Pretpraznična euforija i stres koji prate novogodišnje praznike, umjesto pozitivnih efekata, često zbog neostvarenih očekivanja mogu prerasti u anksioznost i postprazničnu depresiju, ocijenila je psihološkinja Stela Burzanović gostujući u emisiji Srećan dan na Televiziji E.
Kako je navela, praznična atmosfera počinje mnogo prije samog dočeka Nove godine, kroz pripreme poput uređenja doma i trpeze, kupovine nove odjeće i poklona, kao i težnje da sve bude u duhu praznika.
- Nekako sav taj stres, koji bi trebalo da bude pozitivan, zna da pređe u naboj negativnih emocija, a onda se može sve to nastaviti ako nam se ne ispune sva ta očekivanja koja smo zamislili u toj pretprazničnoj atmosferi, upravo da se javi postpraznična depresija, anksioznost. Mada i za sam januar kažu da je najdepresivniji i najduži mjesec u godini, pa se onda sve skupa prolongira, možda neka naša očekivanja nijesu ispunjena, težili smo upravo tom perfekcionizmu, upravo tim nekim ciljevima koje smo postavili, nijesmo ih dostigli, a plus i finansijski izazovno, tako da se to sve pretače u depresiju, anksioznost, naboje negativnih emocija - rekla je Burzanović.
Prema njenim riječima, ukoliko se zacrtana očekivanja ne ostvare, već 1. i 2. januara mogu se javiti bujice negativnih misli i emocija, zbog čega je, kako ističe, važno jasno odrediti prioritete i realna očekivanja.
- Jako je važno šta je to u nama, koja su to naša lična htijenja, kakav smo to perfekcionizam u sebi stvorili i jednostavno nam je sve to spušteno na zemlju već prvog januara, tako da su perfekcionizam, ciljevi, želje, sve kako mi postavljamo i kakvi smo mi sa tim, da li smo u miru sa svim tim što želimo - istakla je Burzanović.
Ona naglašava da lične promjene ne moraju nužno biti vezane za određene datume poput Nove godine ili početka sedmice, jer se, kako smatra, rad na sebi može započeti u bilo kojem trenutku.
- Trebalo bi da se ne upoređujemo, da idemo u skladu sa svojim interesovanjima, htijenjima, svojim svakodnevnim planovima i slično. Šta god da nas u trenucima opušta, da li je to muzika, ples, crtanje, vrijeme sa porodicom, otvorena komunikacija, sve to trebalo da upražnjavamo. Ako imamo te određene ciljeve, početne korake, da vizualizujemo, da možda bilježimo dnevnik, da pratimo naše svakodnevne korake, svakodnevne ciljeve - zaključila je Burzanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Burzanović: Neostvarena očekivanja već 1. i 2. januara mogu dovesti do negativnih emocija

