Nema nijednoga prelomnoga društvenog trenutka u Crnoj Gori u kojemu je Sreten Perović bio na pogrešnoj strani istorije – poručio je prodekan za nastavu na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Adnan Čirgić na omažu crnogorskom intelektualcu i jednom od potonjih utemeljivača crnogorske kulturne montenegristike koji je danas održan u okviru Cetinjskih filoloških dana. Čirgić je decidan da Perović, ni krajem osamdesetih i početkom devedesetih - kad je revizionistički talas zapljusnuo Crnu Goru, nije pokleknuo pred izazovom pred kojim su pali i padaju mnogi – da, koristeći se posrnućem društvenih vrijednosti, rehabilituje nepravdu iz svoje porodične prošlosti. - Naprotiv, bile su to godine u kojima je Sreten Perović uložio sebe u stvaranje organizacija koje su nadomještale nepostojanje institucija koje će zastupati Crnu Goru pred svijetom i pred sobom – ustvrdio je Čirgić. On je ukazao i da je zalaganje za pravo na postojanje crnogorske književnosti, jezika i kulture značilo osuditi sebe na izolaciju, progon iz svemoćne partije, ali i na žig nacionaliste, separatiste i sličnih titula koje je takvima dodjeljivala ondašnja „služba“. - Perović je za svoga dugoga vijeka, pune 93 godine, ostavio značajan i neizbrisiv trag. Ostavio je brojne tekstove, zbornike, antologije, prikaze, pjesme. Imao je bezbroj prilika da poklekne, no ni u jednoj se nije ni okliznuo – istakao je Čirgić.&nbsp; Perović je, prema njegovim riječima, bio rijetka pojava među Crnogorcima i na crnogorskoj javnoj sceni.&nbsp; - No, sedamdeset godina njegovog predanog emancipatorskog rada ništa bolje ne govori od institucionalne ćutnje u Crnoj Gori povodom smrti velikana. Ćutnja namjesničke vlasti, posrnulih kulturnih institucija, mrtvi san Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, izostanak makar i kurtoaznoga izraza saučešća ustanova s kojima je tokom sedamdeset godina rada Sreten Perović sarađivao, omaž su Sretenu Peroviću jednako kao i saborcima iz njegove generacije. Kao čovjek i kulturni stvaralac – on je bio sve ono što oni nikad neće biti – jasan je Čirgić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250918180920_2f98f505ced6c2a413a9cd03cf46ed8f41b8ae959cddecd098e32408d56d5bf1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250918180920_2f98f505ced6c2a413a9cd03cf46ed8f41b8ae959cddecd098e32408d56d5bf1" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Omaž Sretenu Peroviću "> <figcaption>Omaž Sretenu Peroviću(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj )</figcaption> </figure>  Kako je kazao dekan Aleksandar Radoman, odlaskom Perovića Crna Gora je igubila izuzetnoga kulturnog pregaoca i hrabroga intelektualca kojemu je i u najtežim vremenima bastalo braniti crnogorski identitet, kulturu i jezik, ali i vrijednosti građanskoga i multikulturnoga društva. - O brojnim pitanjima vezanim za crnogorski identitet, jezik i kulturu Perović se osobito često oglašavao tokom devedesetih godina 20. vijeka, bilo u ondašnjim opozicionim glasilima i kulturnim časopisima, bilo saopštenjima Crnogorskog PEN centra. I u tim njegovim apelima za očuvanje i afirmaciju crnogorskoga identiteta, kao i protiv rata na prostorima tadašnje Jugoslavije, nesumnjivo, povjesno svjedočaštvo kako zlim vremenima, tako i jedne istinski humane i emancipatorske misije – navodi Radoman.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250918180924_58a5d801efeb0d389897fd218a6f982319ea427701c1d0f468cbe3ce59fda8d7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250918180924_58a5d801efeb0d389897fd218a6f982319ea427701c1d0f468cbe3ce59fda8d7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Omaž Sretenu Peroviću"> <figcaption>Omaž Sretenu Peroviću(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj )</figcaption> </figure>  Profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Vladimir Vojinović je podsjetio na to da je Perović dobio nagradu „Risto Ratković“ za knjigu „Gladno oko“ iz 1976. godine, te da ju je vratio 1993. kada je Radovan Karadžić dobio tu nagradu. Perović je, kako je naglasio Vojinović, bio jedan od onih koji su čuvali obraz Crnoj Gori. - Sreten Perović je sa svojim koleginicama i kolegama – pjesnicima, prozaistima, dramskim piscima – devedesetih godina u Crnoj Gori, kada je bjesnio rat, stajao na strani onih koji su se suprotstavljali zlu – zaključio je Vojinović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250918180924_502b85cb3832f1d4918c96be4d5c81deed7746e119e97c21e16f61d2dc19f8b8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250918180924_502b85cb3832f1d4918c96be4d5c81deed7746e119e97c21e16f61d2dc19f8b8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Omaž Sretenu Peroviću"> <figcaption>Omaž Sretenu Peroviću(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj)</figcaption> </figure>

