Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) saopšteno je da u Istražnom zatvoru Podgorica, od ukupno 55 pritvorenih lica koja izražavaju određena neslaganja u odnosu na uslove smještaja i sudske postupke, njih 26 to čini štrajkom glađu.
Kako je navedeno u saopštenju, pritvorenim licima koja učestvuju u štrajku glađu obezbijeđena je sveobuhvatna i kontinuirana zdravstvena zaštita. U odnosu na navedeno, medicinsko osoblje kontinuirano prati njihovo zdravstveno stanje, a sa posebnim fokusom na praćenje vitalnih parametara. Ističemo da su sva lica koja učestvuju u štrajku pod stalnim nadzorom, te da je njihovo trenutno zdravstveno stanje stabilno.
Iz UIKS-a poručuju da nastavljaju sa sprovođenjem svih neophodnih mjera u cilju zaštite zdravlja pritvorenih lica, a s tim u vezi i očuvanja reda i bezbjednosti u Upravi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

UIKS: 26 pritvorenika štrajkuje glađu, svi stabilnog zdravstvenog stanja

Bez reakcije nadležnih prolaze dvije sedmice štrajka pritovrenika u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu. Da za njih ne postoji dovoljno razumijevanja, upozoravao je i na početku štrajka advokat Marko Radović.
- Ljude u pravosuđu možda i ne interesuje dovoljno problem ovih ljudi. Danas, nakon dvije sedmice štrajka i činjenice da se, iz ugla pravosuđa, ništa nije pomaklo, siguran sam da ljude u pravosuđu i ne interesuje ono što se zaista dešava u UIKS-u. Nema pomaka u rješavanju ove kompleksne i vrlo delikatne situacije - rekao je Radović.
On je gostujući u 24 sata Televizije E podsjetio na negativne efekte štrajka u UIKS-u u odnosu na sudske postupke.
- Značajan broj suđenja je odgođen, jer su u znak revolta pojedini pritvorenici, koji su se odlučili na štrajk, opozvali punomoćja svojim izabranim braniocima. Riječ je o predmetima u kojima je obavezna odbrana po Zakoniku o krivičnom postupku, u kojima je sud, s obzirom na postupke u fazi glavnog pretresa, postavio branioce po službenoj dužnosti. Međutim, veliki broj kolega, advokata, koje je kontaktirao Viši sud, jer je riječ mahom o premetima iz nadležnosti tog suda, nije prihvatio da se uključi u predmet u svojstvu branioca po službenoj dužnosti. To je dovelo do odgađanja glavnih pretresa - naveo je Radović.
Ukazuje i na to da veliki broj pritvorenika štrajkuje glađu i da zbog iscrpljenosti ne mogu da prisustvuju glavnim pretresima.
- Upravo se danas desila situacija u kojoj je jedan od pritvorenika kolabirao na glavnom pretresu. Bilo je neophodno ukazati mu medicinsku pomoć i glavni pretres je prekinut, odnosno, odgođen. Toga će biti sve više. Iskreno se nadam da će ljudi u pravosuđu prepoznati problem i da će konačno reagovati - naglasio je Radović.
Uvjeren je i da je veliki broj neosnovano pritvorenih i da su u UIKS-u mnogo duže nego što je realna kazna koju mogu dobiti u slučaju osude. Advokat Radović ističe i da su zatvorski uslovi teški, naročito u uslovima pretrpanosti Istražnog zatvora.
- Mnogi ljudi su tamo neosnovano. Optimalan broj pritovrenika je 250 do 300, a sada ih je 600 ili 650. Siguran sam da za 50 do 100 ljudi, u ovom momentu, može da se donese rješenje o ukidanju pritvora. Za mnoge nije bilo razloga da se odredi mjera nadzora, a kamoli pritvor. Ukidanjem pritvora, zamjenom nekom od alternativnih mjera, situacija bi se relaksirala. &nbsp;Smatram da sud treba da prepozna te slučajeve. Sud treba, ili po službenoj dužnosti u postupku dvomjesečne kontrole pritvora, ili po prijedlogu odbrane, da ukine pritvore, da pusti te ljude i odredi im mjere nadzora... Nadam se da će doći do određenih pomaka, jer ako se to ne desi, izvjesno je da ćemo imati kolaps u Višem sudu - poručio je Radović.
Advokat smatra da je skaj komunikacija ne može koristi kao dokaz u krivičnom postupku. Nije, kaže, riječ o beznačajnom materijalu, već ga treba koristiti na drugi način, kao operativni, za pribavljanje dokaza.
- Mnogo je veću štetu Crnoj Gori taj skaj donio, nego benefite. Kolaps u Višem sudu je krenuo od upotrebe skaj materijala kao dokaza, jer otkad su počeli ti predmeti potpuno su se izgubili svi kriterijumi. Sud je preopterećen, veliki broj predmeta iz oblasti skaja je otvoren. Tužilaštvo je imalo strategiju da se rascjepka i napravi što više predmeta. Nažalost, to im je sud aminovao. Mi danas imamo situaciju da sud, u suštini, predmet koji je odvojen u više predmeta, neće da objedini. Sud odbija naše zahtjeve za spajanje postupaka i upravo se u tim situacijama dešavaju slučajevi da ljudi, po više predmeta, budu u pritvoru. Završi se pritvor u jednom predmetu, otvara se u drugom. Kad istekne u drugom, otvara se u trećem… Sve to bi se izbjeglo da su se postupci spajali - napominje Radović.
Vjeruje i da u slučaju bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića postoji mogućnost zloupotrebe skaj prepiski, na što advokati često ukazuju.
- Mislim da se ovo pitanje može riješiti, ne onako kako odgovara odbrani ili tužilaštvu, već po zakonu. Ako bude po zakonu, to sigurno, u konačnom, neće biti dokaz na kojem će zasnivati osuđujuća presuda - zaključio je Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DiJRI1medlpM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1084x550