Od ranog razvoja je jako važno da porodica djeci prenosi značajne kvalitete, vrijednosti, norme i načela, da uče djecu ,,nemoj uraditi drugome što ne bi volio tebi da se desi” i koliko god djelovalo banalno pokazuje se da fali u ovom 21.vijeku - rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, psihološkinja Stela Burzanović.
Često se kod pojedinaca, kaže Burzanović, u nekim alarmantnim situacijama kad bi se očekivalo da pomognu nekoj osobi u nevolji javi pararalizovanost kroz strah, nesigurnost i nesnalaženje šta treba da urade, pa u tim trenucima straha i trenutne panike može doći do paralize samog pojedinca.
- Imamo i drugu stranu - ,,zašto bih se ja miješao, neko će drugi” ili ,,to nijesu moja posla” ili ,, možda ja stradam ako bilo koji pokušaj odradim” i slično. Kad idemo iz različitih uglova pojedinaca, različitih smjerova imamo takvu sliku koja dovodi do toga da imamo i kod mlađe populacije da će prije stati da posmatraju, iliti okrenu glavu, ili snimaju, u najgorem slučaju, gdje vidimo taj manjak empatije, nema empatije, nema reakcija, da li pod uticajem ubrzanog 21.vijeka gdje svako na svoju stranu gleda, što je u redu i treba svako da radi i misli o sebi, ali ako su ovo gorući problemi i toliko pricamo o tome nikada nam ne može biti teško pozvati 122, 123, anonimno ako već imamo taj strah hoće li neko saznati i slično, anonimno da prijavimo i možda preduprijedimo dalje posljedice bilo kojeg slučaja ako se zadesimo u tom trenutku- rekla je Burzanović.
Nedavni slučaj spašavanja žene koja je namjeravala da počini suicid skočivši u sred noći u nabujalu Moraču i njeno spašavanje od strane dvadesettrogodišnjeg Petra Ivanovića, što je po mišljenju psihološkinje srećna okolnost da se baš taj mladić zadesio na mostu, a istovremeno je spasilac i, kako kaže, rizikujući sopstveni spasio drugi život.
- Koliko god smo mi spretni i okretni ne znamo da li ćemo doći do cilja i spasiti osobu, ali u tom trenutku je važno da osoba sama procijeni da li može pomoći ili ne. U ovom teškom slučaju koji je bio, sreća što je ispao sa pozitivnim efektom. Najbolje je u datom trenutku pozvati pomoć, neko sa strane, ko god, da se bar okupi nekoliko ljudi, da su tu ako bi se to moglo izvesti. To su jako diskutabilne i teške situacije kada se nađu očevici u takvim prilika, sve te emocije koje prolaze kroz njih, sva ta razmišljanja i te kako nijesu nimalo bezazlena i laka- zaključila je Burzanović.

Burzanović: Mlađa populacija će prije stati da posmatra i da okrene glavu, ili u najgorem slučaju snima, što pokazuje da nema empatije

Ako se apeluje, govori i radi da nema mjesta bilo kojoj vrsti nasilja u društvu onda fizički napad odrasle osobe na dijete u školskom dvorištu izaziva strah, nevjericu i ljutnju kako kod građana, tako i kod stručne javnosti - rekla je gostujući u emisiji E uživo, na Televiziji E, psihološkinja Stela Burzanović.
Nakon incidenta u dvorištu OŠ ,,Vuk Karadžić” kada je odrasla osoba fizički napala učenika tokom odmora javnost s pravom traži odgovore, kako je moguće da dijete bude napadnuto u školskom dvorištu i to od strane jednog roditelja. Roditelji postavljaju pitanje zbog čega niko nije obavijestio porodicu, niti pozvao policiju.
Kod svih koji su &nbsp;pročitali tu informaciju, kaže Burzanović, javio se strah, tuga, nevjerica i ljutnja, jer takve vijesti ne mogu nikoga ostaviti ravnodušnim.&nbsp;
- Takve i slične vijesti ne mogu nas ostaviti ravnodušnim, ako već govorimo da mi odrasli moramo biti primjer kako omladini, tako i svima i generalno samo su naboji negativnih emocija bili, kako na sve građane, na sve ljude, tako naravno i na stručnjake. Ako apelujemo i govorimo da za bilo koji vid nasilja nema opravdanja, ovo nas samo stavlja u jedan šok i nevjericu zašto se dešava, a svakog dana podižemo taj kub na veći nivo ne bi li se sve to umanjilo - rekla je Burzanović.
Teško je reći roditelju da ostane pribran ako je njegovo dijete fizički napadnuto, jer ako je to bilo kome ko je vidio i pročitao to djelovalo sa ogromnim nabojem negativnosti, kako li je roditelju.
- Ovo su situacije i teme koje moraju institucionalno da se prođu, kad je u pitanju samo dijete, tačnije roditelj prema svom djetetu, mora dijete da osjeti da mu je roditelj podrška, otvoren razgovor, empatija i ljubav i da nekako roditelj ne ide putem da se nasilje vraća nasiljem i slično, nego nekako kad je odnos roditelj dijete u pitanju povući ručnu i vidjeti šta je najbolje za dijete u tom trenutku, da krene sa njim da razgovara, da mu se dijete otvara i slično, a naravno dalji koraci škola, dalje institucije - zaključila je Burzanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3TE6C_q2FN8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

