Puna integracija Crne Gore u evropski platni sistem pokazuje da se proces proširenja može unaprijediti kroz rezultate i disciplinu, donoseći građanima i preduzećima konkretne koristi mnogo prije samog pristupanja Evropskoj uniji.
Početkom mjeseca Crna Gora je tiho preoblikovala svoj odnos sa Evropom. Slanjem i primanjem prvih transakcija u okviru Jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA), Crna Gora se u potpunosti priključila evropskoj platnoj infrastrukturi. Ono što je počelo kao tehnička reforma, postalo je simbol efikasnosti i pripadnosti, donoseći građanima i preduzećima brže, jeftinije i pouzdanije transfere.
Godinama je proces proširenja Evropske unije bio na meti kritika. Skeptici tvrde da je prespor, previše apstraktan i udaljen od svakodnevnog života. Crnogorski SEPA iskorak pokazuje da može biti drugačije. EU reforme mogu za kratko vrijeme donijeti opipljive, brzo vidjljive, konkretne koristi za zemlje kandidate: niže troškove za kompanije, brže uplate za porodice i dublje veze s ekonomskim jezgrom Evrope.
Crna Gora je devedesetih godina usvojila njemačku marku kako bi povratila stabilnost nakon sukoba u okruženju i hiperinflacije. Kada je 2002. godine euro zamijenio marku, Crna Gora je slijedila taj korak. Ipak, više od dvije decenije, iako su građani koristili euro, njihova plaćanja odvijala su se kroz skupe i fragmentirane kanale. To poglavlje je sada zatvoreno.
Donedavno je slanje i primanje eura iz Crne Gore prema inostranstvu u prosjeku koštalo 73,40 eura po transakciji. Danas, u okviru SEPA sistema, prvi transfer do 200 eura košta manje od dva centa, dok transferi do 20.000 eura ne prelaze 1,99 eura. Za porodice, to znači da doznake više nijesu opterećene visokim naknadama. Za mala preduzeća, prekogranična trgovina je konačno jednostavnija i povoljnija. Za Evropu, to znači povezanije, efikasnije i inkluzivnije platno područje.
Ovaj iskorak predstavlja krunu dugogodišnjih disciplinovanih reformi. Crna Gora je 2024. godine postala prva zemlja kandidatkinja koja je ispunila SEPA zahtjeve. Centralna banka Crne Gore je potom neumorno radila sa svih jedanaest poslovnih banaka na usklađivanju sistema, pravila i standarda sa evropskom platnom infrastrukturom.
SEPA je mnogo više od tehničkog sistema. To je nevidljiva infrastruktura jedinstvenog evropskog tržišta sa više od 45 milijardi transakcija godišnje, koja omogućava trgovinu, investicije i mobilnost. Ona povezuje 41 zemlju i skoro 540 miliona ljudi, pokazujući da je euro više od valute – okosnica povjerenja, ekonomske snage i međunarodnog uticaja.
Pridruživanje SEPA sistemu nije samo pitanje jeftinijih transfera. Riječ je o pripadnosti osnovnoj infrastrukturi evropske ekonomije. Za crnogorskog izvoznika vina ili digitalnih usluga, uplate od klijenata iz EU koje su nekada trajale danima i podrazumijevale visoke naknade, sada se obrađuju za nekoliko sati, uz minimalne troškove. Za studente u Holandiji ili Austriji, plaćanje školarine sada je jednostavno kao domaća uplata. Za mala preduzeća, efikasna plaćanja znače veću konkurentnost i rast.
Učešće Crne Gore ima i praktičnu i simboličnu dimenziju: dokaz ispunjavanja visokih standarda i spremnosti da doprinese evropskoj finansijskoj arhitekturi. Ono označava prelazak od fragmentisanosti ka pravednosti, sa aspiracija na punopravno učešće. Pokazuje da se proces proširenja može unaprijediti kroz rezultate, a ne samo kroz deklaracije. Kada se reforme sprovedu i standardi ispune, EU može otvoriti svoje sisteme na obostranu korist.
Za Evropu, proširenje ovih sistema na zemlje kandidatkinje je istovremeno inkluzivno i strateško. Ono jača međunarodnu ulogu eura, unapređuje finansijsku stabilnost i podržava Novi plan rasta EU za Zapadni Balkan – pretvarajući usklađivanje u pristupanje, a reforme u konkretne koristi.
Kako stablecoini i velike tehnološke platforme šire svoj uticaj, kontrola nad platnim sistemima postaje ključ evropske strateške autonomije. Produbljivanjem SEPA sistema i širenjem platformi za instant plaćanja poput TIPS-a, EU konsoliduje svoju moć da postavlja globalne standarde zasnovane na transparentnosti, interoperabilnosti i povjerenju.
Učešće Crne Gore stoga nije periferno, već integralno: ono predstavlja dio evropskih napora da proširi svoju finansijsku infrastrukturu na ekonomije u procesu pristupanja, ojača kredibilitet eura i osigura da inovacije služe i građanima i stabilnosti.
Prošlonedjeljnim SEPA transakcijama iz Crne Gore pridružile su se potom Albanija, Sjeverna Makedonija i Moldavija, čime je obuhvat zajedničkog evropskog platnog prostora proširen geografski na zemlje proširenja. Kada se sve zemlje kandidati integrišu, dodatnih 60 miliona ljudi dijeliće isti evropski platni okvir. Jedinstveno evropsko tržište tako postaje snažnije: pretvarajući standarde u povjerenje, smanjenje troškova u konkurentnost, transformišući integraciju u opipljivi napredak.
Šira pouka je jasna. Debate o proširenju često se gube u geopolitici ili strahovima od institucionalnog odlučivanja. SEPA pokazuje da postoji drugačiji put – postepen i mjerljiv proces integracije koji građani mogu osjetiti od samog početka. Ona je i konkretan stub Novog plana rasta EU za Zapadni Balkan, koji pretvara usklađivanje u pristupanje, a reforme u mjerljive koristi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Strateška autonomija Evrope počinje na njenim granicama: Crnogorski SEPA iskorak

