Sindikat prave i pravosuđa održače danas protest ispred zgrade Vlade tražeći ispunjenje zahtjeva, među kojima su početak izgradnje stanova za zaposlene, uvećanje koeficijenata, uvođenje sedmočasovnog radnog vremena, hitna smjena ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naide Nišić...
Iz Sindikata su premijeru Milojku Spajiću 7. februara uputili odluku, koja se odnosi na ispunjenje sedam zahtjeva. Kako nijesu dobili pozitivan odgovor na njih, odlučili su se na izlazak ispred Vlade. Protest će početi u 15:30 sati.
Kako su više puta naznačili iz Sindikata, njihov zahtjev je hitno potpisivanje usaglašenog Aneksa ugovora Stambene zadruge „Odgovornost“, konstituisanje njenih organa i otpočinjanje rada, kako bi zaposleni konačno dobili priliku za rješavanje stambenog pitanja.
- Sindikat uprave i pravosuđa je potpisao sa Vladom Ugovor o osnivanju Stambene zadruge Odgovornost, potpisan je Sporazum o godišnjem finansiranju Stambene zadruge, gdje se njen način budućeg funkcionisanja u potpunosti razlikuje od modela rada postojećih stambenih zadruga. Nije nam poznat razlog zašto Vlada kao osnivač opstruira konstituisanje i početak rada Stambene zadruge Odgovornost, jer kroz istu Vlada ima mogućnost da rješi i svoje potrebe za stambenim jedinicima i poslovnim prostorima, ali pretpostavljamo da je u pitanju politički projekat poznat kao Velje brdo, gdje se zbog uskih partijskih interesa i političkih poena otvoreno ugrožava najbrži i najisplativiji način rješavanja stambenih potreba za sve zaposlene u javnoj upravi i pravosuđu u svakom gradu Crne Gore - navedeno je u jednom od saopštenja Sindikata.
Traže i pokretanje pregovora o izmjenama i dopunama Granskog kolektivnog ugovora, s ciljem povećanja koeficijenata složenosti poslova za 10 odsto u 2024. i dodatnih 10 odsto u 2025. godini.&nbsp;
U Sindikatu podsjećaju da su sa gotovo istovjetnim normama Granskog kolektivnog ugovora uvećani koeficijenti zaposlenima u obrazovanju.
Jedan od zahtjeva je povlačenje Prijedloga zakona o zaradama, Zakona o državnim službenicima i namještenicima, Zakona o lokalnim službenicima i funkcionerima, obavezno učestvovanje svih predstavnika reprezetativnih granskih sindikata u radnoj grupi za izradu Zakona o reprezentativnosti sindikata i poslodavačkih udruženja, kao i usvajanje rješenja koja su usaglašena kroz sve radne grupe, uz punu transparentnost i eliminaciju autokratskog pristupa u donošenju odluka.
Takođe, u Sindikatu traže dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini i Zakona o zaštiti potrošača, s ciljem regulisanja marži na domaćem tržištu i zaštite ekonomske stabilnosti građana, ali i izmjenu Zakona o štrajku kako bi se zaposlenima u Crnoj Gori omogućilo pravo na štrajk koje im je trenutnim zakonskim rješenjem uskraćeno.
Jedan od zahtjeva je i smjena ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naide Nišić, zbog nezakonitog djelovanja, nepotizma i niza drugih nepravilnosti u radu.
Sindikat uprave i pravosuđa traži i uvođenje sedmočasovnog radnog vremena, u skladu s modernim standardima rada i zaštitom prava zaposlenih, kao i javno datim obećanjem.
Predsjednik Skupštine Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore Nenad Vučković nedavno je na protest, osim članova Sindikata, pozvao i sve zaposlene u javnoj upravi i pravosuđu koji smatraju da zaslužuju mnogo bolji prvenstveno materijalni status.
- Naši problemi su suštinski problemi svih radnika Crne Gore, dobrodošli su svi radnici na protest, jer će se podržavajući nas boriti i za sebe i svoje porodice - kazao je Vučković.
Ukoliko ni danas na protestu ne bude pozitivnog odgovora, iz Sindikata uprave i pravosuđa su najavili novo okupljanje na istom mjestu u ponedeljak, 17. marta u 15:30 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Danas protest Sindikata uprave i pravosuđa: Traže veće plate, stanove za zaposlene, smjenu Nišić...

Cijene stanova u Evropskoj uniji (EU) su u trećem kvartalu prošle godine porasle 3,8 odsto međugodišnje, dok su stanarine u istom periodu u prosjeku skočile 3,2 odsto, objavio je Eurostat.
U poređenju sa drugim kvartalom prošle godine, cijene stanova su porasle 1,4 odsto, a zakupnine 0,9 odsto, prenosi Tanjug.
Kako se navodi u izvještaju, godišnji rast cijena stambenih nekretnina u trećem kvartalu prošle godine je zabilježen u 22 države članice EU, pad cijena u četiri zemlje, dok u jednom slučaju podaci još nijesu poznati.
Najveće godišnje poskupljenje stanova je zabilježeno u Bugarskoj 16,5 odsto, Poljskoj 14,4 odsto, Mađarskoj 13,4 odsto, Hrvatskoj 12,3 odsto i Holandiji 10,3 odsto, a najveći pad u Francuskoj 3,5 odsto, Finskoj 2,8 odsto i Luksemburgu 1,7 odsto.
Gledano dugoročno, cijene stanova u EU su od 2010. godine do trećeg prošlogodišnjeg kvartala porasle 54,1 odsto, a zakupnine 26 odsto.
U pomenutom periodu su se cijene stanova više nego utrostručile u Mađarskoj i Estoniji, porastavši po 230 odsto, dok su one više nego udvostručene u Litvaniji - rast od 181 odsto, Letoniji 154 odsto, Češkoj 135 odsto, Austriji 114 odsto, Portugaliji 113 odsto, Bugarskoj 110 odsto i Luksemburgu 103 odsto.

