Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u četvrtom kvartalu prošle godine iznosila je 2,21 hiljadu eura, pokazali su podaci Monstata.
Statističari su kazali da je prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji u Podgorici iznosila 2,14 hiljada eura, u primorskom regionu 2,57 hiljada eura, u središnjem 1,36 hiljada eura, dok u sjevernom regionu nije zabilježena prodaja stanova u novogradnji.
Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u značajnoj mjeri zavisi od učešća stanova koji pripadaju kategoriji solidarne stambene izgradnje.&nbsp;
- Ukoliko je učešće ovih stanova veće, prosječna cijena stana u novogradnji će biti značajno niža, odnosno ukoliko je učešće manje, prosječna cijena će biti veća - navodi se u saopštenju.
Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u kategoriji preduzeća u četvrtom kvartalu prošle godine iznosila je 2,42 hiljade eura, dok je u kategoriji solidarna stambena izgradnja iznosila 705 eura.&nbsp;
Iz Monstata su objasnili da se u obračun prosječne cijene kvadratnog metra stana u novogradnji u obzir uzimaju samo stanovi koji su prvi put prodati na tržištu, odnosno za koje je prvi put zaključen kupoprodajni ugovor.&nbsp;
Predmet posmatranja ovog istraživanja nijesu stanovi starog stambenog fonda, niti ostale vrste nepokretnosti: poslovni objekti, zemljište i drugo. Istraživanje ne predstavlja odraz ponude i potražnje novih stanova na tržištu, već cijene obračunate na osnovu zaključenih kupoprodajnih ugovora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Prosječna cijena kvadrata stana 2,21 hiljada eura

URA je uvijek bila sa građanima i civilnim sektorom na svim mjestima gdje su se štitila naša prirodna bogatstva i gdje se pružao otpor protiv njihove devastacije. Pokrenuli smo sa građanima proteste protiv sulude ideje koju su podržali Vlada Crne Gore i Opština Budva da se na Slovenskoj plaži grade apartmani za tržište. Takođe, napominjem da je nakon protesta na inicijativu budvanske URE donešena Deklaracija o zaštiti Miločerskog u Skupštini opštine Budva - saopštio je potpredsjednik Građanskog pokreta URA Blažo Rađenović.
On jeporučio da URA neće odustati da odbrani Sveti Stefan i Miločerski park (koji je ujedno proglašen parkom prirode) od najavljene izgradnje stanova za tržište kolika god bila cijena za to.
- URA nikad neće odustati od svojih principa, braniće svaki pedalj države zajedno sa građanima, gdje god da je potrebno i gdje se god brani javni interes - istakao je Rađenović.
Zaključio je da će prioritet URE ostati adekvatno planiranje i korišćenje prostora u Crnoj Gori, kao ključnog resursa i zaustavljanje nelegalne gradnje.

Rađenović: Spriječili smo sa građanima suludu ideju gradnje stanova na Slovenskoj plaži i u Miločerskom parku

Pred vijećem Apelacionog suda kojim će predsjedavati sudija Predrag Tabaš 3. marta biće razmatrana žalba Specijalnog državnog tužilaštva koja je izjavljena na oslobađajuću presudu u slučaju koji je u javnosti poznat kao stanovi.
Svi optuženi 16. maja prošle godine oslobođeni su optužbi usljed nedostatka dokaza da su kao članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016. do 2020. godine zloupotrijebili službeni položaj. Presudu je izrekla sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv nekadašnjih ministara i funkcionera Predraga Boškovića, Sanje Vlahović, Suada Numanovića, Ivana Brajovića, Osmana Nurkovića, Budimir Šegrt, Dragice Sekulć, Suzana Prebilović, Jelene Radonjić, Damira Šehovića, Aleksandra Jovićevića i šefa kabineta predsjednika Crne Gore Dražena Miličkovića.
U obrazloženju prvostepene presude navedno je da je sud cijenio sve dokaze i utvrdio da je Specijalno državno tužilaštvo tokom postupka ključne dokaze predložilo u formi običnih kopija, bez ovjere nadležnog organa ili potvrde njene vjerodostojnosti. Predloženi dokazi, prema stavu prvostepenog vijeća, ne ispunajavaju standard potrebne dokazne vrijednosti u krivičnom postupku i s obzirom da ti dokazi predstavljaju jedini osnov optužbe, sud nije mogao zaključiti da su optuženi izvršili krivično djelo van razumne sumnje.
U obrazloženju se navodi da je Bošković bio predsjednik Komisije za stambena pitanja Vlade a ostali optuženi su bili članovi tog tijela.
Sutkinja Kovačević je istakla da optuženi u odbranama nijesu negirali da su donosili Odluke o rješavanju stambenih pitanja funkcionerima ali da su to činili poštujući odredbe čl. 28 čl. 30 i čl.30 a Odluke o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera.
Ona je ukazala i da su optuženi naveli da su odluke donosili isključivo poštujući zaključke Vlade CG koji su predhodili donošenju navedenih Odluka a da je za njih zaključak Vlade imao obavezujući karakter.