Radović: Veliki broj pritvorenika je mnogo duže u UIKS-u nego što je realna kazna koju mogu dobiti u slučaju osude

Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) saopšteno je da od danas 103 pritvorenika štrajkuju zbog neuslovnih smještaja i sudskih postupaka, od čega njih 84 odbija hranu.
U UIKS-u kažu da su svi oni pod stalnim nadzorom, te da njihovo zdravstveno stanje kontinuirano prati Sektor za zdravstvenu zaštitu.&nbsp;
- Ističemo da je trenutno zdravstveno stanje svih pritvorenih lica koja učestvuju u štrajku stabilno - naglasili su u UIKS-u.
Uprava za izvršenje krivičnih sankcija će, poručuju oni, nastaviti da preduzima sve neophodne mjere u cilju zaštite zdravlja pritvorenika i očuvanja reda i bezbjednosti u Upravi.
Broj pritvorenika koji štrajkuje u UIKS-u raste iz dana u dan. Juče je u štrajku bilo njih 93, od čega je hranu odbijalo 74.

1250x600

Štrajkuju 103 pritvorenika, njih 84 odbija hranu

Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) saopšteno je da danas ukupno 79 pritvorenika učestvuje u štrajku, od čega njih 60 odbija i hranu.
- Kao što je i ranije saopšteno, sva lica koja učestvuju u štrajku su pod stalnim nadzorom, a njihovo zdravstveno stanje se kontinuirano prati od strane Sektora za zdravstvenu zaštitu - naveli su u UIKS-u.
Oni su kategorični da je trenutno stabilno zdravstveno stanje svih pritvorenika koji štrajkuju.
- U odnosu na navedeno, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija će nastaviti da preduzima sve neophodne mjere u cilju zaštite zdravlja pritvorenih lica, a s tim u vezi i očuvanja reda i bezbjednosti u Upravi - zaključili su u UIKS-u.
<a href="https://etv.me/drustvo/uiks-od-66-pritvorenika-koji-strajkuju-48-stupilo-i-u-strajk-gladu">Juče</a> je štrajkovalo ukupno 66 pritvorenika, od čega 48 glađu.