Cijene stanova u EU porasle do 3,8 odsto

Vlada Crne Gore usvojila je na jučerašnjoj sjednici Informaciju o zaključivanju Sporazuma o obezbjeđivanju sredstava za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u zdravstvu i prihvatila Sporazum između Ministarstva zdravlja i Stambene zadruge zdravstvenih radnika Crne Gore „Zdravstvo“, u cilju unapređenja stambene politike i realizacije i rješavanja stambenih potreba zaposlenih u zdravstvenom sistemu Crne Gore.
Ministarstvo zdravlja je, kako je saopšteno iz tog resora, u proteklom periodu intenzivno sprovodilo aktivnosti na obezbjeđivanju parcela oslobođenih od plaćanja za komunalno opremanje zemljišta, u saradnji sa opštinama gdje je za to postojalo interesovanje zdravstvenih radnika. 
- U tom smislu, u toku je realizacija aktivnosti za gradnju stambenog objekta od 209 stanova u Podgorici, kao i za objekat sa 55 stambenih jedinica u Pljevljima, 20 do 25 stambenih jedinica u Beranama, objekta na Cetinju, dok se u Kotoru već izvode radovi na izgradnji objekta sa 57 stambenih jedinica - saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Ministarstvo zdravlja će u koordinaciji sa resornim Ministarstvom održivog razvoja i turizma, Glavnim gradom i ostalim lokalnim zajednicama, identifikovati lokacije koje su na raspolaganju, a koje su urbanističkim planovima predviđene za izgradnju objekata za kolektivno stanovanje, provjeriti vlasništvo parcela i u zavisnosti od toga sprovoditi dalje aktivnosti prema Ministarstvu finansija i pojedinačno lokalnim zajednicama, sa molbom dodjeljivanja istih Stambenoj zadruzi. 
- Takođe, zbog velikog interesovanja zaposlenih u zdravstvenom sistemu Crne Gore, Ministarstvo zdravlja će inicirati sprovođenje još jednog konkursa za dodjelu stambenog kredita za poboljšanje uslova stanovanja, kao i nastaviti učešće u aktivnostima sa izgradnjom stambenih objekata za opštine koje su u postupku izrade glavnog projekta, kao i one koje su u postupku dobijanja saglasnosti na idejno rješenje, glavni projekat i reviziju glavnog projekta - navedeno je u saopštenju.
Kako dodaju, osim ovih i u drugim opštinama se povećava broj zadrugara zainteresovanih za rješavanje problema stanovanja, a posebno na sjeveru Crne Gore, bilo dodjelom stambene jedinice ili finansijskih sredstava za individualno rješavanje stambenog pitanja - izgradnja, rekonstrukcija ili kupovina stambenog objekta, po povoljnim uslovima.
- Stoga je od velikog značaja nastavak saradnje sa Stambenom zadrugom zdravstvenih radnika Crne Gore „Zdravstvo“, posebno imajući u vidu trend raseljavanja stanovništva naročito iz sjevernog regiona Crne Gore i migracije prema Glavnom gradu i južnom regionu - poručuju iz Ministarstva zdravlja.

500x500

Gradiće stambene objekte za zdravtsvene radnike u Podgorici, Pljevljima, Beranama i Cetinju

Prosječna cijena stambenog kvadrata u novogradnji u Podgorici u trećem kvartalu ove godine iznosila je 1.824 eura, što je čak 65,8 odsto više nego prije samo pet godina u istom periodu, pokazuju uporedni podaci Monstata koje je analizirao portal Investitor.
U novcu, kvadratni metar novog stana u Podgorici bio je čak 724 eura skuplji nego prije tačno pet godina.
Uporednu 2020. godinu obilježila je pandemija korona virusa, koja je uzdrmala crnogorsku ekonomiju. Crnogorski BDP tada je pao više od 15 odsto, što se nesumnjivo odrazilo i na tržište nekretnina.
Cijene stanova su u stalnom rastu od 2020. U odnosu na treći kvartal prije dvije godine, 2022, cijene stanova su sada veće 24,7 odsto, ili 362 eura po kvadratu. U odnosu na isti period prošle godine, kvadrat stana skuplji je 7,3 odsto, ili za 124 eura.
Iz Monstata pojašnjavaju da prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u značajnoj mjeri zavisi od učešća stanova koji pripadaju kategoriji solidarne stambene izgradnje.
– Ukoliko je učešće ovih stanova veće, prosječna cijena stana u novogradnji će biti znatno niža, odnosno ukoliko je učešće manje, prosječna cijena će biti veća – objasnili su iz Monstata.
Podaci Monstata se razlikuju od tržišnih cijena stanova. Analitičar tržišta iz Agencije Adriatic advisors Darko Đikanović nedavno je kazao da su cijene stanova u prosjeku porasle za 2,5 odsto u proteklom tromjesečju i 10 odsto u prošloj godini. 
– U Podgorici su cijene zabilježile kvartalni rast od 2,5 odsto, pri čemu je prosječna jedinična cijena iznosila 2.050 eura po metru kvadratnom – rekao je Đikanović.