Slučaj stanovi pred Apelacionim sudom 3. marta

U zgradi RTCG juče, skoro običan radni dan, a trebalo je bit s fanfarama. Jutro nagovještavalo opšte grljenje i ljubljavu. Pa uđoh odjeven po etičkom kodeksu, okupan i spreman, ništa doručkovao i žedan. Jadac. Osim francuskinja Zorka niko me, skoro pa, milo pogledao nije. Kroz TV uobičajeno bijaše tiho a Radio bez talasa radosti hodnicima. Nije bilo ni Slaviše da ponudi jabuku. Bozu makar.
Dok su u dimenziji s oznakom sala 501 dijeljeni ključevi. Ne gedore. Niti violinski. No oni zbog kojih se u životu žestoko slavi, trebalo bi. Mnogi to ne dočekaju. Međutim, ni utvare s bocom kroz te hodnike. Da časti. Bez očekivanih talambasa, kikota, ili, daleko bilo, kakvog posluženja za sve. Muk. Ka' da je neko nešto ukrao. Nijedan političar nije primijećen. Da se nakašlje makar. Utopistički očekivah, mada bi, fakat, bilo iznenađenje poslije prošlogodišnjeg odbijanja predsjednika Jakova Milatovića da prisustvuje obilježavanju 80 godina postojanja medija. Nije davao legitimitet nezakonitom Borisu Raoniću. Utopija sad moguća radi ministra Radunovića ili predsjednika Parlamenta Mandića. Oni su rekli, prenešeno, da ga kao takvog vole.
<h2>Legitimisanje presudom</h2>
Slika sa portala oko podne ukazala je zatim zbivanja za probrane. Suvi menadžment u prvom planu (među njima glavni dobitnik) i 40-tak zapošljenih. Ostali odsutni zbog tjeskobe ili se stidjeli, đavo bi ga znao. Falilo je makar pola srećnika. Umjesto masovnog slavlja. Da sam se pitao, veselje bi bilo na velikoj terasi dolje, ili u parku ispred. Đe je sad trave gotovo nema, nekoliko klupica se nekako drže a oko njih gužva druge vrste, štrajkuju skulpture „Živka Nikolića“. Zbog muzike iz razglasa ili što nemaju đe bolje ne piše. Srećom bezbjedan ambijent je ostao. Mirne su pri tom, i ne puše.
Tako ostade da se svečanim besjedama na petom spratu jedino iskažu rukovodioci, čak posprdno prema institucijama. Veselin Drljević, predsjednik Savjeta RTCG, istače kako njegov saziv i menadžment „sa ponosom mogu da se legitimišu na svakom mjestu i u svakoj prilici“. Jesu li ga kontrolisali neđe kad nije imao ličnu pa ga micoši prepoznali, ili potencira kako su ponosni i na nedavnu presudu zbog zloupotrebe funkcije. Kako li će tek eruptirati gordost kad pravosnažna stigne? Može li naknadno uticati i na ovu raspodjelu?
Nečuveni doktor i docent Veselin opisa ovim kratkim povodom kako popravljaju raspoloženje „korisnika programa koji emituju“. Što otkriva da imaju i dodatni. Koji se ne emituje? Ima li nade za sve, dakle i za neraspoložene, da se nešto načini? To je tajna znanja? Nemanog ili neželjenog.
Za stanove je konkurisao 191 radnik. Ko zna koliko je odustalo, čitajući diskriminišući pravilnik, pa mrka kapa za većinsku sreću i u samoj kući. Da zamaže Drljević je poželio kako bi najviše volio da su mogli izgraditi onoliko stanova koliko ima zaposlenih u RTCG-u i da to bude po njihovom projektu i željama. A zašto nije moglo? Para su imali. Da su svih godina koliko vladaju samo milion izdvojili godišnje preteklo bi stambenog prostora. Umjesto toga stukli su silne novce na krečenje, eloksiranje, trgovanje „pedestalne“ i ostale nepotrebne tehnike, putovanja i ko zna što sve ne. Jedino Šofru za slušalice nijesu imali. Papire uglavnom kriju o detaljima a i kad zatražiš i preko suda sakriju. Finansijske planove ne poštuju.
<h2>Što piše u katastru?</h2>
Ovim stanovima ključevi su kod ljudi ali sudbina u palati pravde. Inicijativu prethodnog direktora Božidara Šundića sadašnji nelegalni naslednik Boris Raonić juče je samo „na priču“ okončao. Raonićeve slične inicijative nema pa se ovom diči. K'o da ne bi neko drugi znao privesti kraju. Bi, smatraju znalci i to brže i bolje. Čak dvije godine po preuzimanju potpisao je ugovor sa graditeljem. Na što je čekao? Kolega mi reče: „da porasporedi svoje favorite“. Posljednje glasine su da „ima još do murava“ te da izvođaču ništa još plaćeno nije. Ako su lagali mene i ja lažem vas. Sluti nastavku priče. Ili presuda. Kako god bilo:
Svim dugogodišnjim radnicima srećan stan. I da stanuju u njemu.