Vjera Ljuljđuraj

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Perović imao bezbroj prilika da poklekne, a ni u jednoj se nije ni okliznuo

Komemoracija povodom smrti Sretena Perovića, jednog od najistaknutijih književnika, dvostrukog dobitnika Trinaestojulske nagrade, istaknutog kulturnog stvaraoca, počasnog člana i dugogodišnjeg predsjednika Savjeta Crnogorskog narodnog pozorišta, biće održana u utorak, 26. avgusta u Crnogorskom narodnom pozorištu s početkom u 11 sati.
Sreten Perović, jedan od vodećih crnogorskih intelektualaca, bio je pjesnik, dramski pisac, esejista, prevodilac, književni istoričar i kritičar, antologičar, teatrolog i enciklopedista, začetnik poslijeratne književne i pozorišne kritike, preminuo je 17. avgusta u Podgorici u 94. godini.

Portal ETV

CNP: Komemoracija povodom smrti Sretena Perovića u utorak

Komemoracija povodom smrti Sretena Perovića, jednog od najistaknutijih književnika, dvostrukog dobitnika Trinaestojulske nagrade, istaknutog kulturnog stvaraoca, počasnog člana i dugogodišnjeg predsjednika Savjeta Crnogorskog narodnog pozorišta, biće održana u utorak, 26. avgusta u Crnogorskom narodnom pozorištu (CNP) s početkom u 11 sati.
Sreten Perović, jedan od vodećih crnogorskih intelektualaca, bio je pjesnik, dramski pisac, esejista, prevodilac, književni istoričar i kritičar, antologičar, teatrolog i enciklopedista, začetnik poslijeratne književne i pozorišne kritike.
Preminuo je 17.avgusta u Podgorici u 94. godini.

Komemoracija povodom smrti Sretena Perovića u CNP-u 26. avgusta

Crnogorsko narodno pozorište saopštilo je da je u Podgorici, u 94. godini života, preminuo književnik i intelektualac Sreten Perović, dvostruki dobitnik Trinaestojulske nagrade, počasni član i dugogodišnji predsjednik Savjeta CNP-a.
Perović je bio pjesnik, dramski pisac, esejista, prevodilac, književni istoričar i kritičar, teatrolog i enciklopedista – jedan od vodećih crnogorskih stvaralaca i začetnik poslijeratne književne i pozorišne kritike. Njegov nemjerljiv doprinos crnogorskoj kulturi ogleda se u višedecenijskom radu na polju književnosti, pozorišne kritike i teatrologije.
Tokom bogate karijere bio je profesor, urednik časopisa i izdavačkih edicija, direktor Leksikografskog zavoda Crne Gore, generalni sekretar i predsjednik Crnogorskog PEN centra, član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti i Makedonske akademije nauka i umjetnosti. Autor je brojnih zbirki poezije, eseja, kritika, antologija i teatroloških studija, a njegova drama Ukradeno proljeće izvedena je 1958. na sceni CNP-a.
Dobitnik je velikog broja nagrada i priznanja u zemlji i inostranstvu, među kojima dvije Trinaestojulske nagrade (1961. i 1970), Nagrade „Risto Ratković“ (1976), Nagrade „19. decembar“ (1986), te prestižnih međunarodnih priznanja poput Zlatne medalje „Blaže Koneski“ Makedonske akademije nauka i umjetnosti (2013).
Njegovo djelo, kako navode iz CNP-a, „ostaće trajno svjedočanstvo izuzetnog doprinosa književnosti, teatrologiji i afirmaciji crnogorskog identiteta i kulturnog nasljeđa“.