Rezolucija o Jasenovcu je de fakto usložila naš odnos sa Hrvatskom i nama smanjila pregovaračku poziciju u odnosu na neka pitanja koja su nama važna u tom odnosu. Tu je i Usvajanje Zakona o izuzetno netransparetnom ugovoru sa UAE, protiv svih zakona i Ustava Crne Gore koje se tiču javnih nabavki, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nakon svečanosti povodom 25 godina Udruženja sudskih vještaka Crne Gore.
On je na pitanje novinara, kako prenosi Pobjeda, da li očekuje da će poslanici u drugom krugu izglasati sudije Ustavnog suda rekao da je pokazana neodgovornost vladajuće većine.
- Ove tri stvari koje sam naveo vidim kao neodgovorne postupke parlamentarne većine u Skupštini koje direktno idu na štetu našeg evropskog puta. Ono što je do mene ja sam uradio. Predložio sam sudiju Ustavnog suda, znate da se samo sa tim prijedlogom da to pitanje dođe na dnevni red čekalo pola godine. Pa gde to ima? To nije normalno - naglasio je on.
Prema njegovim riječima, kada se došlo do toga, onda su pokušali da otvore neka pitanja koja su toliko bila neprofesionalna.
- Vidjeli ste da je reagovala i Advokatska komora - istakao je Miilatović.&nbsp;
Zamjeralo mu se, ističe, da nije dovoljno konsultovao parlamentarnu većinu.
- Juče sam poslao pismo svakom poslaniku u Skupštini i ponudio više termina za konsultacije, pozvao i kandidatkinju da prisustvuje tim konsultacijama da bi se odgovorilo na svako pitanje koje poslanici imaju u odnosu na kandidatkinju koju sam predložio i mislim da je to fer. Ako su odgovorni prema građanima i našem evropskom krugu, mislim da bi poslanici i pozicije i opozicije trebali da izglasaju sudije Ustavnog suda - poručio je Milatović.