Svečanost bez slavlja u RTCG: Ključevi tjeskobe

Sindikalna organizacija Javni radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore upitala je Vladu zbog čega daje legitimitet nelegalnom generalnom direktoru RTCG-a, podržavajući raspodjelu stanova koja se nalazi na Upravnom i Ustavnom sudu, dok Evropska komisija u svojim izvještajima višestruko opominje da se tamo nešto protivzakonito događa-
U obraćanju Vladi i poslaničkim klubovima, Sindikalna organizacija pita kakva je potreba da se Vlada bavi stanovima zaposlenih u RTCG, na osnovu kojih postupaka, pravila, zakona? 
U saopštenju Vlade medijima navodi se: “Vlada je razmatrala informaciju o izvođenju radova po sistemu „ključ u ruke“ na izgradnji objekta kolektivnog stanovanja na građevinskom zemljištu površine 2.589 m², koje čini urbanističku parcelu oznake „T“ u zahvatu DUP-a „Konik Sanacioni plan“ izmjene i dopune. Razmatran je i zahtjev za davanje saglasnosti za otuđenje i zaključivanje kupoprodajnih ugovora pred notarskim organima za kupovinu stanova pod povoljnim uslovima za 90 zaposlenih u RTCG, koji je dostavila Radio televizija Crne Gore".
- U materijalu dostavljenom Vladi koje je za elektronsku (telefonsku) sjednicu proslijedilo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine piše da se saglasnost daje na osnovu članova 29 i 36 Zakona o državnoj imovini koji podrazumijevaju da se saglasnosti i odluke daju u skladu sa zakonom. Prirodno, jer poštovanje Ustava i zakona je svrha djelovanja Vlade. Ili bi bar trebalo da bude… - navedeno je u saopštenju Sindikalne organizacije Javni radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore.
Iz tog razloga zahtijevaju odgovore i na pitanja kako Vlada, može i smije dati saglasnost na funkcionisanje i odluke nelegalnog generalnog direktora RTCG, da li zna da su stanove dobili članovi menadžmenta koji nijesu bili u firmi kad se zgrada počela raditi, da se dijelilo po pravilniku koji favorizuje položaj na račun radnog staža...
- Kome je direktor dodijelio položaj, iako je tek došao u firmu, a isti dobio stan prije dugogodišnjih zaslužnih radnika - pitaju.
Materijal, kako ističu u Sindikalnoj organizaciji, ne sadrži sve informacije o rang listi podijeljenih stanova koju je potvrdio nelegalni generalni direktor. 
Riječ je o žalbama upućenim Upravnom i Ustavnom sudu Crne Gore na Pravilnik o raspodjeli stanova koji je utvrdio Savjet RTCG, čiji je predsjednik i dio članova prvostepeno osuđen zbog zloupotrebe službenog položaja, zbog trostrukog nezakonitog izbora Borisa Raonića za generalnog direktora. 
- Dakle, sve ove činjenice ukazuju na to da je neko (a zna se ko) htio da dobije legitimitet za svoje nelegalne odluke, protivne razumu, logici i etici, tako što bi na telefonskoj sjednici (kad se, budimo realni, materijali slabo ili nikako čitaju) Vlada dala saglasnost za Raonićevu stambenu operaciju vrijednu najmanje 3,5 miliona eura - dodaje se u obraćanju.
Konstatuju da nije prvi put da nelegalni Raonić i njegove službe koriste crnogorske institucije za svoje privatne, a štetne poduhvate, a sve sa novcem građana Crne Gore. 
- Preskačući matično Ministarstvo kulture i medija, 2024. godine je preskočio procedure i “nacrtao” uslove za svoj reizbor preko Ministarstva za evropske integracije. Odlukama crnogorskih sudova i ovaj njegov pokušaj je proglašen neuspješnim, a Raonić treći put nelegalnim - ističe se u obraćanju.
U sindikalnoj organizaciji podsjećaju da je Evropska komisija u svom izvještaju jasno dala do znanja da mandat, djelovanje i odluke nelegalnog menadžmenta RTCG nijesu više ni medijska stvar, već stvar državnog kredibiliteta u evropskim integracijama.
Iz tog razloga smatraju da je njihovo obraćanje oštro, ali iskreno profesionalno, veoma važno i može odvratiti Vladu od loših odluka i poteza i sačuvati joj kredibilitet. Naročito u, kako kažu, iščekivanju pravosnažnih, veoma izvjesnih odluka.
- Da zaključimo, u pripremi je i budžet za 2026. godinu. Ako Raonićev nelegalni menadžment dobije i 100. (stoti) milion za svoje nezakonsko, diskriminišuće i neprofesionalno ponašanje, to će biti poraz - crnogorske Vlade i čitavog društva - poručeno je u obraćanju.