Kvadrat stana u Podgorici skuplji 724 eura

Portal N1 provjerio je koliko se trenutno kreću cijene kirije i kvadrata u Podgorici, Beogradu, Zagrebu, Ljubljani i Sarajevu, kao i koje su to atraktivne lokacije na kojima su nekretnine najskuplje.
<h2>Ljubljana</h2>
Prosječna cijena kvadratnog metra stana za iznajmljivanje u Ljubljani iznosi 18,94 eura, pokazuju podaci sa sajta nepremicnine.net.
Tako jednosobni stanovi u prosjeku koštaju između 600 i 800 eura, dvosobni između 800 i 1.200 eura, a cijene trosobnih stanova kreću se između 1.000 i 1.400 eura.
Kvadratni metar pri kupovini stana u glavnom gradu Slovenije iznosi 4.370 eura (srednja vrijednost za 54 m2), navodi Gurs (Geodetska uprava Slovenije).
Indikativne cijene za kupovinu stana u Ljubljani iznose za jednosobni od 180.000 do 220.000 eura, dvosobni od 200.000 do 300.000 eura i trosobni od 250.000 do 400.000 eura.
Atraktivne lokacije za kupovinu u Ljubljani su centar grada, Trnovo i Rožna dolina.
<h2>Sarajevo</h2>
Prema pisanju Forbes, u Sarajevu ne može da se pronađe jednosoban stan za iznajmljlivanje jeftiniji od 180 eura.
Prosječna cijena za iznajmljivanje dvosobnog stana iznosi 230 do 1.000 eura.
Cijene kirije u Istočnom Sarajevu su porasle, pa je tako teško naći stan jeftiniji od 200 eura.
Cijene kvadrata za kupovinu stana u Sarajevu variraju u zavisnosti od toga da li je riječ o novogradnji, ali je odlučujuća lokacija.
Prosječna cena po kvadratu u novogradnji iznosi 1.750 eura.
Forbes je pisao o tome kako je stan u novogradnji od 40 kvadrata prodat za 3.500 eura po kvadratu u centru grada, dok je u starogradnji cijena kvadrata 1.500 eura po krvadratu.
Atraktivne lokacije u Sarajevu su centar grada, zatim opštine Novi Grad i Novo Sarajevo.
<h2>Podgorica</h2>
Cijene nekretnina za iznajmljivanje u glavnom gradu Crne Gore kreću se od 270 do 400 eura zavisno od veličine i dijela grada.
Najtraženije nekretnine su Preko Morače, u Central Pointu, Master kvartu, Siti kvartu. Tu su cijene uglavnom od 350 do 400 eura.
Forbes navodi da su cijene kirije jednosobnih stanovima od 350 do 450 eura na manje atraktivnim lokacijama, a na više atraktivnim od 450 pa čak i do 700 eura.
Najam dvosobnih stanova se kreće se od 550 do 800 eura na manje atraktivnim lokacijama, a na boljim od 700 do 2.000 eura.
Cijene rentiranja trosobnih stanova idu i do 3.500 eura.
Forbes navodi da je prema riječima predsjednika Udruženja agencija za nekretnine prosječna cijena kvadrata, po Monstatovoj statistici, iznosi 1.800 eura.
Kako prenose, prosječna cijena kvadrata ne odgovara realnom stanju na primorju jer u tom dijelu Crne Gore, osim u Ulcinju, nema jeftinijeg kvadrata od 2.000 eura.
Mnogo su traženiji veći stanovi na boljim lokacijama kao što su Gorica C, Preko Morače gdje je kvadrat generalno skuplji.
<h2>Zagreb </h2>
Forbes navodi da je prosječna cijena kvadrata u glavnom gradu Hrvatske 3.310 eura.
Kada je riječ o iznajmljivanju, stanovi od 50 kvadrata kreću se od 500 do 1.000 eura u zavisnosti od lokacije.
Stanovi u Gornjoj Dubravi, Pešcanici, Trešnjevki, Črnomercu kreću se od 500 do 750 eura, u Novom Zagrebu od 500 do 800 eura, dok se cijena mjesečne krije od 600 pa do 1.000 eura plaća na lokacijama kao što su Maksimir, Trešnjevka, Trnje, Gornji grad, Donji grad.
<h2>Beograd</h2>
Prema podacima agencije "4zida" prosječno oglašena cijena garsonjere u Beogradu iznosi oko 300 eura, za jednosoban stan je u prosjeku potrebno izdvojiti 390 eura, jednoiposoban 470 eura, a za stanove većih struktura cijene se kreću od 680 do više od 1.500 eura.
U Beogradu rijetko ne može da se kupi stan ispod cijene od 2.000 eura po kvadratu, a cijene idu do 10.000 eura. Prosječna cijena kvadrata stana koji se oglašava na portalu "4zida" trenutno iznosi 2.640 eura.
Cijene kvadrata najviše su skočile u Mirijevu i Jakovu u odnosu na prosječnu cijenu.
U Starom gradu prosječna cijena stanova je između 4.000 i 5.000 eura, u Mirijevu je kvadrat bio oko 1.800 eura, a sad je 2.500 eura.
Prosječna cijena u novogradnji je oko 3.000 eura po kvadratu, dok je prosječna starogradnja 2.300 do 2.400 eura.
U starogradnji najskuplji su mali stanovi (oko 35 kvadrata), jer ih ima malo u ponudi, a nalaze se u samom centru Beograda, pa kvadrat košta od 3.500 do 5.000 eura.
Atraktivne lokacije su Savski venac, Vračar, Novi Beograd, Stari grad.

