Otvarajući 34. sesiju Ius Foruma Udruženja pravnika Crne Gore, na temu "Venecijanska komisija - uloga, iskustva i očekivanja" prof. dr Branislav Radulović podsjetio je da je Venecijanska komisija - Evropska komisija za demokratiju kroz pravo, tijelo Savjeta Evrope, osnovano 1990. godine, koje okuplja 46 evropskih država i svaka od država članica delegira po dva ekperta.&nbsp;
Samo &nbsp;Vatikan, te Bjelorusija, koja nikada nije primljena i Rusija koja je nakon invazije na Ukrajnu 2022. godine isključena, nemaju svoje eksperte u VK koji su nezavisni i biraju se na osnovu njihove stručnosti posebno u oblasti ustavnog i međunarodnog prava. Njih imenuju države članice, ali oni djeluju u ličnom svojstvu, a ne kao predstavnici svojih vlada.
Radulović je podsjetio da je glavna uloga Venecijanske komisije pružanje pravne pomoći državama u oblasti ustavnog prava, vladavine prava, zaštite ljudskih prava i izbornog zakonodavstva.
Preporuke ovog tijela, iako nijesu obavezujuće, imaju veliki autoritet i često presudno utiču, posebno kada u pojedinim državama, u okviru nacionalnih institucija ili usljed političkih kriza nije moguće doći do rješenja.
Crna Gora ima prilično bogato iskustvo saradnje sa VK, koja je imala ključnu ulogu u reformama pravosudnog sistema, izbornog zakonodavstva i ustavnih promjena u zemlji.&nbsp;
VK je odigrala u predreferendumskom periodu (2005. godine) ključnu ulogu u određenju ko ima biračko pravo u Crnoj Gori. Od sticanja nezavisnosti 2006. godine, Crna Gora se u više navrata obraćala Venecijanskoj komisiji za dobijanje mišljenja i preporuka. Najznačajnija saradnja je bila oko ustavne reforme 2013 godine, kada je VK dala mišljenje na 16 ustavnih amandmana, među kojima sa izdvajaju oni koji su se odnosili na nezavisnost pravosuđa, sastav Sudskog savjeta, izbor sudija Ustavnog suda, imuniteta za članove Senata DRI itd.
Prof. dr Srđan Darmanović, raniji dekan Fakulteta političkih nauka UCG i član Venecijanske komisije govorio je o njenoj ulozi u stvaranju i učvršćivanju demokratskih institucija u Evropi i naročito se osvrnuo na nove demokratije Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope nakon Hladnog rata.&nbsp;
Istakao je da VK u ovom periodu nije bila samo pouzdani savjetodavac evropskih zemalja u razvoju njihovih demokratskih institucija, nego je dala i teorijski doprinos kodifikovanju evropskih standarda u oblasti izbora, prava nacionalnih manjina, razvoju ustavne pravde, ustavnosti i drugim oblastima. Njen stručni, ekspertski i nepristrasni način rada i rezultati koje je ostvarila, učinili su Venecijansku komisiju veoma uglednom institucijom ne samo u Evropi, nego i u mnogim vanevropskim zemljama koje se oslanjaju na njena ekspertska mišljenja, zaključio je Darmanović.
Prof. dr Miloš Vukčević, univerzitetski profesor, istakao je da djelovanje Venecijanske komisije je neophodno u vremenu kada su temeljne demokratske vrijednosti na iskušenju, kao sto je to trenutno slucaj sa Crnom Gorom. Iskustva pokazuju njen pozitivan doprinos, ali i potrebu da se ojača primjena &nbsp;njenih preporuka i osnaži njena uloga u izazovima savremenog društva.Njen značaj posebno dolazi do izražaja u državama u tranziciji, poput Crne Gore, koja već duži niz godina teži usklađivanju svog pravnog sistema sa evropskim standardima. Crna Gora često traži mišljenje Venecijanske komisije, ali implementacija preporuka zna da kasni ili se selektivno primjenjuje.
Svakako VK ima važnu ulogu u razvoju pravnog poretka Crne Gore. Način na koji Crna Gora prihvata i primjenjuje misljenje VK govori o njenoj stvarnoj posvećenosti evropskim vrijednostima.&nbsp;
Predavač na Fakultetu pravnih nauka UDG-a doc. dr Nikola Šaranović podsjetio je na pravnu izreku "ugovor je zakon za strane", koju je presložio u aforizam "zakon je ugovor za stranke".&nbsp;
- U konkretnoj stvari, stranke su vlast i opozicija; njihov ugovor je zahtjev Venecijanskoj komisiji; njeno mišljenje imaće snagu zakona." Šaranović je kazao da je zahtjev Venecijanskoj komisiji neka vrsta "lijeka iz alternativne pravne medicine", &nbsp;jer, kako je zaključio: "Kad pravda oboli, ne pomažu pravni ljekovi" - pojasnio je Šaranović.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ius Forum: VK kao garant pravne stabilnosti i demokratskih vrijednosti