Milatović: Rezolucija o Jasenovcu, ugovor sa UAE i neizbor sudija Ustavnog suda direktno štete evropskom putu

Skupština Crne Gore usvojila je danas Predlog zakona o visokom obrazovanju, kojim se uvodi fleksibilan trociklični model studija.
Za usvajanje zakona glasalo je 47 poslanika, dok nije bilo glasova protiv niti uzdržanih.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović obrazložila je u Skupštini da će novo zakonsko rješenje omogućiti mnogo fleksibilniji model studija, koji će na pravi način odgovoriti na potrebe tržišta rada.
- Umjesto modela 3+2+3, za koji smo se usaglasili da ne odgovara na pravi način potrebama tržišta i različitih oblasti, omogućili smo osnovne studije od 180 kredita, postdiplomske kao jednogodišnje ili dvogodišnje – od 60 ili 120 kredita, doktorske od 180 kredita, kao i integrisane studijske programe vrijednosti 300, odnosno 360 kredita - &nbsp;navela je ministarka.
Prema njenim riječima, na taj način ustanovama visokog obrazovanja omogućava se da organizuju studijske programe u skladu sa specifičnostima svojih oblasti.
- Zatečeni studenti, oni koji su upisali master studije od dvije godine, nakon četvrte godine moći će da preuzmu diplomu specijalističkih studija - objasnila je Jakšić Stojanović.
Ministarka je istakla da, prema novom zakonu, studenti osnovnih i postdiplomskih studija na javnim ustanovama neće plaćati školarinu, dok će osobe sa invaliditetom i pripadnici romske i egipćanske populacije biti oslobođene plaćanja školarine i na privatnim fakultetima.
Takođe, novim zakonom predviđeno je da oni koji budu birani u akademska zvanja potpisuju ugovor na neodređeno vrijeme, kao i da se izbor u zvanje više neće vršiti isključivo na Univerzitetu Crne Gore, već i na samostalnim fakultetima.
Jakšić Stojanović je najavila da će Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija prvi put izraditi Pravilnik o upisu, te da će biti neophodno izmijeniti pravila studiranja kako bi sve bilo spremno za upis na narednu studijsku godinu.

Skupština usvojila novi zakon o visokom obrazovanju

Kotor ove zime ponovo postaje centar nezaboravne praznične čarolije, od 29. novembra do 31. januara, pod okriljem manifestacije Kotor Winter Fest 2025, grad će živjeti u ritmu prazničnih svjetala, muzike, mirisa i radosti – jer, kako poručuju organizatori, Kotor je nešto drugo.
- Zavjesa se podiže 29. novembra na Gradskoj rivi, svečanim paljenjem novogodišnje rasvjete i nastupom globalne DJ zvijezde – Fedde Le Granda. Dva mjeseca kasnije, 31. januara, ista scena biće domaćin još jednog muzičkog spektakla – ovoga puta u režiji svjetski poznatog DJ Kurd Mavericka- navode iz TO Kotor.
Muzički program za sva čula
Tokom trajanja festivala, posjetioce očekuje bogat muzički program koji kombinuje zvuke regiona, moderne žanrove i energiju najtraženijih izvođača. Na sceni će se smjenjivati Edo Maajka, povratak jednog od najvećih hip-hop imena regiona, Parni Valjak – premijerni nastup u Crnoj Gori sa novim pjevačem, Marija Šerifović – diva sa jednim od najmoćnijih glasova Balkana, Stela Rade – mlada senzacija i pobjednica "Tvoje lice zvuči poznato", &nbsp;Leon Lasić – posebno muzičko veče sa mladom zvijezdom, Edo Fetahović u ulozi Zdravka Čolića, Jakov Jozinović – najperspektivnija tinejdž zvijezda regiona, Orkestar Aleksandra Sofronijevića – spoj tradicije i modernog zvuka- poručili su organizatori.
Uz nezaobilazne: Ansambl Toć, Bane Nedović, Jelena Zvicer i mnoge druge izvođače
Praznični bazari i sadržaji za cijelu porodicu
Paralelno sa bogatim muzičkim programom, na Gradskoj rivi će biti otvoren Novogodišnji bazar sa rukotvorinama, ukrasima, gastro ponudom i prazničnim napicima, dok će u novom gradskom parku biti organizovan Dječiji bazar – idealno mjesto za najmlađe, sa kreativnim radionicama, vilenjacima, Djeda Mrazom i raznim iznenađenjima.
Dječija Nova godina i spektakl na Pjaci od sata
- Kao i prethodnih godina, centralni novogodišnji program se seli na Pjacu od sata, gdje će biti postavljena impozantna bina i posebno dizajnirana scenografija. 30. decembar u 12 sati rezervisan je za Dječiju Novu godinu, uz nastup hora SPD "Jedinstvo", Djeda Mraza, vilenjaka i podjelu paketića. Istog dana, 30. decembra od 21 sat, slijedi jedinstvena muzička fuzija – Orkestar Aleksandra Sofronijevića i Stela Rade donose spoj tradicije i mladalačke energije- kazali su iz TO Kotor.
Publika će 31. decembra u Novu 2026. godinu ući uz zvuke legendarnih pjesama Parnog Valjka, dok će veče otvoriti uvijek energični Ansambl Toć.
- Već 1. januara, repriza dočeka donosi kombinaciju mladosti i iskustva: tinejdž zvijezda Jakov Jožinović i nezamjenjiva Marija Šerifović garantuju još jedno veče za pamćenje- navodi se u saopštenju.
- I ove godine, Kotor Winter Fest se realizuje uz podršku partnera: Hyatt, Voli, T-Com, Coca-Cola, Kotor Cable Car, Luka Kotor, Komunalno Kotor i Kulturni centar Nikola Đurković- zaključuje se u saopštenju.