1250x600

1084x550

Cijene stanova u Podgorici, Beogradu, Zagrebu, Sarajevu i Ljubljani: Evo gdje su najskuplji kirija i kvadrat

Cijene nekretnina u Podgorici, kako vrijeme odmiče, u konstantnom su porastu, a ta je konstatacija naročito mjerodavna kada su u pitanju stanovi.
Nezavisno od toga da li su u gradskom središtu ili periferiji, da li je riječ o starijim zgradama ili novogradnji, cijene kvadrata nastavljaju da skaču, o čemu svjedoče i podaci koji su dostupni kod niza agencija za nekretnine.
Teško je danas u Podgorici naći kvadrat po cijeni ispod 1.600 eura, a u ponudi dominiraju oni koji se nude u iznosu od 2.000 do 3.000.
<h2>Ispod Gorice kvadrat jači od 5.000 eura, u ostatku centra od 4.000</h2>
Pritom, vrijednost najskupljih stanova u Podgorici danas je veća od 4.000 eura po kvadratu. Zapravo, rekordan iznos, makar za sad, treba izdvojiti za stanove u novogradnji ispod Gorice. Tamo se više stambenih jedinica prodaje po iznosu od 5.000 eura po kvadratu, a rekord je – 5.150.
Uz lokaciju, moderna rješenja koja podrazumijeva koncept smart stanovanja, kao jedna od prednosti ističe se i okruženost zelenilom i mir koji nudi brdo u središtu grada.
Što se ostalih stanova u strogom centru Podgorice tiče, nema ih ispod 2.000 eura po kvadratu. No, preovladavaju cijene od 3.000 pa naviše – u jednoj od centralnih gradskih ulica stan se prodaje za 4.000 eura po kvadratu, a nešto dalje odatle i za 4.700.
Na Gorici “C” se stanovi mogu naći po cijeni od 1.600 eura po kvadratu u starogradnji do 3.800 u novogradnji, a u novogradnji oko Vezirovog mosta od 2.300 do 3.200 eura.
Zavisno od lokacije i starosti objekta, u Zagoriču cijene variraju – stanova ima i za 1.650 eura po kvadratu ali to je rijetkost. Cijene su uglavnom 2.200 i veće – idu i do 3.000 eura u zgradama na samom početku naselja, u pravcu centra.
<h2>U Momišićima od 2.000 do 3.000, preko Morače i do 3.800</h2>
U Momišićima se cijene kreću od 2.000 do 3.000 eura, a na Malom brdu od 1.800 do 2.100.
Preko Morače, odnosno na području Kruševca i Novog grada, cijene kvadrata kreću se rjeđe oko 2.200 eura, a znatno češće iznad 3.000 – ima ih i po cijeni od 3.800 eura, dok nadomak Kapital plaze ta vrijednost iznosi oko 3.500.
U kvartovima kod Delte nema kvadrata ispod 2.000, kod Tološke šume i do 4.300
Master kvart, Siti kvart, Central point i Nju siti i dalje su lokacije na kojima se nudi pregršt stanova. Najjeftiniji se prodaju po cijeni od 2.100 eura, dominiraju oni u ravni od 2.500 do 3.000 eura, a mogu se naći i u visini od 3.600.
Znatno su veće cijene stanova u novogradnji kod Tološke šume. Najjeftiniji kvadrat prodaje se za 2.400 eura, a najskuplji za 4.300.
<h2>Blokovi, Dalmatinska, Tološi, Gornja i Donja Gorica…</h2>
U Bloku pet cijena kvadrata varira od 1.800 do 2.800, u Bloku šest od 1.600 do 2.600, a u Bloku devet novogradnja se prodaje od 1.700 do 3.100 eura po kvadratu.
U Dalmatnskoj i Novoj dalmatinskoj, cijene se kreću od 1.600 u udaljenijim djelovima do 3.600 eura, koliko košta kvadrat u zgradama nedaleko od Moskovske ulice.
U novije vrijeme, ekspanzija novogradnje dešava se i u Tološima – cijene kvadrata u tamošnjim zgradama kreću se od 1.700 do 2.200 eura. U zgradama na području Gornje Gorice kvadrat se može naći po dijenama od 1.600 do 2.400 eura, a u Donjoj Gorici, uključujući i kompleks u izgradnji Verde vilidž – zavisno od lokacije – od 1.300 do 2.500.
<h2>Lijeva obala: Najveća ponuda na Zabjelu i na Starom aerodromu</h2>
Kada je u pitanju lijeva obala Morače mimo centra, u Staroj varoši i na Draču kvadrat stana može se naći po cijeni od 1.800 do 3.000 eura.
U stambenim zgradama na Pobrežju, oko autobuske stanice, u Lepoj kati, Bloku sedam, Pejtonu i oko Gintaša, cijene se kreću od 1.500 do 2.300 eura.a na Tuškom putu od 1.600 do 2.500 eura.
Veliki broj stanova u ponudi je na Zabjelu. Ima svega – od novogradnje do starih objekata, od dijela naselja uz Moraču sve do podnožja Dajbabske gore, a cijene variraju. Tamo se stan može naći i za 1.300 eura po kvadratu, ali i za 2.600. Prosječna vrijednost kvadrata na Zabjelu, ipak, kreće se u ravni od 1.700 do 2.000 eura.
U zgradama oko Ljubovića cijene kvadrata kreću se od 1.400 do 2.000 eura.
Novogradnja cvjeta i na Starom aerodromu, koji se polako širi i ka Ćemovskom polju, a gdje se kvadrat uglavnom može naći po cijeni od 2.000 do 2.500 eura. Uporniji će naići i na niže cijene – pojedini stanovi prodaju se u vrijednosti od 1.600 ili 1.800 eura po kvadratu.
U ponudi su i stanovi u Maslinama, a cijena kvadrata kreće se od 1.400 do 2.000 eura.

