Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je da će pokrenuti spor pred Ustavnim sudom RS zbog oduzimanja mandata, jer kaže da ne može državni nivo da "derogira Ustav RS".
- Ustav RS kaže da predsjednik RS može samo da odstupi sa pozicije ako podnese ostavku, a ja je nisam podnio- poručio je Dodik.
Ako neko pokrene pitanje opoziva, to može na isti način kako sam i izabran, dodao je.
- Da se ode na referendum i dobije se 50 posto plus jedan glas i to je to. To Ustav poznaje. Međutim, ovi majstori u Sarajevu smatrali su da je njima sve dostupno, računajući da nikada neće proći fino vrijeme lova na nas u RS- rekao je Dodik.
Ali, dodaje on, očigledno je da se neke stvari dešavaju.
- Sama činjenica da sada odluka Ustavnog suda vezano za zahtjev za privremenu mjeru koja treba da obustavi sva izvršenja akta koja su do sada donesena i to traje neuobičajeno dugo ali vjerujemo da će to brzo doći. Ni u tom pogledu nemam neka očekivanja. Nama je potrebno da završimo na nivou Ustavnog suda BIH taj proces i da se uputimo u Strazbur, Sudu za ljudska prava gdje nas čeka masa odluka slične naravi koje su poništene samo jer se nije poštovala hijerarhija zakonodavstva- &nbsp;kazao je Dodik.
Poručio je da je "zato važno da Ustavni sud RS donosi svoje odluke i da ukaže da je to bilo rušenje Ustava i da nije bilo u skladu sa ustavnosti".
To će nam pomoći u Strazburu i na drugim mjestima gdje se budemo žalili, zaključio je Dodik.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dodik najavio da će se žaliti Sudu u Strazburu zbog oduzimanja mandata

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu pokrenuo je postupak protiv Hrvatske po tužbi nekadašnjeg predsjednika vlade ove zemlje, Iva Sanadera i šefa mađarskog MOL-a Zolta Hernadija.
Njih dvojica tvrde da u Hrvatskoj nijesu imali pošteno suđenje, prenose mediji. Hrvatski mediji pišu da se Sanader i Hernadi pozivaju na član 6 Konvencije o ljudskim pravima koji garantuje pravedno suđenje.
Smatraju da je njihova osuđujuća presuda bila proizvoljna i protivna garantovanom pravednom suđenju, te načelu jednakosti oružja u krivičnom postupku.
Navode da nijesu mogli iznijeti svoju odbranu, da je sud bez adekvatnih razloga odbacio njihove predloge za izvođenje i uvid u dokaze.
Sanader je u tužbi naveo i javne istupe brojnih političara kao i službene izjave koje su mu, kako je kazao, povrijedile pretpostavku nevinosti, javljaju hrvatski mediji.
Podsjetimo, Sanader je proglašen krivim da je primio 10 miliona eura mito od Hernadija kako bi njegova kompanija MOL preuzela kontrolu nad hrvatskom Inom.
Presuda je postala pravosnažna 2014. godine. Ustavni sud je naredne godine ukinuo presudu uz obrazloženje da niži sudovi nijesu smjeli započeti razmatranje krivice ili nevinosti predsjednika vlade polazeći od zaključka da su ugovori između Vlade Hrvatske i MOL-a bili protivni interesima države. To je, prema Ustavnom sudu, zamaglilo razliku između individualne krivične odgovornosti Sanadera za primanje mita i političke odgovornosti Vlade Hrvatske za sklapanje ugovora, te instrumentalizovalo državni interes u svrhu dokazivanja Sanaderove krivice u krivičnom postupku.
U decembru 2015. godine ponovljeno suđenje Sanaderu spojeno je sa suđenjem Hernadiju, a četiri godine kasnije obojica su osuđeni.
Sanader je nedavno pušten iz zatvora na uslovnu slobodu, a Hernadi je sve vrijeme bio nedostupan hrvatskom pravosuđu.

