Arheolozi su u blizini Kopenhagena, u moreuzu Eresund koji povezuje Baltičko more i Kategat, otkrili ogromnu olupinu srednjovekovnog trgovačkog broda, najveću ikada pronađenu iz tog perioda.
Ostaci broda su "izuzetno očuvani" jer su vjekovima bili prekriveni pijeskom.
Brod, nazvan Svalget 2, dug je 28 metara, širok devet i visok šest metara, a mogao je da prevozi oko 300 tona tereta, piše danas njemački Bild navodeći da je sagrađen oko 1410. godine, ali da razlog njegovog potonuća još nije poznat.
- Ovo je značajno otkriće za pomorsku arheologiju. Brod nam pruža jedinstven uvid u konstrukciju i život posade na najvećim trgovačkim brodovima srednjeg vijeka - izjavio je vođa iskopavanja Oto Uldum.
Analize drveta pokazuju da daske potiču s teritorije današnje Poljske, a konstrukcija iz Holandije.
Olupina je izuzetno očuvana jer je vjekovima bila prekrivena pijeskom na dubini od 13 metara. Sačuvana je cela desna strana broda, od kobilice do palube.
Pronađeni su i ostaci drvenog stražnjeg zamka, zidana kuhinja sa posuđem i ličnim predmetima posade, kao i ostaci ribe i mesa.
Koge, brodovi karakteristični za period srenjeg veka severne Evrope i Baltika, poput Svalget 2 smatrani su superteretnjacima svog vremena jer su mogli da prevoze velike količine robe, a da njima upravljaju malobrojne posade.
Takvi brodovi su transportovali so, drvo, cigle i hranu širom sjeverne Evrope. Šta je brod prevozio još nije poznato, jer je teret nestao tokom vjekova.
Nema dokaza da je brod korišćen u vojne svrhe niti da je učestvovao u sukobima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Otkrivena olupina najvećeg srednjovjekovnog trgovačkog broda u Danskoj

U Bugarskoj će još jednom biti održani vanredni parlamentarni izbori, izjavio je danas predsjednik države Rumen Radev, mjesec dana nakon pada posljednje vlade, prenosi Beta.
Radev je ove nedelje povjjerio mandat za formiranje vlade i trećoj stranci – centrističkoj Alijansi za prava i slobode, koja je odbila da predloži kandidata za premijera, navodi briselski Politiko.
Ponudu Radeva i povjeren mandat je prvo, u ponedjeljak, odbila konzervativna koalicija stranke GERB i Saveza demokratskih snaga (SDS), a zatim, u srijedu, i proevropska koalicija stranaka Nastavljamo sa promjenom i Demokratska Bugarska.
Prema Ustavu Bugarske, Radev sada mora da imenuje vršioca dužnosti premijera, posle konsultacija sa poslaničkim grupama, i zatim da raspiše nove izbore.
Posljednji bugarski premijer Rosen Željazkov podnio je ostavku u decembru, poslije višenedjeljnih antikorupcijskih demonstracija protiv njegove vlade. Njegova vlada, izabrana u januaru 2025. godine, prethodno je šest puta preživjela glasanje o povjerenju u parlamentu.
Naredni izbori biće osmi u Bugarskoj u posljednje četiri godine. Od izbora u aprilu 2021. godine, do kojih je Bojko Borisov bio premijer, Bugarska je imala čak šest predsjednika vlada, od kojih su neki bili samo vršioci dužnosti. Niko od njih šest nije ostao na mjestu premijera duže od godinu dana.