Sindikalna organizacija RTCG: Vlada daje legitimitet nelegalnom direktoru i spornoj raspodjeli stanova

Još jednom vam skrećem pažnju na drastična kršenja procedura i zakona u koje se zabasalo podjelom stanova čija je vrijednost preko 3,5 miliona eura.
Jedino tako se učesnici na konkursu mogu žaliti na eventualne nepravde u raspodjeli stanova, jer rang lista podrazumijeva pravo prvenstva, а izvršnost sparivanje sa raspoloživim stanovima.
Dakle, niko ne može argumentovano da se žali na rješenje koje dobije ako se ono ne sagleda u sistemu raspodjele.
Apsurd je i da osobe koje su bile na prvoj rang listi, ne mogu da se žale , jer kao što je poznato - izvršne rang liste nema u hodnicima na oglasnim tablama, poslednja na Portalu je iz maja 2025, a u međuvremenu je Savjet zasijedao i rješenja se donosila van predviđenog roka - 60 dana od završetka konkursa.
Tako smo došli u apsurdnu situaciju da Komisija nalazi kreativna rješenja za raspodjelu stanova, umjesto da djeluje po jasnim pravilima. I to mnogo vremena poslije roka predviđenog za konačno odlučivanje.
Naravno, jasno je i da jasna pravila ne odgovaraju sadašnjem menadžmentu, jer bi ozbiljna kontrola rješenja po kojima su članovi nelegalnog menadžmenta
-nelegalnog Raonića - dobijali stanove, bjelodano objasnila da MK, GR, MJ, DD, MV i MR ne mogu dobiti stanove jer ih je neregularno zaposlio višestrukim presudama sudova nezakoniti generalni Raonić, te da oni zbirno nemaju u RTCG ni20 godina radnog staža ( svi karijeru u RTCG započeli 2021i 2022).
Odluka o Poništavanju odluke o imenovanju generalnog direktora od 1. juna 2023. poništava i sve pravne akte nastale zbog te odluke.
Logično, jer bi u protivnom, a zbog besmislica u Pravilniku koji je napravila Pravna služba i tada izuzetno suradljiva čelnica jedinog reprezentativnog sindikata (nakon što je drugi sindikat “volšebnim” ispisivanjem članova ostao bez reprezentativnosti, a sve u cilju planiranih smutnji i kombinacija) bilo moguće da te zaposli nelegalni direktor, proglasi te direktorom, urednikom, rukovodiocem, senatorom ili ....(zadržaću, ipak, misao za sebe, a vi nastavite rečenicu) sa visokim koeficijentom, dobiješ rješenje za stan....i odeš iz RTCG, zajedno sa Raonićem. Jer je neko namjerno zaboravio da se dobijeni stan otplaćuje radom u RTCG, tj. da se mora u RTCG provesti pristojno vrijeme prije i poslije dodjela stanova.
Ili grabeža...
Ovaj plan je moguć, ali u bajci , ili kriminalnom okruženju... Što RTCG pod ovim menadžmentom nepobitno postaje.
Očigledna je namjera da se planirani plijen podijeli a parnice oduže kako to inače biva. Dakle, jasno je da predmet procesuiranja postupaka ovog menadžmenta ne može biti materija parničnog zakona, već KZCG.
Zato, kako god završili ovaj bijedno i glupo planirani posao, namjeravam(o) napisati krivičnu prijavu protiv svih učesnika u procesu, od već (uslovno) osuđenih članova Savjeta, nelegalnog direktora,rukovodioca Pravne službe koja nije odradila svoj posao i skrenula pažnju na posljedice poništavanja Odluke o imenovanju generalnog direktora,do NN članova Komisije koji nemaju pojma o procedurama i pravilima i koje je direktor namjerno kupio sa koca i konopca, da bi njima maskirao svoje manipulacije.
Ovo je ujedno i moj odgovor na uručeno rješenje na žalbu , napisano copy paste metodom od strane advokata ( honorar nepoznat i skriven) šarlatana, sa potpisom tzv. predsjednika Savjeta (uslovno osuđenog).
P.S.
Neobjavljene prepiske
Ovo, kao i sva druga službena obraćanja koja su sadržala utemeljene argumente zbog kojih je Raonić proglašen nelegalnim, a članovi Savjeta uslovno osuđeni, nikad nijesu došla na dnevni red sjednica Savjeta.
,,Doktor" Drljević je uvijek pažljivo selektovao što može uznemiriti javnost. Čak se i transkript zasijedanja SAVJETA RTCG iz jula 2021. ne može dobiti ni poslije 4 godine i pored nekoliko upozorenja AZLP.
Zato Raonić govori da ga nema u objavljenim prepiskama. Ali bi bilo od interesa za javnost, građane i institucije kad bi se objavile njegove prepiske počevši od perioda prije sastavljanja Savjeta na Administrativnom odboru, u aprilu2021, lobiranja za izbor i obraćanja partijama i ambasadama, uz skrivanje činjenice da nema zakonskih uslova za imenovanje; potom- telefonskog cimanja kandidata u julu 2021, pa upozorenja, preko urednika, što se može desiti sa kandidatima koji se žale na nelegalan izbor, u septembru 2021.
Izmišljeni meci sa Belvedera i ustoličenje popa Metodija na Parlamentarnom već su opjevani a nerazjašnjeni događaji, koji prosto ištu prepiske triput nelegalnog.
Priprema pobjedničke pjesme za Evroviziju 2022, sve sa BIH i Makedonija produkcijskim putešestvijem , su takođe vrijedni pažnje javnosti.
Kako su se otpuštali, proganjali i kažnjavali profesionalci, a zapošljavali đuturum nacrtani ,uz preporuku i insistiranje spikera parlamenta i posluživanje korumpiranih pravnika i bijednih fiškala - bilo bi poslastica, za region i medijsku zajednicu.
Urednik privatnog Raonićevog portala, stanodobitnik sa izuzetnim zaslugama za Raonićev lik i djelo, ,, za muštuluk bi pozlatio" ako bi sesve ovo ekskluzivno objavilo na Portalu RTCG.
Da čita raja, zaposleni, otpušteni, proganjani, novinarke ,oduševljene radijatorima, koje su mogle biti smrznute i suspendovane, pratioci Instagrama i FB RTCG u Indiji, Kini, diljem svijeta.....njih stotinjak hiljada.
I naravno, Tužilaštvo.