Ukupno 79 pritvorenika štrajkuje, njih 60 odbija hranu

Većina pritvorenika u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) odustala je od štrajka glađu koji su započeli 9. aprila negodujući zbog loših higijenskih i zdravstvenih uslova, načina vođenja postupaka, te kršenja osnovnih ljudskih prava i pravnih principa.&nbsp;
To je Portalu ETV saopšteno nezvanično.
Prema našim informacijama, nešto više od 30 pritvorenika i dalje štrajkuje, a odluci većine, kako nam je rečeno, prethodila je posjeta predsjednika Višeg suda Zorana Radovića.
U štrajku je do sad bilo 186 osoba.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuiks-strajkuje-186-pritvorenika-zdravstveno-stanje-svih-stabilno-razgovarali-sa-ombudsmanom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
O problemu pritvorenika za Televiziju E je ranije govorio advoakt Mihailo Volkov kada je ocijenio da oni zaista žive u lošim uslovima, te da je zaista opterećujuća činjenica da se pritvor danas određuje i produžava šakom i kapom.
Razlozi i problemi na koji su ukazala pritvorena lica, kaže Volkov, su faktički i suštinski postojeći i nijesu, kako je rekao, plod nikakvih, zloupotreba.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvolkov-zdravstvena-zastita-u-uiks-u-svedena-na-minimum&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Njihovi su problemi dvojaki. Prvo se tiču tih prostornih, higijenskih i zdravstvenih uslova, a ti uslovi su zaista loši. Podsjetiću da su ti uslovi propisani Zakonom o izvršenju kazne zatvora, novčane kazne i mjere bezbjednosti gdje se jasno navodi u kakvim uslovima pritvoreno lice treba da bude. Zdravstvena zaštita pripada tom licu podjednako kao onome koje se nalazi van tih prostorija, svakako nije ista, u jednom predmetu mom klijentu nije bilo moguće pružiti &nbsp;adekvatnu zdravstvenu zaštitu u prostorijama UIKS-a što je konstatovao vještak, i to je bio jedan od razloga &nbsp;da se ukine pritvor i da se izrekne adekvatna mjera - naveo je on ranije.