Ivo Sanader tužio Hrvatsku sudu u Strazburu

Vlada Crne Gore dala je saglasnost da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, najkasnije do preksjutra, raspiše novi javni poziv za zapošljavanje 514 viskoškolaca u zvanju policijskog službenika, saopštio je potpredsjednika Vlade Aleksa Bečić.
On je kazao da će oko 370 izabranih kandidata sa prethodnog javnog poziva sjutra preuzeti odluke o izboru kandidata i uskoro početi sa radom, što zajedno sa svršenim akademcima sa Policijske akademije čini kadrovsko snaženje Uprave policije od oko 500 mladih ljudi.
- Očekujemo efikasno sprovođenje novog javnog poziva, kao i dalja zakonska unapređenja koja će omogućiti, početkom naredne godine, raspisivanje novih javnih poziva i širenje kadrovske baze - naveo je Bečić u saopštenju.
Kako je rekao, nastavljaju se kadrovske reforme otvaranjem vrata za veliki broj mladih ljudi, čuvanjem i motivisanjem istinskih profesionalaca u sistemu, kao i, saglasno zakonskim mehanizmima, čišćenjem sistema od svih nedozvoljenih uticaja.
- Kadrovska obnova, istorijske investicije u opremu, proces modernizacije i digitalizacije rada, uz normativna unapredjenja čine temelje daljeg ozdravljenja i stvaranja čistog, čvrstog i otpornog sektora bezbjednosti - kazao je Bečić.

Vlada odobrila raspisivanje novog javnog poziva za 514 policijskih službenika

Većina studenata koja studira van granica Crne Gore nastavi i svoj radni angažman i život u inostranstvu. Cilj je napraviti početni korak i ostati u kontaktu sa njima kako bi bili uključeni u višegodišnje, održive projekte, ne samo finansijske, već i kadrovske. Crna Gora šalje u kontinuitetu poruke da su iseljenici njeni najbolji predstavnici i diplomate, ali i ljudi koji održavaju finansijski sistem Crne Gore – rekao je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E ministar za dijasporu Mirsad Azemović.
Registar dijaspore je, kaže Azemović, nasušna potreba Ministarstva dijaspore da bi se preko tačnih podataka o crnogorskoj dijaspori širom svijeta moglo strateški djelovati prema iseljenicima.
– Zaključili smo da je postojeći registar bio jako glomazan, komplikovan za popunu i da definitivno nije dao rezultate, pa smo pristupili izradi novog registra. U saradnji sa Ministarstvom javne uprave izradili smo registar kojim smo uklonili manjkavosti prethodnog, pojednostavili dosta pitanja, sveli to otprilike na dvije minute jedne ankete. Mogu vam reći da je naša dijaspora sa velikim zadovoljstvom prihvatila taj registar, iako je bilo otpora zbog loše interpretiranih namjera. Namjera je da registrujemo našu dijasporu i da znamo koji su njihovi afiniteti, obrazovni profili i, na kraju, da li oni žele da ulažu u Crnu Goru ili ne. Preko tog registra dobićemo kompletnu sliku naše dijaspore i znaćemo koje politike država treba da sprovodi – rekao je Azemović.
Podsjeća da su državi potrebni tačni statistički podaci o broju crnogorskih iseljenika, jer ta dijaspora, ističe on, doprinosi razvoju države kako u ekonomskom, tako i u kadrovskom smislu.
– Pokušavamo ljude dobrim politikama vratiti u državu, iskoristiti njihove kapacitete i u finansijskom dijelu, ali i iskustvo, stečena znanja i diplome. Važna je i činjenica da je naša dijaspora dobro konektovana sa velikim sistemima, fondovima i politikama u državama prijema, što predstavlja resurs za lobiranje Crne Gore u svijetu. Očekujem da će privući direktne strane investicije koristeći veze koje su uspostavili – istakao je ministar.
Dodaje da su budžetom opredijelili sredstva za unapređenje ključnih projekata, među kojima je i manifestacija Dani dijaspore, koja se ove godine održala u šest opština.
– Sljedeće godine računamo da možemo povećati broj opština partnera i iznos budžeta. Nastavljamo i online kurs crnogorskog jezika koji smo pokrenuli krajem ove godine – želja naše dijaspore koja traje godinama. Prva grupa završava u martu, a krećemo i sa novom. Računam na više zainteresovanih jer se već proširila pozitivna priča ove prve grupe. Pokrećemo i kancelariju za povratnike – naglasio je Azemović.
Da bi se crnogorski jezik izučavao svuda gdje egzistira dijaspora, potrebni su veći resursi i stručni kadrovi.
– Počeli smo konsultacije sa Ministarstvom prosvjete da vidimo kako najbolje možemo da im izađemo u susret. Treba istaći da kada je u pitanju dijaspora, djelujemo sa više adresa i institucija: Ministarstvo dijaspore, Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo sporta, Univerzitet Crne Gore, Ministarstvo vanjskih poslova – rekao je Azemović.
Kao nedostatke navodi česte promjene na direktorskim pozicijama u nekadašnjoj Upravi, nedostatak kadrovskih kapaciteta i lošu percepciju dijaspore o funkcionisanju te institucije.
Ističe da je jezik najveća potreba iseljenika, ali i povezivanje dijaspore i države kroz kulturno-umjetničke programe.
– Trebalo je vremena da se vrati povjerenje dijaspore. Imamo preko 200 registrovanih udruženja sa kojima sarađujemo, a mnogo naše dijaspore individualno se uključuje u humanitarne aktivnosti. Zato smo morali obići većinu udruženja i vidjeti njihove potrebe – kaže Azemović.
Važna je, poručuje, veza dijaspore sa maticom jer su ti ljudi patriote koji prate dešavanja u Crnoj Gori.
– Dobili smo podatak da je na Montesongu glasalo 13.000 ljudi iz dijaspore, a 17.000 iz Crne Gore. To pokazuje koliko prate dešavanja. Moramo iskoristiti momenat njihove privrženosti matici da ih motivišemo da se vrate i da slobodnije ulažu kapital stečen u inostranstvu, da ga vraćaju u Crnu Goru za kvalitetne projekte – poručio je ministar.
Podsjetio je da je Ministarstvo dijaspore počelo sa nekoliko službenika, da su gradili sistem i intenzivno radili na medijskoj promociji.
– Samo ove godine dao sam više od 30 intervjua za crnogorske medije, mnogo i za štampane, i zadovoljan sam prisustvom u javnosti. Ovo je glomazna Vlada i nije lako doći do medijskog prostora; potrebni su kvalitetni projekti da biste privukli pažnju. Mislim da smo uspjeli da fokus stavimo na ovo Ministarstvo – zaključio je Azemović.