500x500

Burzanović: Teško je reći roditelju da ostane pribran u trenutku kad je njegovo dijete napadnuto

Kockanje kao društveni fenomen i zavisnost sve češće pogađa mlađe generacije, a ključni faktor su dostupnost i privlačnost kockarskih sadržaja u neposrednoj blizini škola i obrazovnih ustanova. Psihološkinja Stela Burzanović, gostujući u emisiji "Srećan dan" na Televiziji E, istakla je da se iza bezazlene radoznalosti često krije ozbiljna psihološka degradacija.
- Blizina kockarnica i kladionica školama i obrazovnim ustanovama ostavlja i te kako utisak na mlađu populaciju. Privlači ih svo šarenilo kazina, slot mašina, i često se samo iz radoznalosti odlučuju da probaju, a od bezazlenih stvari najčešće krene u degradaciju psihičku - rekla je Burzanović.
Burzanović objašnjava da postoji jasno definisan put od povremenog kockanja do razvoja ozbiljne zavisnosti, koja postaje patološka bolest sa brojnim negativnim posledicama.
- Imamo četiri faze dok dođemo do same patologije u kockanju, te patološke pretjerane bolesti zavisnosti, koja ugrožava samog pojedinca kako na fizičkom, psihičkom, emocionalnom i socijalnom nivou. Ako sam pojedinac kocka više od godinu, godinu i po dana na malo većim tim razinama, i ako ima nekih pet simptoma zavisnosti i degradacija ličnosti – stagnira emocionalno, narušeni su međuljudski odnosi, finansijski problemi su itekako zastupljeni, uz depresiju, anksioznost i drugo – to prelazi u samu patologiju - rekla je Burzanović.
Ključni problem, prema njenim riječima, jeste što se iluzija o dobitku održava uporno, čak i kada gubici postaju očigledni i učestali.
- To su te iluzije, to su te zablude, to su igre na sreću, mašine, koje nikako ne zavise od pojedinca. Dobitak zamalo je kod kockara znak da treba da nastavi, taj nagon, ta iluzija upravo navodi same pojedince da vjeruju da će dobiti, zato kažemo dobitak je slučaj, to je slučajno, a gubitak je zlatno pravilo - poručuje Burzanović.
Naglašava da kockari često ne pokušavaju da se odupru porivu za igrom.
- Najčešće pojedinci ne pokušavaju da se odupru, oni idu i dalje, misle da će doći taj momenat kad će dobiti. Jednostavno, gubitak je zlatno pravilo kada je kockanje u pitanju - dodala je ona.
I fizički znaci mogu odavati problematičan odnos prema kocki. Nervozno ponašanje, cupkanje nogom, potreba za cigaretama, alkoholom ili kafom, sve su to, prema riječima Burzanović, indikatori unutrašnje napetosti.
- Možemo primijetiti da su stalno u nekoj žurbi, u nekom iščekivanju, nešto žele sad i odmah. Ta brza zarada sad i odmah kroz samo kockanje jednostavno ih navodi na te njihove fizičke senzacije da su uvijek u nekom disbalansu, ili pokretu. Imamo i profesionalne koji ulaze u samo to patološko kockanje, ali se nekako profesionalno drže. Ovi drugi, koje svakodnevno možemo primijetiti, odaju se neverbalnom komunikacijom – pokreti rukom, nogom, oči, nema pažnje, nema fokusa, nema koncentracije - istakla je ona.
Kockarska zavisnost, dodaje, često je povezana sa pogrešnim vjerovanjima da se dobitak može kontrolisati određenim ritualima ili ponašanjima.
- Kockar smatra da dobitak zavisi od njega. Tu su neka razmišljanja, pokreti, i to su, kako tvrdi, kockarske iluzije. Dobitak je slučajan, a gubitak je zlatno pravilo - zaključila je Burzanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPGQJQkygQAI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Burzanović: Gubitak je zlatno pravilo kada je kocka u pitanju, dobitak je slučajan