Anja Ivanović

Oko 30 pritvorenika i dalje štrajkuje glađu, ostali odustali

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije ispoštovao dato obećanje zvaničnicima EU tokom sastanaka na marginama nedavno održanog foruma u Davosu da neće potpisati pet spornih zakona iz oblasti pravosuđa koji dovode u pitanje nezavisnost sudstva i vladavinu prava u Srbiji, prenijeli su Nedeljniku diplomatski izvori u EU.&nbsp;
Sagovornik Nedeljnika, dobro upućen u proces evropskih integracija Srbije, kaže da je Vučić direktno dao riječ komesarki za proširenje EU Marti Kos. Međutim, predsjednik Srbije je stavio potpis na sporne zakone kojima je podigao još jedan veliki zid na putu Srbije ka članstvu u EU.
Potpisivanje tzv. Mrdićevih zakona je, prema ocjeni Nedeljnika, dodatno okrnjilo i ono malo kredibiliteta na koji je Vučić mogao da računa u evropskim institucijama.&nbsp;
Pozicija Srbije, od svrgavanja režima Slobodana Miloševića u jesen 2000. godine, nije bila tako loša. Prvi put od početka evropskih integracija Srbija u evropskim institucijama nema nikoga ko bi se založio za Beograd; čak su se i funkcioneri koji su bili izrazito naklonjeni Beogradu utišali, poput direktora u Evropskoj komisiji zaduženog za dobrosusjedsku politiku i proširenje, Gerta Jana Kopmana.
Imajući u vidu da je vladavina prava ključna stavka u pregovaračkom procesu, predsjednik Vučić je odlukom da potpiše Zakon o Visokom savjetu tužilaštva, Zakon o sjedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava, Zakon o javnom tužilaštvu i Zakon o sudijama definitivno stavio tačku na proces evropskih integracija.
Vlada, Skupština i predsjednik potopili šansu za Šengen
I ono malo šansi što je lebdjelo u vazduhu da bi Srbija mogla da izađe iz ćorsokaka na evropskom putu isparilo je sa novim zakonima iz oblasti pravosuđa.Usvajanje Mrdićevih zakona je u direktnoj koliziji sa inicijativom vlasti u Beogradu i češkog premijera Andreja Babiša da Srbija i druge zapadnobalkanske zemlje uđu u Šengenski sporazum.&nbsp;
Na stranu to što su Norveška, Švajcarska i Island izuzetak (nijesu članice EU, ali su dio Šengenskog sporazuma), ulazak u šengenski prostor nije vezan samo za članstvo u EU, već i za ispunjavanje veoma visokih standarda u oblasti kontrole granica i vladavine prava.Vlada, Skupština i predsjednik su potopili u startu sopstvenu inicijativu potpisivanjem zakona koji nijesu u skladu sa evropskim standardima.
Beograd podmeće klipove u točkove Podgorici i regionu
Nedeljnik piše i da zvanična Srbija, umjesto da radi sa drugim partnerima u EU, a pogotovo sa Evropskom komisijom i drugim institucijama EU na deblokiranju procesa evropskih integracija i izbjegavanju blokade procesa proširenja na Zapadni Balkan, igra na kartu zaustavljanja, pa čak i debakla planova o proširenju EU na naš region.
Nekoliko članica EU, prema pisanju Nedeljnika, vreba priliku da zaustavi Crnu Goru u pregovaračkom procesu, a zatim i cio region. U toj grupi država najozbiljnija potencijalna prepreka je Francuska, koja je spremna da iskoristi destabilizaciju Crne Gore kao opravdanje za blokadu Podgorice i, posljedično, svih drugih zemalja Zapadnog Balkana na putu ka članstvu u EU.&nbsp;
Generalno, predsjednik Srbije igra na kartu propadanja EU ili njenog rastakanja, vjerujući da bi tako njegova vlast bila cementirana. Što je slabija EU i što je tromiji proces proširenja, to su manje šanse da vlast predsjednika Vučića bude ozbiljno ugrožena i dovedena u pitanje.Unija, međutim, s druge strane uveliko radi na pronalaženju formula za ubrzanje evropskih integracija Zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije i u sljedećih nekoliko mjeseci EU će poprilično olakšati, učiniti prohodnijom i jednostavnijom metodologiju u procesu proširenja, sa ciljem da se taj proces ubrza, navodi Nedeljnik.

Nedeljnik: Beograd podmeće klipove u točkove Podgorici i regionu na putu evropskih integracija

Sindikat zaposlenih RTCG je o stanju u javnom servisu i apel da se uključe u rješavanje problema koji tište taj medij posalo na više relevantnih međunarodnih i domaćih adresa.&nbsp;
Apel je poslat svim ministrima i poslanicima, predsjednicima Crne Gore, Vlade i Skupštine, Sudskom savjetu, svim međunarodnim organizacijama i ambasadama Kvinte u Crnoj Gori.
Obraćanje Sindikata zaposlenih RTCG prenosimo integralno:
Poštovani, 
 