Kvadrat stana u Podgorici i do 5.000 eura

Crna Gore je nespecifično tržište, te iako je u okrużenju &nbsp;zabilježen pad cijena nekretnina, u Crnoj Gori se to još uvijek ne dešava, kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, analitičar tržišta Jovan Rabrenović.
- Kada govorimo o cijenama nekretnina, cijene u Crnoj Gori, ili da uzmemo Podgoricu kao grad u kojem se najviše gradi, zadnjih par godina su dosta uvećane, to je dostiglo svoj maksimum polovinom prošle godine, od polovine prošle godine cijene malo napredovale. U Podgorici &nbsp;se ne može kupiti stan u izgradnji ispod 1700 eura po kvadratu, a kad se zgrada završi cijena je otprilike 2000€, a u nekim zanimljivijim djelovima grada, oko poslovnih četvrti, tu je cijena i do 2500€, a zna biti i visočija, ako je u pitanju neki rezidencijalni objekat ili objekat luksuznije gradnje, građen za kupce sa većom kupovnom moći, može ići i do 3000€ po kvadratu - rekao je Rabrenović.
Što se tiče ostalih gradova u Crnoj Gori, objašnjava Rabrenović, iako djeluje iznenađujuće, više ni cijene na sjeveru i centralnom dijelu Crne Gore &nbsp;nijesu niske kao što su nekada bile, u Nikšiću, navodi Rabrenović, cijene se kreću od 1.700 do 1.900 eura po kvadratu, na Cetinju su cijene takođe pratile trend rasta, pa je u novogradnji kvadrat i do 2000 eura, kako kaže on, ali tamo se malo gradi.
- Budva već ima nerealno visoke cijene, kada su u pitanju stanovi i kuće. Niže cijene su u Baru i Ulcinju, dok su Tivtu visočije cijene, prvenstveno zbog Porto Montenegra. Crna Gora nije tržište gdje možemo reći da su cijeno od nekog iznosa do nekog iznosa, po statistici Monstarta na kraju drugog kvartala i već početkom trećeg kvartala cijene nekretnina u Podgoricu su bile 1.700 eura minimalne, a prosječne u državi su 1.800 eura po kvadratu. U tom trenutku cijene nekretnina u Budvi su otprilike 2.000 eurapo kvadratu. Ako uporedimo to sa nekim periodom od obnove nezavisnosti, znači 2006.godine, kad je krenuo ekonomski i investicioni razvoj Crne Gore, možemo reći da su te cijene za 100 odsto povećane - naglasio je Rabrenović.
Sagovornik "E uživo" smatra da Crna Gora ima problem sa radnom snagom iz oblasti gradnje, a to se dešava prvenstveno zato što naša radna snaga nije dovoljno plaćena, pa, kako kaže Rabrenović, odlaze u zemlje Evropske unije, jer su tamo mnogo više plaćeni.
- Naša radna snaga nije nekvalifikovane, ali žele za svoj rad, koji je vrlo naporan, obezbjedi sebi i porodici, &nbsp;veću zaradu, odlazi tamo gdje su veće zarade, nama ostaje radna snaga koje je manje kvalifikovana, ali možda je problem plaćanje radne snage. Mi možemo da dovedemo radnu snagu iz Indije, iz Kine, iz Pakistana, odakle god, ali smo u zabludi ako mislimo da će ti ljudi da rade za minimalne zarade - istakao je Rabrenović.
I cijene rentiranja nekretnina su izuzetno visoke, smatra Rabrenović, a sve je uslovljeno dolaskom stranaca u Crnu Goru, prvo su to bili Rusi, pa Turci, a zbog ratnih dešavanja i Ukrajinci, i za sve njih je karakteristično, dodaje Rabrenović, &nbsp;da su u startu više plaćali rentiranje, nego domaći zakupci, što je uslovilo i tako visoke cijene u tom segmentu.
- Taj dio stranaca, posebno Ukrajina i Rusa odlazi iz Crne Gore, ali izdavaoci nekretnina pokušavaju da održe te visoke cijene koje su bile dok su izdavali njima i nema nekog usklađivanja cijena na &nbsp;dolje, odnosno nivelisanja i dovođenja do nivoa koji bi prihvatljiv. Studentima, oko univezetskih centara su visoke i visočije nego što može to ijedan student, ja mislim, da izdrži. Onda zato imamo da u studentnim domovima, koji nijesu opet adekvatni, gdje su pritužbe studenata zaista realne, imamo situaciju prebukiranih studentskih domova, u pokušaju da ih zamjene stanovima gdje boravi po dvoje, troje i više studenata, da bi nekom uzajamnom solidarnošću u plaćanju zakupnine uspjeli da imaju stan koji je blizu fakulteta - istakao je Rabrenović.
Kada pričamo o stranim investicijama, kaže Rabrenović, to su u prvom redu investicije u nekretnine, i te investicije neće značajno uticati na našu ekonomiju,kaže on, iako ima kupovine poslovnih objekata, nema ozbiljnijih ulaganja u privredu.
- I građevinarstvo je privreda, definitivno, ali tu građani imaju najmanje koristi, ima država kroz poreze i doprinose, ali građani nemaju mogućnost da imaju jeftinije proizvode ili jeftinije usluge, kao što bi trebali. Mi smo država koja ima strašan izvozni deficit, i taj problem izlaznog deficita nam utiče na visinu cijena &nbsp;inače koje imamo, proizvoda i usluga u državi. Bilo bi dobro da te investicije, koje strani investitori imaju budu u oblasti privrede, a ne u oblasti građevinarstva, a sa druge strane &nbsp;ono što postoji u ekonomskoj teoriji kao aksiom jeste da se i u vremenu kriza ta luksuzna dobra uvijek bolje prodaju, i da tržište luksuza i dobara, uključujući luksuzne stanove i sve ono što spada u kategoriju luksuza, uvijek ima bolju prodaju, nego u vremenima kada su krize manje. To je nešto što je ekonomija zabilježila - zaključio je Rabrenović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Jutjub kanalu TV E:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8fjJf2DJhyA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rabrenović: Iako Rusi i Ukrajinci odlaze, rentiranje stanova i dalje skupo, cijene ne padaju ni u dijelu prodaje nekretnina

