uvećanje zarada

Kašnjenje u isporuci ljekova za pacijente oboljele od karcinoma pluća je više interna stvar Montefarma i određene zdravstvene ustanove, u konkretnom slučaju, Specijalne bolnice Brezovik, a mogu biti različiti uzroci. Nijesam do kraja upoznat sa konkretnim detaljima, ali to je nešto što se prevazilazi u hodu i nije u pitanju neki trajni zastoj, u pitanju je nekoliko dana, zdravstveni sistem je živa materija i uvijek nailazimo na određene izazove - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, pomoćnik direktora Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Radovan Nikolić.
Podsjećamo, najmanje 40 pacijenata sa dijagnozom karcinoma pluća u Specijalnoj bolnici u Brezoviku nije primilo propisanu terapiju, iako su u prethodnom periodu liječeni istim ljekovima koje plaća država. Prema informacijama koje je saopštilo više izvora iz te bolnice, sve terapije koje nijesu bile dostupne pacijentima su na listi ljekova koju je usvojila Vlada. Sa onkološkog odeljenja SB u Brezoviku potvrđeno je za TV E da je zastoj u terapiji neophodnih ljekova za pacijente trajao četiri dana.&nbsp;
Nikolić je za TV E rekao da Fond za zdravstveno osiguranje nema sopstvenih sredstava, već se isključivo finansira iz budžeta Crne Gore.
- Tako da nam je podrška Ministarstva finansija svakako značajna kako bi obezbijedili sve potrebe zdravstvenog sistema kao esencijalne potrebe nekog društva. Ovo je nešto što mora da se dešava s vremena na vrijeme, samo je važno kako ćemo mi da reagujemo i koliko ćemo brzo da reagujemo. Tu je taj momenat gdje treba naša saradnja da dođe do izražaja i svakako se nadam da tu više neće biti problema - kazao je Nikolić.
Mogućnost povećanja pacijenata kojima je lijek potreban, kako dodaje, uzima se u obzir u toku planiranja budžeta.
&nbsp;- U toku kreiranja budžeta uzima se prosjek, odnosno trend povećanja sredstava za ljekove i na osnovu toga se kreira budžet. Kao što znate, Fond je predložio veći budžet za nekih 80 miliona eura dominantno kad su u pitanju ljekovi, ali uglavnom moramo da raspolažemo sa tim sa čim raspolažemo i da se potrudimo da obezbijedimo građanima ljekove kao esencijalnu potrebu svakog društva - istakao je Nikolić.
Zakonom o budžetu je, kako navodi, propisano da se Fond mora uklopiti u limit opredijeljenih sredstava, &nbsp;a o čemu su su informisani od Ministarstva finansija.
- To obavještenje smo proslijedili zdravstvenim ustanovama, ali, kako sam rekao, zdravstveni sistem je živa materija i svakodnevno nailazimo na izazove i zdravstvene ustanove nas obavijeste o tome. Mi zatim obavijestimo Ministarstvo finansija i Ministarstvo zdravlja i reaguje se blagovremeno i koriguju se tekući problemi koji postoje - naglasio je Nikolić.
Da je slično bilo i u januaru i februaru 2023. redakciji Budilnika TV E potvrdili su još neki pacijenti koji su, ipak željeli da ostanu anonimni. Nikolić je rekao da su u pitanju različiti izazovi, a trude se i nadaju da do toga neće opet doći.
&nbsp;- I ako bude određenih nepredviđenih okolnosti reagovaćemo blagovremeno da ne bi došlo do nekih posljedica. Sa Ministarstvom finansija imamo redovnu komunikaciju, svaki izazov sa kojim se suočimo a da se odnosi na taj finansijski momenat obavještavamo Ministarstvo finansija o tome i čekamo blagovremeno reakciju zavisno od modela zakon predviđeni u pogledu obezbjeđivanju dodatnih sredstava - rekao je Nikolić.