Bugarska ide na još jedne vanredne parlamentarne izbore

Generalna direktorica Direktorata za klimatske promjene i održivi razvoj u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Ivana Grujić govorila je na predstavljanju finalnog nacrta Strategije niskougljeničnog razvoja Crne Gore do 2050. godine, piše <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/klimatska-tranzicija-nije-prepreka-razvoju-vec-njegova-prilika">Pobjeda.</a>
Dokument, koji predstavlja jedan od najvažnijih stubova klimatske i razvojne politike u narednim decenijama, MERS priprema u saradnji sa partnerima iz Svjetske banke.
Grujić je kazala da klimatske promjene nijesu apstraktan izazov za Crnu Goru.
- One su već danas realnost sa kojom se suočavamo kroz sve češće poplave, suše, šumske požare i toplotne talase, sa direktnim posljedicama po naše prirodne resurse, privredu i kvalitet života građana. Upravo zbog toga, dugoročno i strateško djelovanje u ovoj oblasti nije pitanje izbora, već odgovornosti - ocijenila je Grujić.
Navela je da Strategija niskougljeničnog razvoja postavlja jasnu i kredibilnu putanju ka ostvarenju dugoročnog cilja klimatske neutralnosti do 2050. godine, u skladu sa Zakonom o klimatskim promjenama i međunarodnim obavezama koje je Crna Gora preuzela.
- Istovremeno, ona predstavlja logičan i ambiciozan nastavak Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, proširujući našu viziju na period do 2050. godine - kazala je Grujić.
Ovaj dokument se, prema njenim riječima, zasniva na detaljnim sektorskim analizama i jasno definisanim politikama i mjerama u svim važnim oblastima – od energetike, saobraćaja, industrije, do poljoprivrede, otpada i šumarstva.
Poseban značaj Strategije ogleda se u njenom najambicioznijem scenariju, koji predviđa dekarbonizaciju energetskog sistema, snažnu elektrifikaciju saobraćaja i industrije, unapređenje energetske efikasnosti i valorizaciju prirodnih ponora ugljenika, uz očuvanje ekološke ravnoteže.
Grujić je naglasila da Strategija jasno pokazuje da klimatska tranzicija nije prepreka razvoju, već njegova prilika.
- Ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i inovativne tehnologije mogu doprinijeti jačanju energetske sigurnosti, smanjenju zavisnosti od uvoznih fosilnih goriva, razvoju zelene ekonomije i otvaranju novih radnih mjesta. Istovremeno, ovakva transformacija jača otpornost naše ekonomije i društva na buduće klimatske i ekonomske šokove - ukazala je Grujić.
Predočila je da je proces izrade Strategije bio inkluzivan i transparentan, zasnovan na otvorenom dijalogu i konstruktivnoj saradnji.
Grujić je zahvalila svima koji su, kroz svoje znanje, iskustvo i posvećenost, dali doprinos izradi ovog dokumenta i njegovom kvalitetu, naročito Svjetskoj banci na snažnoj stručnoj i finansijskoj podršci u okviru Partnerstva za implementaciju tržišnih mehanizama.
- Usvajanje Strategije nije kraj, već početak zahtjevnog, ali neophodnog procesa. Njena uspješna implementacija zahtijeva snažnu međusektorsku saradnju, kontinuitet politika i aktivno učešće svih relevantnih aktera. Ministarstvo će u tom procesu imati jasnu koordinacionu i vodeću ulogu, uz snažno partnerstvo sa drugim institucijama i međunarodnom zajednicom - zaključila je Grujić.

Klimatska tranzicija nije prepreka razvoju, već njegova prilika

Njemačka razmatra slanje izviđačkih aviona i ratnih brodova na Grenland za NATO vježbe usmjerene na jačanje sigurnosti Arktika, kazao je portparol njemačkog Ministarstva odbrane, Mihael Stempfle.
Kako prenosi Anadolija, objava je uslijedila nakon što je njemački vojni izviđački tim otputovao na Grenland kako bi procijenio uslove za potencijalne buduće vježbe sa saveznicima NATO-a u strateški važnoj regiji.
Stempfle je rekao da će tim procijeniti različite vojne opcije u koordinaciji sa Danskom, koja predvodi misiju.
- Pitanje je da li je Arktik siguran i kako možemo doprinijeti zajedno s našim NATO partnerima - rekao je Stempfle novinarima u Berlinu.
On je kazao da razmatraju vježbe s izviđačkim avionima P-8 Poseidon, raspoređivanje fregata ili drugih pomorskih jedinica za pomorski nadzor, a teoretski i raspoređivanje Eurofightera.
Izviđačku misiju predvodi Danska, a u njoj učestvuju Norveška, Švedska, Finska, Velika Britanija, Francuska i Holandija.
Njemačka je poslala više od deset vojnih lica, uključujući stručnjake za logistiku iz različitih grana.
Stempfle je rekao da će tim ispitati lokalne uslove i izazovne vremenske prilike kako bi utvrdio koje vrste vježbi bi se mogle izvoditi na kopnu, moru i u vazduhu.
- Kada uzmete u obzir koje bi se vježbe mogle izvoditi tamo - na moru, kopnu, u vazduhu - morate pogledati lokalne uslove, a to je upravo ono što bi se trebalo dogoditi - rekao je.
Na pitanje da li bi misija mogla dovesti do trajnog stacioniranja snaga, Stempfle je rekao da je prerano za takve procjene.
- Prerano je suditi da li se radi o stacioniranju - rekao je Stempfle.
Kako je dodao, prvenstveno se radi o sagledavanju uslova na licu mjesta.
- Zatim i o razgovorima o vježbama u okviru NATO-a s našim partnerima, a sve ostalo možemo reći tek nakon što se razgovori održe na licu mjesta kao i razgovori u narednim sedmicama - naveo je Stempfle.
Planovi koje predvodi Danska za jačanje vojnog prisustva i provođenje vježbi na Grenlandu dolaze uslijed pojačanih tenzija s američkom administracijom.
Američki predsjednik Donald Tramp dugo je insistirao da Sjedinjenim Američkim Državama "treba Grenland" i nije isključio upotrebu vojne sile za postizanje tog cilja.
Tokom razgovora u srijedu u Bijeloj kući između visokih američkih zvaničnika i danskih i grenlandskih lidera nije riješen spor.