Transatlantski savez je najprirodniji savez političkog zapada i evropski lideri će zbog toga pokušati da sarađuju sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldom Trampom, uprkos promjeni u američkom odnosu prema ratu u Ukrajini, smatra profesor na Fakultetu političkih nauka Srđan Darmanović.
Darmanović, koji je nekadašnji ministar vanjskih poslova i ambasador Crne Gore u SAD-u, rekao je da posljednja dešavanja u vezi sa američkim odnosom prema Ukrajini i Rusiji, mogu dosta psihološki i politički uticati na ujedinjenje Evrope, koja je shvatila da se može naći u vrlo neprijatnoj situaciji.
On je, govoreći o samitu evropskih lidera u Londonu, rekao da je to bila kombinacija odlučnosti i opreznosti.
- Odlučnosti u smislu da Evropa mora da postane manje-više samostalni igrač. Ne treba bolji dokaz za to nego kratka izjava predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen koja da Evropa mora ponovno da se naoruža - kazao je Darmanović u intervjuu Agenciji Mina.
Kako je naveo, postoji jednaka odlučnost britanskog i francuskog lidera, Kira Starmera i Emanuela Makrona, kao i kandidata za kancelara Njemačke Fridriha Merca, u vezi odnosa sa SAD-om.
- Svi oni, zajedno sa Generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, ostavljaju sva otvorena vrata prema Vašingtonu - rekao je Darmanović.
Kako je naveo, transatlantski savez je bio najprirodniji mogući savez političkog zapada i niko do pojave „sadašnjeg“ Trampa nije vjerovao da se može desiti da dođe u pitanje.
- Pošto Trampova administracija traje četiri godine, niko u Evropi neće pokušati da kaže zbogom Vašingtonu, naprotiv, pokušaće da se radi i sa Trampom - kazao je Darmanović.
Smatra da Evropa još nije sposobna da igra potpuno samostalno ulogu koju je u svijetu obezbjeđivao SAD.
- Pitanje je da li i koliko može sama da obezbijedi povoljni mir u Ukrajini i da ga garantuje, pa su SAD i tu potrebne - rekao je Darmanović i dodao da se i kod njih vjerojatno pojavljuje nepredivljivost šta će Tramp da napravi.
Upitan da li Evropska unija (EU) ima snage i mehanizama da opstane i iz aktuelne situacije izađe jača, on je odgovorio da ne vjeruje da će tako lako doći do nekog raspada EU, jer ta zajednica jedina šansa Evrope, zbog brojnih velikih svjetskih zemalja.
- Šta su države veličine Francuske, Njemačke, Britanije pojedinačno, sa 50 do 80 miliona stanovnika, razvijene i bogate. EU sa 500 miliona ljudi i sa zajedničkim tržištem je nešto, to su i osnivači 50-ih godina znali - istakao je Darmanović i dodao da vjeruje da će EU pokrenuti svoje razne mehanizme kako bi opstala.
Govoreći o sastanku američke i ruske delegacije u Rijadu, Darmanović je kazao da taj sastanak nije iznenađujući, jer su svi znali kakav zaokret slijedi ako Tramp pobijedi na predsjedničkim izborima.
- Tramp je to uvijek govorio, on je vrstu neke afekcije i saradnje sa Putinom demonstrirao još u prvom mandatu, ali su okolnosti bile drugačije - rekao je Darmanović.
On je istakao da je prvi Trampov mandat potpuno drugačiji od drugog, jer je u prvom bio neka vrsta „stranca“ u Bijeloj kući, koji se morao osloniti na postojeću republikansku administraciju.
- "Tramp dva" je sasvim drugačija pojava, došao je nakon pauze od četiri godine u kojoj se pripremao za mandat, za to vrijeme je bio izložen i sudskim progonima za krivična djela, došao je gotovo kao osvetnik u Bijelu u kuću i okružio se potpunim lojalistima - naveo je Darmanović.
Kako je naveo, sastanak u Rijadu je bio produžetak zaokreta koji se očekivao, iako je to diskontinuitet američke spoljne politike prema Rusiji.
Darmanović je kazao da su, između sastanaka u Rijadu i susreta sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenski, SAD i Rusija identično glasale u Ujedinjenim nacijama (UN) povodom ukrajinske krize.
Poslije toga, prema njegovim riječima, ono što se desilo na sastanku sa Zelenskim više nije bilo nelogično, nego nastavak trenda.
Darmanović je istakao da su SAD pokušale da „proguraju“ rezoluciju koja bi bila drugačija, ali je Generalna skupština UN-a velikom većinom, na predlog EU, usvojila rezoluciju u koristu Ukrajine.
- Detalj da su se SAD u UN-u svrstale sa Rusijom i Sjeverom Korejom, bio je toliko znakovit da poslije toga više nije bilo nikakvih iznenađenja - dodao je Darmanović.
On je kazao da je to što se desilo na sastanku sa Zelenskim nevjerovatan događaj za javnost, jer se diplomatija i razgovori državnika ne odvijaju pred novinarima i kamerama.
Darmanović je naveo da se može razmišljati na način da je to dio jedne predstave, dodajući da je čitav Trampov život „predstava na neki način“.
Kako je rekao, taj sastanak je nastavak dogovora iza zatvorenih vrata o korišćenju ukrajinskih minerala i rijetkih metala.
- To malo liči na kolonijalnu politiku sa kraja 19. i početka 20. vijeka, u kome transakcionim vođstvom kažete: biće to i to, ako nam date to i to. Toga je uvijek bilo u svjetskoj politici, ali ne ovako otvoreno - dodao je Darmanović.
On je istakao da je, prema jednom pravcu razmišljanja, američki sistem dovoljno jak da može da podnese svakog predsjednika, pa će podnijeti i Trampa, nakon čega će se sistem vratiti na uobičajena podešavanja.
Darmanović je kazao da, prema drugoj školi mišljenja, sada počinje novi poredak i nova era u međunarodnim odnosima, a Tramp je samo manifestacija svega toga.
Upitan koje mišljenje mu je bliže, Darmanović je kazao da se boji da je drugo, jer svjetski kapitalizam i demokratija već dugo traju kao dominantni poredak na svijetu i dominantne sile u međunarodnim odnosima.
- Vrlo je moguće da je došlo do nekih poremećaja u funkcionisanju tog sistema u svijetu i da su sad ti poremećaji izbacili jednog Trampa, koji vodi politiku suprotnu dosadašnjem sistemu i oblikuje novi sistem - istakao je Darmanović.
On je dodao da ne bi bilo iznenađenje i da je u pitanju prvo mišljenje, jer su američke institucije dosta snažne i američko društvo je dosta otporno.
Kako je rekao Darmanović, kad bi neko htio, vrlo teško može da odjednom zavede nekakav autoritarni poredak u Americi.
On je objasnio da je tako zbog veličine SAD-a, jer ih čini 50 dosta autonomnih saveznih država, ali i zbog Ustava koji je podešen da stvara kontrole i ravnoteže, kao i zbog vrlo složenog sistema sudova.
On je ukazao i na to da u SAD-u postoji ogromno javno mnjenje sa slobodnim medijima, kao i opozicija - Demokratska partija, pa u oba doma kongresa Tramp ima vrlo usku većinu.
- Za dvije godine slijede kongresni izbori, svi ti elementi mogu da dovedu do nekog ograničenja Trampove vladavine, ali način na koji su krenuli sa otpuštanjem desetina hiljada zaposlenih u federalnoj administraciji ostavlja pitanje koliko vremena se ima za neku vrstu rezistencije - objasnio je Darmanović.
On je naveo da se, osim otpuštanja ljudi, rasturaju i sve organizacije koje su činile vrstu promocije demokratije i američke meke moći u svijetu.
Upitan da li je sporazum koji je Tramp ponudio Ukrajini u vezi rijetkih minerala jedan od razloga zaokreta u odnosu prema ukrajinskoj krizi, Darmanović je odgovorio da ga je Tramp tako predstavio.
- Navodno, od finansijskih dobitaka iz eksploatacije tih bogatstava, treba nadoknaditi novac koji je Amerika dala za odbranu Ukrajine - rekao je Darmanović.
On je istakao da vrsta kompenzacija - neka vrsta duga Ukrajine prema Americi, nije bila sporna ni pod demokratskom administracijom, samo što niko nije otražio da se vrši eksploatacija prirodnih bogatstava.
Darmanović je rekao da je Međunarodni monetarni fond objavio da je 49 američkih saveznih država po bruto domaćem proizvodu (BDP) bogatije od svih evropskih država, pa navodi Trampa da Ameriku treba da spasi od propasti predstavljaju populizam.
On je, govoreći o šansama za izlazak SAD-a iz NATO-a, kazao da je za sada „štrikove“ za to dao samo Trampov savjetnik Ilon Mask, koji je, prema ocjeni Darmanovića, zla kob aktuelne administracije.
- Ne vjerujem da će američka politička elita moći da sve to posmatra tek tako, negdje će se doći do nekih crvenih linija. Ovo čemu prisustvujemo će se prije ili kasnije vratiti kući, takve spoljne politike se uvijek vrate kući - istakao je Darmanović.
Upitan gdje je sada u toj situaciji Zapadni Balkan i Crna Gora, on je rekao da Trampovu administraciju trenutno to ne zanima, jer su fokusirani na druge stvari.
Prema riječima Darmanovića, Trampove pristalice njegovu politiku opravdavaju navodnom opsjednutošću Kinom.
- Neki misle da je to Trampov niksonijanski moment, da saradnjom sa Rusijom na pitanju Ukrajine postigne to da se Rusija privuče na stranu SAD-a u budućem odmjeravanju snaga sa Kinom - rekao je Darmanović.
On je objasnio da to pominje da bi ljudi bili svjesni koliko je trenutno Balkan “nevažan”.
- Ukoliko uznapreduju odnosi Trampa i Putina, onda može doći Balkan na dnevni red, ako ta politika interesnih sfera bude uspješno funkcionisala - kazao je Darmanović i naglasio da je u tom slučaju teško da će Evropa posmatrati da nešto što joj integralno pripada, sada zapravo pripada nekom drugom.
Kako je rekao, Hrvatska i Slovenija su reagovale odmah solidarno sa EU i podržale Ukrajinu, a i učesnici sastanka u Londonu su kazali da žele mir, ali pod kakvim takvim uslovima.
Darmanović je istakao da se ostale države, uključujući Crnu Goru, ni o čemu ne izjašnjavaju.
On je naveo da se na ovim prostorima vrhunskom mudrošću smatra izbjegavanje svega što se tiče takozvanih odnosa velikih, ističući da se ipak moraju imati makar minimalna uvjerenja.
Prema riječima Darmanovića, srećna okolnost za Crnu Goru je da EU veoma želi proširenje i da je Crna Gora idealan kandidat, jer je mala i jer je najviše prešla na tom putu.
- Međutim, postoji i druge okolnosti, a to je da jedan dio političke elite kod nas svako malo stvara određene prepreke tome, iako govori da je navodno za EU - dodao je Darmanović.
On je podsjetio da je na glasanju u UN-u Crna Gora glasala zajedno sa EU, dok sa druge strane predsjednik parlamenta Andrija Mandić daje podršku predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku koji je prvostepeno osuđen u Sarajevu.
Darmanović je naveo da Vlada i predsjednik države Jakov Milatović na razne načine nastoje da koliko toliko vidno ne „iskoče“ iz evropske agende.
- U tom procesu oni indirektno daju razne ustupke ovima koji taj proces na razne načine koče - rekao je Darmanović.
Kako je kazao, protivrečnosti ima i kod strane koja koči taj proces, pa partije bivšeg Demokratskog fronta bez problema glasaju za zakone koji približavaju Crnu Goru EU, ali onda po pravilu slijede političkih potezi koji su u suprotnosti sa evropskom politikom.
- Zaključak je da imate EU koja želi Crnu Goru što prije, ali ne prije nego što ispuni određene uslove i imate Crnu Goru koja se ponaša u najmanju ruku ambivalentno - naveo je Darmanović.
On je poručio da je, koliko god NATO bio u delikatnoj poziciji sa Trampovim predsjedništvom, članstvo u Alijansi bio ključni korak za Crnu Goru, a da bi učlanjenje u EU transatlantski status države potpuno zaokružilo.