Težiće još boljoj saradnji, kako dodaje, jer izazovi su da se prevazilaze i saradnja je i sada na visokom nivou, ali s obzirom da zavise od Ministarstva finansija očekuje intenzivniju saradnju.
Na pitanje koje su potencijalne posljedice zastoja ove terapije, kao i kakvu saradnju SB Brezovik ima sa Fondom za zdravstveno osiguranje i Ministarstvom finansija u vidu kontinuiteta dostupnosti ljekova iz te ustanove su za Budilnik nijesu direktno odgovorili, ali napominju da su u okviru te saradnje postignuti izuzetni rezultati modernizacijom opreme, stručnim usavršavanjem kadra i uvođenjem najsavremenijih metoda liječenja.
- Kako bismo pacijentima obezbijedili najbolju moguću njegu. Uvjeren sam da ćemo, uz zajednički rad i podršku svih relevantnih institucija i u narednom periodu postići značajne rezultate - saopšteno je iz SB Brezovik.
Internista onkolog u Specijalnoj bolnici Brezovik Marija Stolić ukazuje na važnost redovne terapije za onkološke pacijente.
&nbsp;- Prekid kontinuiteta u liječenju onkološkog pacijenta moze dovesti do pogoršanja opšteg stanja pacijenta, te gubitka kontrole nad bolešcu i može se narušiti kvalitet života pacijenta i njegove porodice. Veoma je važno da onkološki pacijenti, koji su svojom bolešću dovoljno opterećeni i uplašeni, osjete sigurnost i povjerenje u polju onkološkog liječenja i praćenja - istakla je ona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYBhRpiqxCx0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: Kašnjenje u isporuci ljekova za pacijente oboljele od karcinoma interna stvar Montefarma i zdravstvene ustanove, to se prevazilazi u hodu

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu protiv bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelene Perović, koju je protiv nje i NN lica podnio advokat Nikola Angelovski. Prijava je uslijedila nakon što je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) objavila da je Perović navodno nezakonito omogućila novosadskoj firmi „Prozon“ uvid u podatke o više od 5.500 crnogorskih funkcionera.
- Postupajući državni tužilac, nakon ocjene spisa predmeta i preduzimanja svih zakonom predviđenih mjera i radnji, odbacio je krivičnu prijavu protiv lica J.P. u navedenom predmetu - saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva za Portal ETV.
U prijavi je bilo ukazano na sumnje da je Perović, suprotno zakonu, omogućila privatnoj firmi pristup osjetljivim podacima, čime je, prema navodima MANS-a i podnosioca prijave, prekršila propise o zaštiti ličnih podataka i zloupotrijebila službeni položaj. Tužilaštvo, međutim, nakon sprovedene istrage nije utvrdilo elemente krivične odgovornosti.
Advokat Angelovski je još u septembru 2023. godine, zbog navodne zloupotrebe službenog položaja i neovlašćenog prikupljanja i korišćenja ličnih podataka, podnio krivičnu prijavu protiv Perović Vrhovnom državnom tužilaštu. Već početkom novembru iste godine Specijalno državno tužilaštvo je u potpunosti odbacilo prijavu Angelovskog protiv Perović za zloupotrebu službenog položaja, a dio prijave u odnosu na navodno „curenje podataka“, na nadležnost predao ODT-u u Podgorici.
U februaru 2024. godne Perović je u izjavi datoj policiji u svojstvu građanke iznijela navela da je Ministarstvo pravde ugovor sa firmom „Prozon“ zaključilo još 2015. godine, dok je ona bila sutkinja Osnovnog suda u Podgorici, te da nije imala nikakav uticaj na tadašnje odluke Vlade i Ministarstva.
Perović je takođe ukazala da je angažman firme „Prozon“ realizovan preko međunarodnog donatorskog programa uz posredstvo UNDP-a, te da su svi ugovori sklopljeni prije osnivanja ASK, dok je sistem implementiran početkom 2016. godine. Prema njenim riječima, svi podaci o ugovorima nalaze se u dokumentaciji Ministarstva pravde, koje je bilo nosilac procesa.