Srđan Čović

Podjela stanova u Raonićevom servisu: Još jedan slučaj za tužilaštvo

Dok stižu brojne kritike na račun projekta Velje brdo, raste broj prijava za kupovinu stana u tom budućem naselju a stiglo ih je blizu 11.000, prenosi TV Vijesti.
Najbrojniji među prijavljenima su građani od 31 do 40 godina – njih čak 4.000.
Odmah za njima slijede stariji od 40, dok su gotovo 2.500 zahtjeva podnijeli mladi od 26 do 30 godina. Za stan na Veljem brdu apliciralo je i 214 tinejdžera, uzrasta od 15 do 20 godina.
Međutim, nedavno usvojenim PUP-om Podgorice tamo se predviđa gradnja tek oko 6.000 stanova do 2030. godine.
I dok se precizan datum početka gradnje na Veljem brdu čeka - cijene stanova u Crnoj Gori nastavljaju da rastu.
Podaci Monstata pokazuju da je prosječni kvadrat dostigao 2.200 eura.

Za stan na Veljem brdu blizu 11.000 prijava, apliciralo i 214 tinejdžera

Tržište nekretnina u Crnoj Gori ne pokazuje znake usporavanja. Cijene zakupa i prodaje stambenih jedinica rastu iz godine u godinu, a u nekim regijama dosežu nevjerovatne iznose. Predsjednik Upravnog odbora Udruženja agencija za nekretnine (UANCG) Stefan Mišković za Portal ETV kaže da u glavnom gradu Crne Gore, zakup garsonjera u naseljima poput Zabjela ili Starog aerodroma kreće se od 300 do 400 eura, dok u novijim zgradama i opremljenijim stanovima može dostići i 500 eura mjesečno. Jednosobni stanovi u popularnim kvartovima kao što su City kvart i Preko Morače iznajmljuju se za 450 do 650 eura, dok se dvosobni kreću od 500 do 700 eura, a luksuzne varijante dostižu i 1.000 eura mjesečno. Na crnogorskom primorju cijene su još više izražene. Tokom ljetnje sezone, zakup garsonjera i jednosobnih stanova u Budvi, Kotoru i Herceg Novom ide i do 600–800 eura, dok se veći stanovi izdaju i za 1.200 eura mjesečno. - Kada je riječ o Glavnom gradu, najpovoljnije je tražiti garsonjeru u predgrađu Podgorice, dok najviše cijene drže luksuzni stanovi u blizini Big fashion centra i dijelu Preko Morače - navodi Mišković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025070801070_32bee11921e6acdb0a8117e7865120dea30e922c30ac00137c9b281bf26145a7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025070801070_32bee11921e6acdb0a8117e7865120dea30e922c30ac00137c9b281bf26145a7" data-rendition-name="original" width="480" height="340" loading="lazy" alt="Stefan Mišković"><figcaption>Stefan Mišković(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  <h2>Kvadrat u novogradnji u Podgorici preko 2.000</h2> Kada je riječ o kupovini, prosječna cijena kvadrata u novogradnji u Podgorici iznosi oko 2.066 eura, dok je na primorju ta cifra viša — 2.328 eura po metru kvadratnom. U luksuznim zgradama i u centru glavnog grada, cijena kvadrata ide i do 3.000–3.500 eura. Najtraženija naselja su područje oko Big fashion centra, Blokovi 5 i 6, Preko Morače i Gorica C. Na primorju, kaže Mišković, cijene stanova u prvoj liniji do mora idu i do 5.000 eura po metru kvadratnom, dok u prestižnim rizortima poput Porto Montenegra, Porto Novog i Luštica Baya kvadrat stana u “resale” fazi može dostići i 15.000 eura, zavisno od pozicije i nivoa opremljenosti. <h2>Na sjeveru povoljnije </h2> Na sjeveru zemlje i dalje se mogu naći povoljnije opcije — u prosjeku oko 1.200 eura po kvadratu, dok je u centralnim opštinama van Podgorice ta cifra nešto niža, oko 1.050 eura. <h2>Dvostruki rast cijena u posljednjih pet godina</h2> Prema riječima Mišković, od 2020. godine do danas, cijene nekretnina u Crnoj Gori porasle su za skoro 100 odsto. Kvadratni metar u novogradnji, koji je tada koštao oko 1.100 eura, sada premašuje 2.150 eura. Zakup stanova takođe je u stalnom porastu, naročito od 2022. godine, kada je došlo do naglog skoka potražnje, posebno među stranim državljanima, digitalnim nomadima i investitorima. Uprkos upozorenjima analitičara da ovakav rast nije dugoročno održiv, interesovanje za crnogorske nekretnine ne jenjava. Luksuzne lokacije i dalje diktiraju cijene, dok standardno tržište ostaje pod pritiskom potražnje i sve manjeg broja dostupnih nekretnina.