Kotor Winter Fest 2025: Nova godina uz Parni Valjak i Ansambl Toć

Učitelj Osnovne škole “Oktoih” Sava Kovačević dobitnik je godišnje nagrade Prosvetitelj 2025, koju dodijeljuje Fondacija Alek Kavčić.U trci za ovu prestižnu nagradu bili su još i finalisti: vaspitačica JPU “Ljubica Popović” Biljana Rolović i Ivica Šćepanović, trener i nastavnik fizičkog obrazovanja.
Fondacija Alek Kavčić, uz podršku Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), organizovala je svečanu manifestaciju „Izbor Prosvjetitelja Crne Gore za 2025. godinu“, koja je održana u četvrtak, 16. oktobra u Podgorici.
U ime Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, prisutnima se obratila ministarka Anđela Jakšić-Stojanović, koja je istakla da je večerašnja manifestacija priznanje onima koji su stub svakog napretka – prosvjetnim radnicima.
- Večeras odajemo priznanje onima koji svojim znanjem, pažnjom i strpljenjem oblikuju budućnost Crne Gore. Nagrada Prosvjetitelj nije samo priznanje za profesionalni uspjeh, već i za svaku lekciju unijetu s ljubavlju, za svaku riječ podrške, osmijeh i topli zagrljaj kada su bili najpotrebniji - kazala je Jakšić-Stojanović.
Generalni sekretar CANU-a akademik Predrag Miranović , naglasio je da manifestacija „Prosvjetitelj Crne Gore“ simbolizuje priču o uspjehu, radu i posvećenosti.
- Uspjeh pojedinca i društva ne može se ostvariti bez obrazovanja. Nažalost, često zaboravljamo koliko važnu ulogu imaju naši vaspitači, nastavnici i treneri u formiranju ličnosti i karijera. Njihov uticaj ne mjeri se samo ocjenama, već samopouzdanjem i vatrom koju su u nama zapalili - poručio je Miranović.
Osnivač Fondacije Alek Kavčić kazao je da je cilj ove nagrade da podigne ugled prosvjetne profesije i podsjeti javnost na njenu neprocjenjivu vrijednost.
- Ova nagrada ima za cilj da poveća vidljivost i vrati poštovanje prema ovoj profesiji, koja nije samo posao, već životno opredjeljenje i poziv. Svi znamo nekog nastavnika koji nas je inspirisao i pomogao nam da postanemo ono što jesmo. Na ovaj način želimo da pokažemo da cijenimo i vrednujemo njihov rad - poručio je.
Kavčić je dodao da je upravo ulaganje u prosvjetu ključ podizanja kvaliteta obrazovanja, što pokazuju i međunarodni rezultati testiranja poput PISA testova.
Dobitnik nagrade Sava Kovačević, kazao je da je ona priznanje za dugogodišnji rad I trud, za zalaganje I pronalaženje različitih načina da dođemo do određenih rješenja.
- Nastaviću da radim kao i do sada. Nagrade jesu važne, jer ističu pojedince koji svojim radom čine stvari drugačijim. Moj cilj je bio da pokažem nove metode i pristupe, da inspirišem kolege, roditelje i djecu. Važno je naglasiti da škola nije samo ustanova, zgrada, škola je mjesto osjećaja, prostor u kojem svako dijete raste, razvija se i prati svoje mogućnosti, a mi, učitelji, tu smo da pratimo njihove napretke. Očekujem da se prepozna energija koju smo uložili, zahvaljujući Asocijaciji Alek Kavčić i da se sav taj trud vrednuje. Vjerujem da možemo izaći iz granica Crne Gore i pokazati iskustva koja imamo – i šire, i globalno - poručio je Kovačević.
Jedna od finalistkinja, Biljana Rolović poručila je da je njena misija u radu s djecom zasnovana na toplini, razumijevanju i stvaranju okruženja u kojem svako dijete može da raste i razvija se.
- Često se zapitam – da li bih voljela da sam dijete u učionici u kojoj boravim? Moja misija je toplina, jer kao što je ona vitalni element za razvoj svake biljke, tako je neophodna i za dijete. Učenje ne znači samo pamćenje činjenica, cilj je da dijete usvoji što više znanja, ali i da uči da razmišlja kritički i razvija kreativnost. To je moguće samo u atmosferi prihvatanja i podrške, u prostoru gdje se dijete osjeća kao kod kuće. Na tom putu, naš najveći saveznik je roditelj. Kada se povežu ono što mi znamo i ono što roditelj zna o svom djetetu, putevi postaju mnogo širi, otvoreniji i jasniji - navela je Rolović.
Finalista Ivica Šćepanović ističe da kaže da je bio ponosan što je bio dio procesa.
- To je nagrada za moj rad, zalaganje za rad sa djecom posebno na polju fizičke culture . Lagao bih kao sportista kad bih rekao da mi nije žao što nisam dobitnik, ali svakako čestike kolegi Kovačevići na izuzetnom rezulztatu, nagrada je otišla u prave ruke. I da je otišla u bilo čije ruke, ne bi zalutila, jer se radi o sjajnim ljudima - zaključio je Šćepanović.

Sava Kovačević dobitnik nagrade “Prosvjetitelj 2025”