CNP: Odlazak velikana crnogorske književnosti i teatrologije

Ministarka kulture i medija, Tamara Vujović, uputila je telegram saučešća povodom smrti akademika Sretena Perovića, istaknutog kulturnog stvaraoca.
- Sa dubokom tugom primila sam vijest o odlasku akademika Sretena Perovića, istaknutog kulturnog stvaraoca, koji je ovaj status stekao 2010. godine. Bio je pjesnik, kritičar, prevodilac, teatrolog, antologičar i enciklopedista, čovjek koji je ostavio neizbrisiv trag u svim poljima kojima se bavio - navela je Vujović.
Ona je podsjetila da je Perović, kao urednik biblioteke „Luča“ i Enciklopedije Crne Gore, osnivač institucija koje su oblikovale kulturnu scenu, ali i pjesnik čija je riječ prevedena na više od trideset jezika, dao nemjerljiv doprinos očuvanju i afirmaciji crnogorskog kulturnog identiteta.
- O značaju njegovog djela i zalaganja govori i činjenica da je bio predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, inostrani član Makedonske akademije nauka i umjetnosti i počasni član Internacionalne akademije ‘Mihai Eminescu" - &nbsp;istakla je Vujović.
Dodala je da je njegovim odlaskom Crna Gora izgubila neumornog čuvara jezika i kulture.
&nbsp;Iza njega ostaju djela koja nas obavezuju i inspirišu. Porodici, prijateljima i saradnicima izražavam iskreno saučešće - zaključila je ministarka Vujović.

Vujović: Odlaskom Perovića, Crna Gora izgubila neumornog čuvara jezika i kulture

Sa naročitim pijetetom, duboko uvažavajući njegova izvanredna dostignuća, Demokratska partija socijalista oprašta se od našeg stvaraoca i istaknutog kulturnog djelatnika Sretena Perovića, saopštio je Aleksandar Bogdanović, generalni sekretar Demokratske partije socijalista (DPS).&nbsp;
Prema njegovim riječima, Perovićevo je ime jedan od simbola neumornog, gotovo osam decenija dugog, istrajnog i plodotvornog rada na brojnim poljima.
- Pamtimo ga i kao svestranog autora i kao čovjeka koji je iz različitih pozicija u velikoj mjeri doprinosio crnogorskoj umjetnosti i njenoj afirmaciji - dodao je Bogdanović.&nbsp;
Kako dodaje, vanvremenske antologije, koje su samo dio njegovog pregalaštva iz ranijih vremena, ostaju jedan od najznačajnijih poduhvata u istoriji crnogorske književnosti.&nbsp;
- Njegovo djelo, od Leksikografskog zavoda i Pobjede, preko Matice crnogorske, Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, Crnogorskog PEN centra i Crnogorskog društva nezavisnih književnika, sve do književnih zbornika i časopisa, ostaje trajan i nezaobilazan svjetionik za Crnu Goru i njenu kulturu i umjetnost. Jednako ćemo pamtiti i Perovića kao djelatnika koji je naročito bio posvećen Crnoj Gori, koji je neprekidno ukazivao na važnost samosvijesti, crnogorskog identiteta i bića - zaključuje Bogdanović.&nbsp;

Bogdanović: Perović iz različitih pozicija u velikoj mjeri doprinosio crnogorskoj umjetnosti i njenoj afirmaciji

Danas je, 18. avgusta, u prisustvu porodice, prijatelja i poštovalaca na vječni počinak ispraćen Sreten Perović (1932-2025), jedan od potonjih iz generacije utemeljivača savremene književne, jezičke i kulturne montenegristike, saopšteno je iz Crnogorskoga PEN centra i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK).&nbsp;
Bio je, kako se navodi, uz brojne druge zasluge, jedan od utemeljivača Crnogorskoga PEN centra i privrženi saradnik Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.
- Povodom njegove smrti Fakultet za crnogorski jezik i književnost i Crnogorski PEN centar organizovaće omaž Sretenu Peroviću u okviru Cetinjskih filoloških dana 17-18. septembra. Slava mu! - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