Miraš Dušević

Cijene stanova eksplodirale: Zakup garsonjere u Podgorici i 500 eura, kvadrat na moru i 15.000

Konsultanska kuća Fidelity consulting zaključuje da Vlada kroz projekat Velje brdo želi da gradi 20.000 stanova iako već postoji 170.000 praznih.
- Prema podacima iz Strategije stambene politike do 2034. godine, u Crnoj Gori ima ukupno 396.000 stanova od čega je 170.000 ili 43 odsto - prazno. Što se veli - imamo suficit praznih stanova. E zamislite sad da država oće da gradi novih 20.000 stanova na Veljem brdu iako već imamo 170.000 praznih stanova - navedeno je u objavi Fidelity consultinga na mreži X.
Zato ironično predlažu da se projektu Veljeg brda doda i izgradnja kosmodroma, što bi, kako kažu u toj konsultantskoj kući, "dovelo do pojave jedinstvene retro vizije, koja u kombinaciji sa strastvenim naduvanim ambicijama predviđa elegantan sunovrat investicionih promašaja". 
- Zato, podignimo šašave čaše i nazdravimo budalastom projektu Velje brdo - poručili su objavi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFidelity_cg%2Fstatus%2F1936674544292348048%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1936674544292348048%7Ctwgr%5E77a31a466300117ae4374a0859571048532e6090%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Fidelity consulting: Imamo suficit praznih stanova, a na Veljem brdu bi da grade 20.000 novih

Zaposleni u RTCG-u Časlav Vujotić uputio je prigovor Savjetu te medijske kuće i Komisiji za rješavanje stambenih pitanja povodom najnovije „Izvršne liste“ za raspodjelu stanova u tom kolektivu, ocjenjujući da Pravilnik po kojem se ta lista sastavljena privileguje članove menadžmenta, a diskriminiše radnike sa dugogodišnjim iskustvom u Javnom servisu.
U prigovoru koje je proslijeđen i medijima, Vujotić navodi da su visoki koeficijenti plata rukovodilaca ključni faktor u rangiranju kandidata, što im, iako su kratko zapošljeni u RTCG, omogućava da se nađu na vrhu liste za dodjelu stanova.
- Njihov koeficijent za platu, iako su kratko u firmi, favorizuje se u odnosu na ljude koji dugu karijeru provedoše u RTCG. Dovedeni za šefove predvode listu umjesto da su na njenom začelju. Kreirali ste sistem da par godina bliske saradnje sa Raonićem više znače nego cijelog života čekati stan – navodi Vujotić u prigovoru uz ocjenu da Pravilnik nije pravilnik nego namještaljka za rješavanje stambenih problema dovedenih.
On navodi da Komisija nije demantovala ni ključne sumnje koje je iznio, među kojima i to da su na listi i oni koji su već koristili stambene kredite, što dodatno narušava povjerenje u proces.
- Nijeste demantovali, uz finese, da mogu ugrabiti stan i dobitnici kredita za stambenu izgradnju ili renovaciju. Uzaludno pitah ‘Zašto su onda dobili kredit ako nemaju stan?’ Umjesto odgovora ističete kako je pravilnik ‘svima dostupan’. Niđe veze! – navodi Vujotić.
On iznosi i konkretan slučaj koji, kako navodi, pokazuje ignorisanje socijalnih prilika koleginice koja živi sa višečlanom porodicom u jednoj kući, a dobila je nula bodova.
- Mogao je neko iz komisije tražit’ info i o koleginici koja živi u istoj kući sa majkom, dva brata, njihovim ženama i đecom, a dobila 0 bodova – piše u prigovoru.
Vujotić kritikuje i način na koji je proces ubrzan kako bi se, prema njegovim riječima, stvorio utisak svršenog čina.
Posebno je skrenuo pažnju načinu na koji su odbijeni prigovori, ocjenjujući da su odgovori Komisije lišen konkretnih argumenata i puni birokratskih formulacija.
- Umjesto preciznih kontra argumenata, čitam na kakvim ste mukama bili: ‘temeljito ste i pažljivo pristupili’ neumjesnim navodima podnosioca prigovora... Cijenili ‘savjesno i brižljivo’ pa – nema što raspravljati – piše Vujotić u prigovoru.
Podsjeća da je pravo na obrazloženu odluku garantovano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, ironično komentarišući da se u RTCG ljudsko pravo tumači tako da „listu za dobijanje stana predvodi čovjek postavljen za direktora u vašem mandatu, a ne doajen kolektiva”.
On podsjeća i da su protiv Pravilnika kojim se rukovodila Komisija već podnijete prijave Upravnom i Ustavnom sudu, te poziva Savjet RTCG da poništi postojeći dokument i izradi novi, uz učešće pravnika i predstavnika radnika čije su žalbe odbijene.
- Protiv Pravilnika po kojem neumoljivo postupate podnešene su prijave i Ustavnom i Upravnom sudu - pa razmislite smijete li pod tom anatemom činiti što činite, makar moralno. Ukoliko se savjest aktivira, očekujem da poništite nakaradni pravilnik i sačinite novi uz komisiju koju čine pravnici i svi čije ste žalbe odbili. Lukavo, a vi to jeste, plus ostaćete čisti pred narodom. Za Boga ne znam, nijesam stručan, a nije izgleda učestvovao na konkursu – zaključio je Vujotić.