Darmanović: Evropa će pokušati da radi sa Trampom, Crna Gora idealan kandidat za EU, ali dio političke elite kod nas svako malo stvara prepreke

Sam premijer nema snage da izvrši promjene u svom kabinetu, čak ni da zamjeni jedne ministre drugima iz iste partije, jer je to komplikovana koaliciona Vlada, u kojoj, gotovo po feudalnom principu, svako kontroliše svoje resore - kazao je u centralnoj informativnoj rekao je za 24 sata Televizije E profesor na Fakultetu političkih nauka Srđan Darmanović.
On je ocijenio da se Crna Gora nalazi u jednoj vrsti produžene političke krize Ta kriza je, kaže, nekad manjeg, a nekad većeg intenziteta, i postoje ozbiljne indicije da je došlo do povrede, ili Ustava, ili zakona koji se odnose na ustavnu materiju.
- Imamo političke sukobe između vlasti i opozicije koji stvaraju utisak &nbsp;stalne krize, međutim, sa druge strane, politički proces se kako tako odvija. Ono što čini naše političke krize komplikovanim je dosta duboka podijeljenost između dvije strane. Oni nikako ne mogu da riješe sami određene probleme, zato su pominjane ideje da se traži intervencija međunarodnih ekspertskih tijela, u konkretnom slučaju je pominjana Venecijanska komisija. Vrlo je moguće da će taj, ili neki drugi sličan prijedlog doprinijeti stišavanju situacije, jer ipak je ulog naša evropska agenda. Imamo paradoksalnu situaciju da Evropska unija štiti našu evropsku agendu, a naša politička klasa govori da je za pristup Evropskoj uniji, ali se tako često ne ponaša - rekao je Darmanović.
Objašnjava da Evropska unija ne želi da arbitrira u unutrašnjim političkim procesima, već želi sprovođenje agende proširenja i neće primiti nikoga ko ne ispunjava standarde.
- Nakon svega šta se dešavalo, prije svega u geopolitici, nakon ukrajinskog rata, Evropska unija pokazala je izvjesne sklonosti ka geopolitičkoj agendi, odnosno, da neke stvari koje su moguće treba dovršiti. To je, recimo, ta politika proširenja, a Crna Gora je za to idealan kandidat. Evropska unija će nastojati da od naših političara dobije saglasnost da se taj proces nastavi - istakao je Darmanović.
U Jugoslaviji, a kasnije u Srbiji, podsjeća Darmanović, dešavali su se veliki studentski i građanski protesti. U Crnoj Gori je tako nešto bilo rijetko.&nbsp;
- Naši protesti su uglavnom vezani ili za političke stranke, ili za sponzorstvo političkih stranaka, ili nekih političkih aktera. Pravi građanski protesti, osim ako se ne radi o manjim grupama, su rijetka pojava u Crnoj Gori. Čak i u jugoslovenskom socijalizmu u Crnoj Gori je bilo relativno malo pripadnika takozvanog disidentskog pokreta. Možda zato što je naš socijalizam bio podnošljiviji od ovih na istoku, ali ne bih rekao da je ta kultura previše razvijena - kaže Darmanović.
Govoreći o protestima koje organizuje neformalna grupa studenata “Kamo Śutra” Darmanović kaže da je riječ o &nbsp;javnoj demonstraciji dijela studentske populacije koja je spremna, kako ističe, da se radi nečega angažuje.
- Među njima su mnogi odlični studenti, koji možda smatraju da treba da utiču &nbsp;na svoje, i živote ljudi ovdje. To je jedna vrijedna stvar, kakav god da bude rezultat - poručio je Darmanović.
Za rječnik Demokrata kaže da je abeceda staljinizma, jer se svako ko dugačije misli od njih proglašava za neprijatelja.&nbsp;
- To svi koji su živjeli u autoritarnim društvima znaju. Riječ je o staroj metodi, nema tu ništa novo. Tužno je što dolazi od ljudi koji su na političkoj sceni nastupili sa drugim najavama. Naravno da neće niko od njih snositi nikakvu odgovornost, to je jasno. Upotrijebili su takav bezobzirni rječnik prema studentima… rječnik koji ne sadrži nikakvu empatiju, koji apsolutno ne pokazuje ni najmanju trunku zainteresovanosti da se nekakva odgovornost pokaže. Ne očekujem nikakve nove momente kad su oni (Demokrate) u pitanju, a sam premijer nema snage da izvrši promjene u svom kabinetu, čak ni da zamjeni jedne ministre drugima iz iste partije - naveo je on.
To je, kaže on, komplikovana koaliciona Vlada.
- U kojoj, gotovo po feudalnom principu, svako kontroliše svoje resore. Premijer nije kancelar, nego je tu više prvi među jednakima, neka vrsta koordinatora koji ima više dužnosti i odgovornosti, ali nema moć da svoj kabinet saatavlja onako kako bi želio, nego onako kako diktiraju partijski sporazumi - istakao je Darmanović.
Dešavanja u Srbiji su najveći protestni pokret, smatra Darmanović, koji je ikad hodao balkanskim prostorima. Veći su, dodaje, po intenzitetu i brojnosti od protesta 1996. godine, kada su tri mjeseca trajali protesti zbog krađe lokalnih izbora.
- Ako dođe do promjene vlasti to će biti jedna vrsta demokratizacije, koju sprovode građanske i demokratske snage bez nasilja. Podatak da je od 250 opština u Srbiji 243 u protestu, govori mnogo. Način na koji se djeluje je potpuno različit od svih dosadašnjih. Protesti protiv Miloševića su imali jasnu međunarodnu podršku…. imali su podršku i političke opozicije, koja se organizovala kao jedinstveni front, sada svega toga nema. Evropska unija ćuti, Trampovu administraciju vjerovatno ne interesuje šta se dešava u Beogradu, tako da imamo jedan autohtoni pokret koji je prosto paralisao čitavu zemlju, i ostavio bez odgovora režim Aleksandra Vučića. Tu se postavlja pitanje koja je izlazna strategija - naveo je Darmanović.
On je podvukao da simbol režima mora da padne.
- To ne znači da mora da padne putem bilo kakvog nasilja, ili revolucije, možda mora da padne na nekim izborima, ali vjerovatno neće biti moguće da protesti traju mjesecima, a da Vučić potpuno neugrožen sjedi na Andrićevom vencu - zaključio je Darmanović.