Demokrate Alekse Bečića, koje upravljaju ključnim sektorima bezbjednosti i odbrane, kao i brojnim drugim važnim resorima u državi, iz godine u godinu bilježe strmoglav pad podrške. To potvrđuje i najnovije istraživanje CEDEM-a, prema kojem ovu partiju trenutno podržava svega 8,2% građana. Ovo je ozbiljan pad u odnosu na prošlu godinu, kada je prema istom istraživanju, podrška iznosila 10%. Podrška Demokratama, prema istraživanju CEDEM-a objavljenom u maju 2023. iznosila je 11,1 %.&nbsp; U tom kontekstu, ne iznenađuje što se Demokrate obračunavaju sa svakim ko se usudi da uputi i najmanju kritiku na njihov račun — posebno kada je riječ o sistemima kojima upravljaju, a koji su, po svemu sudeći, pred pucanjem. Čini se da partija Bečića i Borisa Bogdanovića, suočena s padom rejtinga, pokušava da upotrebom mehanizama sistema kojim upravlja zaustavi kritičko medijsko izvještavanje, pokušavajući time da spasi brod koji očigledno tone.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101616104_ed0c58c73d43e50016337e18ef93a4a463f7092ec4a8db8d2e16033d9566cdd4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101616104_ed0c58c73d43e50016337e18ef93a4a463f7092ec4a8db8d2e16033d9566cdd4" data-rendition-name="original" width="1179" height="679" loading="lazy" alt="gradikon"> </figure>  Crna Gora se ponovo nalazi u političkom haosu, u situaciji gdje najvažnije državne sisteme kontrolišu oni sa najmanjom podrškom građana. Demokrate, koje imaju presudnu ulogu u sektorima bezbjednosti, uživaju podršku znatno manju od Pokreta Evropa sad i koalicije Za budućnost Crne Gore. <h2>CEDEM-ovo istraživanje: Ko ima najveću podršku?</h2> Prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), koje je sprovedeno od 25. septembra do 6. oktobra 2025. godine, da su naredne sedmice izbori, Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi podržalo 25,8% birača, dok bi za koaliciju Za budućnost Crne Gore (ZBCG) glasalo 23,5%. Pokret Evropa sad (PES), koji je prošle godine bio u vrhu sa 26,3%, sada ima podršku od 20,3%, što predstavlja značajan pad od čak šest procentnih poena. S druge strane, DPS je zadržao stabilnu podršku – oko 26%, potvrđujući konstantu u glasačkom tijelu. <h2>Uporedni podaci iz prethodnih godina: DPS stabilno, Milojko u padu</h2> U istraživanju objavljenom u martu 2024. godine, PES je imao podršku od 26,3%, a DPS 26%. Ovi rezultati ukazuju na trend opadanja podrške PES-u, dok je DPS uspio da stabilizuje, pa i blago poveća, svoju poziciju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101616104_4ea8e07fa9382aa4d08d7ee6880d1701e6f929a1cd5a65f57eabacce5d36badd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101616104_4ea8e07fa9382aa4d08d7ee6880d1701e6f929a1cd5a65f57eabacce5d36badd" data-rendition-name="original" width="1179" height="652" loading="lazy" alt="grafikon"> </figure>  Rezultati parlamentarnih izbora iz 2023. godine: “Zajedno” (DPS, SD, LP, DUA) – 70.228 glasova (23,22%) – 21 mandat Pokret Evropa sad – 77.203 glasa (25,53%) – 24 mandata “Hrabro se broji” (Demokrate i URA) – 37.730 glasova (12,48%) – 11 mandata “Za budućnost Crne Gore” (NSD, DNP, RP) – 44.565 glasova (14,74%) – 13 mandata Ovi rezultati dodatno potvrđuju da su Demokrate, uprkos upravljanju ključnim državnim sektorima, u ozbiljnom padu i bez značajnije podrške javnosti. U isto vrijeme, DPS bilježi stabilan rejting, a PES ozbiljan pad, što nagovještava moguću rekonstrukciju političke scene u bliskoj budućnosti.

Demokrate u slobodnom padu: Sad je jasno zašto Bečić i Bogdanović koriste državne institucije da uguše kritiku

Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi, ukoliko bi naredne sedmice bili održani parlamentarni izbori, glasalo 25,8 odsto birača, a Za budućnost Crne Gore (ZBCG) 23,5 odsto, pokazalo je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Istraživanje, koje je CEDEM realizovao od 25. septembra do 6. oktobra, pokazuje da Pokret Evropa sad (PES) ima podršku 20,3 odsto ispitanika, Demokrate 8,2 odsto, Bošnjačka stranka i Evropski savez po pet odsto.&nbsp;
Prema istraživanju, Građanski pokret URA podržava 3,6 odsto birača, Pokret narodnog povjerenja 2,1 odsto, Albanski forum 1,8 odsto, Socijalističku narodnu partiju 1,4 odsto, Preokret 0,9 odsto, DUA 0,8 odsto, dok FORCA i Hrvatska građanska inicijativa imaju po 0,7 odsto podrške.
&nbsp;Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović je, na konferenciji za novinare povodom predstavljanja rezultata istraživanja „Političko javno mnjenje u Crnoj Gori“, kazala da je DPS u blagom padu u odnosu na prošlogodišnje istraživanje, a ZBCG u znatno većem porastu, dok pad bilježi i PES.&nbsp;
Ona je navela da je u istraživanju učestvovalo 1.006 ispitanika.&nbsp;
&nbsp;Vuksanović je rekla da 36 odsto građana smatra da se Crna Gora kreće pravim putem, 38 odsto da se kreće pogrešnim, dok je njih 25,9 odsto odgovorilo da ne zna ili ne može da procijeni. &nbsp;
&nbsp;Ona je kazala da je 9,2 odsto ispitanika veoma zadovoljno učinkom Vlade Milojka Spajića, 29,7 odsto uglavnom zadovoljno, 23,1 odsto uglavnom nezadovoljno, 21,3 odsto veoma nezadovoljno, a 16 7 odsto nema stav.
&nbsp;Vuksanović je navela da su najveći stepen povjerenja zavrijedile institucije zdravstvenog i sistema obrazovanja, pri čemu su brojne druge institucije doživjele pad povjerenja.
Porast povjerenja u odnosu na prošlo mjerenje, kako je dodala, ima &nbsp;i &nbsp;Vojska Crne Gore, dok Srpska pravoslavna crkva (SPC) bilježi pad.
&nbsp;- Vidimo veliki pad povjerenja u sudstvo, tužilaštvo, nevladin sektor i nešto manji pad povjerenja u političke partije- navela je Vuksanović.
&nbsp;Govoreći o rejtingu ministarstava, ona je kazala da je najbolje ocijenjeno Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, dok je na drugom mjestu resor poljoprivrede.
&nbsp;Vuksanović je kazala da, od političara, najveću prosječnu ocjenu ima Milojko Spajić - 2,56, Jakov Milatović 2,49, Milan Knežević 2,39, Milo Đukanović 2,37, Danijel Živković 2,26, Andrija Mandić 2,18.

CEDEM: DPS bi podržalo 25,8 odsto birača, ZBCG 23,5 odsto, PES 20,3 odsto

Kakvo je to pomirenje, u kom jedna strana treba da se liši istine, da bi druga strana svoje laži i zablude mogla da proglasi za istinu?
Kakvo je to pomirenje, kada se očekuje da se jedna strana odrekne antifašizma, da bi biološki ili ideološki naslednici fašizma mogli da uživaju u paralelnoj realnosti samoobmane i aboliciji svojih predaka i njihovih zločina?
Kakvo je to pomirenje, po čijim se “pravilima” ima zaboraviti izdaja i prodaja države i nacije, zarad konvalidiranja zločina, izdaje, pravnog nasilja i gubljenja državno-pravne samostalnosti, o čemu su i stvarnost i istorija odavno dali ocenu?