Njemačka bi mogla poslati Eurofightere i patrolne avione na Grenland na vježbe

Američki predsjednik Donald Tramp eskalirao je svoju retoriku o pitanju Grenlanda, poručivši da bi mogao kazniti države uvođenjem trgovinskih carina ukoliko ne podrže planove Sjedinjenih Američkih Država da preuzmu kontrolu nad ovim ostrvom.
Iako Tramp već mjesecima insistira na tome da bi SAD trebalo da kontrolišu Grenland, autonomnu teritoriju u sastavu Kraljevine Danske, ovo je prvi put da je republikanski predsjednik eksplicitno pomenuo korišćenje carina kao sredstva pritiska radi ostvarivanja tog cilja.
- Mogao bih uvesti carine državama ako se ne slože sa pitanjem Grenlanda, jer nam je Grenland potreban za nacionalnu bezbjednost - izjavio je Tramp u Bijeloj kući, ne iznoseći pritom konkretne detalje o tome koje bi države mogle biti pogođene niti kolika bi bila visina potencijalnih carina.
Tramp tvrdi da je Sjedinjenim Američkim Državama Grenland neophodan zbog bogatih mineralnih resursa i kritikovao je Dansku, navodeći da ne čini dovoljno na obezbjeđivanju ovog strateški važnog područja, uprkos tome što je ostrvo pod bezbjednosnim kišobranom NATO-a.
<h2>Američki kongresmeni u Danskoj: „To je samo jedan čovjek“</h2>
Dok Tramp prijeti ekonomskim mjerama, dvostranačka delegacija američkog Kongresa doputovala je u Kopenhagen kako bi iskazala solidarnost sa Danskom i narodom Grenlanda. Delegacija, koju čine i demokrate i republikanci, nastoji da uvjeri evropske saveznike kako predsjednikovi stavovi ne odražavaju volju američkog naroda.
- Pokazujemo dvostranačku solidarnost sa ljudima ove države i sa Grenlandom. Oni su naši prijatelji i saveznici decenijama. Izjave koje daje predsjednik ne odražavaju ono što osjeća američki narod - rekao je demokratski senator Dik Durbin novinarima.
Senatorka Džin Šahin upozorila je da ovakva retorika podriva NATO i ide naruku glavnim protivnicima, Rusiji i Kini.
Kao odgovor na pritiske, evropski lideri stali su uz Dansku. Danski ministar vanjskih poslova Lars Leke Rasmusen ponovio je da američko preuzimanje Grenlanda „ne dolazi u obzir“.
Istovremeno, više evropskih država, uključujući Francusku, Veliku Britaniju, Njemačku i Švedsku, najavilo je raspoređivanje manjeg broja vojnog osoblja na Grenlandu radi vojnih vježbi. Francuska ministarka oružanih snaga Alis Rifo izjavila je da je cilj poslati signal svima, uključujući i SAD, da su evropske države odlučne da brane svoj suverenitet.
<h2>Protesti i podijeljena mišljenja u Vašingtonu</h2>
Uprkos protivljenju Kongresa i anketama koje pokazuju da svega 17 odsto Amerikanaca podržava preuzimanje Grenlanda (rezultate koje je Tramp nazvao „lažnim“), Bijela kuća ne odustaje. Džef Lendri, Trampov specijalni izaslanik za Grenland, izjavio je za Fox News da vjeruje kako će dogovor ipak biti postignut, jer je „predsjednik ozbiljan i postavio je jasne zahtjeve Danskoj“.
Za sjutra su najavljene velike demonstracije širom Danske i Grenlanda, tokom kojih će građani protestovati protiv Trampovih teritorijalnih ambicija.

Trampov novi ultimatum svijetu: Podržite američki Grenland ili slijede žestoke carine

Društvo

Rođena Cetinjanka prijeti Cetinjanima i proklinje grad?!

Ko je Terzić koji je spriječio novinarku Portala ETV da snima: Već hapšen, prijetio Mujoviću

(FOTO i VIDEO) Botunjani i danas poručili: Nema povlačenja dok se ne uklone mašine

Tag: srednjovjekovni-brod

Otkrivena olupina najvećeg srednjovjekovnog trgovačkog broda u Danskoj

Bugarska ide na još jedne vanredne parlamentarne izbore

Klimatska tranzicija nije prepreka razvoju, već njegova prilika

Njemačka bi mogla poslati Eurofightere i patrolne avione na Grenland na vježbe

Trampov novi ultimatum svijetu: Podržite američki Grenland ili slijede žestoke carine

PRATITE TVe UŽIVO