Azemović: Moramo iskoristiti taj momenat privrženosti matici da motivišemo iseljenike da se vrate u državu

Polaganjem vijenaca na Spomenik palim borcima u centru grada obilježen je 29. decembar, kada je prije 81 godinu oslobođen Kolašin.
Delegaciju Opštine Kolašin predvodili su Petko Bakić, predsjednik Opštine, i Vasilije Bulatović, predsjednik SO Kolašin.
Ispred UBNOR-a i antifašista Kolašina bio prisutan predsjednik Nikola Lakićević, koji je ponovo podsjetio da polaganju vijenca nije prisustvovala delegacija Vojske Crne Gore.
Podsjetimo, prije 81 godinu Kolašin je konačno oslobođen od okupatora, a tokom Drugog svjetskog rata 23 puta je prelazio iz ruku oslobodilaca u ruke okupatora i domaćih izdajnika.
Kolašin je bio ratna prijestonica Crne Gore, gdje su održana istorijska zasijedanja ZAVNO-a, čijim je odlukama počelo vraćanje državnosti Crne Gore.
Decenijama je 29. decembar bio Dan opštine Kolašin, da bi nakon toga bilo promijenjeno da Dan opštine bude 20. jul, kao datum prvog oslobođenja. Trenutno je Dan opštine 28. avgust i vezan je za gradnju Manastira Morače.

Dan kada je oslobođen Kolašin

U sutrašnjem izdanju „Budilnika“ na Televiziji E donosi vam se niz važnih i aktuelnih tema.
Saznaćete sve o novom smjeru Studije roda na Institutu za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije i provjeriti kakvo je stvarno stanje rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori.
Bavićemo se i alarmantnim podacima prema kojima je oko 1.000 učenika napustilo školovanje tokom školske 2024/2025. godine, kao i potencijalnim novim ovlašćenjima inspektora koji bi, uz sudsku naredbu, mogli da ulaze u stanove.
Donosimo i upozorenje Svjetske zdravstvene organizacije da je jedna od tri smrti od povreda u Evropi povezana sa konzumacijom alkohola.
Budite uz nas od sedam do devet sati!