Darmanović: Rječnik Demokrata je abeceda staljinizma

Koliko znam niko se nije obratio Venecijanskoj komisiji. Sve vrijeme mi je izgledalo da je opcija sa Venecijanskom komisijom više bila na nivou pregovora nego ozbiljna ponuda, mada nije isključeno da se to i desi - poručio je profesor na Fakultetu političkih nauka (FPN) Srđan Darmanović komentarišući trenutnu političku situaciju i navode za moguće konsultacije Venecijanske komisije za rješenje krize unutar parlamenta koja je nastala neustavnim razrješenjem doskorašnje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.
Đuranović je smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija blokira, odnosno ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
Iako su u parlamentarnoj većini rekli da su spremni da u ovom pitanju posreduje Venecijanska komisija za sada od toga, kako je ukazao i Dramanović, nema ništa.
On je objasnio je da Venceijnska komisija, u tom slučaju, ima dvije mogućnosti da reaguje.
- Ako se bude tražio hitan odgovor, onda bi hitno reagovala, ili bi se čekala redovna sjednica - sredinom marta - naveo je Darmanović gostujući na Televiziji Crne Gore.
Ukoliko zahtjev stigne, kaže on, izvjesno je da će doći do određene reakcije.
- Venecijanska komisija uvijek štiti Ustav i ustavnost zemlje. Ne pamtim da je nekad dala neke preporuke na uštrb Ustava neke zemlje - istakao je Darmanović.
<h2>Ne bi bilo pitanje je li ispunjen uslov za smjenu - nego kršenje Ustava</h2>
Profesor na FPN BG Miloš Bešić istakao je da bi to značilo nesposobnost naših institucija da riješe stvar.
- Očigledno da je konflikt došao do te mjere da blokira ukupan politički, a posebno parlamentarni život. Ja mislim da je to vrlo prihvatljivo rješenje i mislim da je i dalje na stolu - poručio je Bešić.
Naglasio je da smatra da Venecijanska komisija radi ono što radi svaki pismeni pravnik, gleda da li je prekršen Ustav.
- Ne bi bilo upućeno pitanje da li je sutkinja Đuranović ispunila uslove za penziju nego da li je prekršen Ustav ili nije. U toj situaciji bi odlučili kako bi odlučili. Međutim, kako god da odluče to bi razriješilo to pitanje i ovu institucionalnu krizu. Nije mi jasno zašto to već nije poslato Venecijanskoj komisiji i zašto se nijesu opredijelili sami akteri - kazao je Bešić.
Bešić je prokomentarisao da građani Crne Gore nemaju više isti entuzijazam kao prije 20 godina kada je u pitanju članstvo u EU.
<h2>Pitanja sa Hrvatskom ne mogu biti riješena brzo</h2>
Upitan koliko je realno da Crna Gora u nekom skorijem periodu riješi sva pitanja sa Hrvatskom, Darmanović odgovara da se to ne može desiti brzo.
- Ne tako brzo svakako, mi smo na sva ta pitanja koja su postojala sa Hrvatskom od ranije, dodali jedno u kojem nikada nije bilo problema, a to su dobrosusjedski odnosi - naglasio je Darmanović.
Napomenuo je da smo mi saveznici u NATO i da je Hrvatska bila veliki zagovornik ulaska Crne Gore u Evropsku uniju.
- Mi smo jednim nepromišljenim ali ciljanim aktom odnosno Rezolucijom o Jasenovcu gurnuo prst u oko susjednoj državi - naglasio je Darmanović.
Hrvatskoj je, kaže, u izrazitom nacionalnom interesu da Crna Gora postane članica EU.
- Oni su djelovali jako promišljeno, tačno su izabrali oblast u kojoj nas nijesu podržali za zatvaranje poglavlja. Oni su mogli da spriječe sve, ali nijesu, već su od četiri poglavlja tri propustili, i to je bila poruka: mi vas i dalje podržavamo, ali su nas blokirali na dobrosusjedskim odnosima - ocijenio je Dramanović.

Darmanović: Niko se još nije obratio VK, ako bi se tražio hitan odgovor - tako bi i reagovala

Usvajanje rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu donijelo je probleme i posljedice sa kojima ćemo se još nositi, ocijenio je nekadašnji ministar vanjskih poslova Crne Gore Srđan Darmanović u Drugačijoj radio vezi.&nbsp;
Kazao je to komentarišući konstataciju da Brisel i Vašington ćutke prelaze preko brojnih anomalija u unutrašnjoj politici aktuelne vlasti, stvarajući utisak da evropske vrijednosti našim zapadnim partnerima više nijesu bitne i da bi jedina prepreka na putu Crne Gore ka brzom članstvu u EU moglo biti "zabadanje trna" u zdrave odnose sa susjedima: Hrvatskom, Republikom Kosovo i BiH.
- Bez obzira na to da li je usvajanje rezolucije o Jasenovcu bilo samo osvetnički hir za glasanje za rezoluciju o Srebrnici u UN, ili je bio pažljivo osmišljeni potez, on je donio probleme, teškoće i posljedice sa kojima ćemo se još nositi. Dakle, Hrvatska je članica EU i NATO, naša saveznica u NATO, ali članica EU sa vrlo snažnim glasom zajedno sa Slovenijom kada je u pitanju Zapadni Balkan.
Osim toga, Hrvatska, odnosno njena vladajuća stranka i sam premijer Andrej Plenković su jako dobro pozicionirani unutar Evropske narodne partije, do te mjere da je Plenković jedan izuzetno pragmatični političar, bio kandidat za predsjednika Evropske komisije. Drugo, Hrvatska je na neki način vojni stožar ili hub NATO-a na Zapadnom Balkanu, sa respektabilnim oružanim snagama, što je čini pouzdanim saveznikom unutar NATO-a. Hrvatska se oko svakog poteza u vezi sa nama konsultuje sa partnerima, sa Briselom kao centralom najvjerojatnije, ili ih redovno obavještava o svojim namjerama i postupcima”, rekao je Darmanović.
<h2>Vrijednosti su na ispitu</h2>
Nakon podsjećanja na brojne anomalije u crnogorskom društvu, od partijskog zapošljavanja do zloupotrebe državnih resursa u predizbornim kampanjama partija vlasti, na koje iste one adrese koje su se tim povodom oštro oglašavale u vrijeme stare vlasti sada ćute, i pitanja ima li više smisla govoriti o EU kao zajednici vrijednosti, Darmanović odgovara:
- Sasvim je sigurno da su vrijednosti na ispitu, i to ne samo kod nas, nego i u ključnim zemljama, upravo Evropske unije, pa i šire. Dio objašnjenja je u činjenici da nije bilo međunarodnih posmatrača izbora u Beranama ili nekih drugih lokalnih, ranije održanih izbora. Međutim, mislim da će posmatranja izbora I dalje biti, mi ćemo ih sigurno imati na, recimo, nekim parlamentarnim ili budućim ili predsjedničkim izborima. Na takozvanim velikim izborima. Neće sve to nestati preko noći, naravno, ali mislim da stoji da je odbrana tih vrijednosti manje entuzijastična i manje odlučna nego što je to bilo ranije”.
<h2>Ne vjerujem da će Crna Gora zatvoriti četiri poglavlja do kraja godine</h2>
Ne tako davno najavljivano je iz vlasti da će Crna Gora do kraja godine zatvoriti deset pregovaračkih poglavlja, da bi posljednjih mjeseci taj optimizam splasnuo na četiri poglavlja. Na pitanje da li je sada i to realno očekivanje, imajući u vidu provokacije koja sa zvaničnih adresa iz Podgorice prema Zagrebu šalje Andrija Mandić i prosrpske stranke, Darmanović &nbsp;odgovara kako se nada da ćemo da napredujemo što više možemo, ali dodaje:
- Mislim da će Hrvatska sa svojim saveznicima naći mjeru koliko u ovom momentu možemo da poguramo Crnu Goru. To mogu da budu otprilike, dva poglavlja, a ova druga dva ne, prosto da nam stave do znanja da se sa njma ne može tako igrati. Ili - 'ajmo tri, pa neka ostane jedno nezatvoreno. Ali ne može ići čitav paket. Ja se nadam da se to neće desiti, ali ne bih bio iznenađen ukoliko to bude rezultat. Prosto da se pokaže da je Crna Gora i dalje kandidat broj jedan, da nema nikakve blokade i zle volje, ali da se &nbsp;demonstrira to što se želi, a to je da zemlje kandidati moraju da budu ne 70 odsto, nego 100 odsto odgovorni prema politici proširenja.”
<h2>Nekadašnji DF sa ovakvom politikom neće uvesti CG u EU</h2>
Bivši ministar vanjskih poslova komentarisao je i posljedice po crnogorsko društvo, prije svega vrijednosnu konfuziju u javnom mnjenju ukoliko bi se desio paradoks da Crna Gora sa proruskim subjektom kakav je Demokratski front, postane članica Evropske unije. Darmanović, ipak, smatra da takav scenario nije realan i da bivši DF, oličen u koaliciji ZBCG, neće moći sa politikom koju vodi da uvede Crnu Goru u EU.
- Bilo zato što će ova Vlada trajati ipak kraće od perioda u kojem ćemo ući u EU, bilo zato što će neko u Briselu reći da ta vrsta politike ne odražava evropske vrijednosti u Crnoj Gori. Postoji teoretski i treća mogućnost, koja za sad nije izgledna, ali nikada u politici ne treba ništa odbaciti, a to je da dođe do nekih promjena u politici partija bivšeg Demokratskog fronta.
Ja mislim da dok u Beogradu imamo sadašnji režim, do tih promjena neće doći. Ako Crna Gora bude zatvarala poglavlja, ako proces bude tekao 'po proceduri', ako politički i geopolitički momenti budu išli u našu korist, vrlo je moguće da pod ovom vladom dođemo do nekog ‘anteportas'. Ali ja ne vjerujem da je do 27. godine moguće da se desi takav preokret, da neka od zemalja sa zapadnog Balkana uđe u EU”, smatra gost Antene M.
<h2>Svaka sumnjiva promjena Ustava neće naići na podršku Venecijanske komisije</h2>
Upitan kako, kao član Venecijanske komisije, gleda na najave promjene Ustava kroz "ustavotvornu" Skupštinu, Darmanović kaže da je VK uvijek posebno senzitivna prema derogaciji i narušavanju Ustava. 
 