FCJK i PEN centar: Omaž Sretenu Peroviću biće upriličen tokom Cetinjskih filoloških dana

Ispratili smo juče na posljednji počinak jednoga od potonjih iz generacije utemeljivača savremene kulturne montenegristike. Nema potrebe ponavljati biografske detalje - nijesu nepoznati, a internetski su dostupni na raznim stranama.&nbsp;
Sreten Perović (1932-2025) za svoga dugoga vijeka, za pune 93 godine, ostavio je značajan i neizbrisiv trag. Ostavio je uzornu familiju, koja mu je u vrijeme kad mu je to bilo najpotrebnije uzvratila pažnju kojom ih je obasipao. Ostavio je brojne tekstove, zbornike, antologije, prikaze, pjesme. Ugradio je sebe u temelje svih institucija i pokreta koji su za cilj imali emancipaciju Crne Gore. A cio je njegov rad bio emancipatorski.
Za svoga dugoga vijeka imao je bezbroj prilika da poklekne. No ni u jednoj se nije ni okliznuo. Bio je svjedok raznih društvenih prilika i neprilika. Rođen u doba kad Crna Gora nije uspjela sačuvati ni ime, silom i prije vakta odrastao u ratnim i poratnim uslovima, školovan u univerzitetskom centru đe se Crna Gora od njegova osnivanja tretira kao dio srpskoga etničkog prostora, ostvarivan u jugoslovenskoj Crnoj Gori koja je sva svoja prepoznatljiva obilježja položila na lažni oltar bratstva i jedinstva, Sreten Perović bio je sve ono što nije smio biti - jedan od utemeljivača nauke koja je kulturne fenomene u Crnoj Gori tretirala kao nacionalno crnogorske, uprkos onome što je oficijelna nauka očekivala.
Biti u društvu braće Radojevića - Radoja i Danila, Vojislava P. Nikčevića, Radoslava Rotkovića, Milorada Stojovića, Branka Banjevića, Dragoja Živkovića, zalagati se za pravo na postojanje crnogorske književnosti, crnogorskoga jezika, crnogorske kulture - značilo je osuditi sebe na društvenu izolaciju, na progon iz svemoćne partije, na žig nacionaliste, separatiste i sl. titula koje je ondašnja "služba" dodjeljivala rijetkima.
Nema nijednoga prelomnoga društvenog trenutka u Crnoj Gori u kojemu je Sreten Perović bio na pogrešnoj strani istorije. Ni krajem 80-ih i početkom 90-ih, kad je revizionistički talas zapljusnuo Crnu Goru, nije Perović pokleknuo pred izazovom pred kojim su pali i padaju mnogi da, koristeći se posrnućem društvenih vrijednosti, rehabilituje nepravedu iz svoje porodične prošlosti. Naprotiv, bile su to godine u kojima je Sreten Perović uložio sebe u stvaranje organizacija koje su nadomještale nepostojanje institucija koje će zastupati Crnu Goru pred svijetom i pred sobom: Crnogorski PEN centar, Crnogorska pravoslavna crkva, Matica crnogorska, Dukljanska akademija nauka i umjetnosti, Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje...
Sedamdeset godina bio je prisutan na crnogorskoj javnoj sceni: kao pjesnik, kao književni kritičar, kao pozorišni djelatnik, kao esejist, kao prevodilac, kao kulturolog u najširem značenju te riječi. Bio je za sve to vrijeme i uzoran suprug, i brat, i otac, i đed, a bio je - bilo bi mu drago da se to spomene - i uzoran vinogradar za kojega nikad &nbsp;nijeste mogli znati je li mu milije kad mu pohvalite rakiju ili pjesmu. Bio je rijetka pojava među Crnogorcima jer je lako i brzo praštao svima - osim šovinistima.&nbsp;
Upoznao sam ga posredstvom Vojislava P. Nikčevića i mogu svjedočiti koliko su ga radovali uspjesi mlađih generacija. Ništa manje nije bio ponosan na uspjehe svoje generacije, o čemu svjedoče desetine tekstova o njegovim savremenicima.
Omaž o Sretenu Peroviću u okviru Cetinjskih filoloških dana sljedećega mjeseca, u organizaciji FCJK i Crnogorskoga PEN centra, biće prilika da se podrobnije priśetimo brojnih zasluga njegovih za ukupnu montenegristiku. No o sedamdeset godina njegova predanoga emancipatorskog rada ništa bolje ne govori od institucionalne ćutnje u Crnoj Gori povodom smrti velikana. Ćutnja namjesničke vlasti, ćutnja posrnulih kulturnih institucija, mrtvi san Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, izostanak makar i kurtoaznoga izraza saučešća Ministarstva kulture i drugih ustanova s kojima je tokom sedamdeset godina rada Sreten Perović sarađivao omaž su Sretenu Peroviću jednako kao i saborcima iz njegove generacije. Kao čovjek i kulturni stvaralac on je bio sve ono što oni nikad neće biti. &nbsp;
Slava mu!
Autor je prodekan na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Adnan Čirgić