U „Budilniku“ sjutra: Nova ovlašćenja inspektora, alarm SZO o alkoholu i podaci o napuštanju školovanja

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas je usvojilo odluku kojom je legalizovana upotreba kanabisa u medicinske svrhe, piše Klix.
- Nakon godina borbe, opstrukcija, upornosti, konačno! Vijeće ministara je usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe. Kroz glavu mi prolazi prva konferencija u Parlamentu koju smo organizovali i na kojoj smo slušali svjedočanstva ljudi kojima je ulje kanabisa pomoglo. Pred očima su mi suze ljudi koji slušaju njihov vapaj za legalizovanjem lijeka. Prisjećam se svih sastanaka, gostovanja, lobiranja, molbi, svađa, ‘upozorenja’, poruka ljudi u potrebi, vrijedilo je - objavio je Saša Magazinović, bosanskohercegovački političar.
Naveo je da je danas presrećan i zahvalio svima koji su ovih godina učestvovali u borbi koja nije završena.
- Najvažniji korak je napravljen, ali đavo je u detaljima. Nastavljamo dalje, ali sada je mnogo lakše. Hvala punoIrfanu Ribićukoji je bio moj pokretač da se uključim u borbu za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe. Hvala ministarkiDubravki Bošnjakkoja je našla način da zaobiđe opstrukcije i predloži odluku -napisao je Magazinović.
Ova odluka u praksi znači da je sada kanabis po pravilniku iz kolone jedan (strogo zabranjeno), prebačen u kolonu dva (gdje je dozvoljeno korištenje pod strogom kontrolom).
U toj koloni su odavno opijum, morfijum i niz drugih sredstava koji se koriste u medicinske svrhe.

Vijeće ministara BiH usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe

Američki predsjednik ima povoljne ocjene kod svega oko trećine ljudi koji podržavaju stranke za koje Tramp želi da pobijede na vlasti u Francuskoj i Njemačkoj.
Predsjednik SAD Donald Tramp želi da ojača evropski desničarski populistički pokret, ali bi mogao imati više problema nego što očekuje u pridobijanju evropskih birača.
Lider MAGA (Make America Great Again) pokreta je nepopularan u Evropi, čak i među pristalicama desničarskih populističkih partija koje vidi kao saveznike, prema novoj anketi Politika (POLITICO) sprovedenoj u partnerstvu sa agencijom Public First, u kojoj je ranije ovog mjeseca ispitano više od 10.000 ljudi u pet zemalja. Njegovi najveći fanovi su u Velikoj Britaniji, gde je 50 odsto ispitanika bliskih partiji Reform imalo povoljno mišljenje o Trampu. Međutim, u Francuskoj i Njemačkoj, svega oko trećine ljudi koji su rekli da su podržavali desničarske partije izjavilo je da Trampa vidi u pozitivnom svjetlu.
Rezultati ankete dolaze nakon što je Trampova administracija predstavila novu strategiju nacionalne bezbjednosti usmjerenu na njegovanje „rastućeg uticaja patriotskih evropskih partija“, koje dobijaju sve veću podršku u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, iako to još nije pretočeno u izborne pobjede.
Novi podaci iz ankete Politika predstavljaju potencijalno upozorenje za desničarske populističke partije koje pokušavaju da privuku širu podršku, a istovremeno se približe Trampu, jer su ljudi koji su rekli da bi danas glasali za takve partije imali negativnije mišljenje o Trampu nego oni koji su ih podržavali u prošlosti, u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj.
Američki predsjednik je još nepopularniji u opštoj populaciji. U Francuskoj i Njemačkoj, dvije trećine ispitanika imalo je negativno mišljenje o njemu. U Velikoj Britaniji, 55 odsto je izrazilo negativne stavove - tek nešto više nego u SAD, gde je 50 odsto reklo da ima negativno mišljenje. Tramp je najmanje popularan u Kanadi, gdje je 72 odsto ispitanika imalo negativan stav.
Pristalice „patriotskih“ desničarskih populističkih partija koje američka administracija pominje u svojoj bezbednosnoj strategiji znatno više podržavaju američkog predsjednika nego ostali, ali, što je ključno, čak ni one mu nisu dale snažnu podršku.

Politiko: Tramp nepopularan u Evropi - čak i među pristalicama desničarskog populizma