Kakvo je to pomirenje, u kom jedna strana mora da pristane da bude sluga, da bi druga strana mogla da i dalje bude sluga? I kada je podaništvo postalo vrlina, da bi uopšte moglo da bude tema pomirenja?
Kakvo je to pomirenje, koje od prvih traži da se svaki junak, vojskovođa, pisac, pesnik, slikar, pevač, sportista, novinar… zaboravi ili zanemari, da bi ustupio mesto u pamćenju nekim opskurnim likovima bez ikakvih ličnih i profesionalnih kvaliteta i dostignuća, s jedinim “kvalitetom” – da su drugi?
Kakvo je to pomirenje, dođavola, kad jedna strana mora da prihvati stalno poništavanje i unižavanje države, a druga ne želi i ne prihvata da se odrekne ničega destruktivnog, antievropskog, podaničkog?
Kakvo je to pomirenje, da se ljudskost, saosećanje, kajanje, realnost, dobronamernost, humanost, dobrosusedstvo… jedne strane mora poništiti, da bi kompleksi, mitomanija, frustracije, integrisano zlo ili genetska izopačenost druge strane mogli da budu spokojni?
Kakvo je to pomirenje, kada jedna strana mora da prihvati uništavanje spomenika onih koji su državu gradili, razvijali i spašavali, i svih uspomena na njih, da bi druga strana mogla nesmetano da diže spomenike zločincima, ubicama, uništiteljima države i drugih Naroda i izmišlja njihovu slavu i “svetost”?
Kakvo je to pomirenje, zaboga, ako prva strana mora da bespogovorno prihvati da joj druga otme sve šta želi, a ono šta ne želi, da uništi, opogani ili denuncira?
Kakvo je to pomirenje, po čijim pravilima jedna strana treba da ćuti i trpi bahate, nedozrele, frustracijama gonjene poteze druge strane, koja, opet, može da divlja bez kontrole, uništava državu, privredu, resurse, poredak i čini sve da država bude pripojena drugoj ili bar pod njenim starateljstvom?
Kakvo je to pomirenje, kad jedna strana mora da prihvati da su moralni i fizički patuljci u stvari visokoetični i prečasni dvometraši, kako svoje istaknute “prvake” vidi ili predstavlja zaslepljena druga strana?
Kakvo je to pomirenje, u kome jedna strana ne sme ni da kritikuje drugu, dok druga i može i treba da proganja i kinji prvu, bez obzira na zakon i pravdu?
Kakvo je to pomirenje, u kome ubica postaje jednak ubijenom, u kome silovatelj biva izjednačen sa humanistom, u kome se jednako slave zločinac i heroj, u kome moral, plemenitost, čast, principijelnost, vrlina… dolaze na istu ravan sa moralnim nihilizmom i etičkim relativizmom?
Kakvo je to pomirenje, kada jedna strana treba da prihvati da je verske vođe druge strane negiraju, vređaju, ponižavaju, odbacuju, a državu koja im je zajednička tretiraju tek kao privremeno otuđeni deo druge države – čemu sve druga strana tercira?
Kakvo je to pomirenje, gde laž, izdaja, zabluda, frizirana istorija, nasilje, bezobrazluk, bahatost, primitivizam… moraju da budu prihvaćeni, jer to onda drugoj strani otvara mogućnost za ostvarenje njenih (u najvećem broju nečasnih) ciljeva?
Kakvo je to pomirenje, koje od pobednika traži da priznaju poraz, da bi poraženi mogli da se proglase za pobednika?