Ne bi trebalo na svoju ruku, niti na preporuke uzimati ljekove. Ljekari su ti koji će, koji god da je lijek u pitanju, a posebno kad su antidepresivi, znati kod pacijenta koji lijek je alternativa, jer u suprotnom možemo svjesno ili nesvjesno proizvesti neki kontra efekat - rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, psihološkinja Stela Burzanović.
Apoteke u Crnoj Gori nemaju lijek za psihijatrijske bolesnike Anafranil koji koriste pacijenti za liječenje depresije i poremećaja raspoloženja.
Iz Montefarma su se oglasili i rekli da se nije javio ni jedan ponuđač u postupku javne nabavke lijeka, pa samim tim oni nemaju mogućnost da ga nabave.
Kada građani čuju da je nestašica lijeka koji koriste, kaže Burzanović, kod njih se javlja nevjerica, strah i neizvjesnost.
- Dobavljači rade sigurno sve što je u njihovoj moći da pribave lijekove, a ljekari, naravno, da traže eventualne alternative. Sigurno da su neizvjesnosti kod svih, ali ono što možemo reći da koliko god da su građani u nevjerici i strahovima, ne bi trebalo apsolutno ništa na svoju ruku, nego u konsultaciji sa svojik ljekarima. Što se tiče samih dobavljača tu oni zajedno sa ostalim institucijama moraju biti u stalnim komunikacijama da prate i preduprijede - rekla je Burzanović.
Neophodno bi bilo, smatra ona, ako se već zna da će neki lijek biti deficitaran, prije samih isteka zaliha krenuti u javnu nabavku, preventivno djelovati da ne bi došlo do trenutka da pacijenti ostanu bez lijeka.
Sagovornica Budilnika je zagovornik da su samo ljekari ti koji mogu da odrede alternative ili da se ništa od zamjenske terapije ne koristi dok se ne obnove zalihe ljekova.
- Danas se dosta toga plasira, možemo i na internetu pročitati, mi to sve konstruktivno možemo znati i prikupljati informacije, ali kada su u pitanju neke glavne zdravstvene stavke, ljekovi i alternative to ostavljamo stručnjacima, to ostavljamo ljekarima i oni će na osnovu same koncepcije ličnosti i čovjeka kojeg prate znati šta i kako, tako da ne bi trebalo na svoju ruku uzimati ljekove - istakla je Burzanović.
Prije prepisivanje terapije, objašnjava ona, prethodi terapeutsko djelovanje od strane psihologa i psihoterapeuta, a takođe i psihijatri prije određivanja terapija preventivno djeluju, u zavisnosti od samog pacijenta, u individualnom pristupu prema svakom pacijentu.
- Uvijek se ide u tom smjeru da se preventivno djeluje prije početka davanja ikakvog lijeka, tako da ako postoje neki simptomi, neki znaci, neke nelagode, negativne emocije, demotivacija, zatvaranje, ne bi trebalo da puštamo sve te simptome tek tako da prođu, bolje preventivno da djelujemo nego sve te negativnosti da nas prevladaju, jer doći će se do nekog stadijuma da se neće moći preventivno djelovati, nego upravo samo uz antidepresive - zaključila je Burzanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4ILtQJgWexA&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Burzanović: Ne bi trebalo na svoju ruku niti po preporuci uzimati ljekove

Priština će od sjutra biti domaćin Mediteranskog prvenstva za rukometašice, na kojem će nastupiti i ženska pionirska reprezentacija Crne Gore, saopšteno je iz Rukometnog saveza.
Šampionat će okupiti 12 reprezentacija, koje će niti podijeljene u dvije grupe.
Crna Gora će voljom žrijeba svrstana u A grupu, u kojoj su još Španija, Turska, Rumunija, &nbsp;Bugarska i Kosovo.
Generaciju igračica rođenih 2010. godine i mlađih, predvodi trener Anđela Bulatović.
U stručnom štabu pored Bulatović su još pomoćni trener Marko Stojanović, trener golmana Marina Rakočević, kondicioni trener Gvozden Bulatović i fizioterapeut Dušica Radović.