Planiramo potpuno novi grad u Podgorici, poručio je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović na predstavljanju projekta radnog naziva “Velje brdo” kojim je predviđeno rješavanje stambenih potreba građana pod povoljnim uslovima. Prvi stanovi, kako je najavljeno, trebalo bi da budu dostupni građanima do sredine 2026, a kvadrat će iznosti 1.000 eura sa kamatom od 1,2 odsto. Radunović i premijer Milojko Spajić kazali su da je ovaj projekat namijenjen isključivo građanima Crne Gore i tvrde da on nema nikakve veze sa predizbornom kampanjom u Podgorici. Najavili su i da će Prostorno-urbanistički plan Glavnog grada biti vraćen na javnu raspravu kako bi se u njega uvrstio i ovaj projekat, a očekuju da bude usvojen do kraja godine u Skupštini. <h2>Lakše do stana</h2> - Ovo će biti najveći urbanistički projekat otkad pamtim. Planiramo potpuno novi grad u dijelu Podgorice koji se zove Velje brdo. Ovo će biti mjesto gdje ćemo pokušati da realizujemo plan kako da građani Crne Gore, posebno oni na početku životnog puta dođu lakše do stana. Mogu da tvrdim da će Velje brdo biti naselje za prezentaciju - rekao je Radunović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240921150928_24bf29a30908d24029a0ad8abdc331f2db176c82d2d1a18376f18887221b2306.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240921150928_24bf29a30908d24029a0ad8abdc331f2db176c82d2d1a18376f18887221b2306" data-rendition-name="original" width="2500" height="1667" loading="lazy" alt="Slaven Radunović"> <figcaption>Slaven Radunović(Photo: Vlada Crne Gore)Djordje Cmiljanic</figcaption> </figure>  Ovo je, kako je rekao, jedan veliki zahvat. - Ukupno 9.226.000 metara kvadratnih, uključujući od nikšićke raskrsnice do mosta Milenijum, kompletno do dijela preko Morače. Sve ono što su ljudi doživljavali Podgoricom staje u devet kilometara. Ovo je prostor za još jedan grad - naveo je Radunović, dodajući da su planirane i velike zelene površine. Prema njegovim riječima, kod tvrđave koja je zaštićena zakonom biće sportsko-rekreativna zona, a, kako je rekao, biće valorizovana i tamošnja pećina. - Postojaće parcele za gradnju individualnih kuća - dodao je, pored ostalog, Radunović. Prema njegovim riječima, sve što se bude radilo biće po najstrožim ekološkim standardima. - Apsolutno očekujte moderan grad u kom se očekuje sve od hipermarketa, podzemnih garaža, postojaće adekavatan broj vrtića, srednjih škola i domova zdravlja. Stvorićemo prostor gdje će djeca moći bezbjednije da se igraju - rekao je Radunović, dodajući da bi se oko jezera na vrhu Veljeg brda mogao napraviti i park prirode sa brojnim životinjskim vrstama. <h2>"Grad" za 41.000 ljudi</h2> Procjenjuje se da će u ovom dijelu grada živjeti 41.000 ljudi, a da će biti zapošljeno skoro 25.000 ljudi na Veljem brdu. - Ukupna površina pod obejktima će biti skoro milion kvadrata - naglasio je Radunović. Idejno rješenje za ovaj projekat, kako je istakao, tek treba da se radi. - Svi su pozvani da učestvuju u ovom konceptu na najbolji mogući način - rekao je Radunović. On je najavio i da će se zbog ovog projekta pristupiti promjeni Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada PUP koji još nije usvojen. - Vratićemo ga na javnu raspravu 15 dana kako bi relizovali ove promjene koje planiramo. Ako bog da taj plan će biti usvojen do Nove godine u Skupštini Crne Gore - poručio je Radunović. <h2>"Crnogorski san"</h2> Premijer Milojko Spajić rekao je da se radi o impresivnom projektu do detalja razrađenom od strane Ministarstva urbanizma. - Amerika ima američki san, Crna Gora će dobiti svoj san. Rim je izgrađen na sedam brda, Podgorica je zaslužila makar jedno - istakao je Spajić. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1837446914087772211&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> On je rekao da će ljudi dobijati stanove kako se budu gradili - po fazama. - Podstanari, mladi bračni parovi, osobe sa invaliditetom, stariji... tim redom će dobijati stanove - naveo je Spajić. Metar kvadratni stana biće hiljadu eura, a izvedena kamata je 1,2 odsto. Biće, kako je rekao, formisan poseban fond za dodatnu podršku. - Za 100 kvadrata, odnosno stanove sa tri spavaće sobe imaćemo mjesečnu ratu koja će iznositi 390 eura. Ovaj plan otplate će biti ponuđen bez učešća i košštaće 390 eura mjesečno na 30 godina otplate. Za stan od 60 kvadrata mjesečno će se izdvajati 290 eura - istakao je Spajić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240921150928_df7fd49ee41a660dd5dc152f591b2c55ff0281666ca850769bdcd3aa6a4090bc.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240921150928_df7fd49ee41a660dd5dc152f591b2c55ff0281666ca850769bdcd3aa6a4090bc" data-rendition-name="original" width="2500" height="1667" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>Milojko Spajić(Photo: Vlada Crne Gore)Djordje Cmiljanic</figcaption> </figure>  Ovakav projekat, kako kaže, okrenut je građanima, a ne profitu. Preporodaja stanova biće jedino moguće državi. Spajić je najavio i da će do kraja godine će biti otvoren sajt gddje će građani moći da šalju prijave za stanove. - Očekujemo da prvi stanovi budu disperzovani građanima do sredine 2026. godine - naglasio je Spajić. <h2>Projekat nema veze sa kampanjom?</h2> Odgovarajući na pitanje da li ima zloupotrebe državnih resursa u preiuborne svrhe, remijer ne odgovara konkretno. - Nažalost imamo sistem gdje su izbori svaka tri mjeseca. Da li to znači da treba da zaustavimo državu da se svi lokalni izbori dese, a da mi gledamo u nebo, ili da radimo? Mislim da treba da radimo - poručio je Spajić. Radunović takođe tvrdi da projekat nema nikakve veze sa podgoričkim izborima. - I premijer i ja smo to raskrstili sa strankama. Ovo niko neće pomenuti u kampanji baš iz razloga da neko ko je zlurad ne bi pomislio da mi ovo želimo da zloupotrijebimo. Ovo je velika stvar i molim da svi učstvujemo u tome da ovaj projekat uspije - poručio je Radunović.