- Ministarstvo pravde je u momentu angažovanja firme „Prozon“, shodno članu 42. stav 3 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, nije trebala ni saglasnost Agencije za zaštitu ličnih podataka, iz prostog razloga jer je iznošenje ličnih podataka, što podrazumijeva uvid u lične podatke shodno članu 9 stav 2 istog zakona, određeno ugovorom između Vlade Crne Gore – Ministarstvo pravde i „Prozon“ DOO Novi Sad, radi održavanja softverske aplikacije koji je zaključen uz posredovanje UNDP prvog februara, pa odatle i u septembru 2015. godine u skladu sa Planom razvoja informacionog sistema – navela je Perović u izjavi koju je dala po nalogu ODT-a.&nbsp;
Ona je navela da je UNDP u avgustu 2015. godine angažovao kompaniju „Prozon“ iz Novog Sada koja je autor softverskog rješenja, i koja posjeduje autorska prava na softver za Agenciju za borbu protiv korupcije Srbije, kako bi u se skladu sa urađenom analizom uradilo prilagođavanje sistema, odnosno izmjena postojećeg rješenja u skladu sa analizom koju je uradio ekspert.
Tako je, prema svjedočenju Perović u decembru 2015. godine, u skladu sa ugovorom, ispostavljen sistem na spoljnom web modulu.&nbsp;
Implementacija sistema je počela od marta 2016. godine. Agencija za sprječavanje korupcije Crne Gore, na osnovu već zaključenih ugovora kojima je obezbijeđen softver firme „Prozon“ da bude implementiran nakon njenog osnivanja, zaključial je i ugovor o održavanju softvera sa firmom „Prozon“, &nbsp;kako je to sve već bilo određeno prethodnim ugovorom koje je sklopilo Ministarstvo pravde.
Postupajući tužilac u ODT-u Podgorica naveo je u obrazloženju odluke o odbacivanju krivične prijave protiv Perović da niti jednim dokazom nije utvrđeno postojanje krivičnog djela prikupljanje i korišćenje ličnih podataka.

ODT odbacilo prijavu protiv Perović zbog „Prozona“

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Bogdanović lobira u nikšićkom odboru da podrže centralu i da se odreknu Koprivice

&nbsp;-Kada govorimo o stranim uplitanjima, to vidimo sve više u raznim procesima. Zato su misije promatranja izbora jako važne kako bi se osigurali sigurni i slobodni izbori. A veoma je teško boriti se protiv stranih uplitanja – kazala je Kaja Kalas, predstavnica Evropske unije za vanjske polove i bezbjednosnu politiku tokom obraćanja novinarima u Vili ,,Gorica” &nbsp; Šefica evropske diplomatije možda i nije bila svjesna koliko je u pravu: Crna Gora se i pred ove lokalne izbore bori sa stranim uticajem. Iako režim Aleksandra Vučića nije toliko jak kao prilikom čuvene ,,Bitke za Nikšić” 2021. godine, iz štaba kojim rukovodi Marko Kovačević zatražili su pomoć od Beograda. Očito u lokalnoj vlasti koju predvodi član Nove srpske demokratije Andrije Mandića zabrinuti su zbog evidentno dobrog rejtinga Demokratske partije socijalista. A time i mogućnosti da, uz odbornike Evropskog saveza i Ure, eventualno i liste Dragana Radulovića iz Župe, formiraju drugačiju vlast nakon 13. aprila. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190420_5fb6a2ad85f6cd54b1e5fe9223b2cc2dcf784da6428dddc03f8461e004276a64.