Čirgić: Perović ostavio značajan i neizbrisiv trag

Matica crnogorska oprašta se od akademika, pjesnika, pozorišnog kritičara, dramskog pisca i prevodioca Sretena Perovića koji je preminuo juče u 94. godini.&nbsp;
Perović je, kako navode, bio ugledni i višestrani stvaralac, neumorni borac za afirmaciju crnogorske kulture, nacionalnog bića i zaštitnik od falsifikovanja, tuđeg prisvajanja i negiranja naše istorije i tradicije.&nbsp;
U svakoj prilici kad se branilo crnogorsko ime i dostojanstvo istupao je među prvima.
- Naš poštovani i dragi prijatelj Sreten bio je pokretač i rukovodilac mnogih crnogorskih institucija, organizacija i društava pa je bio i među osnivačima Matice crnogorske i član &nbsp;njenog Odbora za umjetnost i književnost. Njegovim odlaskom Crna Gora ostaje bez jednog sigurnog uporišta, a mi bez višedecenijskog saborca i dragog i pouzdanog prijatelja - ističu iz Matice.&nbsp;

Neumorni borac za afirmaciju crnogorske kulture i nacionalnog bića

Književnik i prevodilac Sreten Perović (1932–2025) preminuo je danas u 94. godini, saopšteno je iz Crnogorskog PEN centra.&nbsp;
„Pjesnik, dramski pisac, esejista, prevodilac, književni istoričar i kritičar, antologičar, teatrolog i enciklopedista, Sreten Perović bio je jedan od vodećih crnogorskih intelektualaca, začetnik poslijeratne književne i pozorišne kritike, pokretač kapitalnih izdavačkih edicija, beskompromisni borac za afirmaciju crnogorskoga identiteta, a pripada i najužemu krugu utemeljitelja savremene književne, jezičke i kulturne montenegristike“, saopštili su iz PEN centra.
Podsjećaju da je Perović bio dugogodišnji generalni sekretar i predśednik ove organizacije.
- Perović je rođen u Gornjoj Gorici 15. februara 1932. godine. Gimnaziju je završio u Titogradu, a Jugoslovensku i svjetsku književnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Za vrijeme studija jedan je od pokretača i urednika književne revije Vidici (1953) i predśednik Književnoga kluba studenata Beogradskog univerziteta (1954). Nakon okončanja studija radio je kao profesor književnosti u titogradskoj Srednjoj tehničkoj školi (1956–1961), a istovremeno je bio i glavni urednik časopisa Susreti (1957–1962) - navodi se u saopštenju PEN centra.
Napominju da je u titogradskom izdavačko-štamparskom preduzeću Grafički zavod od januara 1963. urednik više edicija i odgovorni urednik edicije „Luča“, antologijske biblioteke crnogorske književnosti, u okviru koje je od 1963. do 1987. godine publikovano 71 izdanje (od planiranih 100) najznačajnijih djela klasične i savremene crnogorske književnosti.&nbsp;
- Za koncipiranje edicije „Luča“ njeni urednici, Milorad Stojović, Branko Banjević i Sreten Perović dobili su 1970. godine Trinaestojulsku nagradu - ističe se u saopštenju PEN centra.
Navode da je od 1975. do 1981. odgovorni urednik i direktor Izdavačke djelatnosti NIO Pobjeda, a zatim glavni urednik, zamjenik direktora (1981–1983) i direktor (1983–1991) Leksikografskoga zavoda Crne Gore i glavni urednik za oblast Kultura i prosvjeta u projektu Enciklopedije Crne Gore.&nbsp;