Tamara Klikovac

Radunović: Planiramo potpuno novi grad na Veljem brdu; Spajić: Kvadrat 1.000, rata za trosobni stan 390 eura

Protiv bivšeg zamjenika ministra u Rusiji vodi se istraga zbog sumnje da je falsifikovao dokumentaciju i obezbijedio sebi trosoban stan u Moskvi, saopštio je savezni istražni komitet zemlje.
Pavel Barišev, koji je bio zamjenik ministra za prirodne resurse, optužen je za „prevaru posebno velikih razmjera“, saopštio je Istražni komitet na Telegramu u četvrtak, piše Biznis Insajder.&nbsp;
Istražitelji su rekli da je Barišev (65) predočio falsifikovana dokumenta o svojim pravima na stanovanje od 2017. do 2019. godine.
Koristeći ta dokumenta, on je „ukrao“ trosoban stan u Podmoskovlju vrijedan oko 20 miliona rubalja, odnosno 223.000 dolara, rekli su istražitelji.
Komitet nije saopštio da li je Barišev priveden, ali potencijalna optužba protiv njega predviđa maksimalnu kaznu od 10 godina zatvora.
U pitanju su godine neposredno nakon što je Barišev 2017. postao zamjenik ministra za civilnu odbranu. Na toj funkciji je bio do 2021. godine, kada ga je ruski lider Vladimir Putin razriješio.
Nakon razrješenja, Barišev je u martu 2023. postao zamjenik ministra za prirodne resurse, ali je potom smijenjen sa funkcije 19. juna 2024. godine, a ruska vlada je navela da je razlog njegovo penzionisanje.
Njegov krivični slučaj dolazi u trenu kada je Rusija najavila istrage i hapšenja nekoliko bivših visokih zvaničnika zbog optužbi za prevaru, mito i druge oblike korupcije.
Vjeruje se da su mnogi od njih radili pod sekretarom Saveta bezbjednosti Sergejem Šojguom, koji je prethodno bio ministar odbrane od 2012. do početka 2024. i ministar civilne odbrane od 1991. do 2012. godine.
Šojgu je smijenjen na mjestu ministra odbrane u maju usred rata u Ukrajini, pošto ga je ruska javnost u velikoj mjeri okrivila za neuspjehe i gubitke.
Ruska vlada niti je javno okrivila Šojgua, niti je priznala bilo kakvu zajedničku vezu između njega i optuženih zvaničnika.