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250407190420_5fb6a2ad85f6cd54b1e5fe9223b2cc2dcf784da6428dddc03f8461e004276a64" data-rendition-name="original" width="926" height="600" loading="lazy" alt="GLAVNI I IGRAČ ZADATKA: Vučić i Kovačević u Beogradu"> <figcaption>GLAVNI I IGRAČ ZADATKA: Vučić i Kovačević u Beogradu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  OPET ČEKAJU POMOĆ OD VUČIĆA Izvor Portala ETV iz Nove srpske demokratije registrovao je da Kovačević smatra da SEP Duška Markovića neće imati dovoljnu podršku birača za prelazak cenzusa. &nbsp; &nbsp;-Zato bi od krucijalne važnosti za održanje na vlasti bilo osvajanje još jednog mandata u postizbornoj raspodjeli galsova partija koje ne pređu cenzus - kaže naš sagovornik. &nbsp;&nbsp; Kako je Vučićev režim u teškom položaju zbog višemjesečne studentske pobune u Srbiji, Mandićeva i Kovačevićeva ekipa nije mogla da računa na logističku i finansijsku pomoć koja im je svojevremeno donijela pobjedu u Nikšiću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190420_c3d2cfcb30da90cb7307ec0e3097bf79401ba93bbf688dbd5813a33d973b98fe.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250407190420_c3d2cfcb30da90cb7307ec0e3097bf79401ba93bbf688dbd5813a33d973b98fe" data-rendition-name="original" width="768" height="432" loading="lazy" alt="LJUDI ZA SPECIJALNE ZADATKE: Mandić i Šijan "> <figcaption>LJUDI ZA SPECIJALNE ZADATKE: Mandić i Šijan(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prije četiri godine najveći dio finansijske im logističke podrške iz Beograda išao je preko Vlade Mandića, bivšeg rukometaša i člana Glavnog odbora Vučićeve Srpske narodne stranke. Nije on bio sam, pratila ga je ekipa uigrana za izborno bildovanje: bezbjednosno interesantno lice Dane Šijan, kao i Vučićevi ljudi iz entiteta Republika Srpska - Nenad Bogdanović iz takozvanog Istočnog Sarajeva, Dejan Puhalo iz Trebinja, te Slobodan Lalović i Blagdan Madžić iz Foče. Svi su oni februara 2021. godine privođeni u policiju i smatra se da su upravo ti ljudi najzaslužniji što je Mandićeva koalicija dobila par hiljada glasova više i došla na vlast u Nikšiću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190424_b72b0058f4809639d7eba4029db2791629b91bcf6253440a75f40569d3a8f1d4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250407190424_b72b0058f4809639d7eba4029db2791629b91bcf6253440a75f40569d3a8f1d4" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="ISPOMOĆ REŽIMU U BEOGRADU: Trebinje "> <figcaption>ISPOMOĆ REŽIMU U BEOGRADU: Trebinje(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TREBINJE KAO ,,MEKA I MEDINA” U nedostatku takve podrške, ovog puta se koristi kombinovana metoda vještačkog građenja izbornog rezultata. Izvor Televizije E ističe da se već izvjesno vrijeme obavlja prenos gotovog novca iz Trebinja u Nikšić, koji se dostavlja pojedinim članovima rukovodstva NSD, a nakon toga se distribuira posredstvom pouzdanih partijskih aktivista na terenu. &nbsp; Za prenos novca se koristi, evidentirali su operativci ANB-a, službeni automobil mercedes E klase iz obezbjeđenja jednog poslanika iz Nove srpske demokratije. &nbsp; -Protekle sedmice registovan je prelazak službenog automobila marke ,,mercedes E 280” preko graničnog prelaza Ilino brdo. Vozač je iz Dragove Luke a vozilo je &nbsp;vlasništvo Skupštine Crne Gore. Kako raspolaže svjetlosnom signalizacijom, a kao vozilo iz pratnje ne potpada pod režim kontrole policije. Registrovano je i vozilo ,,opel astra” u vlasništvu Elektroprivrede Crne Gore koje je vozio čovjek iz Kličeva i putovao za Trebinje. Izvoru nije poznato od koga preuzimaju novac, ali treba očekivati da će u dva-tri naredna dana ponovo odlaziti u Trebinje – kazao je izvor Portala ETV I Televizije E iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; &nbsp;Prema