- Sve što je u okviru postojećeg Ustava neće biti dovedeno u pitanje, ali svaka sumnjiva ustavna procedura ili promjena Ustava neće naići na podršku Venecijanske komisije”, rezolutan je Darmanović.
<h2>Na izborima u potpisu svake donesene odluke stoje identitetska pitanja</h2>
Darmanović je komentarisao i izbore u Beranama, saglasivši se da i u rezultatima lokalnih izbora, dio objašnjenja leži na identitetskim pitanjima. Na konstataciju da su ovo prvi ovogodišnji izbori na kojima je vlast sa državnog nivoa ostvarila rezultat adekvatan toj moći i opasku da bi ga mogla ponoviti jedino u Pljevljima, gradu koji je, kao i Berane, sve više samo geografski u Crnoj Gori, te da je i juče niska izlaznost pokazala da je proces delegitimizacije u toku - trend pada zainteresovanosti građana za izbore objašnjava još jednim momentom:&nbsp;
- Mislim da u Crnoj Gori veliku ulogu ima činjenica da ne postoji ni jedna prejaka partija i da je jasno da izborni pobjednici moraju da stvaraju široke koalicije. &nbsp;To je Crna Gora. Zemlja u kojoj niti je lako upravljati, niti je lako prosto pronalaziti taj kurs, da svi budu zadovoljni. Od toga nema ništa. Pogotovo dok imate sadašnju uvladajuću većinu", dodao je on.
Darmanović konstatuje kao iznenađenje da je građanska lista Veska Mujovića dobila dva mandata u Beranama, s obzirom na to da nemaju pozadinu organizovane partijske strukture. Ipak, jasno je kaže da su najveći 'profiteri' partije vladajućeg, desnog centra: PES na račun SNP.

Darmanović: Mislim da Hrvatska neće dozvoliti zatvaranje sva četiri poglavlja, Crna Gora neće ući u EU sa DF-om u vlasti