Apelujemo na predstavnike &nbsp;svake grane vlasti u čijoj nadležnosti funkcioniše nacionalni Javni servis, da se aktivno uključe u rješavanje nagomilanih problema unutar RTCG-a. Situacija u kojoj se nalazi nacionalni javni emiter više nije mjerljiva samo kroz nesuglasice na relaciji Sindikat zaposlenih - menadžment.&nbsp;
Ovdje se radi o mnogo dubljem i ozbiljnijem problemu, koji je predstavljen kao nemila situacija u kojoj su radnici, kako tvrdi menadžment, protiv sopstvenog boljeg materijalnog statusa. Istina je, međutim, da je lošim namjerama menadžmenta u produženom trajanju, Javni servis uspio u nemogućoj misiji - da Javni servis baci na koljena.
Dostojanstvo radnika, dostojanstvo pojedinačnih profesija, dostojanstvo same kuće koja bi trebalo da bude nedodirljivi bastion nezavisnosti i kvaliteta po svim osnovama - sve to je na koljenima. &nbsp;
Kontinuirani pritisci svih nivoa, degradacija profesionalaca koji decenijama rade svoj posao u našoj kući na najvišem nivou, sve to čeka zaposlene ukoliko se drznu da budu protiv.&nbsp;
A protiv čega smo? Protiv nelegalnih izbora generalnog direktora, protiv pojedinaca iz Savjeta koji (svjesno ili ne) kuću u koju su ušli, u saglasju s menadžmentom gaze do nepodnošljivih granica, ne birajući načine da uđu u zonu i krivične odgovornosti, što se u ovom trenutku izviđa od strane Tužilaštva i procesuira pred crnogorskim sudovima. Istovremeno, duže od šest mjeseci čekamo i pravosnažnu presudu Višeg suda, nakon prvostepene, u kojoj je osoba, koja se predstavlja generalnim direktorom, zaista i proglašena nelegalno izabranim direktorom.
I to se ne dešava prvi put, samo što je do sada, fingiranim ostavkama generalni direktor bio uvijek korak ispred sporog sudstva, nakon čega bi istog dana, pogađate, ponovo bio izabran za VD generalnog direktora, pa na unaprijed dogovorenim konkursima ponovo bio najbolji među najboljima. I tako u nedogled, pitajte tužilaštvo i pojedine članove Savjeta.&nbsp;
Protiv smo zloupotreba službenog položaja i neosnovane degradacije radnika, protiv smo nezasluženih beneficija pojedinaca iz menadžmenta. Protiv smo toga da velika većina zaposlenih – medijski profesionalci koji svakodnevno stvaraju program – rade za minimalac od 600 do 800 eura uprkos budžetu od skoro 24,5 miliona eura za prošlu godinu i gotovo 26,5 miliona za 2026. Protiv smo toga da rukovodioci i povlašćeni pojedinci primaju rekordno visoke varijabile koje, prema podacima Ministarstva finansija, idu i do 2000 eura. Protiv smo toga da zaposleni koji stvaraju program imaju manje zarade od većine svojih sagovornika. Protiv smo kolektivnog pregovaranja koje traje više od godinu dana bez rezultata, dok se menadžment oglušava o smjernice Ministarstva finansija i blokira povećanje zarada koje je inflacija već obesmislila. Protiv smo toga da se svake godine 735.000 eura u bruto iznosu netransparentno troši na varijabile, a preko 400.000 eura na ugovore za spoljne saradnike – što je trenutno predmet izviđaja Osnovnog državnog tužilaštva. Protiv smo toga da se novac iz budžeta u nepojmljivo velikim iznosima troši na građevinske radove.&nbsp;
Evo podataka za period 2023-2026: &nbsp;
843.314 eura, Finansijski izvještaj za 2023. &nbsp;
683.215 eura, Finansijski izvještaj za 2024. &nbsp;
1.395.000 eura, Finansijski plan za 2025.&nbsp;
1.690.000 eura, Finansijski plan za 2026.&nbsp;
Poštovani prijatelji, kolege, partneri, poštovana javnosti, ovo odavno nije borba jednog sindikata sa menadžmentom ili upravom. &nbsp;
Mi koji radimo u Javnom servisu, svi mi koji smo godinama unazad stoički podnosili niske udarce, samovolju i zloupotrebe službenog položaja pojedinaca iz menadžmenta, imamo ne samo pravo, već i obavezu da vas obavijestimo da nikada Javni servis nije bio oslabljen kao što je sada. Nikada zaposleni u Javnom servisu nisu imali manje dostojanstva. Nikada do sada se nije dogodilo da menadžment svojom politikom upravljanja sistemom napravi raskol među kolegama i prijateljima. Nikada se više ljudi nisu degradirali na niža radna mjesta ili ostajali bez radnih mjesta samo i isključivo zbog kritike menadžmenta - brojne prvostepene presude u korist radnika bolno svjedoče svemu navedenom. Da, dragi prijatelji, ovo je borba za ozdravljenje Javnog servisa, ovo je ultimativna borba za dostojanstvo i te kuće i svakog radnika pojedinačno, pripadao on ovom ili onom sindikatu. &nbsp;