- Od početka 90-ih godina XX vijeka jedan je od osnivača crnogorskih kulturnih i naučnih institucija koje su se oprle kolonijalnim i anticivilizacijskim pokušajima satiranja crnogorske kulture i identiteta – Crnogorskoga društva nezavisnih književnika, Matice crnogorske, Crnogorskoga PEN centra i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Bio je generalni sekretar, a potom i višegodišnji predśednik Crnogorskoga PEN centra.&nbsp;
Bio je više od tri decenije pozorišni kritičar Susreta i Pobjede, a od velikoga je značaja i njegov rad na prevođenju i prepjevavanju makedonske poezije.Objavio je dvadesetak knjiga lirske poezije, četiri knjige iz domena književne istorije i kritike, četiri teatrološke knjige, priredio desetak, a uredio na stotine izdanja te objavio nekoliko desetina knjiga prijevoda i prepjeva. Kao pjesnik zastupljen je u brojnim antologijama i prevođen na tridesetak jezika. Preminuo je u Podgorici 17. avgusta 2025.
Dobitnik je brojnih nacionalnih i internacionalnih nagrada i priznanja, poput Prve nagrade Udruženja književnika Crne Gore (1958), Trinaestojulske nagrade (1961. i 1970), Nagrade Željezare Sisak (1976), Nagrade „Risto Ratković“ (1976), Nagrade Udruženja književnika Crne Gore za knjigu godine (1977), Ordena rada sa zlatnim vijencem (1981), Decembarske nagrade Oslobođenja Titograda (1986), visokoga internacionalnog priznanje Književno žezlo s promocijom u zvanje Počasni građanin grada Skoplja (2004), Nagrade Udruženja prevodilaca Crne Gore (2005), Internacionalne nagrade za poeziju Evropskog fonda i Internacionalne akademije „Mihai Eminescu“ (2012), Zlatne medalje „Blaže Koneski“ Makedonske akademije nauka i umjetnosti (2013), Povelje za poseban doprinos montenegristici Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (2019)...&nbsp;
Perović je bio jedan od utemeljivača i predśednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, inostrani član Makedonske akademije nauka i umjetnosti, inostrani član Mediteranske akademije „Braća Miladinovci“, počasni član Internacionalne akademije „Mihai Eminescu“ u Rumuniji, inostrani član Italijanske arheološke (istorijske) akademije i redovni član Evropske akademije nauka, umjetnosti i književnosti (Pariz). Moldavski Univerzitet evropskih studija političkih i ekonomskih nauka „Konstantin Stere“ iz Kišinjeva dodijelio mu je 2014. godine zvanje Doctor Honoris Causa.
Od osnivanja Crnogorskoga PEN centra Sreten Perović je bio jedna od njegovih pokretačkih snaga. Inicirao je brojne aktivnosti, pisao saopštenja i promemorije, organizovao naučne skupove i okrugle stolove, intenzivno komunicirao s predstavnicima Internacionalnoga PEN centra i drugih PEN centara, učestvovao na kongresima i skupovima PEN asocijacije, uvijek neumorno radeći na afirmaciji crnogorske književnosti te na odbrani prava na postojanje crnogorskoga jezika i kulture. Zajedno s Momirom Markovićem priredio je vrijednu publikaciju dokumenata Crnogorskoga PEN centra „Dosije 1993–1997“. Kad je 2020. godine – nakon što je poslije smrti Mladena Lompara pasiviziran rad ustanove – Crnogorski PEN centar obnovi svoje djelovanje, među onima koji su snažno podržali novu fazu u razvoju institucije bio je Sreten Perović.
Neka mu je vječna slava i hvala! - zaključuju u saopštenju.