Vujotić Savjetu RTCG: Stanove dijelite privilegovanima

Stonoteniski savez obilježio je danas 70 godina postojanja i uspješnog rada.
Na svečanosti je saopšteno da je Stoniteniski savez zvanično osnovan 6. februara 1955. godine na konferenciji Saveza sportsih igara Crne Gore u Nikšiću.
Za prvog predsjednika izabran je Dimitrije Vujović, prvi potpredsjednik bio je Jovan Radulović, a generalni sekretar Borislav Šoć.
Saopšteno je i da je Stonoteniski savez prva crnogorska sportska asocijacija koja je postala samostalna i članica međunarodnih asocijacija, prije nego je Crna Gora na referendumu povratila nezavisnost.&nbsp;
Predsjednik Željan Šoć kazao je da, uz istorijske uspjehe Filipa Radovića i Luke Bakića, treba istaći i sjajne rezultate Irfana Čekića, osvajača bronzane na juniorskom prvenstvu Evrope u Minsku, pojedinačnog prvaka Balkana do 21 godine.
- Treba istaći i rezultate Ane Miročević i Draške Veljić, koje su osvojile prvu saveznu medalju u seniorskom dublu 1966. godine u Sloveniji - rekao je Šoć.&nbsp;
U desetominutnom filmu o istorijatu i počecima stonog tenisa u Crnoj Gori, autor je podsjetio na na osnivače i prve klubove, posebno ističući doprinos razvoju počasnih doživotnih predsjendika te asocijacije.
Šoć je u pozdravnom govoru kazao da iz stonog tenisa dolazi prva ženska ekipa koja se domogla saveznog ranga takmičenja i da ta asocijacija, uz rukometašice, jedina se može pohvaliti olimpoijskom, odnosno paraolimpijskom medaljom.
On je podsjetio i na velike talente koji su počeli da se bave stonim tenisom, a kasnije uspješnu sportsku karijeru nastavili u drugim sportovima, posebno ističući Božidara Ivanovića, Jova Popovića i Anta Miročevića.
Šoć je kazao da je na svečanosti dodijeljeno više od 100 priznanja bivšim šampionima, bivšim predsjednicima i generalnim sekretarima, takmičarima, trenerima i sportskim prijateljima.
- Poduži je spisak nagrađenih za doprinos razvoja našeg sporta, ali smo puno godina i napunili - rekao je Šoć.&nbsp;
Posebnim priznanjima - Zlatnim plaketama nagrađeni su Džemal Hadžijalagić, Branko Popović i Dijana Zonjić i posthumno Milutin Maraš i Saša Milačić.

Stonoteniski savez obilježio veliki jubilej - 70 godina postojanja

&nbsp;Bosanski jezik je jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, kazali su iz Bošnjačke stranke (BS) i poručili da će nastaviti da doprinose njegovoj institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji.
&nbsp;Ta partija je svim Bošnjacima u Crnoj Gori, regionu i širom svijeta čestitala 21. februar, Međunarodni dan maternjeg jezika.
&nbsp;Iz BS-a su kazali da je bosanski jezik jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, neraskidivo povezan sa istorijom, kulturom i tradicijom tog naroda.
&nbsp;- Stoljećima unazad, bosanski jezik bio je svjedok trajanja i postojanja našeg naroda na ovim prostorima, te čuvar kolektivnog pamćenja i izraz naše posebnosti i autentičnosti - naveli su iz BS-a.
&nbsp;Oni su kazali da ih ovaj datum podsjeća na kontinuiranu borbu za očuvanje i afirmaciju jezika, ali i da im dodatno daje odgovornost prema mladim Bošnjakinjama i Bošnjacima da nastave da njeguju, razvijaju i prenose maternji jezik.
&nbsp;- Bošnjačka stranka će nastaviti da pruža puni doprinos ka institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji bosanskog jezika u obrazovanju, kulturi i javnom životu - poručuje se u saopštenju.