Zemlja koja kuca na vrata Evropske unije ne može imati na sebi balaste ovakvog menadžmenta u Javnom servisu. U Crnoj Gori, kao budućoj ravnopravnoj članici porodice evropskih naroda, situacija u Javnom servisu mora biti riješena za 48h. Sigurni smo da Viši sud zna da je kod njih rješenje ili makar prvi korak tog rješenja - nakon više od pola godine čekanja, pravosnažni rasplet javnoservisne agonije u Crnoj Gori mora dobiti epilog, kakav god on bio. Nema većeg javnog interesa od toga. Sve ovo previše je važno da bi se ovoliko dugo sistemski ćutalo, jer posljedice su već bolne, a nastavak "ćutanja" mogao bi da skupo košta ne samo RTCG nego i cjelokupno crnogorsko društvo.&nbsp;
Komunikacija koju je prethodnih dana ostvarivao menadžment RTCG-a sa predstavnicama međunarodne i evropske federacije novinara predstavlja razlog za stid i veliku zabrinutost, ali je i potvrda svega navedenog. Crnogorski Javni servis u ratu je sa međunarodnim institucijama kojima logično pripada, pa bi u normalnim okolnostima, samo to bio dovoljan razlog da se menadžment razvlasti od strane Savjeta. To je još jedna tužna potvrda da nismo u normalnim okolnostima. Zato nas ne čudi što predsjednica Međunarodne federacije novinara, Dominik Pradali, i predsjednica Evropske federacije novinara, Maja Sever, u zajedničkom obraćanju crnogorskim zvaničnicima između ostaloga ističu “Kada do kršenja sindikalnih prava dolazi unutar same javne institucije, problem je dvostruko ozbiljan. Time se podrivaju sami principi koje bi javni servis trebalo da zastupa i o kojima izvještava — demokratija, transparentnost, odgovornost i poštovanje ljudskih prava. Emiter koji ne poštuje te vrijednosti u sopstvenom radnom okruženju ne može ih vjerodostojno promovisati prema široj javnosti. Ta kontradikcija narušava povjerenje u instituciju, slabi njen demokratski legitimitet i šteti međunarodnom ugledu Crne Gore”.&nbsp;
Sindikat zaposlenih RTCG-a osnovan je 2017. i istrajno se bori za radnička prava. Iako nismo politički obojeni, za vrijeme prethodnih direktora nazivani smo specijalnim odjeljenjem Demokratskog fronta, danas nas nazivaju specijalnim odjeljenjem DPS-a. Svaki direktor nam je od 2017.pripisivao političku angažovanost. Sa druge strane, svjesni smo da Sindikat zaposlenih neće ispraviti sistem, niti će moći da utiče na oslobađanje Javnog servisa od političkih stega. Svjesni smo da taj "tranzicioni paket" političkog uticaja na RTCG već decenijama funkcioniše kao uvriježena matrica, samo se mijenjaju uloge. Ali borba za slobodno novinarstvo i dostojanstven život svakog radnika u krovnom nacionalnom medijskom sistemu moraju biti imperativ i obavezujuća konstanta za svaku vlast koja želi suštinsku nezavisnost Javnog servisa. U ovom trenutku, nažalost, daleko smo od toga cilja. &nbsp;&nbsp;
Tražimo i da se hitno i bez odgađanja svi izjasne u vezi sa situacijom u Javnom servisu jer u suprotnom, imaćemo na snazi ovo što imamo proteklih godina - nelegalnost i nelegitimnost sa nesagledivim posljedicama po crnogorsko društvo. Javni servis ima 3 televizijska, dva radijska programa i portal, mora otvoriti svoje frekvencije za sve ove probleme, jer se nesumnjivo radi o javnom interesu i tiče se i samih vlasnika tog sistema - građana Crne Gore. Uz sva druga poglavlja koja otvaramo na evropskom putu, "poglavlje" Javni servis mora biti prioritet ukupnog društva, jer rješavanje nagomilanih problema unutar nacionalnog Javnog emitera rješava i mnoge druge probleme u društvu. &nbsp;
Ovo pismo jeste vapaj, ali i posljednje upozorenje ukupnom crnogorskom društvu - vrijeme je za skidanje maski. Vrijeme je da svi preuzmu odgovornost i da snose posljedice svojih odluka. Posljedice dosadašnjeg "ćutanja" sistema vidimo. Vrijeme je za političku elitu, vlast, opoziciju, izvršnu i sudsku vlast - vrijeme je za ozdravljenje nacionalnog javnog emitera. &nbsp;&nbsp;
Sindikat zaposlenih RTCG-a