Pomirenje, i po babu i po stričevima

Službenici policije sinoć su uhapsili Petra Ivanovića (60) bivšeg ministra poljoprivrede, zbog počinjenog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru, na štetu dva policijska službenika koja je ometao i omalovažavao tokom vršenja službene dužnosti, saopšteno je iz Uprave policije,
- Naime, &nbsp;Ivanović se sumnjiči da je 15.oktobra, oko 15 časova, upravljajući vozilom marke Toyota, podgoričkih registarskih oznaka, ometao kretanje službene kolone Uprave policije, tokom realizacije zadatka obezbjeđenja i pratnje predsjednika Vlade Crne Gore- navodi se u saopštenju.
On je tokom vožnje bulevarom Svetog Petra Cetinjskog, presjekao kolonu vozila iz pratnje, a nije postupio po jasno istaknutim svjetlosnim i zvučnim signalima službenih vozila, čime je ugrozio bezbjedno kretanje štićene ličnosti i službenih lica u pratnji.
Ivanović je, ističu iz policije, odbio da pruži dokumenta na uvid policijskim službenicima i u dva navrata uputio niz uvredljivih i prijetećih riječi policijskim službenicima iz pratnje premijera.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su nakon prikupljenog obavještenja od P.I. sa događajem upoznali državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da u navedenom događaju nema elemenata bića krivičnog djela.
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su cijeneći postojanje prekršaja, lišili slobode P.I. zbog počinjenog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru – ometanje i omalovažavanje službenog lica.
- Osumnjičeni P.I. će u zakonskom roku biti sproveden na dalju nadležnost Sudu za prekršaje u Podgorici- zaključuje se u saopštenju.

Tag: strateska-autonoija

Strateška autonomija Evrope počinje na njenim granicama: Crnogorski SEPA iskorak

Milatović: Rezolucija o Jasenovcu, ugovor sa UAE i neizbor sudija Ustavnog suda direktno štete evropskom putu

Skupština usvojila novi zakon o visokom obrazovanju

Kotor Winter Fest 2025: Nova godina uz Parni Valjak i Ansambl Toć

Sava Kovačević dobitnik nagrade “Prosvjetitelj 2025”

PRATITE TVe UŽIVO