Pionirska reprezentacija na Mediteranskom prvenstvu u Prištini

Košarkaši SC Derbija poraženi su večeras u Podgorici od FMP-a 73:72, u utakmici posljednjeg, 18. kola A grupe Admiralbet ABA lige.
To je 13. poraz ekipe Petra Mijovića, koja je ove sezone upisala i tri pobjede.
Takmičeće će nastaviti u plej-autu, u kojem će startovati sa posljednje pozicije.
U prvom kolu plej-auta, u petak (18.30), ugostiće Spartak iz Subotice i do kraja sezone vodiće borbu za opstanak u regionalnom takmičenju.
U uzbudljivoj završnici, u kojoj su se ekipe smjenjivale u vođstvu, FMP je poenima Nikole Gašića poveo 73:72, osam sekundi prije kraja.
SC Derbi se nije najbolje snašao, Matic Rebec se spetljao, a Mateo Drežnjak nije stigao da uputi šut.
Najefikasniji u pobjedničkom timu bio Filip Barna sa 30 poena.
U ekipi SC Derbija istakao se Vučeljić sa 20, &nbsp;Hadžibegović je ubacio 14, dok je Aleksa Ilić pored 12 poena imao i 11 skokova.

FMP slavio u Podgorici

Italijanska premijerka Đorđa Meloni osudila je nedavne antiolimpijske proteste u Milanu i navodnu sabotažu željezničke infrastrukture, nazvavši odgovorne neprijateljima Italije i Italijana.
- Demonstriraju "protiv Olimpijskih igara", čineći da ove slike završe na televizijama širom svijeta. Nakon toga drugi sijeku željezničke kablove kako bi spriječili polazak vozova - navela je Meloni u saopštenju.
Dodala je da hiljade Italijana rade na tome da Igre proteknu nesmetano, od kojih su mnogi volonteri.
- Solidarnost, još jednom, s policijom, gradom Milanom i svima onima čiji će rad biti potkopan od ovih bandi kriminalaca - poručila je Meloni.
Ministarstvo saobraćaja Italije saopštilo je da je otvorilo istragu o terorizmu zbog sinhronizovane sabotaže željezničkih linija na sjeveru zemlje u subotu.
Nisu objavljeni detalji, ali je navedeno da će se od počinilaca tražiti odšteta u iznosu od više miliona eura.
Sukob je uslijedio nekoliko dana nakon što je vlada Meloni usvojila sigurnosni dekret koji policiji omogućava da zadrži osobe do 12 sati kada postoje razumne sumnje da bi mogli biti huškači i narušiti mirne proteste.
Opozicioni zastupnici kritizirali su mjeru kao napad na slobodu izražavanja.
Policija je nakon sukoba zaustavila nasilne demonstrante, koji su, čini se, pokušavali doći do olimpijske dvorane za hokej na ledu.
Ranije je grupa maskiranih demonstranata aktivirala dimne bombe i petarde na mostu iznad gradilišta oko 800 metara od Olimpijskog sela, u kojem je smješteno oko 1.500 sportista.

Meloni osudila antiolimpijske proteste u Milanu, demonstrante nazvala neprijateljima Italije

Istaknuta norveška ambasadorka Mona Jul podnijeće ostavku zbog „ozbiljne greške u prosuđivanju“ kada je riječ o njenom kontaktu sa pokojnim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, saopštilo je danas norveško Ministarstvo spoljnih poslova.
Ministarstvo je ranije ove nedjelje suspendovalo Jul sa mjesta ambasadorke u Jordanu i Iraku, dok traje interna istraga o vezama sa Epstinom.
Za njene kontakte sa njim saznalo se iz obimne dokumentacije koju su objavile američke vlasti.
- Kontakt Jul sa osuđenim seksualnim prestupnikom Epstinom pokazuje ozbiljnu grešku u prosuđivanju. Ovaj slučaj otežava da se obnovi povjerenje koje ova funkcija zahtijeva - izjavio je norveški ministar spoljnih poslova Espen Bart Ajde.
Jul, 66, bivša pomoćnica ministra u vladi, prethodno je predstavljala Norvešku kao ambasadorka u Izraelu, Velikoj Britaniji i pri Ujedinjenim nacijama, prenosi Rojters.

Tag: stela-burzanovic