Teško će se poklopiti proevropske integracije i krajnje desne partije u Vladi. Vlada će u ovom obliku još trajati, ali ne vidim kako će stići do toga za šta se zalaže, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" Televizije E, profesor Fakulteta političkih nauka, Srđan Darmanović.
Nekadašnji šef crnogorske diplomatije vjeruje da su evropski partneri bili aktivni u ulozi podsticanja dijaloga između predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajić, a moguće i, kako kaže, naši američki saveznici u NATO-u.
- Mogu samo da nagađam, nemam nikakve konkretne informacije, ali vjerujem da je nekog posredovanja, ipak, bilo. Moguće i da je riječ o procjeni predsjednika Milatovića i njegove koalicije na nivou grada Podgorice, a i premijera, naravno, da još ne žele i da nije vrijeme da se okrenu koalicijama izvan vladajuće strukture. Procjenjuju kako bi to nanijelo štetu kod birača. U ovom momentu vjerovatno su spremniji da uđu u mukotrpne međusobne pregovore, nego da probaju nešto drugo - ocijenio je Darmanović.
Profesor na Fakultetu političkih nauka kaže da su evropske integracije uvijek veliki motiv, te da je Crna Gora sa svim svojim teškoćama i nazadovanjima, Vladom raznorodnih partnera, i dalje neka vrsta predvodnika, jer se na Zapadnom Balkanu nije pojavio niko ko bi joj se u tom smislu približio. Ipak, dodaje Darmanović, takva slika Crne Gore može da se pokvari, djelovanjem unutrašnjih aktera.
Komentarišući poruku predsjednika države da ga brine to što slabe partije građanskog centra, Darmanović vjeruje da je Milatović mislio na one političke snage koje su bile okosnica i ranijih, i sadašnje Vlade.
- Vjerovatno Milatović isključuje partije bivšeg Demokratskog fronta. Međutim, partija građanskog centra ima još. Centar može biti malo lijevo, ili malo desno. Sasvim je sigurno da građansku provenijenciju imaju Evropski savez, Demokratska partija socijalista. Ali, vjerujem da je predsjednik, ipak, mislio na partije koje su dio vladajuće strukture - kaže Darmanović.
<h2>Poruke iz Brisela</h2>
Predsjednik države, Jakov Milatović, će naredne sedmice optutovati u Brisel, na poziv predsjednika Evropskog savjeta Antonia Koste. Darmanović vjeruje da će glavna poruka koju će čuti od zvaničnika Evropske unije biti da Crna Gora ne smije izgubiti zamajac u evropskim integracijama,
- Sve što bi do toga dovelo bilo bi samoubilački. Brisel za nas uvijek ima tu istu poruku, da se moraju ispunjavati zadaci iz agende vladavine prava i ostalih poglavlja. Tokom pregovaračkog procesa poruka će biti još. Ne mogu da dajem nikakva proročanstva i prognoze, ali vejrujem da će se na kraju ipak postaviti pitanje o učešću krajnje desnih partija u Vladi, osim ako u Briselu ne dođe do neke promjene profila politike, u što je teško vjerovati - kaže nekadašnji šef crnogorske diplomatije.
Darmanović objašnjava da će u pregovaračkom procesu biti, kako kaže, teških momenata, te da će Crna Gora morati da povuče poteze koji će biti nepopularni u javnom mnjenju. Tako je, dodaje, bilo sa svim kandidatima. Smatra da je dobro što je Marta Kos odabrana za novu komesarku za proširenje, jer je riječ o ženi koja dolazi iz Slovenije, koja dobro razumije bivšu Jugoslaviju.
- Slovenija je danas Evropa i nema mnogo veze sa Balkanom, jedna od najuspješnjijih tranzicionih zemalja u bivšem komunističkom svijetu. Gospođa Kos dobro razumije probleme na Zapadnom Balkanu. Slovenija je uvijek bila izrazito naklonjena proširenju Evropske unije na Zapadni Balkan. Izboru Marte Kos za komesarku za proširenje mi možemo samo da se radujemo. Da li će biti uspješnjia od Olivera Varheljija, teško je reći. Nadam se da hoće, jer bi možda Crna Gora u njenom i mandatu ove Evropske komisije, mogla da napravi odlučujuće korake - ocijenio je Darmanović.
<h2>Barometar 26</h2>
Govoreći o platformi Barometar 26, Darmanović je poručio da je premijer Milojko Spajić više tehnokrata nego političar, koji vjeruje da se stvari u politici mogu rješavati nekim planom, koji će svi prihvatiti. Ali, dodaje, politika tako ne funkcioniše, jer će svi akteri kojima je platforma ponuđena gledati svoje interese.
- Naravno, bilo bi dobro da naša politička klasa vodi računa o javnim i interesima zemlje. Možda djelimično to i rade, ali vrlo često vidimo da su partijski interesi iznad svih ostalih… Mislim da, osim promocije, marketinga, Vlada želi da se predstavi kao neko ko je motor evropskih integracija. Naravno, mi imamo partije za koje nije jasno da li su proevropske, da li podržavaju proevropske zakone, jer imaju antievropske prijedloge poput Zakona o stranim agentima, Rezolucije o Jasenovcu. Ali, jedan veliki dio aktera na sceni vjerovatno shvata da ovoga puta, možda, ipak u Briselu imamo šansu. Da li će se ta šansa iskoristiti, veliko je pitanje - poručio je Darmanović.
Podsjeća da je Pokret Evropa sad dosta heterogen sa, kako kaže, obje boje identitetskih pitanja.
- Kroz djelovanje Vlade PES se legitimiše izrazitom proevropskom orjentacijom, evropske integracije promoviše kao svoj najvažniji cilj. Vjerujem da je političkih kalkulacija bilo i iza platforme Barometar 26… Teško će se poklopiti proevropske integracije i krajnje desne partije u Vladi. Mislim da će Vlada u ovom obliku još trajati, ali ne vidim kako će u ovom obliku stići do toga za šta se zalaže… Premijeru će možda u nekom momentu biti jasno da će sa ovim sastavom ići teško, pogotovo ako se nastave indirektne blokade prema Evropskoj uniji - zaključio je Darmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DViTBaVvhcYQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Darmanović: Premijer je više tehnokrata nego političar