Bivši zamjenik ruskog ministra optužen da je „ukrao“ trosoban stan u Moskvi

Teški razgovori nikada neće postati laki, ali male promjene u pristupu mogu ih učiniti podnošljivijim i efikasnijim, jer svako se bar jednom našao u teškoj situaciji da mora da započne neprijatan razgovor, kažu psiholozi koji savjetuju da je najlakši način da otklonite stres i neprijatnost iz razgovora- da šetate dom razgovarate.
<h2>Hodanje smiruje i olakšava komunikaciju</h2>
Mnogi ljudi rješavaju teške teme tako što sjede jedan preko puta drugog, što može stvoriti dodatnu tenziju. Međutim, bračna i porodična terapeutkinja Sijara Bogdanović tvrdi da je hodanje bolji način za obradu emocija. Kada hodamo, naše oči se prirodno pomjeraju lijevo-desno, što pomaže u smirivanju nervnog sistema i boljem procesuiranju informacija.
Ovaj proces je sličan EMDR terapiji koja se koristi za liječenje traume i stresa.
- Kada hodamo i pričamo, koristimo se i logikom i emocijama, što pomaže u izražavanju osjećanja i donošenju boljih odluka“, objašnjava Bogdanović.
<h2>Manje stresa, više razumijevanja</h2>
Osim što vam pomaže da obradite emocije, hodanje može da smanji osjećaj pritiska tokom razgovora. Psihoterapeutkinja Medlin Felan ističe da je direktni kontakt očima često previše intenzivan, posebno kada razgovor uključuje sukob ili kritiku.
- Kada ste rame uz rame, kontakt očima se dešava povremeno i prirodno, što smanjuje osjećaj napada i olakšava iskrenu komunikaciju- kaže Felan.
Takođe, hodanje omogućava osobi da se fokusira ne samo na razgovor, već i na okolinu, što pomaže u smanjenju stresa.
Istraživanja pokazuju da boravak u prirodi dodatno doprinosi smirenju, a sam čin hodanja sprečava neprijatne tišine, omogućavajući sagovornicima da lakše pronađu prave riječi.
<h2>Šta ako ne možete u šetnju?</h2>
Naravno, nije uvijek moguće ići u šetnju. U tom slučaju stručnjaci preporučuju alternativne načine za teške razgovore. Razgovor u automobilu, na primjer, daje sličan efekat – sagovornici ne moraju da održavaju stalni kontakt očima, a sama okolina nudi privatnost.
Kod kuće, umjesto formalnog razgovora za stolom, pokušajte da razgovarate na kauču u opuštenijoj atmosferi.
Teški razgovori nikada neće postati laki, ali male promjene u pristupu mogu ih učiniti podnošljivijim i efikasnijim.
Sljedeći put kada budete morali da otvorite ozbiljnu temu, razmislite o šetnji – možda ćete se iznenaditi koliko će vam razgovor lakše teći.

Psiholozi savjetuju: Kako razgovarati o teškim temama bez stresa

Služba bezbjednosti Parlamenta Kanade u Otavi proglasila je lokdaun u zgradi na Parlament Hilu. Obavještenje o lokdaunu poslato je u subotu poslijepodne zaposlenicima koji rade na Parlament Hilu.
Rečeno im je da odmah potraže zaklon u najbližoj prostoriji, zatvore i zaključaju sva vrata te da se sakriju.
CBC News kontaktirao je policiju Otave &nbsp;i službu Parlamenta ali nijedna služba nije navela razloge lokdauna.
- Ako nijeste u neposrednoj blizini, držite se podalje do daljnjega. Nemojte prilaziti područjima u lokdaunu- objavila je služba.&nbsp;
Policija Otave je poručila preko društvenih mreža da je u toku policijska akcija na Parlament Hilu i da mole građane da izbjegavaju to područje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FOttawaPolice%2Fstatus%2F1908610149276622875%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1908610149276622875%7Ctwgr%5E4499614ff368cd4717caf9731172ebabe009b10f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Otava: Evakuisan kanadski parlament

Komandant združenih snaga NATO u Evropi američki general Kristofer Kavoli izjavio je danas da KFOR trenutno na Kosovu ima 4.300 vojnika, ali su raspoređene i rezervne jedinice kako bi se izborili sa rastućim tenzijama, piše Indeks onlajn. 
 
- Kao što znate, KFOR na Kosovu ima 4.300 vojnika, od kojih je manje od 600 američkih. Italijani su preuzeli veliki dio tereta misije. Rasporedili smo i rezervne snage kako bismo se nosili sa rastućim tenzijama, koje su prisutne više od godinu dana- rekao je Kavoli.
On je dodao da se broj stalnih snaga proširuje kako bi se oslobodile rezervne snage i izrazio uvjerenje da će uskoro biti postignut dogovor o tome.
Naveo je da su, pored Italije i Turske, ključne nacije u misiji KFOR Velika Britanija i Mađarska.

NATO general Kavoli: Raspoređene rezervne jedinice KFOR-a na Kosovu zbog rastućih tenzija

Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić saopštiće ime mandatara za novu Vladu sjutra, u 20 časova, saopštila je Služba za saradnju sa medijima predsjednika Republike.
Predsjednik Vučić će se javnosti obratiti povodom izbora mandatara iz Palate Srbija.
- Na osnovu ustavnih ovlašćenja, predsjednik Republike predložiće Narodnoj skupštini kandidata za predsjednika Vlade, pošto je saslušao mišljenja predstavnika izabranih izbornih lista- navodi se u saopštenju.
Premijer Srbije Miloš Vučević podnio je ostavku na tu funkciju još krajem januara, jer je smatrao da je objektivno odgovoran za napad na studente u Novom Sadu.
Skupština Srbije 19. marta konstatovala je ostavku premijera Miloša Vučevića čime je pala aktuelna Vlada Srbije.
Iz Srpske napredne stranke najavili su da imaju dva konkurentna kandidata za mandatara. Za kog od te dvojice su se odlučili saznaće se sjutra . 
Posljednji rok za izbor nove Vlade je 18. april.

Vučić sjutra u 20 časova saopštava ime mandatara za novu Vladu

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: stanovi