Hamasovo vojno krilo, brigade Izz ad-Din el-Kasam, danas je imenovalo novog portparola, pri čemu je potvrđena pogibija bivšeg portparola Abu Ubejda u izraelskom napadu na grad Gazu u avgustu.
U snimljenom govoru emitovanom u arapskim medijima, novi portparol je oplakivao pogibiju svog prethodnika Abu Ubejda, opisujući ga kao vođu koji je rukovodio medijskim biroom brigada el-Kasam.
- Danas žalimo za Abu Ubejdom, čije je pravo ime bilo veliki vođa Huthejfa Samir el-Kahlut, koji je preminuo nakon dvije decenije frustriranja neprijatelja - rekao je novi portparol Hamasa.
Novi portparol je takođe potvrdio da su izraelske snage u maju ubile Muhameda el-Sinvara, bivšeg komandanta brigada Izz ad-Din el-Kasam. Potvrđena je i smrt drugih visokih vojnih lidera, uključujući Raeda Saada, koji je ubijen ranije ovog mjeseca.
Abu Ubejda je, osim po svom ratnom nadimku, bio poznat i po svojim televizijskim obraćanjima, u kojima je saopštavao novosti o stanju na bojnom polju, hvalio vojne uspjehe Hamasa i ismijavao Izrael.
Tokom svojih pojavljivanja uvijek je imao lice prekriveno crvenom kefijom, pa se o njegovom privatnom životu malo znalo, zbog čega je u arapskom svijetu dobio nadimak „Maskirani“.
U intervjuu iz 2005. godine otkrio je da je njegovu porodicu cionistička milicija prisilno raselila tokom Nakbe 1948. godine i preselila u neimenovano selo u Pojasu Gaze. U vrijeme intervjua sugerisao je da ima oko 20 godina, što implicira da je rođen sredinom 1980-ih.
Izvori unutar Hamasa naveli su da je samo nekolicina ljudi znala njegov pravi identitet prije njegove smrti. Njegovo prvo veće pojavljivanje desilo se 2006. godine, kada je objavio zarobljavanje izraelskog vojnika Gilada Šalita.

Hamas imenovao novog glasnogovornika pokreta, zvanično potvrđena pogibija Abu Obeide

Agencija UN-a za palestinske izbjeglice (UNRWA) objavila je tragične podatke o posljedicama oluje Bajron koja je pogodila Gazu u proteklim danima i uništila više od 42.000 šatora, pogodivši 235.000 osoba.
- Mjeseci rata i raseljavanja primorali su ljude u Gazi da žive među urušenim ruševinama, u improvizovanim skloništima ili u krhkim šatorima. Iako je oluja Bajron, koja je pogodila Gazu od 10. decembra, bila prirodna nepogoda, njene posljedice su izazvane ljudskim djelovanjem - navela je UNRWA.
Procjenjuje se da je 17 zgrada urušeno, a više od 42.000 šatora ili improvizovanih skloništa pretrpjelo potpunu ili djelimičnu štetu u periodu između 10. i 17. decembra, što je, prema podacima Shelter Clustera u Gazi, pogodilo najmanje 235.000 ljudi.
Gazu je i proteklog vikenda pogodilo teško zimsko nevrijeme koje je višestruko uvećalo već ogromne patnje stanovništva izazvane izraelskom invazijom i blokadom.
Najmanje 15 osoba, uključujući tri bebe, umrlo je ovog mjeseca od hipotermije nakon kiša i naglog pada temperatura, saopštile su vlasti u Gazi.
Radnici hitnih službi upozorili su da se ne boravi u oštećenim zgradama zbog rizika od urušavanja, ali, s obzirom na to da je veći dio teritorije pretvoren u ruševine nakon neumornog i kontinuiranog izraelskog bombardovanja, mogućnosti za smještaj su izuzetno ograničene.
Procjene Ujedinjenih nacija iz jula pokazuju da je skoro 80 odsto zgrada u Gazi uništeno ili oštećeno. Od početka primirja između Izraela i Hamasa, ubijeno je 414 ljudi, a 1.142 su ranjene, dok je ukupan broj poginulih Palestinaca dostigao najmanje 71.266, prema podacima Ministarstva zdravlja.
Humanitarne organizacije upozoravaju da isporuke pomoći u Gazu značajno zaostaju za količinama predviđenim primirjem. Izraelsko vojno tijelo nadležno za nadzor humanitarne pomoći saopštilo je da je u protekloj sedmici u Gazu ušlo 4.200 kamiona s pomoći, zajedno sa sanitarnom opremom i zimskim potrepštinama, ali je odbilo da navede tačan broj isporučenih šatora.
Humanitarne organizacije naglašavaju da postojeće zalihe ne mogu zadovoljiti ogromne potrebe.
Od stupanja na snagu primirja, u Gazu je ušlo približno 72.000 šatora i 403.000 cerada, prema podacima Shelter Clustera, međunarodne humanitarne koalicije koju predvodi Norveški savjet za izbjeglice.
- Ljudi u Gazi preživljavaju u krhkim, vodom natopljenim šatorima i među ruševinama. U ovome nema ničeg neizbježnog. Isporuka pomoći nije dozvoljena u obimu koji je potreban - poručio je Filip Lazarini, generalni komesar UN-ove agencije za pomoć palestinskim izbjeglicama, na društvenim mrežama.