U državama Zapadnog Balkana, gdje nasljeđe sukoba i podjela još uvijek duboko utiče na društvo, lekcije iz italijanskog iskustva s institucijom Predsjednika Republike mogu otvoriti put ka većoj političkoj stabilnosti i koheziji.
To je poručeno na promociji knjige "Predsjednici Republike Italije" autora Đanluke Pasarelija, profesora na Univerzitetu La Sapienza u Rimu, koja je održana u svečanoj sali Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore.
Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) i profesor na FPN, doc. dr Zlatko Vujović, kazao je da su rijetke prilike da se u Crnoj Gori objavi strano izdanje, navodeći da će u ime Crnogorskog udruženja za političke nauke učiniti sve da se to promijeni i da više ovakvih knjiga bude prevedeno i objavljeno u Crnoj Gori.
- Profesor Pasareli je veliki poznavalac Balkana, posebno Crne Gore, i veliki prijatelj naše zemlje. Kao rezultat uređivačke aktivnosti profesora Pasarelija, ranije je izašla knjiga „Prezidencijalizacija političkih partija na Zapadnom Balkanu“, koja je obuhvatila širi geografski prostor Balkana, uključujući analize Hrvatske i Slovenije. Odlučili smo da crnogorskoj publici približimo italijanski politički sistem kroz ovu knjigu, fokusirajući se na ulogu predsjednika Italije, koja je značajno drugačija od predsjedničke funkcije u državama bivše Jugoslavije i Albanije - naveo je Vujović.
Pojasnio je da u Crnoj Gori i državama regiona predsjednici često imaju institucionalno slabe pozicije, ali ako su istovremeno predsjednici vladajuće partije, njihova moć postaje izuzetno velika, što često polarizuje društvo.
- S druge strane, u Italiji imamo složeniji sistem, gdje je predsjednik rezultat visokog stepena kompromisa i konsenzusa, što daje stabilnost političkom sistemu - naveo je Vujović.
Prema njegovim riječima, profesor Pasareli je u ovoj knjizi, kroz naučni, ali i pripovjedački stil, uspio da približi političku kulturu Italije široj publici, uključujući stručnjake, ali i one koji žele znati više o političkom sistemu Italije.
- Imamo zadovoljstvo da predstavimo crnogorsko izdanje ove knjige, od koje ćemo jedan broj primjeraka donirati Fakultetu političkih nauka, jer je knjiga izuzetno korisna i za naše studente. Naši profesori, Srđan Darmanović i Ivan Vuković, predaju predmete na kojima se ova knjiga može koristiti kao literatura za seminarske i naučne radove - rekao je Vujović.
Profesor na FPN, prof. dr Srđan Darmanović kazao je da nas Pasarelijeva knjiga vodi kroz istoriju poslijeratne republike, prikazujući likove 12 šefova države koji su imali ogromnu ulogu u oblikovanju moderne Italije.
- Kao što Đanluka ističe u "u zemlji koja je za skoro 80 godina od Drugog svjetskog rata do danas promijenila 69 vlada, krizni menadžment mudrih, staloženih, ali i odlučnih šefova države, bio je nerijetko presudne važnosti - naveo je Darmanović.
On je istakao da, prema političkoj teoriji o kojoj Pasareli piše, šef države predstavlja najvišeg zvaničnika u suverenoj zemlji i simbolizuje jedinstvo i integritet nacije.
- Međutim, on naglašava da u parlamentarnoj republici, kao što je Italija, šef države ima mnogo više ceremonijalnu, simboličnu i ograničenu ulogu, što ga stavlja u izazovnu poziciju pored snažnog premijera. U ovom kontekstu, Đanluka se osvrće na ulogu šefa države kao "stabilizirajuće i neutralne snage," koja treba da stoji iznad svakodnevnih partijskih i političkih borbi, a njegovo djelovanje treba da "održi dostojanstvo funkcije i promoviše nacionalnu koheziju čak i tokom političkih previranja“ - rekao je Darmanović.
Kao čuvari ustava, italijanski predsjednici su, prema Đanlukinom viđenju, intervenisali "kada su smatrali da je demokratski proces ugrožen."
On takođe ističe da su "javnost ih je vidjela kao posljednju instancu kada se pojavljaju sukobi unutar vlade ili parlamenta," čime se osigurava da se ustavni poredak održi čak i u turbulentnim vremenima.
- Đanluka nam šalje "dobro poznatu poruku koja u američkom političkom žargonu glasi: „Personality Matters, Leadership Matters“. Njegova knjiga, kako se čini, ne samo da istražuje ličnosti koje su oblikovale Italiju, već takođe postavlja pitanje: "Da li iz Đanlukine knjige možemo izvući neke lekcije za naš region Zapadnog Balkana?" - naveo je Darmanović.
Profesor na FPN, doc. dr Ivan Vuković, istakao je da za razliku od većine autora koji proces konsolidacije italijanske demokratije u decenijama nakon fašističke diktature i nacističke okupacije analiziraju u odnosu na djelovanje brojnih vlada, fokus profesora Pasarelija je na instituciji predsjednika i onima koji su u Italiji služili u tom kapacitetu, predstavljajući neko manje, neko više uspješno, kao garant nacionalnog jedinstva i poštovanja državnog ustava.
- Na način koji je veoma koristan za studente političkih nauka i sve one koji žele da saznaju nešto više o proceduri izbora predsjednika, koja uzgred u nekoliko tačaka podsjeća na izbor poglavara Rimokatoličke crkve. Njegovim ustavnim nadležnostima, kažem njegovim jer Italija još uvijek čeka na prvu predsjednicu, te njegovoj veoma značajnoj ulozi u političkom sistemu Italije, autor je predstavio jednako uzbudljivu savremenu političku istoriju svoje zemlje - naveo je Vuković.
Prema njegovim riječima, svako od poglavlja posvećenih italijanskim predsjednicima predstavlja poseban prilog priči o duhu vremena koje je oblikovalo Italiju danas.
- Drugim riječima, okvir za njihove političke biografije čine decenije društvenih previranja i dubokih podjela među Italijanima različitih ideoloških svjetonazora, uz nezaobilazne političke spletke i intrige, priče o mafiji, masoneriji i italijanskoj dubokoj državi. Kratka istorija hladnog rata u Evropi i jedno svjedočanstvo o nacionalnom pomirenju predstavljaju vrijednu lekciju onima koji se bave partijskom politikom. I, nadasve, podsjećanje na to koliko su, pogotovo u izazovnim vremenima, značajni primjeri državničkog odnosa predsjednika Republike - rekao je Vuković.
Autor knjige "Predsjednici Republike Italije" i profesor na Univerzitetu La Sapienza u Rimu Đanluka Pasareli uporedio je izbor predsjednika Republike Italije sa izborom pape, ističući da iako nisu direktni izbori, postoji određena sličnost u njihovoj tajnosti i ozbiljnosti.
On se osvrnuo na uticaj ličnosti i kredibiliteta predsjednika, navodeći bivšeg predsjednika Karla Azelja Čampija kao primjera vođe koji je mogao ostvariti značajan uticaj bez potrebe za vojnim resursima.
Pasareli je naglasio da je predsjednička funkcija u Italiji više simbolična i ceremonijalna, ali i da može igrati ključnu ulogu u posredovanju između vlade i naroda.
- Predsjednik treba da bude lik koji donosi stabilnost u sistemu često pogođenim promjenama vlasti. Italijani imaju posebno povjerenje prema predsjedniku, uprkos opštem nepovjerenju prema političarima. Predsjednik Republike se smatra "ocem nacije" koji može umiriti i voditi narod kroz političke turbulencije - pojasnio je Pasareli.
Ukazao je kako se predsjednik bira indirektno, kroz kombinaciju članova dva doma parlamenta i regionalnih delegata, što omogućava postizanje šireg konsenzusa.
- Ovaj sistem pomaže u odabiru umjerenijih kandidata i smanjuje mogućnost polarizacije u društvu - dodao je Pasareli.
Izrazio je nadu da bi se u Crnoj Gori mogla otvoriti diskusija o indirektnom izboru predsjednika kao mogućem načinu smanjenja podjela unutar društva.
Ambasadorka Italije u Crnoj Gori, Andreina Marsela, istakla je da se promocija ove knjige dešava tokom proslave Dana italijanskog jezika, izrazivši posebnu zahvalnost profesoru Pasareliju, koji je sa velikim entuzijazmom prihvatio njihov poziv da dođe i promoviše knjigu napisanu na italijanskom, a prevedenu na crnogorski jezik.
 - Ovom promocijom slavimo italijanski jezik i izvan naših nacionalnih granica, dok ujedno dokazujemo čvrstu saradnju između Italije i Crne Gore, kako na polju lingvistike, tako i na političkom planu, što se reflektuje kroz ovu knjigu - istakla je Marsela.
Prodekanka za međunarodnu saradnju na Fakultetu političkih nauka doc. dr Ena Grbović izrazila je zadovoljstvo što se promocija knjiga održava upravo na tom fakultetu, navodeći da je knjiga vrijedan vodič za razumijevanje modernih političkih sistema, demokratskih procesa i liderstva.
- Italija, u tom smislu, predstavlja reprezentativan primjer. Istorijske i kulturne veze između Italije i Crne Gore su duge i bogate. Dovoljno je podsjetiti na krunu crnogorsko-italijanskih veza, na koju smo svi ponosni – kraljicu Jelenu Petrović-Njegoš, odnosno Jelenu Savojsku. Danas, kao dvije suverene zemlje na Jadranu, naši odnosi su čvrsti i utemeljeni na međusobnom poštovanju, kao i na zajedničkim vrijednostima evropskih integracija. U tom smislu, Crna Gora i Italija su danas euroatlantske saveznice, a Italija pruža snažnu podršku Crnoj Gori na njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji - istakla je Grbović.
Ukazala je da saradnja s italijanskim univerzitetima i istraživačkim centrima svake godine dobija na značaju, stvarajući nove generacije visokoškolaca koji grade mostove između dvije države.
- Broj studenata našeg fakulteta koji posjećuju Italiju u okviru programa studentske razmjene raste iz godine u godinu, na obostrano zadovoljstvo naših obrazovnih sistema - navela je Grbović.
Izdavači knjige „Predsjednici Republike Italije“ za Crnu Goru su Crnogorsko udruženje za političke nauke (MoPSA) i Centar za monitoring iz istraživanje (CeMI).

Italijansko iskustvo s institucijom Predsjednika Republike put ka političkoj stabilnosti i koheziji na Zapadnom Balkanu

Hrvatski predstavnik na ovogodišnjoj Evroviziji Marko Bošnjak našalio se na društvenim mrežama povodom činjenice da se nijedna zemlja iz bivše Jugoslavije nije plasirala u finale.
Na "mimu" se vidi autobus na kojem piše „Bazel – Jugoslavija“, a vozač autobusa, maše i govori „dobrodošli“. Ispred autobusa nalazi se žena sa tužnim izrazom lica i zastavom Crne Gore. Ta karikatura predstavlja Ninu Žižić, koja je predstavljala našu zemlju sa pjesmom "Dobrodošli".
Ona za sobom vuče karikaturu srpskog predstavnika Princa, koji je Srbiju predstavljao sa pjesmom ''Mila''. Pored Princa nalazi se karikatura Marka Bošnjaka koji nosi tortu, što simbolizuje njegovu pjesmu "Poison Cake". Na vrhu torte zabodena je hrvatska zastava. Posljednji na crtežu je Klemen, predstavnik Slovenije, koji visi i govori: „Koliko...“
Izgleda da je ovaj mim nasmijao Marka Bošnjaka, s obzirom na to da ga je objavio uz emotikon koji plače od smijeha.
Hrvatski pjevač je obilježio svoje gorepomenute kolege.
<h2>Nijedna zemlja bivše Jugoslavije nije prošla u finale Evrovizije</h2>
Prvi put nakon 12 godina, tačnije od Evrovizije u Malmeu 2013. godine, nijedna zemlja sa prostora bivše Jugoslavije nije se plasirala u finale. Te 2013. Crnu Goru je predstavljala upravo Nina Žižić. Srbiju je tada predstavljala grupa Moje 3, koju su činile Sara Jo, Nevena Božović i Mirna Radulović.
Hrvatsku je tada predstavljala klapa s mora sa pjesmom "Mižerja". Samo nekoliko mjeseci kasnije donijeta je odluka da se Hrvatska privremeno povuče sa takmičenja.
Slovenija je 2013. završila na posljednjem mjestu u prvom polufinalu. Predstavnica Hana Mancinije, koja se takmičila sa pjesmom "Straight Into Love", nakon toga se povukla sa muzičke scene, ali se vratila krajem 2024. godine sa pjesmom "What You Are".