naredbi čelnika ANB-a Ivice Janovića, operativci Agencije brižljivo prate predizbornu trku u Nikšiću I Herceg Novom. Poseban je fokus na grad pod Trebjesom, prvenstveno zbog mučnog iskustva ,,namicanja &nbsp;glasova” za Mandićev Demokratszki front 2021. godine. &nbsp; NOVE IZBORNE MANIPULACIJE &nbsp; Nikšić je na posljednjem zajedanju Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope istaknut kao jedan od <a href="https://search.coe.int/cm/eng#%7B%22CoELanguageId%22:[%22eng%22],%22CoEReference%22:[%22CG(2025)48-10%22],%22sort%22:[%22CoEValidationDate%20Descending%22],%22CoECollection%22:[%22COE_DOC%22],%22po%22:%7B%22ref%22:%22=%22%7D,%22CoEIdentifier%22:[%220900001680b4cb53%22]%7D" target="_blank">primjera stranog miješanja</a> u izborne procese. Prema saznanjima naše redakcije, i za ove nikšićke izbore vlast koristi sva – dozvoljena i nedozvoljena sredstva. &nbsp; Portal ETV je u tekstu novinarke Kaćuše Krsmanović objavio je protekle sedmice informacije da su državljani Crne Gore koji rade ili žive u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (u vrijednosti oko 1.800 eura). Za tu uslugu moraju da uzvrate uslugom: kako mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal, zauzvrat na izborima treba da glasaju - ,,Za budućnost Nikšića“. &nbsp; Protekle sedmice je Demokratska partija socijalista objavila spisak oko 200 građana Trebinja koji su registrovani na glasačkim spiskovima u Nikšiću, a procjenjuje se da je izvjestan broj birača iz Bileće i Foče takođe nezakonito upisan u crnogorski birački spisak. Zato će, po saznanjima Televizije E, već sjutra ili najkasnije u srijedu DPS predati krivične prijave protiv odgovornih koji su nezakonito upisali ljude iz susjedne države u birački spisak Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190424_55ed921abb30a1189fc08409e29bb48224c82c8e309cbf104a8226eedb1ed121.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250407190424_55ed921abb30a1189fc08409e29bb48224c82c8e309cbf104a8226eedb1ed121" data-rendition-name="original" width="1080" height="622" loading="lazy" alt="NA NOVOM ISPITU: Mandić i Kovačević"> <figcaption>NA NOVOM ISPITU: Mandić i Kovačević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI NEĐELJU &nbsp; Teško je procijeniti da li će ove predizborne mahinacije biti dovoljne da poljuljana aktuelna vlast predvođena Markom Šubarom Kovačevićem zadrži sadašnje pozicije. &nbsp; Izvjesno je, na žalost, da nadležno državo tužilaštvo neće reagovati na sve informacije o izbornim mahinacijama, prevarama i teškom ogrješenju o zakone. &nbsp; I neće im biti prvi put. &nbsp; Februara 2021. kada su u Nikšiću privedeni navodni lobisti iz Srbije, Vlada Mandić i ekipa, pušteni su samo nekoliko sati kasnije. I oktobra 2022. godine, srpski biznismen Dejan Slijepčević priveden je na aerodromu Podgorica kada je prenosio veću količinu keša dok je helikopterom doletio iz Beograda. I on je nakon nekoliko sati pušten. &nbsp; Tadašnji SDT na čijem je čelu Vladimirom Novovićem kao da se bavila nekom vrstom izbornog sportskog ribolova: nakon hvatanja ulova, kratkog držanja, oslobodili bi uhapšene i vratili ih na slobodu. Nema dileme, tako će se i ove sedmice ponašati &nbsp;osnovna tužilaštva koja su sada nadležna za izborne prevare. &nbsp; Valja se jedino nadati da ovog puta izborne prevare neće biti dovoljne za izbornu pobjedu. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: srda-pavlovic