BS: Nastavićemo da doprinosimo daljoj afirmaciji bosanskog jezika

Zlatni medvjed za najbolji film na 76. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu (Berlinale) dodijeljen je ostvarenju "Yellow Letters" (Žuta slova) njemačkog reditelja Ilkera Čataka, koji govori o turskom filmskom reditelju i njegovoj supruzi glumici kojima je iznenada zabranjen rad zbog njihovih političkih stavova.
Snimljen u Njemačkoj, film je osvojio glavnu nagradu na kraju ceremonije obilježene sukobom na Bliskom istoku i političkom ulogom filma, prenijeli su francuski mediji.
Srebrni medvjed, za najbolju glumačku ulogu, dodijeljen je njemačkoj glumici Sandri Hiler za ulogu u filmu "Rose", crno-bijeloj drami austrijskog reditelja Markusa Šlajncera.
Za Zlatnog medvjeda ove godine su se takmičila 22 filma.
Festival, koji se zvanično završava sjutra, obilježila je ove godine polemika o Pojasu Gaze i politici u kinematografiji.
Filmski festival je 17. februara pozvan da zauzme stav protiv Izraela, zbog postupanja sa Palestincima, nakon objavljivanja otvorenog pisma koje je potpisalo 80 glumaca i reditelja, uključujući Havijera Bardema i Tildu Svinton.
U pismu grupe "Filmski radnici za Palestinu" osuđuje se ćutanje Berlinskog filmskog festivala o genocidu nad Palestincima.
Potpisnici navode da su "zapanjeni kontinuiranim postupcima organizatora festivala u cenzurisanju umjetnika koji se protive tekućem genocidu koji Izrael čini nad Palestincima u Gazi, kao i ključnom ulogom njemačke države u njenoj podršci Izraelu".
Potpisnici se identifikuju kao "bivši i sadašnji učesnici Berlinala".
Tilda Svinton je prošle godine nagrađena počasnim Zlatnim medvjedom, a i tada je osudila "nečovječnost počinjenu pred očima svih".
Kontroverza proizilazi iz konferencije za novinare žirija na otvaranju Berlinala, 12. februara.
Kada je upitan o stavu festivala o Izraelu i Pojasu Gaze, predsjednik žirija, njemački reditelj Vim Venders je rekao da bi film trebalo da "ostane van politike, kojoj je on antiteza".
Šokirana i zgrožena tim odgovorom, indijska spisateljica Arundati Roj je sljedećeg dana saopštila da otkazuje prisustvo na festivalu.
Direktorka festivala Triša Tatl pokušala je da okonča kontroverzu, tvrdeći da "umjetnici mogu da ostvare svoje pravo na slobodu izražavanja, na bilo koji način koji žele".
- Ne bi trebalo da očekujemo od njih da komentarišu svako političko pitanje koje im se predstavi, osim ako to ne žele - dodala je ona.
Zbog svoje istorijske odgovornosti u Holokaustu, Njemačka je jedan od glavnih pristalica Izraela, što je izazvalo značajne kritike, posebno u vezi sa situacijom u Pojasu Gaze.

Zlatnog medvjeda Berlinala osvojio film Žuta slova

Crnogorska atletičarka Marija Vuković drugi put uzastopno osvojila je zlatnu &nbsp;medalju u skoku u vis na dvoranskom prvenstvu Balkana u Beogradu.
Uspješan nastup crnogorske atletike upotpunili su Iva Đoković i Mihailo Roćenović, koji su postavili nove državne rekorde u konkurenciji juniora i seniora.
Vuković je titulu najbolje balkanske skakačice u vis odbranila skokom od 189 centimetara.
Đoković je u disciplini 60 metara s preponama postavila rekord Crne Gore u konkurenciji juniorki i seniorki, &nbsp;a u generalnom plasmanu osvojila je 14. mjesto.
U disciplini 60 metara, sa rezultatom 7,96 sekundi, zauzela je 24. mjesto.
Odličan nastup imao je i Roćenović, koji je postavio rekorde Crne Gore na 400 metara u konkurenciji seniora i juniora, sa rezultatom 48,86 sekundi, osvojivši 13. mjesto u generalnom plasmanu.
U bacanju kugle Tomaš Đurović je sa najboljim ovosezonskim rezultatom u dvorani 18,80 metara osvojio šesto mjesto.
U trci na 60 metara s preponama, Matija Vojvodić je trku istrčao za 8,47 sekundi i zauzeo 11. mjesto, dok je Ognjen Marsenić u disciplini 60 metara, sa rezultatom 6,96, osvojio 19. mjesto.
Takmičenju u dvorani Banjica prisustvovali su predsjednik Evropske atletske federacije Dobromir Karamarinov i predsjednik Balkanske atletske federacije Slobodan Branković.&nbsp;
Prisustvovao je i direktor Direktorata za sport u &nbsp;Ministarstvu sporta Zoran Jojić, koji je uručio medalju u disciplini skoka u vis Mariji Vuković.
- Crnogorski atletičari su na takmičenju u Beogradu, uz osvojenu zlatnu medalju i postavljena dva nacionalna rekorda u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji, u izuzetno jakoj konkurenciji na najbolji mogući način predstavili crnogorsku atletiku na balkanskoj sceni - kazao je tim lider ekipe Dragoje Rajković.
U delegaciji bili su i treneri Bojana Đurković i Danijela Vojinović iz Atletskog kluba Mornar, kao i direktor Aleksandar Vujičić.
Na takmičenju je nastupilo oko 300 takmičara i takmičarki iz 21 države članice Balkanske atletske federacije.

Tag: stanovi