Sindikat zaposlenih RTCG uputio apel državi i međunarodnoj zajednici: Borba za dostojanstvo, zakonitost i opstanak Javnog servisa

Isplata januarskih penzija počinje danas, saopšteno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore.&nbsp;
Prosječna penzija (bez obračunate razlike) za januar iznosi 545,55 eura, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za januar iznosi 556,79 eura.
- Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za januar mjesec su 68,66 miliona eura - kazali su iz Fonda PIO.

Počinje isplata januarskih penzija

Predstava “671-LOV”, prema tekstu i u režiji Hane Rastoder, biće izvedena večeras na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 sati.
Uloge tumače: Dejan Ivanić, Tihana Ćulafić, Milica Šćepanović, Jovana Brnović, Ognjen Sekulić i Kristijan Blečić.
Predstava je inspirisana zločinom u Štrpcima počinjenim 27. februara 1993. godine, odnosno otmicom dvadeset putnika civila iz istoimenog voza. Radnja prati dramu porodice traumatizovane gubitkom svojeg člana, tj. reperkusije društvene krize na jednu od njegovih tvorbenih jedinica – porodicu. Porodica se preko noći našla bez društvenog oslonca, u mraku bez odgovora na pitanja o sudbini njihovih otetih, usred cijepanja dotadašnje im domovine Jugoslavije.
Kako se navodi u saopštenju, autorski tim predstave još čine: Ivanka Vana Prelević, koja je radila vajarske radove i scenografiju, Mia Đurović, kostimografkinja, Enes Tahirović, kompozitor, Nataša Milićević, asistentkinja režije i Danilo Milatović, izvršni producent.
Ulaznice se, u okviru februarske akcije uz popust od 50 odsto, mogu kupiti putem veb-sajta www.cnp.me i na biletarnici, dok je više detalja o našim aktivnostima dostupno na društvenim mrežama Facebook i Instagram, kao i Viber kanalu.
Repertoari Crnogorskog narodnog pozorišta dostupni su i na svim letovima nacionalne avio-kompanije Air Montenegro.

Tag: strajk-pritvorenika