Preminuo Sreten Perović

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Milanović: Grenland je beskoristan, ne znam je li Trampova administracija na karti vidjela Svalbard

U novom izdanju emisije „Jutro s Majom“ na Televiziji E, gledaoce očekuju zanimljivi sagovornici iz svijeta mode, muzike i umjetnosti.
Gost emisije biće poznati modni dizajner Igor Todorović, prepoznatljiv po autentičnom izrazu i stavu, koji dosljedno njeguje kako u modnim trendovima, tako i u životnim pogledima.
Voditeljka Maja Popović ugostiće i srpskog kompozitora i multiinstrumentalistu Saleta Sedlara, povodom njegove nove pjesme „Svetli beli grad“, koja predstavlja intimni i društveno angažovani muzički portret Beograda – grada koji, uprkos ranama i izazovima, ostaje ponosan, ali polako gubi sjaj po kojem je bio prepoznat.
U emisiji će učestvovati i panelisti: glumica Jovana Brnović, muzičarka Jovana Ćupić i muzičar Lazar Nenezić, koji će sa gostima i voditeljkom razgovarati o aktuelnim temama iz svijeta umjetnosti i društva.

Igor Todorović i Sale Sedlar gosti „Jutra s Majom“ na Televiziji E

Bugarski predsjednik Rumen Radevrekao je u petak da će iduće nedjelje dati mandat za sastavljanje vlade koaliciji desnog centra GERB-SDS, ali analitičari ne vjeruju da će ona dobiti dovoljnu potporu i smatraju da su prijevremeni izbori gotovo neizbježni.
Koaliciona vlada premijera Rosena Željakova, koju je podržavao GERB-SDS, podnijela je prošli mjesec ostavku nakon višenedjeljnih uličnih protesta protiv državne korupcije i novog proračuna koji je predviđao povećanje doprinosa za socijalno osiguranje i nekih poreza, piše Hina.
Vlada je podnijela ostavku uoči ulaska Bugarske u eurozonu 1. januara.
Predsjednik Rumen Radev rekao je da će u ponedjeljak dati mandat GERB-SDS-u, najvećoj skupini u parlamentu, ali ona ima samo 66 zastupničkih mjesta od ukupno 240 i nije velika vjerovatnoća da će dobiti dovoljnu potporu da sastavi novu vladu.
Po bugarskom ustavu, Radev će tada morati dati mandat drugoj najvećoj stranci te zatim trećoj najvećoj. Ako nijedna politička skupina ne uspije okupiti parlamentarnu većinu, slijede prijevremeni izbori.
Koalicija GERB-SDS bila je prva na posljednjim izborima, održanim u oktobru 2024., ali je vlast preuzela tek u januaru 2025. nakon teških pregovora i trebala joj je potpora drugih stranaka u podijeljenom parlamentu.
Bugarska je u posljednje četiri godine imala sedam parlamentarnih izbora.

Kriza u Bugarskoj: Vlada dala ostavku uoči ulaska u eurozonu, prijete novi izbori

Nakon praznika počele su intenzivne organizacione pripreme za veliki koncert regionalne muzičke zvijezde Severine Vučković, koja će 14. februara nastupiti u Bemax areni u Podgorici, povodom Dana zaljubljenih.
Publiku očekuje vrhunska produkcija, atraktivna scenografija i veče ispunjeno bezvremenskim hitovima, koje će obilježiti jedno od najiščekivanijih muzičkih dešavanja ove zime.
Popularna pjevačica se trenutno nalazi na odmoru, gdje, kako je kazala, puni energiju pred brojne profesionalne izazove koji je očekuju u narednom periodu, među kojima posebno mjesto zauzima koncert u Podgorici. Po povratku, Severina će se posvetiti intenzivnim pripremama kako bi publici priredila prepoznatljiv, energičan i emotivan šou.
Na repertoaru će se naći brojni hitovi koje publika svih generacija dobro poznaje, među kojima su „Ja samo pjevam“, „Kreni“, „Prijateljice“, „Da si moj“, „Tvoja prva djevojka“, „Fališ mi“, „Popila“, „Italiana“ i mnogi drugi.
Ulaznice su dostupne u više kategorija – parter, bočne i centralne tribine, kao i Fun Pit zona. Karte se mogu kupiti putem platforme gigstix.me, u Tobacco S Press šopovima širom Crne Gore, dok su VIP i Ultra VIP ulaznice dostupne u igraonici HappyLand u Bemax areni.
Koncert počinje u 20 časova, a organizatori poručuju da će Podgorica na Dan zaljubljenih biti domaćin večeri ispunjene emocijama, muzikom i nezaboravnom atmosferom.

Tag: sreten-perovic