Dobro došli u autobus Bazel - Jugoslavija: Hrvatski predstavnik se našalio na "ispadanje" cijelog regiona sa Evrovizije

Ministarka kulture i medija Crne Gore Tamara Vujović i ministarka kulture Francuske Rašida Dati, potpisale su Sporazum o filmskoj koprodukciji između dvije države, tokom 78. Filmskog festivala u Kanu, saopšteno je iz tog ministarstva.
Vujović je poručila da prvi bilateralni filmski sporazum Crne Gore sa Francuskom otvara pristup crnogorskoj kinematografiji francuskim fondovima za produkciju i distribuciju, nove mogućnosti za koprodukcije sa statusom nacionalnih djela, te jača vidljivosti Crne Gore na evropskoj kulturnoj mapi.&nbsp;
- Ovim Sporazumom stvoren pravni okvir za realizaciju zajedničkih filmskih projekata između Crne Gore i Francuske, a kinematografska djela nastala u koprodukciji uživaće status nacionalnih djela u obje zemlje. Sporazum predviđa niz administrativnih olakšica, kao i pristup finansijskim podsticajima- rekla je Vujović.
Prema njenim riječima filmski stvaraoci iz Crne Gore time dobijaju mogućnost saradnje sa jednom od vodećih evropskih kinematografija i pristup značajno većim izvorima finansiranja.
- Filmska industrija Crne Gore ima dobar temelj i značajne potencijale za dalji razvoj, a o posvećenosti razvoju svjedoči i činjenica da je od iniciranja do potpisivanja ovog Sporazuma došlo za manje od dvije godine. Sistemskim i strateškim pristupom, uz jačanje međunarodne saradnje i koprodukcije, crnogorska kinematografija može postati prepoznatljiv dio evropskog i svjetskog filmskog stvaralaštva i lakše razvijati veze i sarađivati sa zemljama koje sa Francuskom imaju potpisan ovaj vid sporazuma- istakla je Vujović.
Dati je poručila da je ovaj Sporazum o koprodukciji u oblasti filma, važno partnerstvo i značajna saradnja koja se uklapa i u proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
- Proces koji mi, naravno, podržavamo. To je, naravno, proces koji smo uvijek podržavali- značajno je poručila Dati.
Kako navodi da ovaj sporazum o koprodukciji predstavlja početak brojnih saradnji koje slijede, bilo da se radi o distribuciji, koprodukciji, filmu, animaciji, ali i mnogo više u oblasti obrazovanja.
- Ovi sporazumi o saradnji nam takođe omogućuju da naglasimo i podsjetimo na našu posvećenost evropskoj kulturnoj raznolikosti- istakla je Dati.
Ministarke su se saglasile da je oblast kinematografije samo jedna od oblasti koja može biti dio našeg zajedničkog programa saradnje. Tokom susreta, ministarke su razgovarale i o mogućnostima proširenja saradnje u različitim oblasti kulture.
- Sporazum će dodatno ojačati tradicionalno prijateljske odnose Crne Gore i Francuske, uz doprinos razvoju kulturne razmjene i promociji crnogorske kulture na međunarodnoj sceni. Za sprovođenje sporazuma zaduženi su Filmski centar Crne Gore i Nacionalni centar za kinematografiju i pokretne slike Francuske (CNC), čime se osigurava operativna realizacija koprodukcija- zaključili su u saopštenju.

Vujović: Novo poglavlje za crnogorsku kinematografiju

Košarkaški klub osoba sa invaliditetom Paramont iz Podgorice osvojio je bronzanu medalju i ostvario najbolji rezultat u regionalnoj NLB Wheel ligi košarkaša u kolicima. 
 
Paramont je danas u Ljubljani, u meču za treće mjesto, savladao Zmaj iz Gradačca 90:83. 
 
Podgorički tim, koji je dobio međusobni duel i u Podgorici 69:57, nadigrao je rivala i u dvorani Tivoli, tokom cijelog meča bio je u vođstvu, koje je dva minuta prije kraja iznosilo deset poena (83:73). 
 
Nekadašnji osvajač regionalnog takmičenja uspio je da se, serijom od 8:0, vrati u meč, ali ne i da ugrozi trijumf crnogorskog predstavnika. 
 
- Ostvarili smo istorijski uspjeh za crnogorsku košarku u kolicima. U najelitnijem regionalnom takmičenju osvojili smo bronzanu medalju i ostvarili najbolji rezultat od kada košarka u kolicima u Crnoj Gori postoji- rekao je trener Paramonta Vladan Nikolić. 
 
Komentarišući utakmicu, kazao je da je bila izuzetno neizvjesna i da su pobjednika odlučivale nijanse. 
 
- Zmaj je za finalni turnir bio pojačan sa nekoliko igrača koji nijesu igrali ove sezone. Bilo je neizvjesno do samog kraja, ali kada je bilo najpotrebnije bili smo najbolji i zasluženo smo slavili. Ne mogu da budem nezadovoljan ostvarenim rezultatom- rekao je Nikolić. 
 
On očekuje da će Paramont naredne sezone biti još jači i da će biti u prilici da se bori za neku od sjajnijih medalja. 
 
Junak trijumfa bio je Ramo Rekanović sa 43 poena i 15 skokova. 
 
U pobjedničkom timu istakli su se i Đasim Menzil sa 19 i Nermin Hujić, koji je meč završio sa 15 poena i po 14 skokova i asistencija. 
 
U ekipi iz Gradačca najbolji je bio Strahinja Rosuljaš sa 33, dok je Amel Mulić ubacio 23 poena. 
 
Istorijski rezultat za Paramont ostvarili su Nermin Hujić, Ramo Rekanović, Senad Husović, Jasminko Nokić, Radmilo Baranin, Amir Čolić, Mersad Murić, Nedžad Pepić, Vahid Omeradžić, Adis Huskić, Menzil Đalima, Adem Bahtić i Adnan Šečić. 
 
Za titulu prvaka igraće Parasport i Vrbas iz Banja Luke.

Košarka: Paramontu treće mjesto u NLB ligi

Dva civilna helikoptera sudarila su se i srušila u zapadnoj finskoj pokrajini Satakunta, izvijestio je finski medij Yle, pozivajući se na lokalnu službu spašavanja.
Prema navodima iz finskog medija, incident se dogodio iza 12:00 sati po lokalnom vremenu. Prvo su se helikopteri sudarili, a zatim pali. Stručnjaci službe spašavanja i pripadnici policije brzo su stigli na mjesto nesreće.
- Vlasti su pronašle dva srušena helikoptera na tom području. Vatrogasne i spasilačke operacije su u toku. Služba spašavanja nije komentarisala informacije o mogućim žrtvama- navode s Yle.
Policijska uprava jugozapadne Finske objavila je da je pokrenula istragu. Letjelice su pronađene otprilike 700 metara od obilaznice Eure, u šumovitom području, na udaljenosti od oko 100 metara jedna od druge. Istraga je u toku.
Utvrđeno je da su helikopteri letjeli istom rutom iz Tallinna prema vazdušnoj luci Piikajärvi u Kokemäkiju. U jednom helikopteru bila su dva putnika, a u drugom tri. Pripadnici policije utvrđuju identitet građana.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMarioNawfal%2Fstatus%2F1923710099689771305%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1923710099689771305%7Ctwgr%5Ef60ac6c45a784860e3a580ecac3bd6fbb87099da%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Finska: Dva civilna helikoptera pala nakon sudara

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: srdan-darmanovic